Politika

Uz dva glasa protiv: CIK donio Uputstvo o načinu popunjavanja Doma naroda FBiH

Centralna izborna komisija BiH donijela je Uputstvo o popunjavanja Doma naroda FBiH. U pitanju je identičan raspored o kojem smo ranije pisali, a koji je utvrđen nakon OHR-ovog nametanja izmjena Izbornog zakona. Protiv ovakve odluke glasali su predsjednik CIK-a Suad Arnautović i član CIK-a Ahmet Šantić, dok su odluku podržali Željko Bakalar, Vanja Bjelica, Irena Hadžiabdić i Vlado Rogić. Član CIK-a Jovan Kalaba nije bio prisutan na sjednici CIK-a. U nastavku objavljujemo raspored delegata po kantonima.

Nakon odluke Christiana Schmidta, HNK bi, prema izračunu OHR-a, trebao davati devet delegata. Umjesto dosadašnja tri delegata iz reda hrvatskog naroda, HNK će davati pet delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Dvoje Srba bi, predlaže OHR, trebalo ući iz HNK. Bošnjacima iz ovog kantona pripada samo jedno mjesto, koliko i onima koji se izjašnjavaju kao ostali.

ZHK- Široki Brijeg, (7 delegata – 4 H, 1 S, 1 B, 1 O)

Zapadnohercegovačkom kantonu, izračunali su eksperti OHR-a, trebaju pripasti četiri delegata iz reda hrvatskog naroda, te po jedan delegat iz reda srpskog, bošnjačkog i ostalih. U odnosu na ranije rješenje, Ovom se kantonu dodaje jedan delegata iz reda hrvatskog naroda.

K10 – Livno ( 9 delegata, 3 H, 4 S, 1 B, 1 O)

Livanjski kanton, u kojem živi 84 hiljade stanovnika, daje devet delegata. Tri bi pripala Hrvatima, četiri Srbima, te po jedan Bošnjacima i ostalima. . U odnosu na ranije odredbe, CIK dodaje jednog delegata iz reda hrvatskog naroda.

SBK- Travnik (8 delegata, 4 H, 2 B, 1 S, 1 O)

Ovaj kanton daje četiri delegata iz reda hrvatskog naroda, dva Bošnjaka, te po jednog Srbina i ostalog. U poređenju sa ranijim odredbama, SBK je dobio po jednog delegata iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda.

USK- Bihać (8 delegata, 3 B, 3 S, 1 H i 1 O)

U odnosu na prethodne godine, Unsko-sanskom kantonu CIK je dao dva dodatna delegata. Jedan dodatni pripada Bošnjacima, jedan dodatni – Srbima. Tako će ubuduće biti ovakav raspored iz USK-a – tri Bošnjaka, tri Srbina, jedan Hrvat i jedan iz reda ostalih.

ZDK – Zenica (9 delegata, 4 B, 2 H, 2 S, 1 O)

Prema popisu iz 2013. godine, u ZDK živi 364 hiljade stanovnika. Bošnjaka je 300 hiljada, Hrvata 43 hiljade, Srba pet hiljada, dok je ostalih oko 15 hiljada. Nakon Schmidtove odluke, četiri delegata pripadaju Bošnjacima, dva Hrvatima, dva Srbima i jedan ostalima. U odnosu prethodne godine, po dodatnog delegata su dobili Bošnjaci, Srbi i Hrvati.

KS – Sarajevo (12 delegata, 4 B, 1 H, 5 S, 2 O)

CIK-ovom odlukom Kanton Sarajevo je dobio četiri dodatna delegata. Raspored bi trebao izgledati ovako – Bošnjaci četiri delegata, Srbi pet delegata, Hrvati jednog delegata i ostali dva delegata. 

BPK – Goražde (4 delegata, 1 B, 1 H, 1 S, 1 O)

U odnosu na prethodni period, Goražde je ostalo na istom broju delegata iz reda konstitutivnih naroda. Po jednog delegata dobijaju Bošnjaci, Srbi, Hrvati i oni koji se izjašnjavaju kao ostali.

TK – Tuzla  (10. delegata, 5 B, 1 H, 3 S, 1 O)

U Tuzlanskom kantonu živi 445 hiljada stanovnika. Oko 392 hiljade ih se izjašnjava kao Bošnjaci. Hrvata je 23500, Srba 7000, a ostalih 22000. Nakon Schmidtove odluke CIK je donio odluku da ovom kantonu pripada pet bošnjačkih delegata, jedan iz reda hrvatskog naroda, tri Srbina i jedan ostali.

PK – Orašje (4 delegata, 1 B, 1 H, 1 S, 1 O)

Prema popisu iz 2013. godine u Posavskom kantonu živi 43 hiljade stanovnika. Oko 33600 ih se izjašnjava Hrvatima, 8200 je Bošnjaka, 831 Srbin, dok je ostalih 770. CIK je odlučio da svi daju po jednog delegata u Dom naroda FBiH.

