Na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u četvrtak 6. jula naći će se odluka o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
Riječ je o popunjavanju Komisije za izbor i imenovanje PD Parlamenta FBiH u kojoj nedostaju dva člana nakon ostavku Feliksa Vidovića i Antonija Sesara iz HDZ-a, te zamjeni dvije članice Komisije iz stranaka koje nisu dio vlasti na nivou FBiH. Takav scenario najavila je i Istraga.ba.
Na ovaj način trebala bi se osigurati potrebna većina u Komisiji za planirana imenovanja, a najprije za prijedlog imena Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH i drugih imenovanja.
Prema prijedlogu iz Komisije se izbacuju Dajana Čolić iz DF-a i Edina Gabela iz Stranke za BiH. Umjesto njih ući će Elzina Pirić (PDA) i Stipe Tokić (HDZ 1990), te dva člana iz HDZ-a umjesto Vidovića i Sesara.
Ova Komisija trebala bi odmah zasjedati nakon završetka vanredne sjednice kako bi pripremila prijedlog imenovanja za redovnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH koja je planirana nakon vanredne sjednice.
Komisija za izbor i imenovanje ima ukupno 11 članova. Predsjednik Komisije je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Potpredsjednik je Damir Mašić iz SDP-a BiH. Članovi Komisije su još Aner Žuljević iz SDP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Rasim Smajlović iz NiP-a, Eldar Čomor iz SDA, Irfan Durić iz NES-a te ova četiri već spomenuta člana koja će biti imenovana u četvrtak.
Ovakvim postupanjem krši se Poslovnik o radu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH koji jasno propisuje da „radno tijelo čine, po pravilu, poslanici iz svih klubova poslanika srazmjerno zastupljenosti političkih stranaka u Predstavničkom domu, s tim da jedan poslanik može biti član u najviše tri radna tijela“.
I tu dolazimo do problema. Ukoliko prođe plan za promjenu članova ove komisije to znači da je 12 zastupnika i parlamentarni kapacitet Demokratske fornte potpuno obesmišljen jer neće imati nijednog člana Komisije. PDA ima samo jednu zastupnicu Elzinu Pirić koja sada kao podobni član parlamentarne većine treba ući u Komisiju.
HDZ BiH ima 15 zastupnika, a tri člana Komisije. Iako i SDP BiH ima 15 zastupnika u Komisiji su dva njihova člana.
Stranka za BiH ima četiri zastupnika, a sada se izbacuje članica Edina Gabela. Umjesto nje ulazi zastupnik HDZ 1990 koji ima samo tri zastupnika.
Gabela bi trebala biti smijenjena i iz rukovodstva Doma, a umjesto nje imenovan Arnel Isak koji je dio vladajuće većine.
Iako je najbrojniji klub u Predstavničkom domu sa 26 zastupnika SDA kao opoziciona stranka ima samo jednog člana Komisije.
Promjenom sastava Komisije prilikom glasanja za prijedlog sudije Ustavnog suda BiH mogu biti preglasani Damir Mašić i Aner Žuljević koji traže da se uputi cijela lista u Parlament.
Ministarstvo vanjskih poslova Izraela u srijedu je ukorilo svog ambasadora u Albaniji, koji je odgovoran i za Bosnu i Hercegovinu, zbog njegove intervencije u unutrašnja pitanja te balkanske zemlje, objavio je izraelski Haaretz.
Opomena je uslijedila dvije sedmice nakon što se pojavio memorandum koji je procurio u kojem ambasador podržava kontroverzni plan izborne reforme kojem se protivi lokalna vlada i podržavaju nacionalističke stranke. Premijer Yair Lapid, koji je i ministar vanjskih poslova, naredio je da se ambasador Noah Gal Gendler ukori nakon objavljivanja uvodnika Haaretz-a u kojem se njegovi postupci nazivaju “novim najnižim nivoom za izraelsku diplomatiju”.
“Po nalogu premijera i ministra vanjskih poslova Yaira Lapida, generalni direktor Ministarstva vanjskih poslova Alon Ushpiz ukorio je izraelskog ambasadora u Albaniji i Bosni i Hercegovini zbog ponašanja u slučaju o kojem se danas govori u uvodniku Haaretz-a”, navodi se u saopštenju ministarstva.
