Politika

Referendum o pripajanju okupiranih dijelova Ukrajine Rusiji: Bh. diplomata Slobodan Šoja i banjalučki profesor Oleg Soldat bili posmatrači na referendumu kojeg osuđuje cijeli svijet

Bivši bh. diplomata i vanjskopolitički analitičar Slobodan Šoja bio je jedan od posmatrača takozvanog referenduma o pripajanju Ruskoj Federaciji koji je održan u okupiranim regijama Ukrajine, saznaje Istraga.ba.

“Ono što sam vidio jučer i danas je snažna borba za mir i prestanak ratnog užasa”, kazao je Šoja za televiziju bash.news koja se emitiruje u ruskoj regiji Baškortostan.

Slobodan Šoja u Ukrajini

Delegacija međunarodnih posmatrača posjetila je biračko mjesto u selu Iglino u Rusiji, gdje su su Rusi porijeklom iz okupiranih dijelova Ukrajine mogli izjasniti da li žele pripajanje Ruskoj Federaciji.

“Članovi komisija Donjecke i Luganske narodne republike stigli su na biračko mjesto u selu Iglino sa svojim prenosivim glasačkim kutijama i listićima. Za njih su opštinski organi stvorili sve uslove za organizaciju rada. Među glavnim zahtjevima je i provjera temperature i prisustvo maski za birače. Sva interno raseljena lica su unaprijed obaviještena”, izvijestila je televizija bash.news. 

Prvi zamjenik načelnika Iglinskog okruga Andrej Konnov je rekao da su “postojali su spiskovi ljudi koji su ranije stigli kao izbjeglice na teritoriju Republike”.

“Stavili smo ih u migracionu službu, zatim ih obavijestili preko načelnika seoskih naselja, 15 ljudi je izrazilo želju da glasa”, rekao je Andrey Konnov.

Osim bh. diplomate Slobodana Šoje, u delegeciji međunarodnih posmatrača su bili Mozambika i Velike Britanije.

Video prilog u kojem se vidi i posmatrač Šoja možete pogledati na ovom linku.

Slobodan Šoja je, napominjemo, bivši bh. diplomata i čest gost medija u Sarajevu koji ga potpisuju kao vanjskopolitičkog analitičara.

Osim Slobodana Šoje, posmatrač takozvanog referenduma o pripajanju okupiranskih ukrajinskih regija Ruskoj Federaciji bio je i Oleg Soldat. Soldat je docent na Katedri za filozofiju Filozofskog fakulteta u Banja Luci. Njegovo imee nalazi se na spisu posmatrača koji su objavili ukrajinski mediji.

Podsjećamo, proruski separatisti protekli su dana održali referendume u okupiranim dijelovima istočne Ukrajine. U pitanju su samoproglašene narodne republike Lugansk (LNR) i Donjeck (DNR), koje je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao kao nezavisne države neposredno pred početak agresije na Ukrajinu. Osim u LNR i DNR je održan referendum u regiji Herson i Zaporožje, koje Ruska Federacija još nije priznala kao nezavisne države.

Britanske vlasti saopćile: Sankcije za Milorada Dodika i Željku Cvijanović

Vlasti Velike Britanije uvele su sankcije članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i predsjednici Republike Srpske Željki Cvijanović.

„Ohrabreni ruskim podrivanjima međunarodnog sistema zasnovanog na pravilima, obje osobe su iskoristile svoje pozicije vlasti da se zalažu za de facto secesiju Republike Srpske — jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine — u direktnoj suprotnosti s ustavom zemlje,“ saopćio je britanski Ured za Commonwealth. 

Vijes o sankcijama je objavio i britanski AP.

Sankcije, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabranu putovanja, prve su koje je Ujedinjeno Kraljevstvo objavilo pod režimom sankcija za Bosnu i Hercegovinu.

“Milorad Dodik je”, piše u saopćenju britanskih vlasti, “pokrenuo akciju za povlačenje Republike Srpske iz ključnih državnih institucija, koristeći razdornu, opasnu, nacionalističku retoriku, narušavajući domaći i regionalni mir i podstičući etničku mržnju i poricanje genocida”.

Željka Cvijanović je, navodi se dalje, iskoristila svoju kancelariju za podnošenje zakona u Republici Srpskoj kojima se nastojalo prenijeti državne nadležnosti na entitetski nivo.

