Facebook Twitter Youtube
    7 dana popularni

    Politika

    Zašto je bitan “trinaesti” delegat: Bez jedanaest potpisa nema (pot)predsjednika Federacije, bez (pot)predsjednika nema Vlade FBiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Šta znači trinaesti delegat u Klubu Bošnjaka, pitanje je koje se posljednjih dana sve češće postavlja. Odgovor je jednostavan – trinaesti delegat, po odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo Christian Schmidt, znači da ste nezaobilazan faktor prilikom formiranja Vlade Federacije BiH. Evo i zbog čega.

    Odmah na početku da razjasnimo – da bi bila imenovana Vlada Federacije potrebno je da njeno imenovanje potpišu predsjednik i dva potpredsjednika Federacije. Dakle, izbor Vlade BiH moraju potpisati sva trojica. A sada idemo na sam način izbora (pot)predsjednika FBiH.

    Nakon OHR-ovog nametanja Ustava FBiH, u Dom naroda FBiH će sjediti 80 delegata. Klubovi konstitutivnih naroda (Bošnjaka, Srba i Hrvata) imaju po 23 delegata, dok će u Klubu Ostalih sjediti 11 delegata. Prilikom izbora (pot)predsjednika Federacije BiH Klub Ostalih je nebitan. No, klubovi konstitutivnih naroda imaju ključnu ulogu.

    “Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, piše u odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

    Dakle, da biste predložili (pot)predsjednika Federacije, morate imati jedanaest potpisa u određenom klubu konstitutivnih naroda.  Ako određena politička partija, uzet ćemo za primjer Klub Bošnjaka, bude imala 13 izabranih delegata, to znači da sve druge partije nemaju potrebnih jedanaest potpisa za predlaganje (pot)predsjednika Federacije BiH. Dakle, stranka koja ima trinaest delegata u određenom klubu konstitutivnih naroda sama će predložiti (pot)predsjednika Federacije BiH. No, šta se dešava dalje?

    Kandidat sa jedanaest potpisa iz Kluba Bošnjaka ide na zajedničku listu sa kandidatima iz klubova Srba i Hrvata koji, također, moraju imati po jedanaest potpisa. I ta tri kandidata čine – jednu listu.

    “Izbor za predsjednika i dva dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvaćanje liste koju sačinjavaju tri kandidata i koja uključuje po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda predloženog u odgovarajućem klubu konstitutivnog naroda, u Zastupničkom domu, a zatim u Domu naroda”, piše u odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo Christian Schmidt.

    Dakle, tri kandidata čine jednu listu koja se potvrđuje u oba doma Parlamenta Federacije BiH. Da pojednostavimo, na istu listu idu i kandidati koji imaju po jedanaest potpisa iz klubova Srba, Hrvata i Bošnjaka. Ako, recimo, neka partija ima dvanaest delegata u Klubu Bošnjaka, to znači da iz tog kluba dva kandidata mogu imati po jedanaest potpisa i u tom bi slučaju bile dvije liste.  No, ako jedna partija ima trinaest delegata u Klubu Bošnjaka, samo njihov kandidat može imati jedanaest potpisa. U Klubu Hrvata situacija je jasna. HDZ BiH ima trinaest delegata i samo će njihov kandidat za (pot)predsjednika imati potrebnih jedanaest potpisa. U Klubu Srba, SDP sa DF-om može imati jedanaest potrebnih potpisa za predlaganje (pot)predsjednika Federacije. U Klubu Bošnjaka je situacija neizvjesna. Stranke Osmorke imaju do sada deset delegata, DF jednog, a SDA 11. Ako SDA dobije delegata iz Livna, to će značiti da stranke Osmorke ostaju na deset delegata i nemaju dovoljno potpisa da predlože (pot)predsjednika Federacije iz reda bošnjačkog naroda. Zato je je u ovom slučaju bitno kome će ići delegat iz Kantona 10 (Livno). Sada se bavimo brojem trinaest. Znači, stranka koja ima trinaest delegata i određenom klubu naroda, ima jedina potrebnih jedanaest ruku za predlaganje (pot)predsjednika Federacije BiH. I   taj kandidat ide na zajedničku listu sa kandidatima iz drugih klubova koja će biti razmatrana u oba doma Parlamenta Federacije BiH.

    “Ukoliko se lista kandidata ne odobri u skladu sa stavcima (4) do (10) ovog članka, postupak se ponavlja. U ponovljenom postupku, Zastupnički dom će glasovati za novu listu u skladu sa stavcima (5) do (7) ovog članka u roku od 15 dana od dana glasovanja kojim je lista kandidata odbijena. Ukoliko je Zastupnički dom iscrpio sve moguće liste kandidata predloženih u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka, postupak predviđen u stavcima (1) do (7) ovog članka se ponavlja, pod uvjetom da će se rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate iz stavova (1) do (3) ovog članka prepoloviti i da će početi da teku od dana odbijanja posljednje liste u Domu”, navedeno je u OHR-ovim odredbama Ustava FBiH.

    Dakle, ako liste kandidata ne dobiju podršku, postupak se – ponavlja. Unedogled.

    Ali, glasi novo pitanje, za šta je, onda, bitan drugi krug?

    Odgovor se nalazi u istom članu nametnutih odredaba Ustava FBiH.

    “Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegata u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili”, piše u Ustavu Federacije BiH.

