“S visokim predstavnikom Schmidtom smo razgovarali mjesecima temeljito i diskretno. Kada se u taj proces uključio predsjednik i izvrijeđao Schmidta, onda je vjerojatno malo i splasnuo njegov entuzijazam da ispravi nepravde prema Hrvatima u BiH. Naša politika je politika stvaranja saveznika, a politika nepametnog, destruktivnog i za Hrvate u BiH pogubnog gađenja visokog predstavnika koju je provodio predsjednik dovela je do toga da sada moramo apelirati na njega i na Općoj skupštini UN-a da donese ono što je htio”, objavljeno je večeras na službenom twitter nalogu Vlade Republike Hrvatske.
Ovim je službeni Zagreb potvrdio da je “diskretno dogovarao” izmjene Izbornog zakona koje je nedavno namjeravao nametnuti visoki predstavnik Christian Schmidt. Istraga.ba je, podsjećamo, u julu objavila kako je upravo iz Vlade Republike Hrvatske na adresu OHR-a stigao prijedlog za izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona. Taj prijedlog je kasnije pretočen u prijedlog OHR-a, a on je podrazumijevao izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH u skladu sa zahtjevima HDZ-a BiH. Nakon pritiska javnosti, OHR je privremeno odustao od nametanja izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona.
Podsjećamo, Vlada Andreja Plenkovića službeno je 2020. godine uručila Christianu Schmidtu odličje – Red Ante Starčevića.
“Na temelju Ustava Republike Hrvatske i Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske a na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja, Predsjednik Republike Hrvatske donio je Odluku o dodjeli odlikovanja Redom Ante Starčevića za osobiti doprinos u uspostavi i izgradnji suverene hrvatske države te promociji vanjskopolitičkih interesa Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj i u svijetu, odlikuje se gospodin Christian Schmidt”, pročitao je s papira Andrej Plenković prije nego je odličje predao ovom njemačkom političaru.
Narodne novine Republike Hrvatske
Ovo odličje je, formalno, dodijeljeno 2013. godine kada je tadašnji predsjednik Ivo Josipović potpisao ukaz kojim je CSU-ove političare Christiana Schmidta i Harmuta Koschyka odlikovao “Redom Ante Starčevića”. Tek sedam godina kasnije, odličje je i službeno uručeno tada samo kandidatu za visokog predstavnika u BiH.
Iako ovo hrvatsko odličje visoki predstavnik dijeli sa ratnim zločincima Dariom Kordićem i Jadrankom Prlićem, Schmidt je kazao kako mu “ne pada napamet da ga sa odrekne”.
Ruska TV kuća Russia Today emitirala je posebnu “dokumentarnu” emisiju u kojoj zagovara razbuktavanje ratnog požara na zapadnom Balkanu.
Dokumentarni program ovog medija pod zapadnim sankcijama potrudio se da uznemiri region.
“Moj sin i druga djeca će živjeti u jednoj zemlji apsolutnog mira, gdje su sve srpske zemlje sabrane, od srpskog mora, preko srpske Bosne, srpskog Kosova…
Kao što Rusija uspijeva da denacificira, demilitarizira i oslobodi ruski svijet, tako i mi Srbi imamo pravo, kroz specijalne operacije, da stvorimo srpski svijet koji će koji će živjeti u miru i slobodi”, izjavio je u emisiji RT-a Miša Vacić, srpski ekstremni desničar.
RT je cijelu emisiju posvetila srpskim ekstremistima, ali je program garnirala i izjavom patrijarha Porfirija o “kristalnoj noći u Zadru” i vatrenim govorom Aleksandra Vučića u kojem on najavljuje da će se Srbija suprotstaviti NATO-u i Zapadu, jer “više nemamo kud”.
U emisiji se stalno provlači opasnost od izbijanja rata i on najavljuje za tri, šest mjeseci ili narednu godinu.
“Pucnjava na graničnom prelazu Brnjak, kao prije stotinu godina u Sarajevu, gotovo je dovela do globalne krize”, ističe RT na početku priloga govoreći o prošlomjesečnim barikadama kosovskih Srba na graničnim prelazima Jarinje i Brnjak, nedaleko od Sjeverne Mitrovice.
Vacić se citira i kada goviri:
“Vrijeme je da se pitanje Kosova riješi kako je Rusija uradila s Krimom”.
Citira se još jedan srpski ekstremist:
“Nećemo ostaviti ni jedno dijete, makar ono živjelo u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, na Kosovu. Dužnost naše generacije je da osiguramo da niko ne bude ostavljen, niko zaboravljen”. Mnogo ratnih veterana je sa nama, mnogo ljudi koji su prošli Siriju, Ukrajinu, bombardiranje 1999.”, kaže za RT Damjan Knežević, osnivač paramilicijske formacije Narodna patrola.