 

Istraga objavljuje sve dokumente iz Programa reformi: Kraj ili nastavak NATO puta BiH?

“Nastavak knjiženja perspektivnih vojnih lokacija Oružanih snaga BiH”. To je prva aktivnost koja se nalazi u rubrici “odnosi između BiH i NATO-a”, a koja je sastavni dio realizacije Programa reformi koje je u četvrtak usvojilo Vijeće ministara BiH. Istraga.ba u posjedu je svih dokumenata koje je usvojilo Vijeće ministara i ekskluzivno ih objavljujemo. Na predloženi Program reformi – realizijacija aktivnosti, usvojeni su i amandmani koje možete pročitati na ovom mjestu. Najbitniji amandman je onaj četvrti u kojem piše da se “u dijelu 1.2.8. Javna diplomatija, u pasusu koji glasi „ Podizanje javne svijesti o pristupanju NATO – u, procesu razvoja partnerskih odnosa između BiH i NATO – a, angažman i saradnja sa Savezom”, riječ pristupanje zamjenjuje riječju “saradnja”. Osim ovoga, druga sporna stvar je u vezi sa Komisijom za saradnju sa NATO-om, odnosno dio koji se odnosi na način odlučivanja. No, o tome ćemo kasnije. Sada se vratimo samom aktu nazvanom Program reformi – izvještaj o realizaciji aktivnosti iz nadležnosti institucija BiH. 

Odlukom Predsjedništva BiH o izmjenama i dopunama Odluke o velidini, strukturi i lokacijama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine broj 0l-50-l-1067-I0/I2 od 18.04.2012. godine, koja je stupila na snagu danom donošenja smanjen je broj perspektivnih vojnih lokacija sa dotadašnjih 69 na 63 perspektivne vojne lokacije za MO BiH i OS BiH. Na temelju navedene Odluke pristupilo se procesu knjiženja i od 63 perspektivne vojne lokacije Ministastvo obrane Bosne i Hercegovine u suradnji sa Pravobraniteljstvom Bosne i Hercegovine do sada je uspjelo da uknjiži 33 perspektivne vojne lokacije, te kroz prikupljenu imovinsko-pravnu dokumentaciju stvorilo preduvjete da se ovaj proces nastavi i za preostalih 30 tokacija koje do sada nisu uknjižene kada je u pitanju neperspektivna vojna imovina u posjedu MO BiH i OS BiH je l9 lokacija”, navedeno je u obrazloženju prve tačke koja se odnosi na knjiženje perspektivne vojne imovine. 

Preostale tačke koje se odnose na saradnju BiH i NATO-a su nazvane još – “učešće u dijalogu sa NATO-om o regionalnim i euroatlantskim sigunosnim izazovima”, “implementacija PfP SOFA-e, “Poboljšanje institucionalnih kapaciteta u saradnji sa NATO-om, “osiguravanje efikasne interresorne saradnje i koordiniranje aktivnosti ministarstava i institucija BiH preko Komisije za proces NATO integracije Vijeća ministara BiH”…

Upravo je, kako smo naveli, problematičan način odlučivanja u Komisiji. Prema amandmanu 3 Odluke o uspostavljanju Komisije za saradnju NATO-om. Predviđeno je da Komisija u svom radu, po pravilu, “nastojati sve odluke i zaključke donositi konsenzusom”. No, ukoliko to ne bude moguće, odluke će biti donesene većinom glasova prisutnih članova Komisije, “uz obavezu da ta većina uključuje glasove najmanje dva predstavnika svakog konstitutivnog naroda”.

način odlučivanja u Komisiji

Time je, faktički, Miloradu Dodiku dat mehanizam blokade prilikom donošenja svih odluka. Iako je, recimo, Obavještajno-sigurnosna agencija BiH predložila u Komisiju za saradnju sa NATO-om kadra srpske nacionalnosti iz Sarajeva, njegov glas ne bi bio dovoljan da se usvoji odluka jer je, u prvom krugu, potreban glas još najmanje jedne osobe srpske nacionalnosti. Istina, ukoliko ne bi bilo potrebne većine u prvom krugu, predviđen je drugi krug u kojem je nužno da, pored proste većine, za odluku glasaju predjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Komisije. Kako je jedan od zamjenika uvijek iz Republike Srpske, odluke, faktički, neće moći biti donesene bez saglasnosti zvaničnika iz tog entiteta.

 

Njemačka ministrica Anna Luhrmann : Podržavamo Christiana Schmidta i njegovu odluku o izbornom zakonu iz jula!