Memorandum ambasade u središtu kontroverze izdat je kao odgovor na izborni plan koji je promovirao Ured visokog predstavnika, institucija koju podržava EU, stvorena nakon balkanskih ratova 1990-ih za održavanje mira u regionu. Kritičari kažu da bi predložena promjena izbornog sistema smanjila politički utjecaj Jevreja, Roma i drugih manjina u zemlji.
Ranije ovog mjeseca, bosanska ministrica vanjskih poslova Bisera Turković izjavila je za Haaretz da je “teško shvatiti kako bi zvanična politika Države Izrael mogla biti da pozdravi diskriminaciju Jevreja zbog nemogućnosti obnašanja dužnosti u Bosni i Hercegovini” s obzirom na to da je “Predloženo izborno zakonodavstvo učvrstilo bi trenutni diskriminatorni sistem prema manjinama u Bosni.” Smrt i drugi prognanici: prazni prostori koje su bosanski Muslimani ostavili za sobom ‘Nema poricanja genocida’: žestok razgovor lidera bosanskih Srba s Haaretzom Izraelski istoričar će ‘ispraviti’ izvještaj o Bosni nakon što je optužen za negiranje genocida Njene osjećaje ponovio je i Jakob Finci, predsjednik bosanske jevrejske zajednice, koji je izjavio da je “začuđen” očiglednom pozicijom Izraela. “Ovo je prvi put da Izrael zauzima stav u unutrašnjim bosanskohercegovačkim poslovima, ne pomažući Jevrejskoj zajednici, niti na zahtjev Jevrejske zajednice, već jednoj političkoj stranci u zemlji”, rekao je Finci za Haaretz. Na pitanje o protivljenju jevrejske zajednice tom prijedlogu – koji bi odmjerio lokalnu demografiju na izborima, konsolidirajući moć etnonacionalističkih stranaka – izraelsko ministarstvo vanjskih poslova prvo je za Haaretz odgovorilo da je njegova pozicija namijenjena zaštiti lokalnih Židova. Ministarstvo je tada za Haaretz reklo da je u dopisu ambasade izražena “podrška [za] očuvanju prava jevrejske zajednice u zemlji” i da je “poslan nakon lokalne inicijative za promjenu izbornog zakona i straha da će implikacije rasprave oko ove promjene mogle bi naštetiti tim pravima.”, piše Haaretz.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić podnio je apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine u kojoj traži obaranje najnovijih izmjena Ustava entiteta F BiH i Izbornog zakona, piše politicki.ba.
Komšić je zatražio i privremenu mjeru o nesprovođenju odluke Christiana Schmidta kojom se, uz ostalo, povećava broj delegata Dom naroda Federalnog parlamenta sa 57 na 80. Može li Ustavni sud Bosne i Hercegovine oboriti odluku visokog predstavnika?Ili je on iznad ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine?
Može!
Christian Schmidt nije iznad Ustava Bosne i Hercegovine.
To je i on sam u više navrata isticao dajući svoje tumačenje zašto ne može provoditi raniju presudu Ustavnog suda BiH u jednoj drugoj apelaciji Komšića.
Schmidt je isticao da se radi o promjenama Ustava BiH, a za to on nema mandat ni ovlasti.
Nadalje, Ustavni sud BiH je već ranije poništavao odluke visokih predstavnika.
Jedna takva je kada je ova institucija poništila Statut Grada Mostara kojeg je nametnuo Paddy Ashdown.
Dakle, Ustavni sud može poništiti Bonske ovlasti visokog predstavnika.
Ako je suditi po dostupnim detaljima najnovije Komšićeve apelacije, Ustavni sud će morati poništiti intervencije Schmidta u Ustav entiteta F BiH i Izborni zakon BiH i zato što je visoki predstavnik u svoju odluku ugradio odredbe koje je Ustavni sud BiH prije sedam godina proglasio neustavnim!