Ovoj formaciji RT daje značajnu pažnju. Ističe se i da oni napadaju i migrante u Srbiji.
RT je provela noć s Narodnom patrolom i snimila njihove “provjere” migranata.Knežević je u razgovoru s ovom TV kućom kritičan i prema vlastima Srbije. Smatra da je “puno ljudi postavljeno na pozicije, a da su naklonjeni Zapadu.
Za ovaj program govorio je i ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko.
On je inače na ovu poziciju došao nakon što je duži period službovao u Bosni i Hercegovini. Harčenko je najprije objasnio zašto Rusija traži da otvori vojnu bazu u Srbiji.
Za RT je rekao da se radi o protivteži američkoj, odnosno NATO bazi Bondstil, na Kosovu. Istakao je da zvanična Moskva traži, ali ne i insistira ili nameće vlastima Srbije otvaranje svoje vojne baze u toj zemlji.
Zapad gura Srbiju ka uvođenju antiruskih sankcija; Srbija je prinuđena da prizna Kosovo; Srbiji prijeti prekid snabdijevanja jeftinim plinom, navodi ovaj medij riječi ruskog ambasadora, piše politicki.ba.
Visoki predstavnik Christian Schmidt upotrijebit će bonske ovlasti, saznaje Istraga. Schmidt će do kraja dana suspendirati Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS. Odluka bi trebala biti saopćena na konferenciji za novinare koja je zakazana u OHR-u za 18 sati i 30 minuta.
Prema informacijama Istrage, Schmidt će privremeno suspendirati Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS, sve dok Ustavni sud BiH ne donese odluku o ovom zakonu.
Podsjećamo, predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović objavila je Ukaz o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
“Proglašavam Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, koji je Narodna skupština RS usvojila na Dvadesetoj redovnoj sjednici, održanoj 10. februara 2022. godine”, piše u Ukazu Željke Cvijanović, objavljenom Službenom glasniku.
Osim Zakona o imovini, očekuje se da Schmidt poništi i Zakon o lijekovima RS, koji bi trebao stupiti na snagu krajem juna i kojim su vlasti RS otele nadležnosti državnoj Agenciji za lijekove. No, Istraga još uvijek nije dobila službenu potvrdi da će i ovaj zakon biti poništen.
Zastupnik PDA u Posavskom kantonu Mujo Puzić podržao je listu SDA za bošnjačkog delegata u Domu naroda FBiH. Ta lista sada ima četiri bošnjačka potpisa, dok SDP-ova lista ima dva imena. Ukoliko se tako bude i glasalo, to će značiti da u Posavskom kantonu neće biti žrijeba prilikom izbora bošnjačkog delegata, te da će jedan bošnjački delegat pripasti SDA-u. Stoga, prema trenutnom stanju i odnosu snaga kantonalnim skupštinama, SDA ima sigurnih dvanaest delegata, a stranke Trojke (SDP, NiP i Naša stranka) pojačane strankom Fuada Kasumovića imaju šest sigurnoh mjesta. Čak i ako im se dodaju jedan sigruni delegat Stranke za BiH i jedan sigurni NES-a iz USK-a, stranke osmorke imaju osam bošnjačkih delegata. Za sada je nepoznata raspodjela tri bošnjačka delegata. U nastavku ćemo po kantonima detaljnije objasniti situaciju.
Tuzlanski kanton (3 SDA, 2 Trojka)
Sa 15 bošnjačkih zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona SDA ima sigurna tri delegata u Klubu Bošnjaka. SDP ima osam zastupnika od čega se njih šest izjašnjavaju kao Bošnjaci. To SDP-u garantuje jednog bošnjačkog delegata. PDA je, nakon raspada, ostala sa jednom zastupnikom, dok se od dva NiP-ova jedan izjašnjava kao Bošnjak. U zbiru za jednim “viškom” SDP-a, te jednim zastupnikom Socijaldemokrata, ova grupa ima na raspolaganju četiri bošnjačka zastupnika, što im, ukoliko ne bude promjena, garantuje još jedno bošnjačko mjesto. Tako u TK dolazimo do omjera tri bošnjačka delegata SDA naspram dva delegata Trojke.
Unsko-sanski kanton (1 SDA – 1 NES – 1 nepoznat)
SDA u Skupštini USK ima osam zastupnika, od čega je sedam Bošnjaka. To im garantuje jedno od ukupno tri bošnjačka mjesta u Domu naroda FBiH. I NES je u identičnoj situaciji. Ova stranka ima osam zastupnika od kojih se sedmero izjašnjava kao Bošnjak i imaju sigurnog delegata. SDP ima tri zastupnika, s tim da je dvoje Bošnjaka. Isto je i sa DF-om koji od tri zastupnika ima dva Bošnjaka. POMAK ima tri zastupnika i svi su Bošnjaci. Narod i Pravda ima dva zastupnika (Bošnjaka), dok SBiH i Naša stranka imaju po jednog zastupnika Bošnjaka. Dakle, SDA i NES su sigurni sa po jednim delegatom, dok ostale stranke trenutno pregovaraju o preostalom, trećem bošnjačkom delegatu.