“Christian Schmidt ima punu podršku Vlade Njemačke, kao visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Želim Vas podjetiti da je, kada je prvi put iskoristio Bonske ovlasti kako bi osigurao održavanje izbora, to je odista bilo neophodno. Da on nije mobilizirao neophodna finansijska sredstva, te da nije donio izmjene Izbornog zakona BiH u segmentu integriteta izbornog procesa, mislim da bi teško bilo da se glasanje uopće i održi”, rekla je u ekskluzivnom intervju za Kanal 10 kosovske televizije Anna Luhrmann, državna ministrica u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke, prenosi politicki.ba.

Odgovarajući na pitanje novinara ove TV kuće Xhemajal Rexhe kakav je stav Vlade Njemačke prema odluci visokog predstavnika da u izbornoj noći nametne promjene Izbornog zakona i Ustava entiteta F BiH, ona je izbjegla direktan odgovor, već se osvrnula na korištenje Bonskih ovlasti visokog predstavnika iz jula ove godine.

Luhrmann dolazi iz redova stranke Zeleni Njemačka.

Zadužena je i za klimu u Evropi, ali se značajno bavi Bosnom i Hercegovinom i zapadnim Balkanom.

“Taj region je top prioritet Vlade Njemačke. Kada smo preuzeli vladu, označili smo ga kao jednim od najvažnijih, stavili smo sebi u zadatak oživljavanje Berlinskog procesa, izabrali smo i specijalnog izaslanika vlade njemačke za zapadni Balkan”, rekla je ona.

Tokom intervjua potvrdila je da je jedan od rezultata nedavnog susreta šefova diplomatija šest država našeg regiona s njemačkim i zvaničnicima EU u Berlni i  ukidanje viza između BiH i Kosova.

Govoreći o stanju u BiH nakon izbora ona je izrazila nadu da će se nove vlasti formirati što prije i da neće biti blokada.

“Potrebno je donijeti jako puno odluka i građani BiH ih očekuju”, istakla je.

Luhermann je u daljem toku razgovora za Kanal 10 rekla i da je posjetila našu zemlju prije ljetnjih odmora i da je posebno puno razgovarala s mladim ljudima.

“Oni žele ostati u BiH. Ali nisu sigurni imaju li budućnost u njoj. Potrebna im je vlast koja može raditi, koja može djelovati, otvarati nova radna mjesta, donositi socijalni razvoj, pomirenje…”.

Ocijenila je da novoizabrani zvaničnici pred sobom imaju zadatak ispuniti reforme kako bi BiH dobila kandidatski status.

U tom kontekstu posebno je istakla aktivnosti koje će poboljšati stanje vladavine zakona, donijeti rezultate u borbi protiv korupcije.

Istakla je i da je “ponašanje Dodika jako problematično”.

“U proteklim godinama on je stalno govorio o otcjepljenju. To uopće ne doprinosi konstruktivnoj i mirnoj budućnosti države.

Njemačka je to sasvim jasno rekla. Mi ne damo svoj novac u entitet Rs, snažno smo zagovarali i da mu EU uvede sankcije, ali nismo mogli osigurati većinu za takvu odluku.

Iskreno se nadam da će civilno društvo BiH naći načine da prevlada ove tenzije i naći način naprijed koji poštuje zahtjeve i prava svih za bolju budućnost”, ocijenila je Luhrmann za Kanal 10 TV kuće na Kosovu.

Obezbjeđivanje većine za izbor Marina Vukoje: Trojka i HDZ iz Komisije za izbor i imenovanje izbacuju DF i SBiH, a ubacuju PDA i HDZ 1990 kako bi predložili Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH

Na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u četvrtak 6. jula naći će se odluka o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

Riječ je o popunjavanju Komisije za izbor i imenovanje PD Parlamenta FBiH u kojoj nedostaju dva člana nakon ostavku Feliksa Vidovića i Antonija Sesara iz HDZ-a, te zamjeni dvije članice Komisije iz stranaka koje nisu dio vlasti na nivou FBiH. Takav scenario najavila je i Istraga.ba.

Na ovaj način trebala bi se osigurati potrebna većina u Komisiji za planirana imenovanja, a najprije za prijedlog imena Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH i drugih imenovanja.

Prema prijedlogu iz Komisije se izbacuju Dajana Čolić iz DF-a i Edina Gabela iz Stranke za BiH. Umjesto njih ući će Elzina Pirić (PDA) i Stipe Tokić (HDZ 1990), te dva člana iz HDZ-a umjesto Vidovića i Sesara.

Ova Komisija trebala bi odmah zasjedati nakon završetka vanredne sjednice kako bi pripremila prijedlog imenovanja za redovnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH koja je planirana nakon vanredne sjednice.

Komisija za izbor i imenovanje ima ukupno 11 članova. Predsjednik Komisije je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Potpredsjednik je Damir Mašić iz SDP-a BiH. Članovi Komisije su još Aner Žuljević iz SDP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Rasim Smajlović iz NiP-a, Eldar Čomor iz SDA, Irfan Durić iz NES-a te ova četiri već spomenuta člana koja će biti imenovana u četvrtak.