“Cvijanovićeva je javno veličala ratne zločince i negirala genocid u Srebrenici”, saopćeno je iz Londona.

Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss je rekla da Cvijanović i Dodik namjerno potkopavaju teško stečeni mir u Bosni i Hercegovini.

“Ohrabreni Putinom, njihovo nepromišljeno ponašanje ugrožava stabilnost i sigurnost širom Zapadnog Balkana. Ovim oštrim sankcijama pokazujemo da će neprijatelji mira biti pozvani na odgovornost. Postupci i retorika Dodika i Cvijanovićeve prijete da ponište 26 godina teško stečenog mira i stabilnosti i potkopaju Opšti okvirni sporazum za mir (Dejtonski mirovni sporazum), koji je okončao rat 1995. godine”, saopćila je Truss. 

Nova prevara Vjekoslava Bevande: Vijeću ministara BiH dostavio okvirni trogodišnji budžet, ništa od budžeta za 2022. godinu

HDZ-ov ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda nastavlja sa blokadom finansiranja Općih izbora 2022. godine. Umjesto Budžeta za 2022. godinu, Bevanda je, kako saznaje Istraga, Sekretarijatu Vijeća ministara BiH dostavio nacrt “dokumenta okvirnog proračuna institucija BiH za razdoblje 2022. – 2024.”. U pitanju je, dakle, okvirni dokument, a ne nacrt budžeta za 2022. godinu što je preduslov da se Centralnoj izbornoj komisiji BiH obezbijedi novac za provođenje Općih izbora.

Dokument je, kako saznajemo, u utorak ujutro dostavljen Uredu za zakonodavstvo BiH i Sekretarijatu Vijeća miniostara BiH.

“Tačno je da se pro mora usvojiti okvirni budžet. Međutim, to sada znači da od budžeta za ovu godinu nema ništa do daljnjeg”, kazao je sagovornik Istrage iz Vijeća ministara BiH.

Dakle, sada prvo Vijeće ministara BiH mora usvojiti nacrt “okvirnog budžeta”. Nakon toga se institucijama BiH šalje na ocjenu i dopunu. Kada se prikupe svi relevantni stavovi, Ministarstvo finansija BiH tek tada počinje sa izradom budžeta za 2022. godinu u formi nacrta. Nakon toga dokument ide na Vijeće ministara, koje, nakon usvajanja nacrta, budžet šalje Predsjedništvu BiH. Predsjedništvo BiH, potom, utvrđuje prijedlog budžeta i upućuje ga Parlementarnoj skupštini BiH koja ga može usvojiti po hitnoj, skraćenoj ili redovnoj proceduri. To znači da BiH namjanje do sredine juna neće imati budžet, a samim tim ni Centralna izborna komisija BiH neće imati novac potreban za provedbu Općih izbora koji bi trebali biti održani u oktobru.

Bevanda je, podsjećamo, prošle sedmice blokirao usvajanje posebne odluke kojom bi se CIK-u iz akumuliranih sredstava iz prethodnih godina obezbijedilo 12 miliona maraka za provedbu izbora. Iako je u januaru pozvao CIK da zatraži “akumulirana sredstva”, Bevanda je kasnije kazao da su članovi CIK-a njegov akt “pogrešno razumjeli”.

Istovremeno, šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler lobira da OHR ne nametne odluku finansiranju Općih izbora 2022. godine.

 

Schmidtove odluke nisu nedodirljive: Ustavni sud BiH je 2010. godine poništio odluku OHR-a!

Ustavni sud BiH već je poništavao odluke OHR-a. Bilo je to 26 novembra 2010. godine kada su ustavni suci donijeli odluku kojom su poništili odredbu Statuta Grada Mostara koju nešto ranije nametnuo OHR.

“Djelimično se usvaja zahtjev Kluba izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti odredbi člana 19.4. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 37/08) i člana 17. Statuta Grada Mostara (Gradski službeni glasnik Grada Mostara, broj 4/04).  Utvrđuje se da član 19.4. stav 2. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 37/08) i član 17. stav 1. Statuta Grada Mostara (Gradski službeni glasnik Grada Mostara broj 4/04) u dijelu u kojem glasi: U svakom gradskom području se biraju po tri (3) vijećnika nisu u skladu s članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj u Službenom glasniku BiH u junu 2011. godine (broj 48/11).

Kao što možete vidjeti, Ustavni sud BiH proglasio je jednu odredbu Statuta Grada Mostara – neustavnom. U pitanju je odredba iz 2004. godine koju je nametnuo bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown.

“Koristeći se ovlaštenjima koja su Visokom predstavniku data u članu V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora …Visoki predstavnik donosi slijedeću ODLUKU kojom se proglašava Statut Grada Mostara. Statut Grada Mostara koji se nalazi u daljem tekstu čini sastavni dio ove Odluke i stupa na snagu 15. marta, 2004. godine”, navedeno je u odluci OHR-a.

U prilogu Odluke se nalazi i Statut Grada Mostara kojeg je tada nametnuo Visoki predstavnik. Evo šta piše članu 17.

“U svakom gradskom području se biraju po tri (3) vijećnika”, navedneo je odredbi koju je nametnuo OHR.

Poništena odredba Stuta Grada Mostara koju je nametnuo OHR

U pitanju je, dakle, ista ona odredba koju je Ustavni sud BiH proglasio neustavnom, čime je, faktički, osporena odluka OHR-a.

Ova Odluka potvrđuje da ranije navode Istrage da Ustavni sud BiH može preispitivati odluke OHR-a, što je suprotno stajalištima brojnih analitičara koji tvrde da Ustavni sud BiH ne može poništavati odluke koje je nametnuo visoki predstavnik.

Povećanje plaća između realnosti i populizma: Ako do kraja jula ne bude izmijenjen Zakon o plaćama, visokim dužnosnicima više neće moći biti smanjene plaće!

Da bi ministrima, njihovim pomoćnicima, državnim zastupnicima i delegatima plaće ostale na dosadašnjem nivou, Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH mora biti izmijenen najkasnije do kraja jula. Sve poslije toga bit će kasno. Ali, izmjene ovog Zakona, formalnopravno, nisu mogle biti izmijenjene prije nego što je usvojen Budžet institucija BiH i prije nego što je Vijeće mininistara BiH povećalo osnovicu za obračun plaća budžetskim korisnicima.

Naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama Bosne i Hercegovine ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije”, piše u članu IX, stav 2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Šta ovo znači u praksi?

Ako najvišim državnim funkcionerima, u skladu sa novom osnovicom i važećim Zakonom o plaćama bude obračunata i isplaćena julska plaća, dolazimo u situaciju da već naredna, dakle avgustovska, ne može biti smanjena jer postoji ustavno ograničanje. A Ustav se može mijenjati samo dvotrećinskom većinom u Predstavničkom domu Paralamentarne skupštine BiH. Zbog iste ove ustavne odredbe, izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH nije mogao biti usvojen ranije, jer bi to značilo smanjenje plaće u toku trajanja mandata. Dakle, budžetskim korisnicima u institucijama BiH se po Ustavu ne mogu smanjivati plaće (u toko mandata), ali bi usvajanje izmjena Zakona o plaćama prije isplate povećane plaće moglo najviše plaće ostaviti na dosadašnjem nivou. Ili, još jednostavnije rečeno – da su koeficijenti smanjeni prije povećanja osnovice, to bi značilo kršenje ustava. A sada, kada je osnovica povećana, koeficijenti se mogu smanjiti tačno onoliko koliko je povećanje osnovice uvećalo plaću kako bi ona ostala na istom nivou. Evo par tehničkih detalja.

Ustav BiH propisuje da se plaće i naknade ne mogu smanjiti tokom trajanja mandata. Ustav se mijenja dvotrećinskom većinom u Predstavničkom domu PS BiH.

Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH je usvojem u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Zakon se može promijeniti natpolovičnom većinom i u Predstavničkom i u Domu naroda PS BiH.

Osnovice za obračun plaća donosi Vijeće ministara BiH, nakon pto prethodno usvoji Dokument okvirnog budžeta (DOB), na osnovu kojeg se kasnije u Parlamentu usvaja i godišnji budžet.