Srednjobosanski kanton ( 2 SDA ili 1 SDA 1 DF)
U Skupštini SBK SDA ima jedanaest zastupnika i svi su Bošnjaci. SDP ima četiri, od čega je troje Bošnjaka. NiP ima dva zastupnika. DF ima dva zastupnika, od čega je jedan Bošnjak. S obzirom na to da je lider NiP-a Elmedin Konaković rekao da ne želi DF u koaliciji, izgledno je da će zastupnik ove stranke ili podržati SDA ili ostati suzdržan. U ovvom slučaju, SDA ima osiguranog jednog delegata, a drugi je u rukama Demokratske fronte.
Zeničko-dobojski kanton (2 SDA, 1 Trojka, 1 NES?)
SDA u Skupštini ZDK ima jedanaest zastupnika, od čega je deset Bošnjaka. To im garantuje dva od ukupno četiri bošnjačka mjesta koliko tom kantonu pripada u Domu naroda FBiH. BHI Fuada Kasumoviča ima pet zastupnika, ali troje su Bošnjaci. Identična situacija je i u SDP-u BiH. NiP ima tri zastupnika, a dvoje su Bošnjaci. Naša stranka ima jednog zastupnika i u pitanju je Bošnjak. Dakle, stranke Trojke pojačane Fuadom Kasumovićem imaju jednog sigurnog bošnjačkog delegata, dok im za drugog nedostaje jedna ruka. Šansu u tome vidi zenički ogranak NES-a koji je protiv Fuada Kasumovića. Oni imaju dvoje zastupnika, koliko ima i SBB koji, praktično, ne postoji. Presudnu ulogu bi mogao imati jedan od troje zastupnika DF-a koji se izjašnjava kao Bošnjak. Za sada je, dakle, izgledno da SDA i Trojka imaju po jednog sigurnog delegata, dok se o trećem bošnjačkom delegatu iz ZDK vode pregovori.
Kanton Sarajevo (SDA 1, NiP 1, SDP 1, SBiH 1)
Situacija u Kantonu Sarajevo je najjasnija. SDA i NiP imaju po sedam zastupnika (od čega je po šest Bošnjaka) i imaju zagarantovanog po jednog delegata iz reda Bošnjaka. Nakon povlačenja Adnana Štete iz Skupštine Kantona Sarajevo koji je bio Ostali i SDP je skoro pa osigurao jedno bošnjačko delegatsko mjesto. Tu je i Stranka za BiH koja sa pet zastupnika ima sigurnog delegata iz reda bošnjačkog naroda.
Hercegovačko-neretvanski (SDA 1)
Prema nametnutim odredbama Izbornog zakona, Hercegovačko-neretvanski kanton ima pravo na jednog bošnjačkog delegata. SDA ima sedam zastupnika, od čega je šestero Bošnjaka. SDP ima tri zastupnika, ali samo je jedno Bošnjak. NiP ima jednog Bošnjaka, NES jednog i DF jednog. Čak i ako bi se sve stranke, osim SDA, udružile, ne bi imale šest Bošnjaka u Skupštini HNK. To znači da će SDA imati sigurnog delegata i iz HNK.
Bosansko-podrinjski kanton (1 Trojka, 1 SDA)
Skupština BPK daje jednog delegata iz reda bošnjačkog naroda. I tog delegata će, vjerovatno, izabrati stranke okupljene oko Trojke. No, ovdje je bitna i gubitnička lista. Naime, SDA sa partnerima može imati sedam Bošnjaka, što će, izvjesno je, biti najveća gubitnička lista u cijeloj Federaciji. Kako u Zapadnohercegvačkom kantonu nema izabranih Bošnjaka, on bi, prema ranijim pravilima i praksi CIK-a, trebao biti dodijeljen najvećoj gubitničkoj listi. To je, u konkretnom slučaju BPK, što SDA-u donosi još jednog bošnjačkog delegata.
Posavski kanton (1 SDA)
SDA u Posavskom kantonu ima tri bošnjačka zastupnika. SDP ima jednog, PDA jednog, i Neovisni jednog bošnjačkog zastupnika. Kako je PDA-ov zastupnik u srijedu podržao listu SDA, skoro pa izvjesno je da će bošnjački delegat pripasti SDA-u, koja u zbiru sa PDA ima četiri Bošnjaka. Čak i ako PDA ode sa SDP-om i Trojkom, došlo bi do žrijeba jer bi bile dvije lsite sa podrškom 3:3. No, opcija sa žrijebanjem u Posavini je sada manje izvjesna.