    Dakle, broj sedam se aktivira samo onda kada u predviđenom roku jedanaest delegata ne predloži (pot)predsjednika Federacije. Kao što se, u slučaju da ni sedam delegata ne predloži (pot)predsjednika FBiH aktivira broj četiri, odnosno, potpisi četiri delegata u određenom klubu Doma naroda FBiH.

    Naravno, postoji mogućnost da OHR izda drugačije tumačenje, te da dopuni svoje odredbe tako što će omogućiti aktiviranje drugog i trećeg kruga, bez obzira na činjenicu da u prvom krugu postoji jedanaest potpisa. Ali to za sobom povlači dalekosežne posljedice. Evo i koje.

    Uzet ćemo za primjer Klub Hrvata. U slučaju da OHR izda uputstvo da broj trinaest ne garantuje izbor (pot)predsjednika Federacije, HDZ-u BiH i svim političkim partijama okupljenim oko HNS-a ni izbor 19 delegata u Klubu Hrvata ne bi garantirao učešće u vlasti. Dovoljno je samo bez tih političkih partija skupiti potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije i rušiti njihove liste kandidata za (pot)predsjednika FBiH sve dok broj potrebnih potpisa ne padne na četiri. U tom slučaju, delegati iz reda hrvatskog naroda izabrani u Tuzli, Bihaću, Zenici, Goraždu i Sarajevu bi mogli predložiti (pot)predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda kojeg bi potvrdila samo većina u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

    HDZ postavio zadatak NiP-u: Konaković lobira da Osmorka pokloni Čoviću četvrtog delegata, SDP već odustao od svog Jugoslava Brdara!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Bez podrške Osmorke, Dragan Čović ne može dobiti četvrtog delegata u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. A upravo je to jedan od zahtjeva lidera HDZ-a BiH. Za prikupljanje glasova za HDZ BiH zadužen je lider Naroda i Pravde Elmedin Konaković koji je proteklih dana, prema informacijama Istrage, pokušavao ubijediti pojedine lidere Osmorke da Čoviću “poklone četvrtog delegata”.

    Nakon žrijeba u CIK-u, HDZ BiH je dobio još jednog delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Tako je HDZ BiH došao do četrnaestog delegata u Klubu Hrvata. S obzirom na to da su za jednog državnog delegata potrebne “četiri ruke” federalnih delegata, sa svojih četrnaest federalnih hrvatskih delegata Čović može računati na tri sigurna delegata u Klubu Hrvata Doma naroda PS BiH. Za četvrtog delegata potrebne su mu još dvije ruke i to mu mogu isporučiti samo stranke Osmorke. Evo odnosa snaga.

    HDZ BiH, rekosmo, ima četrnaest delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Dobili su četiri delegata iz HNK, jednog iz Posavskog kantona, jednog iz ZDK, četiri iz ZHK, tri iz SBK i jednog iz Kantona 10. U istom klubu HDZ 1990 ima tri delegata (po jedan iz SBK, HNK i Kantona 10), a pratit će ih HN Pomak iz Livna koji također ima jednogh delegata. Dakle, HDZ 1990 u saradnji sa HNP-om ima četiri delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH i to im, ukoliko ne bude promjene dresova, garantira jednog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Stranke Osmorke imaju četiri federalna delegata u Klubu Hrvata. U pitanju je jedna delegatkinja NES-a iz USK, jedan delegat SDP-a BiH iz ZDK, jedan delegat iz KS (Damir Marjanović), te jedna delegatkinja iz Tuzlanskog kantona (NiP). Osim ovo četvero, iz Goražda je prošla Berina Fejzić, koja se izjašnjava kao Hrvatica. U zbiru, stranke Osmorke, bez Berine Fejzić, imaju četiri ruke, što im je, u osnovi, dovoljno, da izaberu svog državnog delegata u Klubu Hrvata Doma naroda PS BiH. Prema trenutnom omjeru snaga, u Klubu Hrvata Doma naroda PS BiH bi sjedila tri delegata HDZ-a BiH, jedan delegat HDZ-a 1990 i jedan delegat Osmorke.

    SDP-ovac iz Livna Jugoslav Brdar jedan je od kandidata za Dom naroda PS BiH kojeg bi podržale stranke Osmorke. No, prema informacijama Istrage, Nermin Nikšić je već saopćio Brdaru da “nemaju dovoljno ruku” da ga imenuju za delegata u Domu  naroda PS BiH. Drugo ime koje se pominje u kontekstu Doma naroda PS BiH je Zlatko Miletić. Iako je ušao u Predstavnički dom PS BiH, Miletić bi, ukoliko dobije podršku koalicijskih partnera, odustao od zastupničkog mandata i postao delegat u Klubu Hrvata Doma naroda PS BiH. No, Elmedin Konaković se, kako saznajemo, protivi ovim rješenjima. On je, naime, obećao Draganu Čoviću da će Hrvati iz Osmorke podržati četvrtog HDZ-ovog delegata. U prilog tim informacijama ide i izvještaj o izboru delegata za Dom naroda FBiH i ZDK. Naime, najmanje dvojica zastupnika Osmorke koji se izjašnjavaju kao Hrvati podržalo je jednu od dvije liste HDZ-a BiH. Evo i kako.