Za sada ništa od smanjenja električne energije za pravna lica. Zbog amandmana delegata Elmedina Konakovića (NiP) i Anera Žuljevića (SDP) Dom naroda FBiH je usvojio dugačiji tekst Zakona o dopuni Zakona o električnoj energiji Federacije BiH u odnosu na tekst koji je usvojio Predstavnički dom. Sada je nužno usaglašavanje teksta zakona. Prema proceduri, Predstavnički dom FBiH sada bi morao ponovo razmatrati tekst koji je usvojio Dom naroda FBiH. No, sve bi bilo u redu da u petak ne ističe krajnji rok za usvajanje ovog zakona. Naime, Elektroprivreda BiH do 31. 12. mora zaključiti nove ugovore o snabdijevanju električnom energijom sa pravnim licima. Zbog enormnog povećanja cijena, većina privrednih društava ne želi potpisati nove ugovore sa Elektroprivredom BiH. No, da bi Vlada FBiH ograničila cijene električne energije, nužno je izmijeniti Zakon o električnoj energiji FBiH.
Na dnevnom redu sjednice Doma naroda FBiH danas je bio prijedlog izmjena Zakona o električnoj energiji koji je usvojio Predstavnički dom FBiH koji bi bio dovoljan Vladi FBiH da ograniči cijene električne energije. No, Konaković i Žuljević su predložili svoj amandman.
Kako se ovaj tekst znatno razlikuje od teksta Zakona usvojenog na Predstavničkom domu, dio delegata je pokušao ubijediti Konakovića i Žuljevića da odustanu. Oni su to odbili. Dom naroda je na kraju usvojio njihove amandmane. No, pravi problem tek slijedi. Svega dva dana je ostalo Predstavničkom domu da ponovo zakaže sjednicu na kojoj će biti razmatran tekst zakona na Domu naroda FBiH.
Grupa od 30 poslanika Evrospkog parlamenta zatražila je da se komesar za proširenje i politiku susjedstva Oliver Varhelyi kazni zbog svog ponašanja u Bosni i Hercegovini, objavio je politicki.ba.
U pismu koje je uputila mađarska poslanica Katalina Cseh predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen zahtijeva se pokretanje postupka protiv Varhelyija.
Poslanici optužuju komesara da provodi svoju i politiku Viktora Orbana, a ne Evropske unije i Evropske komisije, piše politicki.ba.
Ustavni sud BiH je, kako smo i najavili , odgodio donošenje odluke o meritumu odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a čiju je ocjenu ustavnosti zatražio član Predsjedništva BiH Željko Komšić.Istovremeno, Ustavni sud BiH je odbio prijedlog za donošenje odluke o privremenoj mjeri u ovom predmetu.
Istraga.ba je, podsjećamo, proteklih dana objavila da dio međunarodnih zvaničnika vršio pritisak na Ustavni sud da donese upravo ovakvu odluku kakva je donesena. Razlog za to je da se omogući formiranje Vlade Federacije BiH po pravilima koja je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a koja idu u prilog HDZ-u BiH sa Draganom Čovićem na čelu.
Podsjećamo, član Predsjedništva BiH Željko Komšić zatražio je od Ustavnog suda BiH izjašnjenje da li su amandmani na Ustav FBiH i Izborni zakon koje je 2. oktobra ove godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt usklađeni sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.
Jedna od odredaba čiju je ocjenu zatraži Željko Komšić odnosi se na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
“Bilo koja grupa od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto potpredsjednika
Federacije”, glasi prvi član Amandmana CXX kojeg je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Visoki predstavnik je, tako, nametnuo iste odredbe Ustava FBiH za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu U14/12 već utvrdio da nisu u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, uz promjene koje se odnose samo na potrebni broj glasova u okviru klubova konstituentnih naroda uz isključivanje Ostalih kao mogućih kandidata za te funkcije čime su dovedeni u identičnu situaciju kao i prije usvajanja ovih odluka Visokog predstavnika.
Podsjećamo, u izreci Odluke Ustavnog suda BiH, broj U14/12 navedeno je: “Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.
Dakle, Ustavni sud BiH je utvrdio da član IV.B. 1. član 2. stav 1. i 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovinenije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.
“U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, glase odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da nisu u skladu sa Evropskom konvencijom.
Obrazlažući svoju Odluku, Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da su odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima se Ostalima ne omogućava kandidiranje za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine i Evropskoj konvenciji. Osporene odredbe, Visoki predstavnik je promijenio, ali je suština ostala ista, što se može jasno vidjeti iz sljedećeg: “Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih narodau Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, kako glasi odredba Ustava FBiH koju je navedenim amandmanima nametnuo Visoki predstavnik.