Livanjski kanton (1 delegat – žrijeb)
Kanton 10 daje jednog bošnjačkog delegata u Domu naroda FBiH. SDA i SDP imaju po dva zastupnika u Skupštini ovog kantona i svi se izjašnjavaju kao Bošnjaci. U ovom kantonu je izvjesno predlaganje dvije liste koje če podržati po dva zastupnika. Kako se radi o neodlučnom ishodu, Centralna izborna komisija BiH će organizirati žrijebanje. Stranke Trojke, prema informacijama Istrage, imaju obećanje jednog službenika zapadne ambasade da će ovaj žrijeb biti namješten u njihovu korist, kako bi, na taj način, bila otvorena mogućnost da stranke okupljene oko SDP-a, NiP-a i NS-a dođu do jedanaest delegata u Klubu Bošnjaka u Domu naroda FBiH. Ukoliko SDA dođe do broja 13, a trenutno su na 12 delegata, onda formiranje vlasti na nivou Federacije BiH neće biti moguće bez te stranke, jer niko drugi, osim SDA, neće moći predložiti (pot)predsjednika FBiH.
Plan Milorada Dodika da pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija govori predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Teeltija je osujećen. Vijeću sigurnosti UN-a će se, ipak, u ime Bosne i Hercegovine obratiti neko od dvojice članova Predsjedništva BiH – Šefik Džaferović ili Željko Komšić.
Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj će biti prezentiran Izvještaj visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta zakazana je za 11. maj. Još uvijek nije poznato da li će visoki predstavnik govoriti pred Vijećem sigurnosti zbog toga što Rusija i Kina, kao stalne članice, ne dopuštaju Schmidtovo obraćanje. Umjesto Schmidta, dijelove izvještaja je pred Vijećem sigurnosti 3. je novembra 2021. godine pročitao ambasador Bosne i Hercegovine u UN-u Sven Alkalaj. Ambasador Alkalaj je trebao i 11. maja ove godine govoriti u ime BiH. No, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je početkom maja skovao plan. Republika Srpska je Ujedinjenim nacijama uputila svoj izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini u kojem je, pored ostalog, negirala postojanje visokog predstavnika Christiana Schmidta, te optužila pojedine ambasade i političke stranke iz Sarajeva da rade u bošnjačkom interesu protiv srpskog naroda. Kako ambasador Alkalaj ne bi dopustio čitanje izvještaja Republike Srpske, već bi iščitao izvještaj Christiana Schmidta, Dodik je odlučio u New York poslati predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju, najavivši njegovo obraćanje pred Vijećem sigurnosti UN-a.
“Govori se po hijerarhiji”, objašnjavaju nam u Ministarstvu vanjskih poslova BiH,”što znači da predsjedavajući Vijeća ministara BiH ima prednost u odnosu na ambasadora”.
Kako predsjedavajući Vijeća ministara BiH ima prednost u odnosu na ambasadora, tako članovi Predsjedništva BiH imaju prednost u odnosu na predsjedavajućeg Vijeća ministara. Nakon što je tokom sedmice otkriveno da Dodik šalje Tegeltiju u UN, u Predsjedništvu BiH i Ministarstvu vanjskih poslova su obavljene hitne konsultacije. S obzirom na to da je ministrica vanjskih poslova Bisera Turković “nižerangirana” u odnosu na Zorana Tegeltiju, odlučeno je da u ime Bosne i Hercegovine pred Vijećem sigurnosti UN-a govori jedan od trojice članova Predsjedništva BIH. Milorad Dodik je, naravno, odmah isključen jer, zbog sankcija SAD-a, član Predsjedništva iz Republike Srpske ne može dobiti američku vizu, što znači da ne postoji mogućnost da se on obrati u Ujedinjenim nacijama.
Prva opcija za obraćanje je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. On je u procesu dobijanja američke vize.
“Ukoliko Džaferović ne dobije vizu do 10. maja, a mala je vjerovatnoća da je neće dobiti, dogovoreno je da u New York putuje član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić koji već posjeduje vizu”, kazali su za Istraga.ba u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
To znači da će, izvjesno je, pred Vijećem sigurnosti UN-a govoriti Šefik Džaferović ili Željko Komšić, koji su, po hijerarhiji, viši zvaničnici Bosne i Hercegovine u odnosu na Zorana Tegeltiju, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH koji je, očito, uzalud otputovao u New York.
Šef Kluba Stranke za BiH u Skupštini KS Muamer Bandić danas je zatražio da se Skupština KS izjasni o inicijativi da se obaveže Komisija za izbor i imenovanje i administrativna pitanja da Klubu Stranke za BiH osigura prostorije za rad u zgradi Kantona Sarajevo i omogući jednakost i ravnopravnost u političkom djelovaju u roku od 15 dana, javlja NAP.