    U Skupštinu ZDK prvobitno je bilo izabrano deset zastupnika iz reda hrvatskog naroda. U međuvremenu je jedna SDP-ova  zastupnica Vinka Aletović odustala od mantata, i broj zastupnika iz reda hrvatskog naroda je pao na devet.. HDZ BiH ima troje zastupnika, a probosanske stranke šest (BHI FK 2, SDP 1, SDA 1, NiP 1, DF 1). Prilikom izbora delegata, HDZ je imao dvije liste. JEdna je dobila tri glasa, a druga dva. Dakle, HDZ-ove liste su dobile ukupno pet glasova. Oduzmemo li glas SD-ove zastupnice koja nije bila na sjednici i glasala, dolazimo do zaključka da je najmanje dvoje zastupnika Osmorke podržalo listu HDZ-a BiH. Jedno od tih dvoje, prema informacijama Istrage, dolazi iz Naroda i Pravde. Upravo ova stranka sa Elmedinom Konakovićem na čelu je najveći zagovornik da se HDZ-u BiH da četvrti delegat.

    Davanje četvrtog delegata HDZ-u BiH moglo bi imati nesagledive posljedice za funkcioniranje vlasti na nivou BiH. Ukoliko bi, naime, SNSD kroz žrijeb dobio četvrtog delegata u Klubu Srba, u zbiru sa HDZ-ova četiri delegata Milorad Dodik i Dragan Čović bi imali natpolovičnu većinu u Domu naroda PS BiH i bez njih nijedna odluka ne bi mogla biti donesena.

    Službeno najavljene posjete: Vučić salje sina, dvoje ministara i predsjednika Skupštine na obilježavanje neustavnog dana Republike Srpske

    Piše:
    Redakcija
    -

    Danilo Vučić, sin srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, bit će dio delegacije koja će prisustvovati obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske, saznaje Istraga.ba.

    Ambasada Srbije je, kako saznajemo, već obavijestila bh. vlasti da će Danilo Vučić od 8. do 11. januara boraviti u Bosni i Hercegovini. Vučić mlađi bi trebao biti u Banja Luci i Istočnom Sarajevu tokom obilježavanja nestavnog dana RS.

    Osim sina Danila, predsjednik Srbije u Bosnu i Hercegovinu, na obilježavanje neustavnog dana RS šalje i predsjednika Narodne skupštine Republike Srbije Vladimira Orlića, te narodnog poslanika Milimira Vujadinovića. U ime Vlade Republike Srbije u Banja Luci će, tokom obilježavanja neustavnog dana RS, boraviti i dvoje ministara – ministrica zdravlja Danica Grujičić i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković. Svi navedeni su članovi Srpske napredne stranke srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

    Prema najavama, srbijanski zvaničnici će u Bosnu i Hercegovinu doći 8. januara i odmah će se zaputiti u Banja Luku, gdje je tog dana planirana “svečana akademija” u dvorani Borik. Istog dana, 8. januara, predsjednik RS Milorad Dodik organizirat će i svečani prijem za goste i međunarodne zvaničnike.

    Svečani defile pripadnika MUP-a RS i drugih vladinih i nevladinih organizacija bliskih Miloradu Dodiku i Ruskoj Federaciji bit će održan 9. januara u Istočnom Sarajevu.

    “Je li neko mislio da se mi odričemo 9. januara”, kazao je u četvrtak popodne predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, reagujući na optužbe da nastavlja sa “politikom podjela” u BiH.

    Dan ranije visoki predsjednik u BiH Christian Schmidt pisao je čelnicima Republike Srpske zbog obilježavanje neustavnog dana tog entiteta.

    ‘Pišem Vam povodom najavljenog obilježavanja dana Republike Srpske, 9. januara. Ustavni sud BiH je u nizu odluka utvrdio da je proglašenje 9. januara danom Republike Srpske neustavno. Ove odluke su konačne i obvezujuće i moraju se poštovati. Svi javni organi i svi javni dužnosnici u BiH imaju obvezu pridržavati se ustavnog poretka Bosne i Hercegovine”, naveo je Schmidt u svom pismu.

    Visoki predstavnik je naglasio da svaki praznik treba proslavljati u skladu s postojećim zakonskim okvirom i treba na inkluzivan način poštovati, bez diskriminacije, sve segmente društva, uključujući i sve konstitutivne narode i sve ostale građane BiH. Dejtonski mirovni okvir zahtijeva međusobno poštovanje i razumijevanje. Visoki predstavnik je naglasio i da oba entiteta i Distrikt Brčko imaju multietnički karakter i stoga svi praznici trebaju povezivati a ne dijelite ljude. To je i u duhu Ustava Republike Srpske kao entiteta Bosne i Hercegovine.

    Prosperitet Bosne i Hercegovine treba graditi na saradnji, međusobnom razumijevanju i pomirenju, što zauzvrat zahtijeva uvažavanje pravnih činjenica.

    “Radovan Karadžić i Ratko Mladić su osuđeni ratni zločinci i kreatori genocida. Stoga ih se naziva zločincima, a ne herojima. Tražim od svih javnih zvaničnika da to poštuju i okrenu se ka zajedničkoj budućnosti. Dejtonski mirovni sporazum je postavio temelje za miran razvoj i on se mora poštovati”, napisao je Schmidt, što je navedeno i na stranici OHR-a.

    Unatoč ovome, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je poslati sina i nekoliko zvaničnika Republike Srbije na obilježavanje dana Republike Srpske koji je proglašen neustvanim. Istovremeno, Vučić u svojim izjavama ističe da poštuje “teritorijalni integriter i suverenitet Bosne i Hercegovine”.