Visoki predstavnik je, tako, samo izmijenio broj delegata koji moraju podržati kandidate za predsjednika ili potpredsjednike Federacije BiH, ističući da se mogu kandidirati samo kandidati iz reda konstituentnih naroda. Građane Bosne i Hercegovine iz grupacije „Ostali“ zbog kojih je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio kršenje Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, Visoki predstavnik ponovno ne pominje niti im daje mogućnost da kandidiraju svog kandidata bilo za predsjednika ili potpredsjednika FBiH niti imaju bilo kakvu ulogu u predlaganju kandidata, što se obavlja isključivo u okviru klubova konstituentnih naroda. Tako je, dakle, Visoki predstavnik nametnuo odredbe koje su u direktnoj suprotnosti sa Odlukom U14/12 Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, pa samim time i Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.
Dakle, Ustavni sud BiH je već jednom utvrdio da je način izbora rukovodstva Federacije BiH neustavan. No, sada zbog procesa formiranja vlasti, Ustavni sud BiH je odgodio donošenje odluke.
“Kao prijatelj”, reći će početkom marta slovenački predsjednik Borut Pahor svojim domaćinima u Sarajevu, “želim vam postaviti jedno pitanje”.
Željko Komšić, Šefik Džaferović, Milorad Dodik i njihovi savjetnici pomno su slušali. Pahor je napravio kraći uvod naglasivši da priča nije za javnost.
“U posljednje vrijeme sve su češći glasovi u Evropi o tome da treba dovršiti raspad Jugoslavije. Možete li se vi u BiH mirno razići”, upitao je Pahor.
Dva člana Predsjedništva BiH, Komšić i Džaferović, rekli su da mirno razdruživanje nije moguće. Dodik je iznio suprotan stav. Sve se, prema informacijama Istrage, zbivalo 5. marta, kada su se članovi Predsjedništva BiH susreli s Borutom Pahorom, predsjednikom Republike Slovenije koja 1. jula ove godine preuzima predsjedavanje Evropskom unijom. Pet dana kasnije, Milorad Dodik je Narodnoj skupštini Republike Srpske govorio o secesiji. Onda je, opet, 3. aprila ove godine ponovio stavove u intervjuu datom novinskoj agenciji SRNA.
“Perspektiva je da se obezbijede neutralni, mirni uslovi za razlaz u BiH. To nije nikakva nasilna secesija, nego proces koji će omogućiti pravo naroda na samoopredeljenje. To je nešto što jedino vidim u budućnosti u BiH, rekao je Dodik u intervjuu Srni.
Upravo je “mirni razlaz” ono o čemu se, u kontekstu Kosova i Bosne i Hercegovine, govori u Briselu. Slovenija, barem onaj politički dio okupljen oko premijera Janeza Janše, dijelom podržava takve stavove. Istraga.ba ranije je objavljivala da su biznismeni bliski slovenačkom premijeru godinama prali novac preko Bosne i Hercegovine, odnosno preko Republike Srpske gdje su uživali podršku entitetskih vlasti. U pitanju je, naravno, Rok Snežič, biznismen koji je osumnjičen da je preko BiH, Austrije i Mađarske oprao oko 50 miliona maraka, ali ga Tužilaštvo BiH, koje je pod velikim utjecajem HDZ-a i službenog Zagreba, nije željelo procesuirati. Onda je Hrvatska u martu ove godine pokrenula neslužbeni diplomatski dokument koji se odnosi na BiH, ili, pojednostavljeno, na izmjene izbornog zakona u BiH.
“Na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a predstavio je neslužbeni diplomatski dokument, “non-paper” o Bosni i Hercegovini, koji je pokrenula Hrvatska, a pridružilo joj se još pet zemalja – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar”, prenijela je Hina riječi ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske, Gordana Grlića Radmana.
Dakle, slovenački i mađarski premijeri Janez Janša i Viktor Orban pružili su podršku dokumentu koji je sačinila Vlada Republike Hrvatske, a čiji sadržaj je prošle sedmice ekskluzivno objavila Slobodna Bosna.