Komisija je na sjednici 9. februara zaključkom izbacila Klub zastupnika SBiH i ustupio zastupnicima Hodžić-Lemezan-Gaković.
“Nevjerovatno je da u demokratskom sistemu pravo ovih zastupnika se rješava da oduzmete pravo na rad zastupnicima drugog kluba. SBiH nema jednake uslove za rad. Stranke trojke onemogućavaju ostvarivanje jednakopravnosti u političkom radu. Tražimo od Skupštine KS da nam omogući uslove za rad kao drugim zastupnicima i klubovima”, kazao je Bandić.
Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović kazala je da ovakvo izbacivanje i ponižavanje ne dolikuje demokratskom društvu te da su nove prostorije u zgradi ZOI'84 i da joj je „kuća bliže nego nove prostorije“.
Zastupnica Elza Gaković je istakla kako je jedan od zaključaka bio da se pronađu prostorije za rad SBiH-u u zgradi Kantona Sarajevo, te da istu prostoriju koristi i ZNG.
Na čelu ove komisije je Elvedin Okerić, a kako je kazao radilo se o pismenom zahtjevu ZNG i samostalnog kluba koji imaju četiri zastupnika da im se obezbijede prostorije za rad.
“Komisija je bila prinuđena da dodijeli tu kancelariju, a klubu SBiH su dodijeljene nove prostorije van zgrade. Uputili smo dopis prema Zajedničkoj službi da obezbijedi prostorije i zastupnicima SBiH u zgradi Kantona Sarajevo”, kazao je Okerić.
Zastupnik ZNG-a Damir Marjanović pozvao je da se pronađe prostor za kolege iz SBiH u zgradi KS.
Bandić se obratio Okeriću navodeći da je oduzeto pravo jednom klubu, a dato drugom.
“Vi ste donijeli odluku kojom ste na nedemokratski način izbacili klub koji je tu prosotriju već koristio jednu godinu. Vi se krijete svaki put iza nekih drugih instituta kako bi svoje namjere sakrili“, kazao je Bandić.
Podsjećamo, Stranka za BiH od 15. novembra nije dio Vlade KS niti vladajuće većine. Umjesto Stranke za BiH strankama trojke pridružio se ZNG i samostalni zastupnici.
Bez podrške Osmorke, Dragan Čović ne može dobiti četvrtog delegata u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. A upravo je to jedan od zahtjeva lidera HDZ-a BiH. Za prikupljanje glasova za HDZ BiH zadužen je lider Naroda i Pravde Elmedin Konaković koji je proteklih dana, prema informacijama Istrage, pokušavao ubijediti pojedine lidere Osmorke da Čoviću “poklone četvrtog delegata”.
Nakon žrijeba u CIK-u, HDZ BiH je dobio još jednog delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Tako je HDZ BiH došao do četrnaestog delegata u Klubu Hrvata. S obzirom na to da su za jednog državnog delegata potrebne “četiri ruke” federalnih delegata, sa svojih četrnaest federalnih hrvatskih delegata Čović može računati na tri sigurna delegata u Klubu Hrvata Doma naroda PS BiH. Za četvrtog delegata potrebne su mu još dvije ruke i to mu mogu isporučiti samo stranke Osmorke. Evo odnosa snaga.
HDZ BiH, rekosmo, ima četrnaest delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Dobili su četiri delegata iz HNK, jednog iz Posavskog kantona, jednog iz ZDK, četiri iz ZHK, tri iz SBK i jednog iz Kantona 10. U istom klubu HDZ 1990 ima tri delegata (po jedan iz SBK, HNK i Kantona 10), a pratit će ih HN Pomak iz Livna koji također ima jednogh delegata. Dakle, HDZ 1990 u saradnji sa HNP-om ima četiri delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH i to im, ukoliko ne bude promjene dresova, garantira jednog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Stranke Osmorke imaju četiri federalna delegata u Klubu Hrvata. U pitanju je jedna delegatkinja NES-a iz USK, jedan delegat SDP-a BiH iz ZDK, jedan delegat iz KS (Damir Marjanović), te jedna delegatkinja iz Tuzlanskog kantona (NiP). Osim ovo četvero, iz Goražda je prošla Berina Fejzić, koja se izjašnjava kao Hrvatica. U zbiru, stranke Osmorke, bez Berine Fejzić, imaju četiri ruke, što im je, u osnovi, dovoljno, da izaberu svog državnog delegata u Klubu Hrvata Doma naroda PS BiH. Prema trenutnom omjeru snaga, u Klubu Hrvata Doma naroda PS BiH bi sjedila tri delegata HDZ-a BiH, jedan delegat HDZ-a 1990 i jedan delegat Osmorke.