Ovakvim postupanjem krši se Poslovnik o radu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH koji jasno propisuje da „radno tijelo čine, po pravilu, poslanici iz svih klubova poslanika srazmjerno zastupljenosti političkih stranaka u Predstavničkom domu, s tim da jedan poslanik može biti član u najviše tri radna tijela“.

I tu dolazimo do problema. Ukoliko prođe plan za promjenu članova ove komisije to znači da je 12 zastupnika i parlamentarni kapacitet Demokratske fornte potpuno obesmišljen jer neće imati nijednog člana Komisije. PDA ima samo jednu zastupnicu Elzinu Pirić koja sada kao podobni član parlamentarne većine treba ući u Komisiju.

HDZ BiH ima 15 zastupnika, a tri člana Komisije. Iako i SDP BiH ima 15 zastupnika u Komisiji su dva njihova člana.

Stranka za BiH ima četiri zastupnika, a sada se izbacuje članica Edina Gabela. Umjesto nje ulazi zastupnik HDZ 1990 koji ima samo tri zastupnika.

Gabela bi trebala biti smijenjena i iz rukovodstva Doma, a umjesto nje imenovan Arnel Isak koji je dio vladajuće većine.

Iako je najbrojniji klub u Predstavničkom domu sa 26 zastupnika SDA kao opoziciona stranka ima samo jednog člana Komisije.

Promjenom sastava Komisije prilikom glasanja za prijedlog sudije Ustavnog suda BiH mogu biti preglasani Damir Mašić i Aner Žuljević koji traže da se uputi cijela lista u Parlament.

(NAP)

Sudije podijeljene, nema odluke: O Schmidtovim amandmanima na Ustav FBiH i Izborni zakon Ustavni sud BiH će odlučivati u martu

Ustavni sud BiH ponovo nije donio odluku zahtjevima Željka Komšića i Šefika Džaferovića kojima je tražena ocjena ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, saznaje Istraga.

“S obzirom na to da nije bilo potrebne većine za donošenje bilo kakve odluke, sve je prolongirano za plenarnu sjednicu u martu”, kazao je sagovornik Istrage iz Ustavnog suda BiH.

Evo o čemu se radi. Da bi Ustavni sud BiH odlučio u nekom predmetu, za ili protiv odluke mora glasati najmanje petero sudija, što je prosta većina od ukupnog broja sudija. Naime, Ustavni sud BiH čini devet sudija, od čega je njih šestero domaćih (četvero iz Federacije i dvoje iz RS) i troje međunarodnih. Međutim, od jeseni prošle godine, Ustavnom sudu BiH nedostaje dvoje sudija, jer su penzionisani Mato Tadić i Miodrag Simović. Federalni Predstavnički dom do danas nije imenovao Tadićevog nasljednika, niti je Narodna skupština RS imenovala nedostajućeg sudiju iz tog entiteta koji bi naslijedio Miodraga Simovića. Tako sada u Ustavnom sudu BiH sjedi sedmoro sudija, četvero domaćih i troje stranaca. Ukoliko su njihovi glasovi podijeljeni, recimo u omjeru 4-3 ili 3:4, Ustavni sud BiH ne može donijeti odluku, jer je prema Pravilima Ustavnog suda za donošenje odluke potrebno pet glasova.

Upravo je takva situacija bila na ovosedmičnoj plenarnoj sjednici, kada se ustavne sudije podijelile. Njih četvero je, naime, bilo saglasno da Ustavni sud BiH prihvati nacrt odluke, te tako odbaci Komšićev i Džaferovićev zahtjev kojim je zatražena ocjena ustavnosti Schmidtovih odluka. Kako nije bilo pet potrebnih glasova, odluka nije mogla biti donesena. Stoga je ovaj predmet prebačen za narednu plenarnu sjednicu Ustavnog suda BiH, kada će biti pripremljeni i nacrt odluke da se usvajaju zahtjevi Željka Komšića ili Šefika Džaferovića. Ukoliko i taj nacrt ne dobije podršku petero sudija, formalno-pravno eće biti odluke i predmet će biti prebačen na neku od narednih plenarnih sjednica, kada Ustavni sud BiH bude u punom sazivu.

Podsjetimo, izvjestiteljica u ovom slučaju je švicarska sutkinja Helen Keller. Ona je sa stručnim službama i savjetnicima u Ustavnom sudu BiH bila pripremila prijedlog odluke kojim se odbijaju zahtjevi Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Keller je ovaj prijedlog sačinila nakon pritisaka iz OHR-a. Nju je, kako saznajemo, podržala i  Valerija Galić koja je za sutkinju Ustavnog suda BiH imenovana na prijedlog HDZ-a BiH. Preostala dva imena nismo uspjeli saznati. Kako prijedlog sutkinje Keller nije dobio potrebnu većinu, odluka nije donesena i predmet će opet biti razmatran u martu.