“Izlomljeni politički pejzaž, kao i atmosfera nepovjerenja između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda (three constituent peoples) u Bosni i Hercegovini, često uzrokuju funkcionalni zastoj u institucijama i nazadovanje u provođenju ključnih reformi. Tek kada se sva tri konstitutivna naroda i svi ostali građani u Bosni i Hercegovini osjećaju sigurno, samouvjereno i bez brige da njihov identitet i politička prava nisu prepoznata (priznata?), u potpunosti poštovana ili čak mogu biti dovedena u pitanje, fokus će se s nacionalnih političkih platformi prebaciti na socijalno-ekonomska pitanja. Da bi se to ostvarilo, kao ključni preduslov, Izborni zakon treba promijeniti bez daljnjeg odgađanja i znatno prije opštih izbora 2022. godine. Promjena Izbornog zakona ne bi trebalo da bude samodostatni cilj, već prvi suštinski korak na putu zemlje ka političkoj stabilnosti”, navedeno je u tom dokumentu.
Ovaj dokument pozdravio je i šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler, koji je u intervjuu Oslobođenju kazao da je “to dodatni poticaj za provedbu nužnih reformi”. Evo šta je u martu, na neumskoj konferenciji, o izmjenama izbornog zakonodavstva kazao ministar vanjskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman.
“Promjena Izbornog zakona trebala bi biti sastavni dio i bitan korak na putu zemlje k političkoj stabilnosti. Nijedan politički ili drugi cilj ne može opravdati praksu koja se pojavila izbornim inženjeringom i koja je namjerno dopustila uklanjanje legitimne političke zastupljenosti Hrvata u Predsjedništvu BiH i drugim relevantnim političkim institucijama“.
Slovenija i Mađarska podržale su ove stavove. Stoga je bitno podsjetiti na neke činjenice iz ne tako daleke prošlosti. Nakon što je izgubio izbore i formalno predao dužnost u Predsjedništvu BiH, Dragan Čović je u decembru 2018. godine otputovao u Budimpeštu gdje se susreo s Viktorom Orbanom, mađarskim premijerom koji ne skriva svoje dobre veze s Ruskom Federacijom. Čović je Orbana informisao o izborima u BiH.
“Uprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ osvojili među Hrvatima u BiH, zbog neustavnog i nedemokratskog izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva BiH. Time je nepotrebno stavljen pritisak na političke odnose u BiH, te nužnost izmjena izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala”, kazao je Čović mađarskom premijeru.
Dragan Čović i Viktor Orban
“Vladimir Putin mi je izvor inspiracije”, jedna je od najpoznatijih izjava mađarskog premijera Viktora Orbana.
A Viktor Orban je izvor inspiracije liderima Zapadnog Balkana. Tako je, barem, u svom intervjuu za Slobodnu Evropu tvrdio Alijaksej Kazarski, istraživač Comenius Univerziteta u Bratislavi. Uistinu, lideri zemalja bivše Jugoslavije vole Orbana. Jedan od njih je i aktualni slovenački premijer Janez Janša, lider desničarske slovenačke partije SDS.
Janez Janša i Viktor Orban
Orban je 2017. godine prisustvovao kongresu Janšine Slovenske demokratske stranke, a njih dvojica ne skrivaju bliske veze. Ali zašto je to bitno za ovu priču?
Peter Shatz, mađarski tajkun i bliski prijatelj premijera Viktora Orbana, postao je jedan od tvoraca medijskog carstva u Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji. Među njegovim partnerima je Klavdija Snežič, supruga Roka Snežiča koji je početkom ove godine protjeran iz BiH zbog toga što predstavlja prijetnju za ekonomsku i nacionalnu sigurnost.
Istraga.ba je još ranije objavljivala da je Klavdija Snežič članica Nadzornog odbora Nova24TV, zajedno sa Peterom Schatzom. U istom periodu dok je Rok Snežič zajedno s bh. državljankama prao 22 miliona eura, pored ostalog i preko Mađarske, Peter Schatz je u Sloveniji osnovao firmu R-POST-R d.o.o. Ljubljana.
mađarski biznismen Peter Schatz osnivač R-post-R Ljubljana
Tri mjeseca kasnije, Schatzova firma R-Post-R postaje dioničar pravnog lica Nova obzorja založništv d.o.o. Ljubljana. Jedan od dioničara Novih obzorja je i Slovenska demokratska stranka Janeza Janše. Iste godine kada je Peter Schatz ušao u medijske poslove u Sloveniji, bh. državljanka Dijana Đuđić, inače povezana sa Rokom Snežičem, uplatila je na račun Janšine stranke donaciju u iznosu od 450 hiljada eura.