    Francuski europarlamentarac Nicolas Bay u Banjoj Luci: “Dan RS je prilika da se podsjetimo kako se Srbi, kršćani, moraju poštovati i kako se mora braniti njihov identitet”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Europarlamentarac iz Francuske Nicolas Bay prisustvovao je obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske. On je u nedjelju navečer objavio fotografije sa akademije iz Banja Luke, koju su, povodom neustavnog dana RS, organizirale vlasti tog entiteta.

    “Republika Srpska predstavlja više od trećine stanovništva i polovinu teritorije Bosne i Hercegovine. Ovaj državni praznik prilika je da se podsjetimo kako se Srbi, kršćani, moraju poštovati i kako se mora braniti njihov identitet”, napisao je na svom Twitter nalogu Europarlamentarac Bay.

    Bay je član ekstemne desničkarske partije kojom upravlja Marine Le Pen. U periodu od 2014. do 2017. godine, Bay je bio sekretar krajnje desničarske Nacionalne fronte. U februraru prošle godine stranačke kolege su ga suspendirale zbog sumnje da je političkim protivnicima odavao povjerljive podatke tokom predizborne kampanje.

    Europarlamentarac Bay je podsjetio javnost da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u nedjelju odlikovao penzionisanog pukovnika francuske vojske Joacquesa Hogarda i i bivšeg vojnog ljekara iz Francuske Patricka Barriota.

    “Čast je što su Francuzi na ovaj način odlikovani u znak zahvalnosti za njihovo zalaganje za srpski narod”, saopćio je Bay.

    U novembru prošle godine, ovaj francuski europarlamentarac se našao u centru skandala kada je posjetio Kosovo. On je tada kosovsku vlasu nazvao “produženom rukom albanske mafije i islamske albanske države”. Bay je prilikom posjete Kosovu rekao da je “Prizren evropski grad i bivši grad kraljeva Srbije, okupiran od strane muslimanskih Albanaca”.

    U ovoj zemlji Evrope crkve su zamijenjene džamijama. Kosovo je srce srpskog naroda. To je istorijska kolijevka Srbije”, kazao je tada Bay, što je izazvalo reakcije zvaničnika Albanije.

    Podsjećamo, tokom neustavnog dana Republike Srpske, predsjednik tog entiteta Milorad Dodik odlikovao je ruskog predsjednika Vladimira Putina. Svečanosti u Banjoj Luci prisustvovali su zvaničnici Crne Gore i Srbije.

    Sudije podijeljene, nema odluke: O Schmidtovim amandmanima na Ustav FBiH i Izborni zakon Ustavni sud BiH će odlučivati u martu

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ustavni sud BiH ponovo nije donio odluku zahtjevima Željka Komšića i Šefika Džaferovića kojima je tražena ocjena ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, saznaje Istraga.

    “S obzirom na to da nije bilo potrebne većine za donošenje bilo kakve odluke, sve je prolongirano za plenarnu sjednicu u martu”, kazao je sagovornik Istrage iz Ustavnog suda BiH.

    Evo o čemu se radi. Da bi Ustavni sud BiH odlučio u nekom predmetu, za ili protiv odluke mora glasati najmanje petero sudija, što je prosta većina od ukupnog broja sudija. Naime, Ustavni sud BiH čini devet sudija, od čega je njih šestero domaćih (četvero iz Federacije i dvoje iz RS) i troje međunarodnih. Međutim, od jeseni prošle godine, Ustavnom sudu BiH nedostaje dvoje sudija, jer su penzionisani Mato Tadić i Miodrag Simović. Federalni Predstavnički dom do danas nije imenovao Tadićevog nasljednika, niti je Narodna skupština RS imenovala nedostajućeg sudiju iz tog entiteta koji bi naslijedio Miodraga Simovića. Tako sada u Ustavnom sudu BiH sjedi sedmoro sudija, četvero domaćih i troje stranaca. Ukoliko su njihovi glasovi podijeljeni, recimo u omjeru 4-3 ili 3:4, Ustavni sud BiH ne može donijeti odluku, jer je prema Pravilima Ustavnog suda za donošenje odluke potrebno pet glasova.

    Upravo je takva situacija bila na ovosedmičnoj plenarnoj sjednici, kada se ustavne sudije podijelile. Njih četvero je, naime, bilo saglasno da Ustavni sud BiH prihvati nacrt odluke, te tako odbaci Komšićev i Džaferovićev zahtjev kojim je zatražena ocjena ustavnosti Schmidtovih odluka. Kako nije bilo pet potrebnih glasova, odluka nije mogla biti donesena. Stoga je ovaj predmet prebačen za narednu plenarnu sjednicu Ustavnog suda BiH, kada će biti pripremljeni i nacrt odluke da se usvajaju zahtjevi Željka Komšića ili Šefika Džaferovića. Ukoliko i taj nacrt ne dobije podršku petero sudija, formalno-pravno eće biti odluke i predmet će biti prebačen na neku od narednih plenarnih sjednica, kada Ustavni sud BiH bude u punom sazivu.

    Podsjetimo, izvjestiteljica u ovom slučaju je švicarska sutkinja Helen Keller. Ona je sa stručnim službama i savjetnicima u Ustavnom sudu BiH bila pripremila prijedlog odluke kojim se odbijaju zahtjevi Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Keller je ovaj prijedlog sačinila nakon pritisaka iz OHR-a. Nju je, kako saznajemo, podržala i  Valerija Galić koja je za sutkinju Ustavnog suda BiH imenovana na prijedlog HDZ-a BiH. Preostala dva imena nismo uspjeli saznati. Kako prijedlog sutkinje Keller nije dobio potrebnu većinu, odluka nije donesena i predmet će opet biti razmatran u martu.

