Specijalni izaslanik State Departmenta za zapadni Balkan Gabriel Escobar podržao je odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta da u izbornoj noći nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava entiteta F BiH, javlja politicki.ba.
U intervjuu za kosovski Kanal 10 na pitanje novinara Xhemaila Rexhe da se izjasni o korištenju Bonskih ovlasti, Escobar je odgovorio:
“Da. Podržavam. Podržavam.
Visoki predstavnik ima nezavisni mandat koji je zacrtan u Dejtonu i mi podržavamo ne samo kontinuirano prisustvo visokog predstavnika, već i njegove ovlasti”.
Na konstataciju Rexhe da se u Bosni i Hercegovini Schmidtova akcija ocjenjuje kao akt segregacije, Escobar je uzvratio da to nije tako.
“Malo je kompliciranije od toga. Još uvijek postoje neke strukture u okviru Dejtona, ali i Ustava BiH koje generiraju podjele vlasti između konstitutivnih naroda i Ostalih. I on je unutar takvog limitiranog prostora izveo svoju akciju”, rekao je Escobar.
Čelnici Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović i Borjana Krišto u subotu su položili cvijeće na Groblju mira na Bilama kod Mostara, odajući počast “žrtvama komunističkog režima”. U pitanju je Groblje za koje čelnici antifašističkih udruženja i historičari tvrde da je “groblje vojnika poraženih u Drugom svjetskom ratu”, a koji su se borili pod ustaškim zastavama uz nacističku Njemačku.”
“Obljetnici su nazočili predstavnici crkve u Hrvata, visoki dužnosnici Hrvatskog narodnog sabora BiH, koje su predvodili predsjednik Dragan Čović i Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za člana Predsjedništva BiH, zatim izaslanstvo Republike Hrvatske, predstavnici društvenog, političkog i gospodarskog života Bosne i Hercegovine. Program obilježavanja obljetnice velikog stradanja hrvatskog naroda započeo je sv. Misom u 12.00 sati, nakon čega su uslijedio komemorativni dio i pozdravni govori”, saopćeno je iz HNS.
Prisutnima na “Groblju mira” se obratila Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za člana Predsjedništva BiH istaknuvši kako se svake godine, pa tako i ove okupljamo na Groblju mira kako bi dostojanstveno obilježili Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih režima.
„Dragi prijatelji, u ovakvim prilikama, vjerujem da kod svih nas uvjek iznova mješaju se osjećaji, kako tuge, tako i odgovornosti kao i pijateta prema žrtvama koje svjedoče danas ovi bijeli križevi. Osjećaj odgovornosti prema svakoj žrtvi trebamo istinski znati cijeniti i upravo na taj način ovo će obilježavanje imati potpuni smisao, samo onda ako sjećanje na ove žrtve prenesemo našim budućim generacijama jer su i oni izdanak toga korjenja koje je zaliveno krvlju tisuća nevinih. Svaki čovjek zavrijeđuje mjesto na kojem njegovi bližnji mogu zapaliti barem svijeću, a upravo ovo Groblje mira i ovi križevi otklanjaju sjenu zaborava i ulijevaju nadu. Teror totalitarnih režima nije bio uvijek i na svakom mjestu jedak, ali zločin protiv čovjeka i njegova prava na život uvijek ostaje zločin i to ne smijemo zaboraviti“, kazala je Krišto.
Ona je dodala da projekt Groblja mira “ima i još veće značenje kada se zna da se na ovaj način skida teret prošlosti sa budućih generacija i ostavljamo im da u miru mogu graditi svoju budućnost”.
“Ali dragi prijatelji, ne smijemo zaboraviti da i danas postoje razne sile čija je namjera izbrisati sve ono što je hrvatsko. Stoga i sa ovoga mjesta moramo istaknuti važnost zajedništva koje nam je prijeko potrebno kako bi se oduprli onima koji pokušavaju živjeti na našim podjelama i našim sukobima“, kazala je Krišto.
Još 2017. godine, kada je ideja u Groblju mira bila u začetku, predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a Mostar je rekao da je ovo groblje, zapravo, groblje posvećeno fašistima.
“Groblje mira zapravo je groblje uglavnom vojnicima koji su poraženi u Drugom svjetskom ratu, koji su bili na strani fašizma i sad to proglasiti grobljem mira je pljuvanje u lice svim poštenim građanima ove države, ove regije, a umiveni su u evropsku tradiciju, kulturu i evropsku priču”, kazao je tada Sead Đulić.
Hoće li groblje na koje sahranjuju i ustaše dalje podijeliti Mostar, zapitala se Radio Slobodna Evropa u novembru 2019. godine. Mostarska aktivistica Štefica Galić je i tada, ali i prošloga mjeseca tvrdila da je Groblje mira, zapravo, ustaško groblje.
Europarlamentarac iz Francuske Nicolas Bay prisustvovao je obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske. On je u nedjelju navečer objavio fotografije sa akademije iz Banja Luke, koju su, povodom neustavnog dana RS, organizirale vlasti tog entiteta.
“Republika Srpska predstavlja više od trećine stanovništva i polovinu teritorije Bosne i Hercegovine. Ovaj državni praznik prilika je da se podsjetimo kako se Srbi, kršćani, moraju poštovati i kako se mora braniti njihov identitet”, napisao je na svom Twitter nalogu Europarlamentarac Bay.
Bay je član ekstemne desničkarske partije kojom upravlja Marine Le Pen. U periodu od 2014. do 2017. godine, Bay je bio sekretar krajnje desničarske Nacionalne fronte. U februraru prošle godine stranačke kolege su ga suspendirale zbog sumnje da je političkim protivnicima odavao povjerljive podatke tokom predizborne kampanje.
La République serbe de Bosnie représente plus d’un tiers de la population et la moitié du territoire de la Bosnie-Herzégovine.
Ce jour de fête nationale est l’occasion de rappeler que les Serbes chrétiens de Bosnie doivent être respectés et leur identité défendue. pic.twitter.com/C9V2dWr3En
Europarlamentarac Bay je podsjetio javnost da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u nedjelju odlikovao penzionisanog pukovnika francuske vojske Joacquesa Hogarda i i bivšeg vojnog ljekara iz Francuske Patricka Barriota.
“Čast je što su Francuzi na ovaj način odlikovani u znak zahvalnosti za njihovo zalaganje za srpski narod”, saopćio je Bay.
U novembru prošle godine, ovaj francuski europarlamentarac se našao u centru skandala kada je posjetio Kosovo. On je tada kosovsku vlasu nazvao “produženom rukom albanske mafije i islamske albanske države”. Bay je prilikom posjete Kosovu rekao da je “Prizren evropski grad i bivši grad kraljeva Srbije, okupiran od strane muslimanskih Albanaca”.
U ovoj zemlji Evrope crkve su zamijenjene džamijama. Kosovo je srce srpskog naroda. To je istorijska kolijevka Srbije”, kazao je tada Bay, što je izazvalo reakcije zvaničnika Albanije.
Podsjećamo, tokom neustavnog dana Republike Srpske, predsjednik tog entiteta Milorad Dodik odlikovao je ruskog predsjednika Vladimira Putina. Svečanosti u Banjoj Luci prisustvovali su zvaničnici Crne Gore i Srbije.
Bivši bh. diplomata i vanjskopolitički analitičar Slobodan Šoja bio je jedan od posmatrača takozvanog referenduma o pripajanju Ruskoj Federaciji koji je održan u okupiranim regijama Ukrajine, saznaje Istraga.ba.
“Ono što sam vidio jučer i danas je snažna borba za mir i prestanak ratnog užasa”, kazao je Šoja za televiziju bash.news koja se emitiruje u ruskoj regiji Baškortostan.
Slobodan Šoja u Ukrajini
Delegacija međunarodnih posmatrača posjetila je biračko mjesto u selu Iglino u Rusiji, gdje su su Rusi porijeklom iz okupiranih dijelova Ukrajine mogli izjasniti da li žele pripajanje Ruskoj Federaciji.
“Članovi komisija Donjecke i Luganske narodne republike stigli su na biračko mjesto u selu Iglino sa svojim prenosivim glasačkim kutijama i listićima. Za njih su opštinski organi stvorili sve uslove za organizaciju rada. Među glavnim zahtjevima je i provjera temperature i prisustvo maski za birače. Sva interno raseljena lica su unaprijed obaviještena”, izvijestila je televizija bash.news.
Prvi zamjenik načelnika Iglinskog okruga Andrej Konnov je rekao da su “postojali su spiskovi ljudi koji su ranije stigli kao izbjeglice na teritoriju Republike”.
“Stavili smo ih u migracionu službu, zatim ih obavijestili preko načelnika seoskih naselja, 15 ljudi je izrazilo želju da glasa”, rekao je Andrey Konnov.
Osim bh. diplomate Slobodana Šoje, u delegeciji međunarodnih posmatrača su bili Mozambika i Velike Britanije.
Video prilog u kojem se vidi i posmatrač Šoja možete pogledati na ovom linku.
Slobodan Šoja je, napominjemo, bivši bh. diplomata i čest gost medija u Sarajevu koji ga potpisuju kao vanjskopolitičkog analitičara.
Osim Slobodana Šoje, posmatrač takozvanog referenduma o pripajanju okupiranskih ukrajinskih regija Ruskoj Federaciji bio je i Oleg Soldat. Soldat je docent na Katedri za filozofiju Filozofskog fakulteta u Banja Luci. Njegovo imee nalazi se na spisu posmatrača koji su objavili ukrajinski mediji.
Podsjećamo, proruski separatisti protekli su dana održali referendume u okupiranim dijelovima istočne Ukrajine. U pitanju su samoproglašene narodne republike Lugansk (LNR) i Donjeck (DNR), koje je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao kao nezavisne države neposredno pred početak agresije na Ukrajinu. Osim u LNR i DNR je održan referendum u regiji Herson i Zaporožje, koje Ruska Federacija još nije priznala kao nezavisne države.
Danilo Vučić, sin srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, bit će dio delegacije koja će prisustvovati obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske, saznaje Istraga.ba.
Ambasada Srbije je, kako saznajemo, već obavijestila bh. vlasti da će Danilo Vučić od 8. do 11. januara boraviti u Bosni i Hercegovini. Vučić mlađi bi trebao biti u Banja Luci i Istočnom Sarajevu tokom obilježavanja nestavnog dana RS.
Osim sina Danila, predsjednik Srbije u Bosnu i Hercegovinu, na obilježavanje neustavnog dana RS šalje i predsjednika Narodne skupštine Republike Srbije Vladimira Orlića, te narodnog poslanika Milimira Vujadinovića. U ime Vlade Republike Srbije u Banja Luci će, tokom obilježavanja neustavnog dana RS, boraviti i dvoje ministara – ministrica zdravlja Danica Grujičić i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković. Svi navedeni su članovi Srpske napredne stranke srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.
Prema najavama, srbijanski zvaničnici će u Bosnu i Hercegovinu doći 8. januara i odmah će se zaputiti u Banja Luku, gdje je tog dana planirana “svečana akademija” u dvorani Borik. Istog dana, 8. januara, predsjednik RS Milorad Dodik organizirat će i svečani prijem za goste i međunarodne zvaničnike.
Svečani defile pripadnika MUP-a RS i drugih vladinih i nevladinih organizacija bliskih Miloradu Dodiku i Ruskoj Federaciji bit će održan 9. januara u Istočnom Sarajevu.
“Je li neko mislio da se mi odričemo 9. januara”, kazao je u četvrtak popodne predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, reagujući na optužbe da nastavlja sa “politikom podjela” u BiH.
Dan ranije visoki predsjednik u BiH Christian Schmidt pisao je čelnicima Republike Srpske zbog obilježavanje neustavnog dana tog entiteta.
‘Pišem Vam povodom najavljenog obilježavanja dana Republike Srpske, 9. januara. Ustavni sud BiH je u nizu odluka utvrdio da je proglašenje 9. januara danom Republike Srpske neustavno. Ove odluke su konačne i obvezujuće i moraju se poštovati. Svi javni organi i svi javni dužnosnici u BiH imaju obvezu pridržavati se ustavnog poretka Bosne i Hercegovine”, naveo je Schmidt u svom pismu.
Visoki predstavnik je naglasio da svaki praznik treba proslavljati u skladu s postojećim zakonskim okvirom i treba na inkluzivan način poštovati, bez diskriminacije, sve segmente društva, uključujući i sve konstitutivne narode i sve ostale građane BiH. Dejtonski mirovni okvir zahtijeva međusobno poštovanje i razumijevanje. Visoki predstavnik je naglasio i da oba entiteta i Distrikt Brčko imaju multietnički karakter i stoga svi praznici trebaju povezivati a ne dijelite ljude. To je i u duhu Ustava Republike Srpske kao entiteta Bosne i Hercegovine.
Prosperitet Bosne i Hercegovine treba graditi na saradnji, međusobnom razumijevanju i pomirenju, što zauzvrat zahtijeva uvažavanje pravnih činjenica.
“Radovan Karadžić i Ratko Mladić su osuđeni ratni zločinci i kreatori genocida. Stoga ih se naziva zločincima, a ne herojima. Tražim od svih javnih zvaničnika da to poštuju i okrenu se ka zajedničkoj budućnosti. Dejtonski mirovni sporazum je postavio temelje za miran razvoj i on se mora poštovati”, napisao je Schmidt, što je navedeno i na stranici OHR-a.
Unatoč ovome, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je poslati sina i nekoliko zvaničnika Republike Srbije na obilježavanje dana Republike Srpske koji je proglašen neustvanim. Istovremeno, Vučić u svojim izjavama ističe da poštuje “teritorijalni integriter i suverenitet Bosne i Hercegovine”.
Na prvi pogled se čini da je Milorad Dodik “pokleknuo” u vezi sa angažmanom snaga EUFOR-a u BiH. Ali prijedlog lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH zapravo je velika opasnost za sigurnost Bosne i Hercegovine. I u svemu tome mu, prema informacijama Istrage, pomaže šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler. Evo o čemu se radi.
“Ukoliko dođe do zastoja u odlučivanju u Vijeću sigurnosti UN-a smatram da Predsjedništvo BiH treba da zatraži od Evropske unije da ALTEA nastavi svoju misiju i Bosni i Hercegovini”, objavio je u petak na svom Twitter nalogu član Predsjedništva Milorad Dodik nakon susreta sa operativnim komandantom EUFOR-ove misije ALTEA u BiH.
Уколико дође до застоја у одлучивању у Савјету безбједности, сматрам да Предсједништво БиХ треба да затражи од ЕУ да ''Алтеа'' настави своју мисију у БиХ.
Nšto kasnije, Dodik je, prema informacijama Istrage, sastanku predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom kazao kako je on zainteresiran da se o angažmanu EUFOR-a odlučuje u Briselu, a ne u Vijeću sigurnosti UN-a. Slično je ponovio i na konferenciji za novinare. Istakao je da je i Misija Altea bila korisna i da treba da ostane u formatu koji danas jeste,
“Treba zahvaliti EU na njenom prisustvu jer je to dalo uvjernje ljudima da je bezbjednost zagarantovana. Saglasni smo da je potrebno očuvati mir i stabilnost i to nema nikakvu alternativu, pokušati obezbijediti lance snabdijevanja”, rekao je Dodik.
No, šta se krill iza te izjave? Dva su ključna problema.
Prvo, Milorad Dodik želi da o angažmanu snaga EUFOR-a ne odlučuje Vijeće sigurnosti UN-a, već Brisel, odnosno institucije BiH. To znači da bi Predsjedništvo BiH trebalo odobriti konačnu odluku o angažmanu snaga EUFOR-a u BiH. Pojednostavljeno, bez koncenzusa u Predsjedništvu, odnosno bez Dodikovog glasa, ne bi mogao biti usaglašen broj vojnika EUFOR-a u BiH, kao niti njihovo kretanje i raspoređivanje. O stavu Milorada Dodika bi, tako, ovisilo djelovanje EUFOR-a u BiH.
Drugo, prebacivanjem međunarodnih snaga u nadležnost Brisela, faktički bi bio prekršen Aneks I Dejtonskog mirovnog sporazuma koji se odnosi na vojne aspekte mirovnog rješenja.
“Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva se da usvoji rezoluciju kojom će ovlastiti države članice ili regionalne organizacije i aranžmane da uspostave višenacionalne snage za vojnu provedbu mira (u daljnjem tekstu “IFOR”). Strane znaju i suglasne su da se navedene snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zrakoplovnih i pomorskih jedinica iz država članica NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, razmještenih u Bosni i Hercegovini kako bi pomogle u osiguranju poštovanja odredaba ovoga Sporazuma (u daljnjem tekstu “Aneks”). Strane znaju i suglasne su da IFOR započne s provedbom vojnih aspekata ovoga Aneksa poslije prijenosa ovlasti sa zapovjednika UNPROFOR-a na zapovjednika IFOR-a”, navedeno je u Dejtonskom mirovnom sporazumu, Aneks I, član 1, tačka a.
Vijeće sigurnosti je, potom, usvojilo rezoluciju kojom je IFOR zamijenjen SFOR-om, da bi kasnije, kao pravni sljedbenici bile snage EU i NATO-a, koje bi djelovale isključivo u skladu sa ranijim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. To je potvrđeno i u Rezoluciji 1575, donesenoj u ovembru 2004. godine.
“Potvrđuje podršku vlastima Bosne i Hercegovine snagama EU-a i kontinuiranoj prisutnosti NATO-a te njihovu potvrdu da su oboje pravni sljedbenici SFOR-a za ispunjavanje svojih misija u svrhu Mirovnog sporazuma, njegovih Aneksa i dodataka i relevantnih rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i da mogu poduzeti potrebne radnje, uključujući korištenje sile, kako bi se osigurala usklađenost s Aneksima 1-A i 2 Mirovnog sporazuma i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”, navedeno je u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a.
Dakle, planovi koje je Milorad Dodik iznio u petak nakon sastanaka u sa šefom Delelacije EU u BiH Johannom Sattlerom i Operativni komandantom EU za Operaciju “Althea” generalpukovnikom Brajsom Hudetom, u suprotnosti su sa rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i Dejtonskim sporazumom. Ali ni Sattler niti Hudet nisu reagirali. Prema informacijama Istrage iz diplomatskih krugova, Sattler je jedan od zagovornika Dodikove ideje da se o međunarodnim snagama u BiH, umjesto u UN-u, odlučuje u institucijama Evropske unije.
Mandatarka za novi saziv Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, dostavila je Centralnoj izbornoj komisiji BiH na provjeru imena pet kandidata za državne ministre, saznaje Istraga. U pitanju su kandidati iz reda hrvatskog i srpskog naroda koje će predložiti HDZ BiH i SNSD. Tri kandidata za pozicije ministara koje pripadaju Bošnjacima, do danas, nisu dostavljena na provjere. Osim toga, nije dostavljen na provjere ni kandidat za ministra za ljudska prava i izbjeglice.
Krišto je na provjere dostavila kandidate za ministre sigurnosti, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, finansija, civilnih poslova i pravde.
Ovim činom je Nenad Nešić i službeno postao kandidat za ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine. On dolazi iz reda srpskog naroda i to iz kvote ministara koji bi trebali pripasti SNSD-u Milorada Dodika. Prema informacijama Istrage, dio srbijanskih sigurnosnih struktura je protiv Nešićeve kandidature i oni će preko Tužilaštva BiH pokušati spriječiti njegovo imenovanje.
Kandidat za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je dosadašnji ministar Staša Košarac, koji također dolazi iz SNSD-ove kvote.
Kandidat za ministra finansija BiH je aktualni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija. I on je kandidat i član Dodikovog SNSD-a.
Prema dokumentu koji je Borjana Krišto dostavila CIK-u, Davor Bunoza iz HDZ-a je kandidat za ministra pravde BiH. On bi trebao zamijeniti aktualnog HDZ-ovog ministra Josipa Grubešu koji je ostao bez funkcije zbog unutarstranačkog sukoba sa Borjanom Krišto.
Kandidatkinja za ministricu civilnih poslova službeno je Dubravka Bošnjak iz HDZ-a BiH. Ona bi trebala zamijeniti HDZ-ovu ministricu Ankicu Gudeljević.
Osim kandidata za ministre, Krišto je CIK-u dostavila imena kandidata i za zamjeničke pozicije.
Ivica Bošnjak iz HDZ-a je kandidat za zamjenika ministra sigurnosti BiH, Josip Brkić za zamjenika ministra vanjskih poslova BiH, a Slaven Galić za zamjenika ministra odbrane BiH.
Marijana Mojić iz Ujedinjene srpske, stranke Nenada Stevandića, kandidatkinja je za zamjenicu ministra civilnih poslova. Kandidat za zamjenika ministra komunikacija i transporta BiH je Ognjen Janjić iz DEMOS-a, dok je kandidat za zamjenika ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović, kadar SNSD iz Doboja.
S obzirom na nesuglasice među strankama osmorke, kandidati za ministre iz reda Bošnjaka do petka nisu dostavljeni na provjere.
Visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio je da je trebao da se desi “situacija u stilu genocida” da bi se okončao rat u Bosni i Hercegovini.
Govoreći na konferenciji u Budimpešti on je govorio o BiH. Kada je pomenuo “situaciju u stilu genocida u Srebrenici” burno je i vrlo glasno reagirala Senada Selo Šabić.
Ona je glasno protestirala, a potom je na svom Twitter nalogu prenijela spornu izjavu visokog predstavnika.
“Situacija u stilu genocida. Šta to znači? Neki privid genocida? Genocid u nekom određenom stilu? Tako uvrijedljivo za žrtve i međunarodnu pravdu”, napisala je ona na svom Twitter nalogu.
Odmah je reagirao i Adi Ćerimagić, koji prisustvuje Balkan forumu u Budimpešti i podržao je.
Izjavu Schmidta osudila je i Arminka Helić, poslanica u Domu lordova britanskog parlamenta.
“Genocid ne pada s neba. To je akt istrebljenja koji je pripreman, organiziran i planiran.
Imenovanje djela i njegovih počinitelja i insistiranje na odgovornosti jedini je put do pomirenja i ozdravljenja”, poručila je Helić.
Burno je reagirao i Vedran Džihić, univerzitetski profesor u Austriji: “Omalovažavanje genocida u Srebrenici na ovaj način vrijeđa žrtve i podriva međunarodne standarde”.
Nakon što je oko 22:40 završena 3. redovna sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, predsjedavajuća doma Mirjana Marinković-Lepić kazala je da su “stekli uslovi za nastavak prekinute vanredne sjednice doma” te da je dostavljen materijal predsjednika Komisije za izbor i imenovanje Mladena Boškovića!
Nezir Pivić (SDA) pitao je Marinković-Lepić da li je ta sjednica Komisije uopšte održana jer u materijalu se navodi da nije bilo kvoruma.
“Vi ste se potpisali. Šta se desilo u međuvremenu da se zakaže sjednice. Ovo je plagijat što ste nam poslali. Znate li vi šta radite. Kakav je ovo cirkus. Pa je li vi znate šta radite. Šta radite od najvišeg zakonodavnog tijela. Ovo je sramota i ponižavanje ovog tijela.
Sramota je da se bavimo na ovakav način. Ovo je klasična prevara. Mi smo dobili izvještaj nekog gospodina koji nije održao komisiju i da se nisu stekli uslovi za održavanje sjednice. Ništa se nije promijenilo. Ne može se nastaviti ta sjednica”, kazao je Pivić.
Šef Kluba DF-a Mahir Mešalić kazao je da je ovo “za hapsa” i da je katastrofa šta se radi.
“Vi hoćete na prevaru da kažete nama da ste vi održali sjednicu za koju ste vi predsjedavajuća konstatovali da nije održana. Sad je 11 navečer. Mi ćemo ovo spriječiti. Budite spremni na sve ovdje. Ono što ćete vi uraditi je nasilje i ovo je laž. Ne razumijem ovo da nas pravite ludima. Šta imate razmatrati ako nemate kvorum i ne možete donositi odluke. Vi ne radite po zakonu, ne radite po Poslovniku, svjesno ga kršite. Mogli ste sačekati pet, deset dana pa to uraditi. Očekujem od uposlenika da brane Ustav, da brane državu BiH. Nećete se igrati ni vi ni Bošković. Na ove podvale na koje su pristali SDP i ostali izdajnici, neće vam proći. Ustav i zakon broj 1 i tačka. Ako ste većina ne znači da morate državu kršiti. Ako mi državu dirnete i Ustav ja ga branim. Neću vam dozvoliti da ovdje provodite nasilje. Ni vi, ni Milorad Dodik ni Dragan Čović”, kazao je Mešalić.
On je zatražio polusatnu pauzu i sada je prekid u zasjedanju.
“Srećan dan Republike Srpske”, reći će na srpskom jeziku Stefan Kauffman, zastupnik CDU-a Angele Merkel u njemačkom Bundestagu, obraćajući se video porukom građanima tog entiteta preko Radio televizije Republike Srpske.
Prethodno je Kauffman na njemačkom jeziku čestitao neustavni dan RS-a, želeći “Srpskoj sve najbolje povodom godišnjice i praznika”.
Skoro identičnu poruku, povodom neustavnog dana RS-a, građanima tog entiteta poslao je i Raimund Haser, također član CDU-a njemačke kancelarke Angele Merkel i zastupnik u Pokrajinskom parlamentu Baden Virtenberga.
“Srećan dan Republika Srpska. Sve najbolje za nacionalni dan”, kazao je Haser
Stefan Kauffman na obilježavanju dana RS u Štutgartu
Kauffman i Haser prisustvovali su i prijemu organiziranom u predstavništu Republike Srpske povodom neustavnog dana tog entiteta. Stefan Kauffman je već tradicionalni gost vlasti Republike Srpske i pojavljivao se na skoro svim prijemima povodom obilježavanja dana RS-a. U decembru prošle godine gostujući na RTRS-u Kauffman je kazao kako smatra da bi BiH trebalo da se razvija kao federalna država, ističući da neupitno podržava Dejtonski sporazum. U januaru 2020. godine RTRS je izvijestio da je zastupnik CDU-a u Bundestagu Stefan Kaufman “redovno prisustvovao” obilježavanju dana RS-a 9. januara koje su vlasti tog entiteta organizirale u Štutgartu. Glas Srpske je u januaru 2017. godine izvijestio da je Kaufman na svečanosti povodom dana RS-a u Štutgartu rekao kako “vjeruje da će Republika Srpska nastaviti da se razvija i ide pravim putem naprijed”.
“Vjerujem da će sve to da ide u pozitivnom pravcu i da će Rusija i Njemačka da ulažu kako bi Republika Srpska išla pravim putem naprijed”, rekao je tada Kaufman, a prenio Glas Srpske.
Ovaj se zastupnik u njemačkom Bundestagu u julu 2019. godine susreo i sa premijerom Republike Srpske Radovanom Viškovićem.
Višković i Kaufman u julu 2019. godine
“Na početku sastanka sagovornici su razmijenili informacije o trenutnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj i Baden-Württembergu i konstatovali da je dosadašnja saradnja bila uspješna”, saopćeno je tada iz Vlade RS-a.
Zastupnik Kauffman, očigledno gaji dobre odnose s čelnicima Republike Srpske koji, unatoč presudama Ustavnog suda BiH, obilježavaju 9. januar kao dan tog entiteta.
“RS je tog 9. januara 1992. samo dobila ime, ali ona je naš odgovor za sva stradanja, poniženja i omalovažavanja kojima su nas kao narod izlagali stotinama godina, pokušavajući da zatru našu nacionalnu i vjersku svijest, što su pokušali i 90-ih godina prošlog vijeka. Zato je RS najsjajniji biser srpske istorije, jer ništa se tako dugo, tako mučno i uz tolike žrtve nije stvaralo”, kazao je povodom dana RS-a Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.
Prvi predsjednik RS-a Radovan Karadžić u martu 2019. godine pravosnažno je osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina u drugim gradovima koji su bili pod kontrolom vlasti Republike Srpske.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