izvještaj SIPA-e: uplata na račun Janšinog SDS-a
Donacija je kasnije vraćena, ali preostalom novcu (21 milion eura) koji je Đuđićeva zajedno s Jelenom Sladojević i Tanjom Došen – Subotić transferisala preko svojih računa u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj gubi se svaki trag. U dokumentima Tužilaštva BiH piše da je sve ove poslove organizirao Rok Snežič, čija je supruga s Peeterom Schatzem, kasnije ušla u biznis na televiziji Nova24TV. Peter Schatz je, inače, prema pisanju sjevernomakedonskih medija koristio firmu R-Post-R za osnivanje medija u toj državi, a slovenački portal necenzurirano.si je pisao da je novac došao direktno od mađarskih firmi, iz najužeg kruga saradnika premijera Viktora Orbana.
Mediji koje je mađarski biznismen Peter Schatz osnovao u Sjevernoj Makedoniji proruski su orjentisani. Podsjećamo, bivši sjevernomakedonski premijer Nikola Gruevski nakon što je izgubio vlast u toj državi pobjegao je, upravo, u Mađarsku. Gruevski je također bio proruski političar i protivnik priključenja te države NATO savezu.
Prema informacijama Istrage, upravo ova medijska grupacija okupljena oko Schatza u pregovorima je i oko preuzimanja Alternativne televizije iz Banja Luke koja, inače, služi kao kanal za propagiranje priče o “mirnoj disoluciji BiH”.
Njemačka, Nizozemska, Luksemburg, Belgija i Češka. To je pet članica Evropske unije koje su jasno zagovarale uvođenje sankcija Miloradu Dodiku. Glavni oponent, tvrde izvori Istrage iz Brisela, bila je Mađarska. Ostale države nisu imale jasan stav u vezi sa ovim pitanjem.
“Evropska unije mora nešto uraditi do kraja ove godine”, kazao je tokom rasprave na Vijeću za vanjske poslove EU njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, koji je već ranije, u intervjuu za politicki.ba najavljivao sankcije predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.
Međutim, ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto kazao je da “treba razgovarati s Dodikom te da on sve radi u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom”. Nakon toga je ponovo reagirao njemački ministar Maas koji je prekinuo izlaganje mađarskog zvaničnika.
U ime zemalja Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg) govorio je predstavnik Belgije i na osnovu tog izlaganja moglo se zaključiti da ove tri članice EU podržavaju prijedog Njemačke za uvođenje sankcija Miloradu Dodiku.
Na sastanku je govorio i komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi koji je kazao da u Bosni i Hercegovini treba “fer predstavljati sve strane”, što je najbiže formulacijama koje nerijetko koriste ruske diplomate. Varhelyi je izvijestio ministre vanjskih poslova zemalja članica EU da će uskoro u putovati u BiH kako bi se još jednom uvjerio u pravo stanje “na terenu”. Komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje, prema informacijama Istrage, u BiH bi trebao doputovati 24. novembra.
Visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell je kazao da “EU zahtijeva da se politički lideri vrate dijalogu, da državne institucije počnu raditi i da se posvete reformama”.
“Rasprava o BiH bila je visoko na našoj agendi i o tome smo detaljno razgovarali. Kriza je ozbiljna i jako smo zabrinuti. Umjesto da se neizborna godina iskoristi za reforme, neki politički lideri odlučili su se za secesiju i oštru nacionalističku retoriku. To mora prestati”, poručio je Borrell.
Međutim, ni on, kao i većina zvaničnika EU nije govorio o sankcijama Miloradu Dodiku na čije je usvajanje pozvao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. On je, naime, i tokom sjednice FAC-a, ali i prije početka samog sastanka poručio je da “u Evropskoj uniji treba razgovarati o tome da li su sankcije mogućnost da se zaustave negativni politički tokovi u Bosni i Hercegovini”.
Ustavni sud BiH odbacio je apelaciju općina Centar i Stari Grad podnesenu protiv Odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine kojom je urbani krajolik Sarajeva proglašen nacionalnim spomenikom BiH.
“Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju su podnijele Općina Stari Grad Sarajevo i Općina Centar Sarajevo protiv Odluke Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine broj 07.2-2.3-81/20-7 od 2. studenoga 2020. godine, zbog nenadležnosti Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje”, navedeno je u Odluci Ustavnog suda BiH.
Podsjećamo, u aprilu ove godine ove dvije sarajevske općine su ustvrdile da je Komisija “jednostrano, proizvoljno i bez učešća apelanata, te bez valjanog pravnog osnova donijela Odluku o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom, kojom se uža gradska jezgra općina Centar i Stari Grad proglašava historijskim urbanim krajolikom”.
“Shodno navedenom, proizvoljnom i neutemeljenom Odlukom Komisije, potpuno suprotno mandatu i cilju zbog koje je Komisija uspostavljena odredbama Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir, izvršen je direktan prijenos ustavnih i zakonskih nadležnosti apelanata na veće nivoe vlasti, potpuno ili djelomično ograničeno pravo mirnog uživanja imovine i raspolaganja istom apelanata kao jedinica lokalne samouprave, tako i širokog korpusa fizičkih i pravnih osoba koja su vlasnici dobara u tako širokom prostoru, čime je učinjena gruba povreda prava Ustava BiH i Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao i niz zakonskih propisa kojim je zaštićeno pravo na imovinu, odnosno strogo definirani uvjeti pod kojima to pravo može biti ograničeno”, navedeno je tada u saopćenju sartajevskih općina.
Načelnik Općine Centar Sarajevo tvrdio je tada u medijima da im se “ne dozvoljava rekonstrukcija vodovodne mreže u Ulici Mis Irbina.
“Evo kako u praksi izgleda djelovanje Faruka Kapidžića i njegove tzv. zaštite Historijskog urbanog krajolika. U saradnji sa HDZ ministrom ne dozvoljavaju rekonstrukciju vodovodne mreže u Ulici Mis Irbina”, napisao je Mandić.
No, kada je pisao žalbe, Mandić se obratio pogrešnom sudu.
“Ustavni sud ukazuje da, dakle, niti u konkretnomu slučaju, nije nadležan da preispituje odluku Povjerenstva”, piše u Odluci Ustavnog suda BiH.
Bivša glavna državna tužiteljica, a trenutno samo tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić od danas je na crnoj listi SAD-a. Na listi sankcija je i ime Asima Sarajlića, aktualnog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
“Gordana Tadić je obavljala dužnost glavne tužiteljice u Tužilaštvu BiH od 2019. do 2021. godine. Tokom 2021. godine službeno je smijenjena od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća nakon što nije dodijelila predmete tužiocima putem automatizovanog predmeta. Sistem raspodjele dizajniran da spriječi donošenje odluka o dodjeli tužioca na osnovu ličnih ili političkih razloga. Osim toga, Tadić je, kako se navodi, iskoristila svoju poziciju glavnog tužioca da promovira svoje lične i porodične interese. Nadalje, navodno je naplatila državnu stambenu naknadu putem fiktivnog ugovora”, navedeno je u obrazloženju odluke američkih vlasti.
“Asim Sarajlić je poslanik u Parlamentu Bosne i Hercegovine (BiH) i donedavno je bio visoki funkcioner Stranke demokratske akcije (SDA) u BiH. Sarajlić je ozloglašeni subjekt “afere Asim”, političke korupcionaške afere u kojoj je uhvaćen kako obećava posao supruzi partijskog delegata u zamjenu za traženo glasanje o poziciji unutar političke stranke. Sarajlić je optužen za dodatna krivična djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja i trgovinu uticajem. Sarajlić je također zloupotrijebio svoj položaj u odnosu na BH Telecom, veliko državno preduzeće u BiH. U tom svojstvu, Sarajlić je lično prihvatao plaćanje od kandidata za posao u zamjenu za radna mjesta, i inače je vršio neumjeren uticaj na proces zapošljavanja. U sklopu ove aktivnosti, Sarajlić je preporučio kandidate koji su navodno bili ozbiljno nedovoljno kvalifikovani, što narušava integritet kompanije”, piše u obrazloženju odluke kojom je Asim Sarajlić stavljen na crnu listu SAD-a.
Danas je Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) odredio sedam pojedinaca u četiri zemlje zapadnog Balkana. Na listi je bivši makedonski premijer Nikola Gruevski, te bivši predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
.jfif)