    Sada, međutim, postoji druga opasnost. Ukoliko Predstavnički dom FBiH do marta imenuje ustavnog sudiju bliskog HDZ-u BiH, postoji mogućnost da bude dovoljno ruku za odbacivanje zahtjeva Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Za sudiju Ustavnog suda BiH iz Federacije prijavilo se 14 kandidata. To su Boris Barun, Danica Šain, Sanela Butigan-Gorušanović, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario Širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević i Mile Lasić. Svi osim Sanele Butigan-Gorušanović su kadrovi bliski HDZ-u BiH. Ukoliko bilo ko od HDZ-u bliskih kadrova bude imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH, to bi značilo da u Ustavnom sudu BiH postoji dovoljan broj sudija za odbijanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti Schmidtovih amandmana. Stranke sa sjedištem u Sarajevu imaju dovoljno ruku u Predstavničkom domu FBiH da imenuju kandidatkinju koja nije bliska HDZ-u BiH. No, da li će to i učiniti?

    Sve ovo se, naravno, moglo prevazići da je Mirsad Zaimović, predsjedavajući Predstavničkog doma FBiH u prošlom sazivu zakazao sjednicu na kojoj bi bio izabran nedostajući ustavni sudija iz Federacije. No, Zaimović je odlučio da u svom mandatu ne završi ovu proceduru, računajući prije svega na “zadržavanje dobrih odnosa sa HDZ-om BiH!”. Jedan od razloga je i to da je u utrci za Ustavni sud Federacije BiH HDZ-ova podrška bila potrebna Ajši Softić . Ajša Softić je, inače, supruga potpredsjednika SDA Safeta Softića koji je u bliskim prijateljskim vezama sa Mirsadom Zaimovićem. Tako je, u jeku najvećeg sukoba na relaciji SDA-HDZ, Marinko Čavara predložio Ajšu Softić za sutkinju Ustavnog suda FBiH. Istovremeno, Mirsad Zaimović nije dopustio održavanje sjednice Predstavničkog doma FBiH na kojoj bi, preglasavanjem HDZ-a BiH, Sanela Gorušanović-Butigan bila imenovana za sutkinju Ustavnog suda BiH.

    Osmorka i HDZ usvojili amandmane na budžet: Federacija sa 4 miliona oprema MUP u Širokom Brijegu, za funkcionisanje BANU-a i Hrvatske akademije znanosti po 300 hiljada, novac namijenjen za kupovinu letjelica za gašenje požara preusmjeren za gradnju sportske dvorane u Mostaru

    Piše:
    Redakcija
    -

    Federacija BiH će finansirati i BANU i HAZU. Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti koju je osnovao preminuli Muamer Zukorlić iz Budžeta Federacije BiH pripast će 300 hiljada maraka. Za Hrvatsku akademiji znanosti i umjetnosti BiH čiji je član predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović također će biti izdvojeno 300 hiljada maraka. Ovim činom BANU i HAZU dovedeni su su istu ravan kao i Akademija nauka i umjetnosti BiH za koju će, također, biti izdvojeno 300 hiljada KM.

    Ovdje, na ovom linku, možete vidjeti sve amandmane na budžet Federacije BiH koje su, usuglašeni, predložili i usvojili zastupnici osmorke (SDP BiH, NiP, NS, SBiH, NES, PDA, ZnG, BHI FK) i stranaka HNS-a).

    Podsjetimo, upravo je SDP BiH u martu prošle godine upozorio Vladu Federacije BiH da je davanje novca Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti – “udaranje po suverenitetu BiH”. Sada su, međutim, zastupnici te iste stranke odlučili da se za BANU i HAZU izdvoji po 300 hiljada KM.

    No, podrška BANU-u I HAZU-u je minorna u odnosu na podršku koju su osmorka i stranke HNS-a odlučile pružiti MUP-u Zapadnohercegovačkom kantonu za unapređenje borbe protiv “migranata” i organiziranog kriminala. Naime, zastupnici SDP-a, NES-a, SBiH.-a, HDZ-a, NiP-a i Naše stranke odlučili su za četiri miliona povećati kapitalne transfere “nižim razinama vlasti” sa pozicije Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova kojim upravlja Aljoša Čampara. Tako će sada sa te pozicije biti izdvojeno ukupno devet miliona maraka, a najveći dio novca bit će prebačen  u Široki Brijeg gdje će se graditi centar za obuku policajaca.

    “Podrškom za izgradnju ovog objekta osigurala bi se učinkovita borba protiv svake vrste kriminalnih aktivnosti te bi se značajno unaprijedio rad policlskih službenika u postupcima sankcioniranja počiniteljaa kaznenih i prekršajnih djela. Posebno smatramo nužnim ukazati da se Županija Zapadno-hercegovačka zbog svog zemljopisnog položaja kontinuirano suočava sa dva sigurnosna izazova, a to su pitanje migranata, odnosno migrantskih ruta kao i pitanje trgovine ljudima, te je podrska ovom projektu od ključne važnost ne samo za Županiju Zapadno-hercegovačku nego iza čitavu Federaciju BiH”, navedeno je u obrazloženju ovog amandmana kojeg su podržale stranke osmorke i HDZ BiH.

    Od bitnijih amandmana treba izdvojiti i odluku stranaka osmorke i HDZ-a BiH da se ukine i preusmjeri namijenjen za kupovinu letjelica za gašenje požara. Tako je, recimo, sa pozicije kojom je planirana kupovina letjelica za gašenje požara dva miliona maraka preusmjereno za izgradnju sportste dvorane u Mostaru i višenamjenskih sportskih objekata.