SDP-ovac iz Livna Jugoslav Brdar jedan je od kandidata za Dom naroda PS BiH kojeg bi podržale stranke Osmorke. No, prema informacijama Istrage, Nermin Nikšić je već saopćio Brdaru da “nemaju dovoljno ruku” da ga imenuju za delegata u Domu naroda PS BiH. Drugo ime koje se pominje u kontekstu Doma naroda PS BiH je Zlatko Miletić. Iako je ušao u Predstavnički dom PS BiH, Miletić bi, ukoliko dobije podršku koalicijskih partnera, odustao od zastupničkog mandata i postao delegat u Klubu Hrvata Doma naroda PS BiH. No, Elmedin Konaković se, kako saznajemo, protivi ovim rješenjima. On je, naime, obećao Draganu Čoviću da će Hrvati iz Osmorke podržati četvrtog HDZ-ovog delegata. U prilog tim informacijama ide i izvještaj o izboru delegata za Dom naroda FBiH i ZDK. Naime, najmanje dvojica zastupnika Osmorke koji se izjašnjavaju kao Hrvati podržalo je jednu od dvije liste HDZ-a BiH. Evo i kako.
U Skupštinu ZDK prvobitno je bilo izabrano deset zastupnika iz reda hrvatskog naroda. U međuvremenu je jedna SDP-ova zastupnica Vinka Aletović odustala od mantata, i broj zastupnika iz reda hrvatskog naroda je pao na devet.. HDZ BiH ima troje zastupnika, a probosanske stranke šest (BHI FK 2, SDP 1, SDA 1, NiP 1, DF 1). Prilikom izbora delegata, HDZ je imao dvije liste. JEdna je dobila tri glasa, a druga dva. Dakle, HDZ-ove liste su dobile ukupno pet glasova. Oduzmemo li glas SD-ove zastupnice koja nije bila na sjednici i glasala, dolazimo do zaključka da je najmanje dvoje zastupnika Osmorke podržalo listu HDZ-a BiH. Jedno od tih dvoje, prema informacijama Istrage, dolazi iz Naroda i Pravde. Upravo ova stranka sa Elmedinom Konakovićem na čelu je najveći zagovornik da se HDZ-u BiH da četvrti delegat.
Davanje četvrtog delegata HDZ-u BiH moglo bi imati nesagledive posljedice za funkcioniranje vlasti na nivou BiH. Ukoliko bi, naime, SNSD kroz žrijeb dobio četvrtog delegata u Klubu Srba, u zbiru sa HDZ-ova četiri delegata Milorad Dodik i Dragan Čović bi imali natpolovičnu većinu u Domu naroda PS BiH i bez njih nijedna odluka ne bi mogla biti donesena.
HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH ne može biti usvojen u Predstavničkom domu Paralamentarne skupštine BiH ukoliko sve stranke sa sjedištem u Sarajevu budu glasale protiv. Ukoliko, pak, neke od tih stranaka budu suzdržane postoji mogućnost da Zakon bude usvojen.
U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH sjedi 42 zastupnika, od čega je 28 iz Federacije, dok ih 14 dolazi Republike Srpske. Da bi zakon bio usvojen za njega, u prvom krugu glasanja mora glasati većina poslonika, s tim da se suzdržani glasovi ne računaju. Osim toga, u tu većinu mora biti uključena i takozvana entitetska većina koja podrazumijeva da najmanje po jedna trećina zastupnika iz oba entiteta glasa za prijedlog zakona. Ukoliko u prvom krugu postoji prosta većina, a ne postoji entitetska, Kolegij Predstavničkog doma će pokušati da postigne entitetsku usaglašenost. Ako, pak, to ne postignu, Predstavnički dom će se izjašnjavati ponovo. I u drugom krugu je potrebna natpolovična većina, dok je sada uslov da po dvije trećine iz zastupnika iz oba entiteta ne budu protiv.
Kako bi to izgledalo u praksi?
Vodeći se suzdržanošću Mladena Bosića u Domu naroda PS BiH, krenut ćemo od pretpostavke da će opozicione stranke iz Republike Srpske biti suzdržane prililom glasanja. Njih je ukupno pet. Ukoliko oni budu suzdržani i u Predsttavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, za usvajanje HDZ-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona više ne trebaju 22 glasa za. Sa pet suzdržanih, ta kvota se smanjuje na 19. Dakle, da bi prošao ovaj Zakon, u slučaju suzdržanosti opozicije iz RS-a, za njega bi moralo glasati 19 zastupnika.
HDZ BiH u Predstavničkom domu PS BiH ima pet zastupnika. SNSD sa svojim koalicijskim partnerima kontrolira njih osam. Dakle, SNSD i HDZ BiH u zbiru imaju 13 ruku. Ako zastupnici SDA, SDP-a, DF-a, NB-a, SBB-a, NESS-a, Naše stranke, NiP-a i PDA budu protiv, HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona nema nikakve šanse da bude usvojen. Za Zakon bi, naime, bilo 13 zastupnika, dok bi protiv bila 24 zastupnika.