Sada, međutim, postoji druga opasnost. Ukoliko Predstavnički dom FBiH do marta imenuje ustavnog sudiju bliskog HDZ-u BiH, postoji mogućnost da bude dovoljno ruku za odbacivanje zahtjeva Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Za sudiju Ustavnog suda BiH iz Federacije prijavilo se 14 kandidata. To su Boris Barun, Danica Šain, Sanela Butigan-Gorušanović, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario Širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević i Mile Lasić. Svi osim Sanele Butigan-Gorušanović su kadrovi bliski HDZ-u BiH. Ukoliko bilo ko od HDZ-u bliskih kadrova bude imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH, to bi značilo da u Ustavnom sudu BiH postoji dovoljan broj sudija za odbijanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti Schmidtovih amandmana. Stranke sa sjedištem u Sarajevu imaju dovoljno ruku u Predstavničkom domu FBiH da imenuju kandidatkinju koja nije bliska HDZ-u BiH. No, da li će to i učiniti?

Sve ovo se, naravno, moglo prevazići da je Mirsad Zaimović, predsjedavajući Predstavničkog doma FBiH u prošlom sazivu zakazao sjednicu na kojoj bi bio izabran nedostajući ustavni sudija iz Federacije. No, Zaimović je odlučio da u svom mandatu ne završi ovu proceduru, računajući prije svega na “zadržavanje dobrih odnosa sa HDZ-om BiH!”. Jedan od razloga je i to da je u utrci za Ustavni sud Federacije BiH HDZ-ova podrška bila potrebna Ajši Softić . Ajša Softić je, inače, supruga potpredsjednika SDA Safeta Softića koji je u bliskim prijateljskim vezama sa Mirsadom Zaimovićem. Tako je, u jeku najvećeg sukoba na relaciji SDA-HDZ, Marinko Čavara predložio Ajšu Softić za sutkinju Ustavnog suda FBiH. Istovremeno, Mirsad Zaimović nije dopustio održavanje sjednice Predstavničkog doma FBiH na kojoj bi, preglasavanjem HDZ-a BiH, Sanela Gorušanović-Butigan bila imenovana za sutkinju Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud odgodio donošenje odluke o meritumu po Zahtjevu Željka Komšića: O Schmidtovim amandmanima nakon formiranja vlasti!

Ustavni sud BiH je, kako smo i najavili , odgodio donošenje odluke o meritumu odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a čiju je ocjenu ustavnosti zatražio član Predsjedništva BiH Željko Komšić.Istovremeno, Ustavni sud BiH je odbio prijedlog za donošenje odluke o privremenoj mjeri u ovom predmetu.

Istraga.ba je, podsjećamo, proteklih dana objavila da dio međunarodnih zvaničnika vršio pritisak na Ustavni sud da donese upravo ovakvu odluku kakva je donesena. Razlog za to je da se omogući formiranje Vlade Federacije BiH po pravilima koja je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a koja idu u prilog HDZ-u BiH sa Draganom Čovićem na čelu.

Podsjećamo, član Predsjedništva BiH Željko Komšić zatražio je od Ustavnog suda BiH izjašnjenje da li su amandmani na Ustav FBiH i Izborni zakon koje je 2. oktobra ove godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt usklađeni sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.

Jedna od odredaba čiju je ocjenu zatraži Željko Komšić odnosi se na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.

“Bilo koja grupa od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto potpredsjednika
Federacije”, glasi prvi član Amandmana CXX kojeg je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Visoki predstavnik je, tako, nametnuo iste odredbe Ustava FBiH za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu U14/12 već utvrdio da nisu u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, uz promjene koje se odnose samo na potrebni broj glasova u okviru klubova konstituentnih naroda uz isključivanje Ostalih kao mogućih kandidata za te funkcije čime su dovedeni u identičnu situaciju kao i prije usvajanja ovih odluka Visokog predstavnika.

Podsjećamo, u izreci Odluke Ustavnog suda BiH, broj U14/12 navedeno je: “Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.

Dakle, Ustavni sud BiH je utvrdio da član IV.B. 1. član 2. stav 1. i 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.

“U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, glase odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da nisu u skladu sa Evropskom konvencijom.

Obrazlažući svoju Odluku, Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da su odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima se Ostalima ne omogućava kandidiranje za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine i Evropskoj konvenciji. Osporene odredbe, Visoki predstavnik je promijenio, ali je suština ostala ista, što se može jasno vidjeti iz sljedećeg: “Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih narodau Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, kako glasi odredba Ustava FBiH koju je navedenim amandmanima nametnuo Visoki predstavnik.

Visoki predstavnik je, tako, samo izmijenio broj delegata koji moraju podržati kandidate za predsjednika ili potpredsjednike Federacije BiH, ističući da se mogu kandidirati samo kandidati iz reda konstituentnih naroda. Građane Bosne i Hercegovine iz grupacije „Ostali“ zbog kojih je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio kršenje Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, Visoki predstavnik ponovno ne pominje niti im daje mogućnost da kandidiraju svog kandidata bilo za predsjednika ili potpredsjednika FBiH niti imaju bilo kakvu ulogu u predlaganju kandidata, što se obavlja isključivo u okviru klubova konstituentnih naroda. Tako je, dakle, Visoki predstavnik nametnuo odredbe koje su u direktnoj suprotnosti sa Odlukom U14/12 Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, pa samim time i Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.

Dakle, Ustavni sud BiH je već jednom utvrdio da je način izbora rukovodstva Federacije BiH neustavan. No, sada zbog procesa formiranja vlasti, Ustavni sud BiH je odgodio donošenje odluke.

CIK donio odluku: Stranci Nenada Stevandića zabranjeno učešće na izborima

Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o poništavanju kandidature Ujedinjenoj Srpskoj Nenada Stevandića. Odluka je donesena jednoglasno. Kazna je uslijedila zbog spornog TV spota kojim Nenad Stevandić i njegova stranka raspiruju međunacionalnu mržnju.

Predsjedniku te stranke i državnom zastupniku Nenadu Stevandiću izrežena je kazna u iznosu od 10 hiljada maraka.

“Iako je bio upoznat da je protiv njega pokrenut postupak, politički subjekt nije ukloni spot”, kazano je na sjedici CIK-a.

Podsjetimo, postupak protiv Ujedinjene Srpske pokrenut je po službenoj dužnosti nakon objave video spota te stranke u kojem se vrijeđaju Bošnjaci, Albanci i Hrvati. Stevandić je kažnjen zbog raspisivanja međunacionalne mržnje.

CIK je ovu odluku temeljio i na presudama koje je izrekao Međunarodni sud za ljudska prava u Strazburu, te na odredbama Izbornog zakona u BiH.

“Centralna izborna komisija BiH, kada odlučuje po službenoj dužnosti ili kada odlučuje o prigovorima i žalbama, ima ovlaštenja da naredi izbornoj komisiji, Centru za birački spisak ili biračkom odboru da preduzmu mjere kojima se otklanjaju utvrđene nepravilnosti. Centralna izborna komisija BiH takođe ima ovlaštenja da izrekne sljedeće sankcije: novčanu kaznu koja ne prelazi iznos od 10.000 konvertibilnih maraka; uklanjanje imena kandidata sa kandidatske liste ako se utvrdi da je kandidat lično odgovoran za povredu; poništenje ovjere političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata i zabranu angažiranja određenog lica za rad na biračkom mjestu, u Centru za birački spisak, u općinskoj izbornoj komisiji ili drugoj izbornoj komisiji uspostavljenoj u skladu sa članom 2.21 ovog Zakona, navedeno je u članu 6.7. Izbornog zakona BiH.

Istim Zakonom, članom 7.3., definisana je lista prekršaja na osnovu kojih bi navedene sankcije mogle biti izrečene. Kandidatima na izborima je, prema tom zakonu, zabranjeno “koristiti se jezikom koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje, ili objavljivati ili upotrebljavati slike, simbole, audio i video zapise, SMS poruke, internet komunikacije ili druge materijale koji mogu tako djelovati”.

Dok priprema Izborni zakon: Schmidt na konferenciji sa Željanom Zovko i Marie-Janine Calic

Dok vlada zatišje u OHR-u, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt trebao bi učestvovati na okruglom stolu na temu „BiH: Izgledi nakon izbora“ na poziv Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) i mladih DGAP-a, a koji će se održati putem zoom konferencije 6. oktobra.

U pozivnici se navodi da su međunarodni posmatrači već zabrinuti zbog predstojećih izbora u Bosni i Hercegovini 2. oktobra 2022. godine. Tome posebno doprinose rastući napori Republike Srpske za secesiju, debata o mogućoj reformi izbornog zakona i zabrinutost zbog ruskog miješanja, piše NAP. 

U diskusiji će učestvovati visoki predstavnik Schmidt, kao i gosti Marie-Janine Calic, profesor istorije istočne i jugoistočne Evrope na Univerzitetu Ludwig Maximilian u Minhenu.

U septembru 2021. godine na jednom skupu u Njemačkoj Calic je govorila i o Srebrenici.

„Nacionalistički orijentirani Bošnjaci su od Srebrenice napravili „zabranu traumu”. Srebrenica takvima do danas služi kao argument da „kategorički isključe podjelu vlasti i pomirenje sa Srbima”.

Također je govorila i o nametnutim izmjenama Krivičnog zakona BiH kojim se kažnjava i zabranuje negiranje genocida, te se zapitala kako će Schmidt provesti taj zakon.

Na istom skupu učestvovao je i visoki predstavnik Schmidt, a video njegovog obraćanja je obrisan.

Među drugim učesnicima konferencije 6. oktobra su Engjellushe Morina, viši saradnik za politiku u Evropskom vijeću za vanjske odnose (ECFR), Željana Zovko, europarlamentarka, Grupa Evropske narodne partije (Demokršćani).

Zovko je poznata kao neformalni glasnogovornik Dragana Čovića i HDZ-a, te zagovornik izmjena Izbornog zakona BiH koje će omogućiti da u Predsjedništvu BiH bude izabran uvijek kandidat HDZ-a. Prije nekoliko dana je kazala da se u BiH treba pripremiti za moguću komplikaciju situacije te je pozvala Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona.

Na Twitteru se povodom ove konferencije oglasio i politolog Jasmin Mujanović.

„Schmidt odbija da se obrati bosanskohercegovačkoj javnosti čak i dok prijeti pro-segregacijskim promjenama Izbornog zakona zemlje on zakazuje skup u Njemačkoj o Bosni dijeleći scenu sa sumnjivim akademicima i ultranacionalistima. Hajde da razgovaramo“, naveo je Mujanović.

 

Narodna skupština RS usvojila zaključke: Dodik i formalno pokrenuo proces rušenja institucija BiH i formira svoju vojsku

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je informacije i zaključke kojim je, formalno, započet proces prebacivanja nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta Republika Srpska. Za ove informacije glasalo je  49 poslanika, inače članova vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a.

U pitanju su informacije u oblasti odbrane i sigurnosti, zatim pravosuđa i indirektnih poreza.

Prije negon su izglasani ovi zaključci, opozicija okupljena oko SDS-a i PDP-a napustila je sjednicu.

NSRS zadužuje Vladu RS da povuče saglasnost na taj Sporazum, te nalaže Vladi da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje zakon o VSTV-u Republike Srpske.

Kada se usvoje ti zakoni,  državni zakoni će prestati da važe na teritoriji Republike Srpske.

Skoro identični zaključci su predloženi i u okviru Informacije o prenosu nadležnosti u vezi sa pitanjima iz oblasti odbrane i sigurnosti.

“NSRS zadužuje Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputio na razmtranje i usvajanje NSRS zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti”, navedeno je u trećem predloženom zaključku.

Sličnim zaključcima se reguliraju i pitanja u vezi sa indirektnim porezima, odnosno pitanja iz nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

“Kada usvojimo zakone, povući ćemo sve zakone koji se odnose na ova pitanja”, rekao je Denis Šulić, potpredsjednik Narodne skupštine RS.

Rješenje za krizu: Smije li Schmidt nametnuti institut vanrednih izbora?

Vladavina posljednjih eurokomunista pod zastavom socijaldemokratije u BiH je prošli put završila u vatri i dimu. Gorjele su kantonalne vlade, ali i zgrada Predsjedništva BiH. Izgubljena radnička klasa, ugušena reformskim putevima i osiromašena kapitalističkom privatizacijom došla je do zida i odlučila da pokuša zid srušiti.

Bili su to posljednji iole ozbiljni protesti građana Bosne i Hercegovine koji su vlast uspaničili do mjere da su od medija do medija prizivali spasonosno rješenje. Bio je to kraj vladavine SDP-a i premijera Nermina Nikšića. Izbori poslije pokazali su kako građani Bosne i Hercegovine znaju i mogu kazniti političke predstavnike kojima su država i vlast samo sredstvo ostvarenja ličnih interesa. SDP je sveden na minimum i trebala mu je skoro decenija da se oporavi.

A oporavak ne bi došao da američka administracija koja se u BiH ponaša kao Francuska u Nigeru nije kreirala projekat Trojke kao politički blok protiv svih onih koji se zalažu za interese Bosne i Hercegovine a nisu na tračnicama američkih interesa.

Kao takav blok Trojka je partner u vlasti i na državnom i na federalnom nivou, ali ga druga dva partnera tretiraju kao političko nedonošče kojem je jedini zadatak raditi po potrebi HDZ-a i SNSD-a. Politička i društvena kriza koju živimo u godini u kojoj je prema najavama iz SDP-a trebalo “svanuti”, jasno govori o potpuno promašenoj ideji američke administracije i ambasadora Michaela Murphyija. Do izbora 2022. godine i pojave korisnog idiota međunarodnog faktora Christiana Schmidta govorilo se kako nije dobro, a danas se govori kako je država na ivici disolucije, raspada, odnosno rata. Jer, disolucije mirnim putem nema, a disolucija se odavno sprema. De facto je ona u toku, jer SNSD koji vješto iz državnih sredstava upumpava novac u budžet Rs zahvaljujući političkoj nedonoščadi, samo čeka geopolitičku sekundu da i faktički ponovi onu čuvenu “Goodbye Bosni, welcome Rsexit”.

Politička nedonoščad zvana Trojka i u Federaciji BiH su samo odskočna daska za Čovićeve interese, potpuno identične Dodikovim. Zakona koji bi uspješniji entitet vratili na kolovoz progresa nema, zapravo nema ozbiljnog zakonodavnog ni izvršnog rada vlasti, a sve je pretvoreno u tragikomičan pokušaj kreiranja slike da nešto funkcioniše. Schmidt im neki dan čestita, jer Schmidtu disfunkcionalan sistem u BiH i odgovara, samo tada fašistoidnom agresijom može da nameće rješenja koja naziva dobrim za državu i za kojima potrče naročito neinteligentna bića poput Forte i njemu sličnih.

Institucionalno klizište kojim se kreće Bosna i Hercegovina i sve što se u njoj nalazi neminovno proizvodi pomračenje uma kod većine građana Bosne i Hercegovine. Znatan dio tih građana je digao sidro i sreću potražio što dalje od domovine. Oni koji su ostali trpe i trpit će do maksimuma svojih mogućnosti. A kada tih mogućnosti nestane desit će se repriza 2014. godine, ali skoro sam siguran u mnogo gorem i teško zaustavljivom obliku. Jer, poodavno sam napisao da vladavina Nermina Nikšića i njegovog SDP-a, sada pojačanog izbjeglicama iz SDA (NiP-om) i strankom za zaštitu prava probranih kategorija (NS) završava u plamenu, pepelu i dimu.

Gomilanje nezadovoljstva je dozvoljeno u mjeri koliko je otporan balon koji se tim nezadovoljstvom puni. A rekao bih da je otporan i previše, pa ćemo na njegovo pucanje sačekati još neko vrijeme, ali ne toliko daleko. Ali kada pukne, teško da će se situacija moći “izgladiti”, jer polarizacija svih ljestvica u ovom društvu na one lagodnog i one paklenog života morat će doseći svoj zenit.

Često čujem, nerijetko i sam izgovaram konstataciju da narod Bosne i Hercegovine možda i ne zaslužuje bolje, jer ga nema na ulicama. Ali sagledamo li cjelokupnu situaciju i način na koji je Bosna i Hercegovina uređena, lako je zaključiti zašto je to tako. Nekoliko je velikih protesta bilo pred institucijama BiH. A samo rijetki su polučili rezultat, jer princip smjenjivosti vlasti nepoznat je u ustavnom i političkom sistemu Bosne i Hercegovine.

Jer, Bosna i Hercegovina nema institut vanrednih izbora koji bi omogućili da građani Bosne i Hercegovine demokratskim pravom protesta sa ulice zahtijevaju promjene vlasti koja radi protiv interesa države, građana i sveukupnog boljitka. Zbog toga su svi ili skoro svi protesti završili kačenjem mačku o rep, jer vlast je trenutno u BiH nepromjenjiva kategorija.

Stoga bi se u pogledu aktuelne rasprave o integritetu izbora moralo govoriti o uvođenju instituta vanrednih izbora kao demokratske opcije za deblokade, a blokada i opstrukcija u BiH ima na pretek, ali i kao opcije građanima da onda kada pokažu šta misle o vlasti imaju pravo da ispravljaju izborne greške novim, vanrednim izborom.

O tome niko od kurira demokratije sa Zapada ne govori kada u Bosnu i Hercegovinu donosi zadatke, pa je opravdano sumnjati da onim vodećim na Zapadu (SAD, Velika Britanija…) ne odgovara princip smjenjivosti vlasti, jer očigledno da bi to i njima pomrsilo račune.

Christian Schmidt je najavio nametanje paketa izbornog integriteta koji podrazumijeva elektronsko glasanje. Politička nedonoščad su potrčala i prva ga podržala, što daje osnov za postavljanje pitanja zašto njima kao vlasti odgovara upravo takav sistem. A usput rečeno, taj sistem ne koristi 95 posto zemalja Zapada. Na svima onima koji žele dobro ovoj državi, a u političkim su vodama je da predlože institut vanrednih izbora, jer ta stavka u Izbornom zakonu onemogućila bi dugogodišnje blokade procesa koje smo do sada mogli i morali završiti.

Jer, sva tehnologija u izbornom sistemu je besmislena i neučinkovita ako ćemo i u budućnosti gledati kako Čović zarobljava Federaciju dok mu se ne ispune želje, a Dodik i Čović državu iz istih razloga. A nećemo moći izvršiti demokratski pritisak da se raspišu vanredni izbori i da izaberemo one koji će se sa željama Čovića, Dodika, Plenkovića i Vučića moći nositi.

Pitanje vanrednih izbora pitanje je budućnosti Bosne i Hercegovine, jer kriza predugo traje i nema osnove da bilo ko očekuje njeno rješenje same od sebe. Ukoliko odavno prepuhani balon pukne, posljedice koje nastanu mogle bi biti nepopravljive.

(NAP)

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...