    “Grad Mostar nije u mogućnosti samostalno financirati kapitalne financijske investicije u sportske objekte te je nužna financijska pomoć s viših razina vlasti. lznos od 5.500.000KM za sportsku dvoranu i druge sportske objekte u Gradu Mostaru za 2023. godinu je zasigurno od velikog značaja i potpore sportašima i sportskim rezultatima koje Mostar daje”, navedeno je u obrazloženju.

    Dio novca namijenjenog za kupovinu letjerlica preuzmjeren je i za dovršetak gradnje nove zgrade Doma zdravlja u Kiseljaku (2 miliona), kao i za završetak školske zgrade u Novom Travniku. Sedam miliona KM sa iste pozicije (kupovina protupožarnih letjelica), usmjereno je prema Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru.

    Objavljena imena svih kandidata: HDZ za federalnog ministra finansija predložio Tonija Kraljevića koji je dan ranije imenovan za kantonalnog ministra finansija u Širokom Brijegu!

    Piše:
    Redakcija
    -

    U ponedjeljak, 27. marta, HDZ je imenovao Tonija Kraljevića za ministra finansija Zapadno-hercegovačkog kantona. Dan kasnije, 28. marta, ista ta stranka, HDZ BiH, predložila je istog Tonija Kraljevića za ministra finansija u Vladi Federacije BiH.

    Znači li to da lider HDZ-a BiH i nije baš siguran da će do 6. aprila biti imenovan novi saziv Vlade Federacije BiH sa Nerminom Nikšićem na čelu.

    Ako pogledamo prve reakcije na predložene kandidate, jasno je da je Dragan Čović krenuo u ponižavanje svojih koalicijskih partnera iz Sarajeva. Osim Kraljevića, najzvučnije ime na listi HDZ-ovih kandidata za ministre je Sanja Vlaisavljević. Ova kandidatkinja za ministricu kulture i sporta u Vladi FBiH prije godinu i po našla se u centru pažnje zbog svojih izjava za javni servis Republike Srpske gdje je negativno govorila o glavnom gradu BiH.

    “Dakle ne postoji multietnički grad Sarajevo. Imate svinjetinu koja je protjerana iz Sarajeva, imate Djeda Mraza koji je protjeran, a sada imate i svjetlosnu rasvjetu… imate sve što je odraz multikulture, a da je protjerano iz Sarajeva”, izjavila je Sanja Vlaisavljević za RTRS u decembru 2021. godine.

    U tom trenutku, Sanja Vlaisavljević je bila savjetnica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport u Ministarstvu civilnih poslova BiH kojim je rukovodila HDZ-ova ministrica Ankica Gudeljević.

    No, sada se vratimo Toniju Kraljeviću, današjem federalnom kandidatu, a jučer imenovanom kantonalnom ministru finansija. Portal fokus.ba je je u oktobru prošle godine objavio članak pod naslovom “Da li su unutar HDZ-a BiH na izborima krali glasove jedni od drugih?”. Jedan od glavnih likova u tom članku je Toni Kraljević.

    Više kandidata preskakalo je po 10 ili 15 mjesta, što nije zabilježeno ni na jednoj drugoj listi. Jedan od njih je i Milan Ševo iz moćne porodice koja godinama dobiva tendere iz oblasti registracije vozila. Uzme li se u obzir lista stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH za Skupštinu Zapadnohercegovačkog kantona teško se može zaključiti nešto drugo nego da je tokom izborne noći odnosno prebrojavanja na sceni bilo masovno dopisivanje preferencijalnih glasova.Naime, na ovoj listi, nakon što je prebrojano više od 98 posto glasova, zabilježena su brojna “preskakanja” kandidata, kao ni na jednoj drugoj listi na području cijele BiH. Tako je Toni Kraljević sa šestog mjesta dospio na prvo te je u konačnici, dakle do ovog momenta, osvojio 12.340 glasova, objavio je tada fokus.ba.

    Istraga.ba je, pak, istovremeno objavila sličan članak o prefedencijama i krađama glasova u Mostaru. Jedan od glavnih aktera je bio Anel Kljako, tada kadar SBB-a, a sada kandidat NES-a za federalnog ministra trgovine.

    Ako na stranici Centralne izborne komisije BiH, pisali smo u oktobru prošle godine, pogledate rezultate  za biračko mjesto Gornja Drežnica (154A002) vidjet ćete da je SBB-ov kandidat Anel Kljako na prošlogodišnjim lokalnim izborima u Mostaru, kao kandidat na gradskoj listi, osvojio 247 glasova.

    No, kada su otvorene vreće na tom biračkom mjestu uočeno je, zapravo, da je Kljako u Gornjoj Drežnici osvojio svega 110 preferencijalnih glasova. Ovaj kadar Radončićevog SBB-a “pojačan” je, dakle, sa 137 nepostojećih preferencija. I sve mu je to, prilikom unosa glasova, omogućila Gradska izborna komisija u Mostaru.

    Kljako je, tako, zajedno sa Salemom Marićem iz SDA, koristeći preferencije, na jedan stvarno osvojeni glas, dodavao pet fiktivnih glasova.