Problem bi se, međutim, mogao pojaviti ako bi dio zastupnika iz Federacije BiH bio suzdržan, ali ključ je, ipak, u rukama SDA, SDP-a, Naše stranke, NES-a i Demokratske fronte pojačane Enverom Bijedićem iz SD-a. Tokom pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH, Narod i pravda Elmedina Konakovića i SBB Fahrudina Radončića su zastupali stav sličan onom HDZ-ovom, a to je da Bošnjaci ne mogu birati Hrvatima člana Predsjedništva. Mirsad Kukić i njegova PDA godinama održavaju dobre veze sa HDZ-om BiH. Čak i ako zastupnici ove tri partije ostanu dosljedne svojim ranijim stavovima o izmjenama Izbornog zakona, pa glasaju za HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, neće moći pomoći Draganu Čoviću da se usvoji ovaj Zakon, jer će ključnu ulogu imati SDA, DF, SDP, NESi Naša stranka. Te stranke, naime, u zbiru imaju 20 ruku, i ako svi njihovi zastupnici budu glasali protiv Zakona, Čovićev prijedlog neće moći proći ni u prvom niti u, eventualnom, drugom krugu glasanja. U prvom krugu glasanja entitetska većina je 10 glasova, dok bi u drugom krugu protiv odluke glasalo 19 zastupnika iz Federacije (Adil Osmanović je zastupnik iz RS-a). To znači da u prvom krugu HDZ ne bi imao potrebnu jednu trećinu zastupnika iz Federacije, dok bi u drugom krugu dvije trećine bile protiv.
I, kada se sagledaju sve činjenice, zaključak je jednostavan. Čovićeve izmjene izbornog zakona nemaju nikakve šanse u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Vojska, izborni proces, sigurnost, indirektni porezi, pravosuđe, kontrola kretanja naoružanja, telekomunikacije i pitanja granice ključna su pitanja koja vlasti Repulike Srpske namjeravaju sa državnog nivoa prebaciti na nivo tog entiteta. Namjere Milorada Dodika jasno se mogu iščitati iz Informacije o prenosu nadležnosti s nivoa RS-a na nivo BiH. Ovaj je dokument krajem oktobra dostavljen Narodnoj skupštini Republike Srpske i Istraga.ba ga objavljuje na ovom linku.
Kada su u pitanju “prenesene” nadležnosti na nivou Bosne i Hercegovine, u Informaciji ih dijele u pet grupa. U prvoj grupi su nadležnosti koje je na državni nivo prebacio OHR i u okviru toga su navedene finansije, sigurnost, lični statusi građana, telekomunikacije i javna emitovanja, pravosudni sistem, registracija pravnih lica koje osnivaju institucije BiH, standardizacija i metrologija, očuvanje nacionalnih spomenika i izborno zakonodavstvo. U drugoj grupi su oblasti “prenesene” odlukama Ustavnog suda BiH, dok su u trećoj grupi nadležnosti uspostavljene odlukama Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara. Treća grupa podrazumijeva zakonske i podzakonske akte iz oblasti sigurnosti, zaštite tajnih podataka, kontrola kretanja naoružanja, deminiranje, civilna zaštita, opojne droge, pravosudni sistem, saobraćaj, digitalizacija, radijacijska sigurnost, lijekovi i medicinska sredstva te poljoprivreda, evropske integracije, državna pomoć, osiguranje … Četvrtu grupu čine nadležnosti “prenesene” pod pritiskom međunarodne zajednice, a to su javne nabavke, konkurencija, ljudska prava te električna energija i gas. U grupi pod oznakom 5 su nadležnosti prenesene putem sporazuma entiteta gdje spadaju – indirektni porezi, osiguranje depozita, zajednička željeznička korporacija, odbrana, traženje nestalih i registarske tablice.
U dokumentu su navedeni svi pravni akti na osnovu kojih su uspostavljene nadležnosti na nivou Bosne i Hercegovine, a u tabeli koja je prilog ovoj Informaciji navedeno je 128 zakona i 114. drugih pravnih akata koja na državnom nivou reguliraju određene oblasti. Svi ti dokumenti trebali bi prestati da važe na teritoriji RS-a najkasnije šest mjeseci od usvajanja ove Informacije na Narodnoj skupštini Republike Srpske zakazanoj za sredinu novembra.
Poseban prilog ovoj informaciji su zaključci koje bi Narodna skupština RS trebala usvojiti.
“Narodna skupština RS zadužuje Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu Republike Srpske zakone i druge propise koji će omogućiti nesmetano funkcionisanje RS-a”, navedeno je u drugom zaključku.