Povećanje osnovice sa 476 na 535 znači da će plaće svim budžetskim korisnicima biti povećane za nekih 12,4 posto. No, Vijeće ministara u odluci o povećanju osnovice ne može razdvojiti državne službenike. Osnovica za obračun je, dakle, ista za sve – od vozača, higijeničara, vojnika, policajaca, pa sve do ministara, zastupnika, delegata i članova Predsjedništva BiH. Ono što pravi razliku u plaćama je Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Tim Zakonom su određeni koficijenti  koji se, opet, množe sa osnovicom. Koeficijenti u institucijama BiH su u rasponu od 1 do 10., ovisno od pozicije. Najveće koeficijente imaju članovi Predsjedništva BiH.

A sada suština. Da bi Vijeće ministara BiH osnovicom povećalo plaće za 22 hiljade korisnika budžeta (vojnici, policija, vozači i drugo osoblje), mora povećati plaće i ministrima, državnim parlamentarcima i članovima Predsjedništva.

Kako ih se može izostaviti?

Da ne bi došlo do povećanja plaća najvišim funkcionerima, mora se izmijeniti Zakon o plaćama, odnosno moraju im se smanjiti koeficijenti. No, koeficijente možete smanjiti tek nakon što povećate osnovicu, jer bi, u protivnom, to značilo smanjenje plaće. Period za izmjenu koeficijenta može biti samo u takozvanom vakuumu, odnosno, u periodu između povećanja osnovice i isplate povećanje plate. Ako najvišim funkcionerima bude isplaćena nova plaća, sa novom osnovicom i trenutnim koeficijentima, to znači da više nema smanjenja. Zato je juli ključni mjesec za izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Četvorica delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda PS BiH dostavili su prijedlog Zakona o izmjenama o dopunama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Ovdje moćete pročitati kompletan prijedlog. Delegati (Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić, Amir Fazlić i Denis Bećirović) predlažu da se pomoćnicima ministara, ministrima, zastupnicima, delegatima i članovima Predsjedništva BiH oko 12,4 posto umanje koeficijenti za obračun plaća. Ako bi ove izmjene bile usvojene do kraja jula, plaće nižerangiranim budžetskim korisnicima (policajcima, vozačima, higijeničarima, vojinicima i driugim državnim službenicima) bile bi povećane, dok bo funkcionerima ostale na dosadašnjem nivou.

Bošnjački delegati traže da se Zakon o plaćama mijenja po hitnoj proceduri. Što znači da bi Nikola Špirić, kao predsjedavajući Doma naroda ovaj prijedlog trebao staviti na dnevni red prve naredne sjednice Doma. No, nema roka do kojeg bi ta naredna sjednica morala biti zakazana. To znači da sjednica može, ali i ne mora biti zakazana do isplate julske plate kojom bi, faktički, bilo “zakovane” povećane plate.

Šta je rješenje?

“Iz opravdanih razloga i na zahtjev najmanje pet delegata ili na zahtjev većine članova Kolegija doma, predsjedavajući Doma sazvat će sjednicu Doma u roku od tri dana od dana prijema spomenutog zahtjeva”, piše u članu 58. Poslovnika o radu Doma naroda PS BIH.

Ovo znači da državni delegati, ako žele, mogu sazvati hitnu sjednicu Doma naroda na kojoj će usvojiti izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Dovoljno je, dakle, da Klub Bošnjaka (svih pet delegata) zatraži hitnu sjednicu i ona bi morala biti sazvana u roku od tri dana.

Skoro ista je procedura i u Predstavničkom domu PS BiH.

“Iz opravdanih razloga i na zahtjev najmanje pet poslanika ili na zahtjev većine članova Kolegija doma, predsjedavajući Doma sazvat će sjednicu Doma u roku od tri dana od dana prijema spomenutog zahtjeva”, piše u članu 68. Poslovnika o radu Doma naroda PS BiH.

Dovoljno je, znači, da petorica opozicijskih zastupnika, pod uslovom da žele, zatraže sazivanje hitne sjednice na kojoj bi bile razmatrane izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. No, moralo bi se voditi računa o tome da identičan tekst bude usvojen u oba Doma, kako se ne bi gubilo vrijeme za usaglašavanje.

Ukoliko žele, državni zastupnici i delegati mogu do kraja jula usvojiti izmjene Zakona o plaćama koje bi njihove plaće ostavile na dosadašnjem nivou. Ali, populističke izjave da je ovo moglo biti rješavano ranije nisu tačne. Jer sve do povećanja osnovice, koeficijenti nisu mogli biti smanjivani. I to je propisano Ustavom BiH.

Iz Memorijalnog centra Srebrenica potvrdili: Dritan Abazović neće govoriti na komemoraciji u Potočarima

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović neće biti među govornicima na komemoraciji u Srebrenici, potvrdio je za Istraga.ba direktor Memorijalnog centra Srebrenica Potočari Emir Suljagić.

Mediji su, među kojima i N1 Sarajevo, objavili da će Abazović biti jedan od govornika na komemoraciji 11. jula.

“Danas je održana sjednica Organizacionog odbora na kojoj se, između ostalog, govorilo o komemoraciji i protokolu. Ovo niko nije spomenuo ni kao ideju. Niti je lista govornika utvrđena niti je ko spomenuo ovog čovjeka”, objavio je na svom Twitter nalogu direktor Suljagić.

Abazović definitivno ove sedmice dolazi u BiH i susrest će se sa članovima Predsjedništva BiH. On će, također, prisustvovati komemoraciji u Srebrenici, ali neće biti jedan od govornika. Podsjećamo, u nedjelju se u Memorijalnom centru Srebrenica Potočari obilježava 26. godišnjica genocida nad Bošnjacima poćinjenog u julu 1995. godine. Tog dana će u mezarju u Potočarima biti ukopani posmrtni ostaci devetnaest žrtava genocida.

Ministarstvo odbrane BiH potvrdilo: Bevandin Nacrt budžeta ugrožava projekat nabavke helikoptera za Oružane snage BiH i nabavku opreme za pomoć civilnim organima u slučaju katastrofa!

Ono što smo najavili, dogodilo se. HDZ-ov ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda svojim je nacrtom Budžeta institucija BiH ugrozio funkcioniranje i razvoj Oružanih snaga BiH.

Naime, prema dokumentu koji je Bevanda uputio Vijeću ministara BiH, Ministarstvo obrane BiH ukupno je zahtijevalo da se im se za nabavku nabavu opreme dodijeli iznosi 394.370.000 KM.

Ali od traženih 394 miliona KM, Bevanda je Nacrtom budžeta za 2022.godinu za Ministarstvo odbrane, na stavci – nabavka opreme, predvidio ukupni iznos od 2.164.000 KM.

Iz Ministarstva odbrane BiH navode da zbog Bevandinog Nacrta Budžeta neće biti finansirani brojni projekti. Evo i koji.

“Višegodišnji projekt ,Osiguranje i unaprjeđenje operativnosti motornih vozila Oružanih snaga BiH sa razdobljem realizacije 2016-2018.godina“,iznos sredstava koji nedostaje 5.844.000 KM“, navode iz Ministarstva odbrane BiH.

Dalje, višegodišnji projekt nabavke helikoptera za MO i OS BiH čija se nabava realizira udruživanjem sredstava u Foreign Military Sales (FMS); 5 mil. $ (8.150.000 KM) osigurano je donacijom iz programa vojne pomoći na temelju Sporazuma između Vlade SAD i Vlade BiH o ekonomskoj, tehničkoj i srodnoj pomoći za BiH.

“Zaključno sa 31.12.2021.godine iz proračuna je osigurano 8.874.800 KM. Ostaje nefinancirano 47.975.200 KM uz napomenu da je Odlukom Vijeća ministara BiH propisano da dinamika financiranja  iz proračunskih sredstava u narednom razdoblju uvjetovana usvojenim Globalnim okvirom fiskalne bilance i politika u BiH za srednjoročno razdoblje”, ističu u Ministarstvu odbrane BiH.

Osim ova dva navedena projekta, Bevandinim nacrom udružen je “višegodišnji projekt – nabava opreme za izvršenje zadataka pomoći civilnim organima u reagovanju na
prirodne i druge katastrofe“ koji iznosi 1.777.000 KM“.

Zbog Bevandinog Nacrta, ugrožen je i “višegodišnji projekt koji ima odluku Vijeća ministara o odobravanju, ali ne i financiranju
projekta ,,Osiguranje i unaprjeđenje operativnosti helikoptera“ iznosi 9.000.000 KM”.

Podsjećamo, Istraga.ba je 26. maja objavila da je plan HDZ-a da Bevanda predloži, za probosanske stranke, neprihvatljivi budžet i da tako usvajanje budžeta fakturiše strankama sa sjedištem u Sarajevu. Tada smo naveli da, unatoč usvojenim budžetskim i fiskalnim okvirima Bevandin budžet bi se, prema informacijama Istrage, najviše mogao odraziti na Oružane snage BiH. Potvrda ove priče stigla je vrlo brzo kada je Vjekoslav Bevanda utvrdio Nacrt budžeta i dostavio ga na razmatranje Vijeću ministara BiH. Nakon što Vijeće ministara usvoji Nacrt, dokument ide u Predsjedništvo BiH gdje se utvrđuje Prijedlog budžeta. Prijedlog, potom, ide u parlamentarnu proceduru, a moraju ga usvojiti oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Ukoliko Vijeće ministara BiH usvoji ovaj Nacrt, on će biti dostavljen Predsjedništvu BiH koje ima pravo da mijenja odrđene stavke. Prema trenutnom odnosu snaga, Šefik Džaferović i Željko Komšić mogu preglasati Milorada Dodika u usvojiti Prijedlog prema kojem bise povećali izdaci za Oružane snage BiH. No, onda je izvjesno da SNSD-ovi kadrovi (ali i drugi kadrovi iz Republike Srpske) zbog povećanja budžeta Oružanim snagama BiH ne bi podržali Budžet u Parlamentu.  To bi, opet, značilo, dodatno ugrožavanje Općih izbora 2022. godine, koji su već ugroženi “smanjenjem” budžeta za Centralnu izbornu komisiju BiH.

 

Specijalni izaslanik za Balkan: Escobar podržao Schmidtovu akciju nametanja

Specijalni izaslanik State Departmenta za zapadni Balkan Gabriel Escobar podržao je odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta da u izbornoj noći nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava entiteta F BiH, javlja politicki.ba.

U intervjuu za kosovski Kanal 10 na pitanje novinara Xhemaila Rexhe da se izjasni o korištenju Bonskih ovlasti, Escobar je odgovorio:

“Da. Podržavam. Podržavam.

Visoki predstavnik ima nezavisni mandat koji je zacrtan u Dejtonu i mi podržavamo ne samo kontinuirano prisustvo visokog predstavnika, već i njegove ovlasti”.

 

Na konstataciju Rexhe da se u Bosni i Hercegovini Schmidtova akcija ocjenjuje kao akt segregacije, Escobar je uzvratio da to nije tako.

“Malo je kompliciranije od toga. Još uvijek postoje neke strukture u okviru Dejtona, ali i Ustava BiH koje generiraju podjele vlasti između konstitutivnih naroda i Ostalih. I on je unutar takvog limitiranog prostora izveo svoju akciju”, rekao je Escobar.

Eurozastupnici pisali Josepu Borellu i Oliveru Varhelyu: Uloga EU u BiH u vezi sa izmjenama Izbornog zakona je zabrinjavajuća

“Trenutna uloga Evropske unije u BiH je zabrinjavajuća, čime se stavlja na kocku i stabilnost zemlje i kredibilitet Evropske unije”, objavila je u utorak Tineke Strik, nizozemska zastupnica u Parlamentu Evropske unije koja je, zajedno sa još pet svojih kolega uputila pismo Josepu Borellu, visokom Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Oliveru Varhelyu, komesaru EU za proširenje.
Pismo koje su, osim Tineke Strik potpisali još i Tanja Fajon, Klemen Grošelj, Dietmar Koester, Ilhan Kyuchyk, Thomas Weitz, uglavnom se odnosi na aktivnosti EU u Bih u vezi sa izmjenama izbornog zakonodavstva.

“Naša zabrinutost se odnosi na format i sadržaj pregovora o izbornim reformama. Primijetili smo da se pregovori i razgovori koje je organizovala EU fokusiraju na vrlo ograničen broj političkih aktera, uglavnom iz dvije političkih stranaka koje obje namjeravaju predstavljati dva od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine. Ovo je izuzetno ekskluzivan pristup, koji oštro kritiziramo, jer predstavlja rizik za političku stabilnost zemlje i njezinu budućnost. Prema našem mišljenju, razgovori o reformama sa dalekosežnim posljedicama za kompletno stanovništvo i njegov politički sistem, poput ustavnih i izbornih reformi, trebali bi, u principu, biti otvoren proces. Sve političke stranke i njihovi izabrani dužnosnici, kao i širok spektar aktera i organizacija civilnog društva, kao i zainteresirana javnost, trebali bi biti uključeni”, navodi se, pored ostalog, u otvorenom pismu.

Pojašnjenja radi, odlukom šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera, u pregovore reformi izbornog zakonodavstva uključeni su samo predstavnici HDZ-a, SDA i SNSD-a. Iako je za izmjene izbornog procesa nužna prethodna izmjena Ustava, ove stranke nemaju dvotrećinsku većinu u Paralementu BiH. Osim toga, članovi Centralne izborne komisije BiH nisu uključeni u Interresornu radnu grupu koja bi se trebala baviti izmjena Izbornog zakona.

“EU nije uspjela pokrenuti  transparentan dijalog uz značajno sudjelovanje svih političkih stranaka i predstavnika civilnog društva. Nastavkom ove prakse, riskiramo ne samo stabilnost BiH, već i kredibilitet EU kao posrednika i kao aktera u regiji”, pišu zastupnici.

Nadalje, navode evropski parlamentarci, jednako ih brinu još dva aspekta vezana uz stavke o kojima se trenutno raspravlja.

otvoreno pismo zastupnika u EU Parlamentu

“Premda priznajemo da je provedba preporuka OSCE-a / ODIHR-a i Venecijanske komisije u vezi s izborima dio ključnih prioriteta, bojimo se da trenutni snažni fokus na izbornu reformu ide daleko dalje od mandata obuhvaćenog s 14 ključnih prioriteta, a čak je u suprotnosti s neki od njih. Mediji su u velikoj mjeri izvijestili da se pregovori koje organizira EU uglavnom usredotočuju na reformu izbornog zakona, a posebno na pitanja u vezi sa zastupljenošću hrvatskog konstitutivnog naroda i presudom Ustavnog suda BiH. Prema našem mišljenju, ovaj pravac nije u skladu s preporukama OSCE-a / ODHIR-a i Venecijanske komisije o izborima, koji se prema ključnim prioritetima uglavnom usredotočuju na financiranje i transparentnost političkih stranaka, a samo slučajno na prilagođavanje pravnog okvira. Osim toga, zabrinuti smo za redoslijed i određivanje prioriteta. Prema našem mišljenju, jedan od najvažnijih ključnih prioriteta koji se odnose na izbore su ustavne reforme potrebne za provedbu presuda Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Europskog suda za ljudska prava (ESLJP). Stoga bi bilo logično prvo promijeniti primarni zakon i uskladiti Ustav s presudama ESLJP-a, prije samom usklađivanja i promjene sekundarnih zakona, poput izbornog zakona. Stoga bismo vas snažno pozvali da prioritet date poštivanju Europske konvencije o ljudskim pravima usredotočujući se na provedbu svih presuda zbog kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima u pristupu EU prema europskim integracijama BiH. Nediskriminacija i manjinska prava temeljne su vrijednosti na kojima je zasnovan naš zajednički evropski projekt, pa bi stoga trebali biti temelj procesa pristupanja novih država članica”, navodi se u pismu.

 

Nove laži ruskih medija pod kontrolom oligarha Konstantina Malofeeva: “Amerikanci su iscenirali Buchu i Srebrenicu, BiH je umjetna tvorevina”

“SAD i njihovi saveznici organizirali ‘masakr’ muslimana u Srebrenici, optužujući Srbe za ‘genocid’”, objavljeno je na portalu Tsargrad TV-a iza kojeg stoji ruski oligarh Konstantin Malofeef.

U tekstu koji obiluje teorijama zavjere, manipulisanja činjenicama i lažima, autor Igor Pshenichnikov navodi da su “Srbi, koje je predstavljao predsjednik Milošević, ne bez pomoći čelnika ‘nove Rusije’, sredinom 1990-ih učinili su ustupke Zapadu”.

Najprije su 1995. bili prisiljeni potpisati Daytonski sporazum, koji je, čini se, zaustavio rat u Bosni, koji Beograd nikako nije izgubio, i konsolidirao proces kidanja Jugoslavije u komadiće. Kao rezultat ovih sporazuma, među čijim jamcima bila Rusija, nastala je umjetna državna tvorevina Bosne i Hercegovine (BiH). A od Jugoslavije je, uzimajući u obzir dotadašnje otcijepljene Hrvatske, Slovenije i Makedonije, ostala samo zajednica Srbije i Crne Gore”. Tada su SAD i njihovi saveznici organizirali ‘masakr’ muslimana u Srebrenici, optužujući Srbe za ‘genocid’. Beograd je još uvijek uvjeren da su zapadni stručnjaci krivotvorili ‘dokaze’ o masakru koji je navodno izvršila vojska bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića. Ali ko želi slušati Srbe? Ipak, ovaj lažnjak je bio temelj za progon čelnika bosanskih Srba i općenito je postao izgovor kolektivnom Zapadu da demonizira sve Srbe”, navodi Pshenichnikov u tekstu objavljenom u medijima pod kontrolom oligarha Maleofeeva.

Igor Pshenichnikov piše da je “tužan rezultat ustupaka i ponižavajućih dogovora za Srbe sa Zapadom”.

Od Jugoslavije do 2000. postojao je mali stub u obliku zajednice Srbije i Crne Gore. Godine 2006., kao rezultat ‘narodnog referenduma’ održanog pod nadzorom Sjedinjenih Država, Crna Gora je istupila iz unije sa Srbijom i nekoliko godina kasnije uvučena u NATO. Gotovo sve bivše republike SFRJ – Makedonija (sada – Sjeverna Makedonija), Slovenija, Hrvatska – postale su članice NATO-a. BiH će tamo biti uvučena. Kosovo je 2008. formalno proglasilo neovisnost, iako je de facto ova regija već početkom 2000-ih bila otrgnuta od Srbije. Sada okrnjenu i oglodanu Srbiju od jednog do drugog kraja možete preći autom za nekoliko sati”, piše u članku Pshenichnikov, inače zvijezda proruskih medija na Balkanu.

Tsargrad TV, na čijem je portalu objavljen spoorni tekst, pokrenuo je 2015. godine ruski oligarh Konstantin Malofeejev, koji podržava ideju “obnove Ruskog Carstva”. Malofeejev je financirao proruske separatiste na Krimu zbog čega se našao na crnim listama SAD-a i EU. Prvi urednik Tsargrad TV-a bio je Aleksandr Dugin, osnivač Pokreta Euroazija i jedan od ideologa ruske agresivne ekspanzionističke politike.Funkciju glavne urednice trenutno obavlja Daria Tokareva. Gradski sud u Moskvi nedavno je izrekao kaznu ovom kanalu od 120 hiljada rubalja zbog širenja lažnih vijesti o koronavirusu. Ranije je Tokareva sedam puta kažnjena zbog širenja informacija i fotografija maloljetnika bez pristanka njihovih roditelja.

Autor spornog teksta, Igor Pshenichnikov, ujedno je i urednik političke rubrike na web stranici Tsargrad. Ovaj nekadašnji savjetnik Ruskog instituta za strateška istraživanja (koja je pod direktnom kontrolom Putina i na čijem se čelu trenutno nalazi Mikhail Fradkov, dugogodišnji šef u ruskoj obavještajnoj službi) specijalizirao se kada je u pitanju širenje ruske propagande na prostorima bivših jugoslavenskih zemalja, posebno Kosova i Crne Gore.

Austor spornog teksta navodi da ga povijest Jugoslavije  podsjeća na događaje u Ukrajini da se čini kao da se sve ponavlja kao plan.

“To nam govore naši srpski prijatelji koji imaju priliku promatrati sve što se događa u Ukrajini izvana i usporediti s onim što su imali prije više od 20 godina. Iscenirani ‘ruski masakr’ u kijevskom predgrađu Bucha je isti lažnjak, koji su izmislili Amerikanci u Srebrenici”, stoji u tekstu objavjenom na portalu čiji je stvarnbi osnovač Konstantin Malofeev.

Konstantin Malofeev i Milorad Dodik

Podsjećamo, prije tri godine Konstantinu Malofeevu je zabranjen ulazak u BiH. Prije toga Malofeev je bio u stalnom kontaktu sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom. 

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...