    Nova akcija međunarodnih zvaničnika: NES i SBiH u utorak u OHR-u, Murphy zadužen za “Devedesetku”

    Piše:
    Redakcija
    -

    OHR u utorak počinje novu rundu konsultacija sa liderima stranaka osmorke i HDZ-a BiH u vezi sa eventualnom odlukom o visokog predstavnika kojom bi potpredsjednik Federacije Refik Lendom bio zaobiđen prilikom formiranja nove Vlade Federacije BiH.

    Lideri su, kako saznaje Istraga. pozvani na odvojene sastanke sa stručnim timovima OHR-a koji pripremaju odluku koju bi Christian Schmidt, prema najavama, trebao nametnuti naredne sedmice.

    “Sastanci su organizirani kako bi se izvršio dodatni pritisak na čelnike NES-a i SBiH-a koji ne žele jednokratne odluke OHR-a”, navodi sagovornik Istrage iz Međunarodne zajednice.

    Uporedo sa djelovanjem OHR-a, djeluje i američki ambasador Michael Murphy. On je, kako saznaje Istraga, za ovu sedmicu već zakazao sastanak sa Ilijom Cvitanovićem, predsjednikom HDZ-a 1990, stranke koja bi mogla odigrati presudnu ulogu prilikom formiranja Vlade Federacije BiH.

    Upravo zbog djelovanja međunarodnih zvaničnika, lideri SDP-a i HDZ-a, Nermin Nikšić i Dragan Čović, odbili su poziv potpredsjednika Federacije Refika Lende na kojem je trebala biti  rješavana trenutna politička kriza.

    Christian Schmidt je, podsjećamo, prije uskršnjih praznika saopćio kako će morati djelovati ukoliko ne bude postignut dogovor. Ali Čović i Niškić su odbili susret sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem o čijem kadru, Refiku Lendi, ovisi formiranje nove Vlade Federacije BiH.

    U ovom trenutku nije jasno definisana parlamentarna većina u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH koji potvrđuje formiranje Vlade. Za potvrđivanje Vlade potrebno je 50 glasova. HDZ i SDP imaju po 15 zastupnika, NiP ima 7, Naša stranka 6, PDA i BHI Fuada Kasumovića po jednog, NES pet (računamo i Arnela Isaka), SBiH četiri.

    U zbiru, ove stranke imaju 54 ruke, što je dovoljno za potvrđivanje Vlade FBiH. Međutim, NES i SBiH su ranije saopćili da neće biti dio parlamentarne većine ukoliko OHR jednokratnom odlukom, a ne trajnom izmjena Ustava FBiH, “zaobiđe” potpis Refika Lende, potpredsjednika Federacije iz reda Bošnjaka. Bez NES-a i SBiH-a, HDZ i stranke Trojke (SDP, NS i NiP), pojačane Kukićevim PDA-om i Kasumovićevom BHI, ostaju na 45 mandata, što nije dovoljno za potvrđivanje novog saziva Vlade FBiH. Stoga je bitna uloga HDZ-a 1990 koji ima tri zastupnika i HNP-a, stranka koju su osnovali bivši HDZ-ovci iz Livna. Sa Devedesetkom i HNP-om, HDZ BiH i stranke Trojke bi došle do 49 ruku. I to im, opet, ne bi bilo dovoljno, pa bi morali tražiti podršku od Hrvatske republikanske stranke (HRS) koja ima jednog federalnog zastupnika, i bihaćkog POMAK-a koji, također, ima jednu zastupnicu.

    Upravo ovo je razlog zbog kojeg ambasador SAD-a Michael Murphy ove sedmice planira imati sastanak sa predsjednikom Devedesetke Ilijom Cvitanovićem čija stranka jeste članica Hrvatskog narodnog sabora, ali nije sastavni dio parlamentarne većine okupljene oko HDZ-a BiH.

    Podsjećamo, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je saopćio kako nikakva trajna odluka OHR-a ne dolazi u pitanje. To znači da visoki predsjednik Christian Schmidt ne smije izmijeniti odredbu Ustava FBiH koja propisuje da Vladu Federacije BiH imenuje predsjednik uz saglasnost OBA potpredsjednika. Čović traži da Schmidtova odluka bude jednokratna, odnosno da se njome samo u ovom trenutku isključi saglasnost potpredsjednika Refika Lende. No, ovu varijantu, već smo naveli, ne podržavaju NES i SBiH. Iako su ranije lideri NiP-a i SDP-a, Elmedin Konaković i Nermin Nikšić, tvrdili da ne podržavaju jednokratna rješenja, oni su se, u međuvremenu, predomislili. I sada im je prihvatljivo da Schmidt samo za potrebe koalicije okupljene oko HDZ-a BiH privremeno suspenduje odredbu Ustava koja se odnosi na imenovanje Vlade Federacije. Naša stranka, kao treći partner iz Trojke, od početka se nije protivila jednokratnim rješenjima na kojima je insistirao i HDZ BiH.

    Večera u Ljetnikovcu Dike Slezaka: Plenković u Mostaru sa Konakovićem, Čovićem, Krišto, Sattlerom i izraelskim diplomatama …

    Piše:
    Redakcija
    -

    Hrvatski premijer Andrej Plenković susreo se večeras u Mostaru sa čelnicima HDZ-a BiH i Naroda i Pravde, Draganom Čovićem i Elmedinom Konakovićem.

    Čović, Plenković i Konaković bi trebali večerati u restoranu Ljetnikovac Radobolja.

    Prema informacijama Istrage, na večeri bi im se trebali pridružiti ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, kao i diplomate iz Delegacije EU u BiH.