Svi zaključci, navedeno je dalje, stupaju na snagu narednog dana od dana donošenja.
Ono što je posebno interesantno je zaključak pod brojem tri.
“Zakoni i drugi propisi kojima je izvršen prenos nadležnosti sa RS na institucije BiH neće se primjenjivati na teritoriji Republike Srpske od dana stupanja na snagu zakona i drugih propisa iz tačke 2 ovih zaključaka”, navedeno je u dokumentu.
Milan Tegeltija novi je bh. konzul u Rijeci, saznaje Istraga.ba. Odluku o imenovanju Milana Tegeltije jednoglasno je donijelo Predsjedništvo BiH, nakon što je članica Predsjedništva BiH iz RS Željka Cvijanović saopćila svojim kolegama Željku Komšiću i Denisu Bećiroviću da će blokirati izbor bh. ambasadora u Libiji i Turskoj, ukoliko bivši savjetnik Milorada Dodika ne bude imenovan za konzula u Rijeci, Republika Hrvatska.
Podsjetimo, novi konzul Milan Tegeltija od janara 2022. godine nalazi se na američkoj crnoj listi. Sankcije su mu uvedene zbog zloupotreba tokom obavljanja funkcije predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.
“U svojstvu predsjednika VSTV-a, Tegeltija je bio umiješan u koruptivna djela koja su uključivala korištenje svog političkog utjecaja i službene moći za osobnu korist. Naime, postoje vjerodostojne informacije da je Tegeltija svoj položaj iskoristio za traženje koristi u zamjenu za miješanje u sudski proces, kao i manipulaciju imenovanjima u sudije i drugim javnim poslovima”, saopćile su američke vlasti.
U decembru 2020.godine Tegeltija je podnio ostavku na funkciju predsjednika VSTV-a. Ova ostavka je uslijedila nakon što jer Istraga objavila snimak razgovora na kojem se čuje kako Milan Tegeltija sa bivšom članicom VSTV-a Milijanom Buhom dogovara imenovanje njene sestre za sudiju u Banja Luci. Nakon objave snimka, održana je vanredna sjednica VSTV-a na kojoj je Milan Tegeltija pozvan da odstupi.
“Taktiku ćete prepustiti meni jer se vi u to ne razumijete”, kaže predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija na kraju telefonskog razgovora sa Milijanom Buhom, bivšom članicom VSTV-a koja je insistirala da njena sestra Sanja Čagar bude imenovana za sudiju Osnovnog suda u Banja Luci.
“U nekom drugom sudu se puno lakše ulazi. Razmisli malo. Hoćeš li sad sebe da ugroziš? Je l’ me razumiješ? Vidi jednu stvar, ako Sanja konkuriše za Sud u Banja Luci gdje je konkurencija ogromna, svi će znati da je ona tvoja sestra, je li tako? I to će sasvim sigurno otići u medije. I šta će se, onda, desiti? Ti član Savjeta. Tražit će da daš ostavku. Kako to se bira tvoja sestra, ovo, ono. Ja ti govorim, brinem o tebi, prije svega. Jesi li ti uopće razmišljala o tome? (kad mi istekne mandat) Pa, kad ti istekne mandat nije problem, ali dok si u Savjetu mi je problem. Znači, ja brinem o svemu. Meni si prvo ti, meni si prvenstveno ti, znači da očuvam tvoju poziciju da se ne ugrozi, a Sanju ćemo rješavati. Je l’ me razumiješ? Ja prvo brinem da se tvoja pozicija ne ugrozi. Pa, naravno, sad sam ti rekao, ako prije toga, čak i u prvom mandatu, ako se otvori negdje pozicija, tipa Gradiška, Prijedor, pi…. materine, ovo, ono, šta je košta da bude tamo godinu dana i da je kasnije prebacimo ovamo. Ja sam Sanji rekao sve. Samo moramo biti pametni i taktično to odigrati”, govorio je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija.
Prije ove afere, Tegeltija je bio u centru i slučaja poznatog kao “Potkivanje”. Naime, Nermin Alešević, biznismen iz Velike Kladuše, snimio je kako daje novac Marku Pandži, inspektoru SIPA-e koji je tvrdio da u ime Milana Tegeltije završava sudske postupke. Prije primopredaje novca, Pandža je upoznao Aleševića i Tegeltiju.
I pored brojnih afera, Tegeltija je nakon pravosudne karijere postao savjetnik predsjednika Republike Srpske Republike Srpske. Kratko je bio na čelu FK Borac iz Banje Luke. Na poziciju konzula imenovan na prijedlog Željke Cvijanović. No, da li će Tegeltija preuzeti funkciju ovisi od hrvatskih zvaničnika koji moraju dati agreman.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