    Večeri u Mostaru prisustvuje i Johann Sattler, te ambasadorica Izraela Galit Peleg. Povod je “Mostarski sajam”, ali je jedna od tema i izmjena Izbornog zakona BiH.

    Podsjećamo, danas u Mostaru boravi i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik Europske unije za dijalog između Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana te se sastao sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, te federalnim premijerom Nerminom Nikšićem.

    Krišto je, nakon sastanka sa Lajčakom, kazala “da je prioritet, najkasnije u narednih šest mjeseci, izvršiti ograničene izmjene Ustava BiH i cjelokupnu izmjenu izbornog zakonodavstva na način da se osigura stvarna ustavna ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda”.

    On u Mostaru boravi povodom održavanja 23. privrednog sajma, a u istu svrhu u Mostaru borave i zvaničnici susjedne Hrvatske, kao i premijerka Srbije Ana Brnabić.

    Iako se ranije očekivao dolazak izraelskog premijera Benyamina Netanyahua, on je ipak svoj dolazak u Mostar otkazao.

    Ljetnikovac Radobolja u vlasništvu je kompanije Editus City Group, čiji su osnivači, prema podacima Registra poslovnih subjekata, Vesna, Nino i Mario Slezak, odnosno supruga i sinovi mostarskog biznismena Dinke Dike Slezaka.

    Dinko Slezak je, ranije su pisali mediji, bio vlasnik kladionica Derby Bet Shop i Intersport. Ove kladionice, prema  Porezne uprave FBiH, po osnovu neplaćenog poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada državi duguju 40 miliona KM.

    Drugi krug predsjedničkih izbora u Turskoj: Erdogan pred pobjedom!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Danas se u Turskoj održava drugi krug predsjedničkih izbora. U utrci su aktuelni predsjednik Recep Tayyip Erdogan i lider šest stranaka opozicije Kemal Kilicdaroglu.

    Rijetka istraživanja javnog mnjenja kažu da je Erdogan favorit, piše politicki.ba.

    Nakon što je u prvom krugu iznenadio većinu agencija za istraživanje javnog mnjenja pobijedivši svog izazivača, Erdogana danas očekuje pobjeda. Agencija za istraživanje javnog mnjenja Konda predviđa da će on osvojit će 53,2 posto glasova.

    Njegov konkurent Kemal Kilicdaroglu dobit će 46,7 posto glasova.

    Konda je ove podatke objavila nakon analize intervjua sa 3.607 ljudi. Razgovor je obavljan licem u lice i proveden je u 34 regije Turske. Ova agencija za istraživanje javnog mnjenja, inače, nije pogodila ishod prvog kruga predsjedničkih izbora, održanih 14. maja.

    Recep Tayyip Erdogan, rođen 26. februara 1954. je turski političar koji je 12. i aktuelni predsjednik Turske od 2014. Prethodno je bio premijer te drđave od 2003. do 2014. i gradonačelnik Istanbula od 1994. do 1998. godine. Osnovao je Stranku pravde i razvoja (AKP) 2001. godine i vodio je do 2014. godine, kada je morao podnijeti ostavku nakon izbora za predsjednika. Kasnije se vratio na čelo AKP-a 2017. nakon ustavnog referenduma te godine. Dolazeći iz islamističke političke pozadine i koji se opisuje kao konzervativni demokrata, promovirao je socijalno konzervativnu i populističku politiku tokom svoje administracije. Erdoganov politički savez osvojio je parlamentarnu većinu 2023. godine, ali on nije uspio pobijediti u potpunosti uprkos tome što je vodio u prvom krugu predsjedničkih izbora.

    Kemal Kilicdaroglu, rođen je 17. decembra 1948. godine i po zanimanju je ekonomista. Lider je Republikanske narodne partije (CHP) i vođa glavne opozicione stranke u Turskoj od 2010. Bio je poslanik u drugom izbornom okrugu u Istanbulu od 2002. do 2015. i kao poslanik u drugom izbornom okrugu u Izmiru od 7. juna 2015. godine.

    Prije nego što je ušao u politiku, Kilicdaroglu je bio državni službenik i bio je generalni direktor Zavoda za socijalno osiguranje od 1992. do 1996. i ponovo od 1997. do 1999. godine. Izabran je u parlament na općim izborima 2002. i postao je vođa parlamentarne grupe CHP-a. Na lokalnim izborima 2009. bio je nominiran kao kandidat CHP-a za gradonačelnika Istanbula, ali je izgubio od AKP-a. Za zamjenika predsjednika Socijalističke internacionale izabran je u augustu 2012.

    Nakon što je Deniz Baykal podnio ostavku na mjesto lidera stranke 2010. godine, Kilicdaroglu je najavio svoju kandidaturu i jednoglasno je izabran za lidera CHP-a. Smatralo se da je vjerovatno da će modernizirati CHP. Iako je CHP doživio naknadni porast svog udjela u glasovanju, nikako mu nije polazilo za rukom da svrgne vladajuću AKP. Kao lider glavne opozicione partije, Kolicdarogluova strategija je bila da izgradi velike koalicije sa drugim strankama, što je kulminiralo u formiranje Nacionalnog saveza i kasnije pobjede CHP-a na lokalnim izborima 2019. On je zajednički kandidat CHP-a i Nation Alliancea za turske predsjedničke izbore 2023. godine.

    Erdogan je u prvom krugu izbora dobio 49,52 posto glasova dok je Kilicdarogluu pripalo 44,88 posto.

    Mandat predsjednika Republike Turske traje pet godina.

    1...121314...40Stranica 13 of 40

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj