Facebook Twitter Youtube
    7 dana popularni

    Politika

    Nije bilo kvoruma na Zakonodavno-pravnoj komisiji: Trojka i HDZ morali odustati od izmjena Poslovnika, ništa od imenovanje Marina Vukoje!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Izmjene i dopune Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH neće biti razmatrane na današnjoj sjednici ovog doma, kao i još tri zakonska rješenja koja je trebala, a nije razmatrala Zakonodavno – pravna komisija.

    Podsjećamo, Komisija nije mogla održati sjednicu, jer nije bilo kvoruma.
    Izmjene i dopune Poslovnika izazvale su proteklih 15 dana buru ne samo u parlamentarnim klupama, nego u javnosti. Opozicija je optužila trojku (NiP, SDP, NS) i HDZ da pripremaju neustavne izmjene kojima bi kooptirali nedostajuće članove radnih tijela, što je nezapamćena praksa.

    U primjedbama opozicije ali i javnosti isticalo se i da su izmjene Poslovnika prilično diktatorske, s obzirom da ograničavaju prava zastupnika, ali i da su one atak na parlamentarizam u BiH.

    Također, nedvosmisleno je zaključeno da je cilj svega popuna Komisije za izbor i imenovanje, kako bi se HDZ–ov kandidat Marin Vukoja izabrao kao sudija Ustavnog suda BiH.

    Ključne promjene se nalazi u odredbama člana 3 predloženih  izmjena Poslovnika. Evo kako glase:

    “Ukoliko u radnom tijelu mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela ostane upražnjeno zbog prestanka mandata poslanika prije isteka vremena na koje je izabran, isto se popunjava na način da se mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela dodjeljuje sljedećem kandidatu sa liste sa koje je izabran poslanik kojem je prestao mandat, a nakon što poslaniku bude verificiran mandat, a sve u skladu s odlukom Centralne izborne komisije BIH o prestanku i dodjeli mandata.
    (6) Prijedlog odluke o izmjenama odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH mogu neposredno podnijeti ovlašteni predlagači u skladu s ovim Poslovnikom, ako Komisija za izbor i imenovanje Doma u roku od 30 dana od dana verifikacije mandata poslanika ne utvrdi prijedlog navedene odluke”, piše u predloženim izmjenama Poslovnika.Međutim, i ovaj plan Trojke i HDZ-a sada je blokiran. Naime, o prijedlogu izmjena Poslovnika mora raspraviti Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma FBiH.“Zakonodavno-pravna komisija razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Predstavnički dom u pogledu njihove usklađenosti sa Ustavom Federacije i pravnim sistemom, kao i u pogledu pravne obrade i o tome podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima Predstavničkom domu”, navedeno je u Poslovniku o radu.

    Ova Komisija ima(la) (je) 11 članova. Predsjednik Komisije je Belmin Zukan (SDP). Delfa Dejanović (HDZ, HSS SR, HSS, HSP) je potpredsjednica, dok su članovi Haris Silajdžić (SBiH), Damir Arnaut (Naša stranka), Mirza Batalović (NES), Adisa Kokić-Hinović (SDA), Dennis Gratz (DF Željko Komšić), a iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika Jasna Planinčić, Miroslav Marić i Vernes Mulić.

    Podsjetimo, Damir Arnaut (Naša stranka) je ranije podnio ostavku, dok je nedavno odstupio i Nezir Pivić (SDA) tako da u Komisiji trenutno sjedi 9 članova. Stranke Trojke i HDZ-a zajedno sa ekspertima imaju pet članova. To danas nije bilo dovoljno jer je za kvorum potrebno prisustvo šest članova. Upravo zbog toga Zakonodavno-pravna komisija nije održala sjednicu i Trojka i HDZ bili su prinuđeni povući iz procedure izmjene Poslovnika.

    Skandal u najavi: Plenković tražio da se zvaničnici EU tokom posjete BiH ne susreću sa Komšićem, da li će hrvatski premijer ići na sastanak u Predsjedništvo BiH?

    Piše:
    Redakcija
    -

    Hrvatski premijer Andrej Plenković tražio je od zvaničnika EU u BiH da delegacija EU koju čine on, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i nizozemski premijer Mark Rutte ne ide u Predsjedništvo BiH kako bi izbjegao susret sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, saznaje Istraga.ba.

    Međutim, Ambasada Kraljevine Nizozemske insistirala je da se u službeni protokol uvrsti posjeta Predsjedništvu BiH, pa je, tako, u službenoj najavi navedeno da će Ursula von der Leyen, Andrej Plenković i  Mark Ruse u utorak, u 8.45 sastati biti u zgradi Predsjedništva BiH. Ipak, prema informacijama Istrage, još uvijek nije izvjesno hoće li Plenković biti dio delegacije.

    Prema informacijama Istrage, saradnici hrvatskog premijera proteklih su dana intenzivno provjeravali da li će predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić biti u Sarajevu na dan posjete, jer je, kako su ranije informirane vlasti Republike Hrvatske, Komšić najavio službeni put.

    Podsjetimo, zvaničnici Republike Hrvatske izbjegavaju posjete Predsjedništvu BiH kako bi izbjegli susrete sa  Željkom Komšićem, članom Predsjedništva BIH iz reda hrvatskog naroda kojeg smatraju “nelegitimnim”.

    “To je nama neprihvatljivo. To nama predstavlja ogromnu neugodnu prepreku u odnosima. Nije normalno da Hrvat u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine nikad nije primljen u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina”, kazao je Plenković  u januaru 2022. godine.

    On je tada ponovio i starve lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, da “od 2006. godine postoji “anomalija i izborni inženjering” koji se očituje u tome da su brojniji Bošnjaci u Federaciji BiH tri puta izabrali hrvatskog člana Predsjedništva”.

    Hrvatski premijer Andrej Plenković u ponedjeljak popodne doputovao je u Sarajevo gdje ga je, na aerodromu, dočekao ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. Plenković se nakon toga zaputio na sastanak sa reisu-l-ulemom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseinom Kavazovićem. No, da li će posjetiti Predsjedništvo BiH, saznat ćemo u utorak ujutro.

    Skandal u Srebrenici: Ambasadorica Švedske birala između posjete Memorijalnom centru i načelniku Grujičiću, pa izabrala negatora genocida. Memorijalni centar joj otkazao gostoprimstvo!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Novoimenovanoj ambasadorici Kraljevine Švedske u BiH Heleni Lagerlof danas je uskraćena dobrodošlica u Memorijalnom centru Srebrenica, saznaje Istraga.

    Ambasadorici je, kako saznajemo, dobrodošlica uskraćena zbog odluke da se u istom danu, kada je trebala odati počasta žrtvama genocida, sretne i sa načelnikom općine Srebrenica, Mladenom Grujičićem.

    Grujičić nije samo ekstremni nacionalista i otvoreni negator genocida, nego je i prije nekoliko sedmica u društvu sa srebreničkim pravoslavnim sveštenikom Aleksandrom Mlađenovićem i pristalicama pred policijskom stanicom u Srebrenici organizovao protest zahtijevajući oslobađanje uhapšenih vinovnika pucnjave u Potočarima, nekoliko stotina metara od Memorijalnog centra Srebrenica. Štaviše, Grujučić je za njihovo hapšenje javno optužio direktora Memorijalnog centra Emira Suljagića.

    Navode o otkazivanju sastanka potvrdio nam je i Suljagić u telefonskom razgovoru.

    „U jednom danu nije moguće biti u Memorijalnom centru i na sastanku sa Grujičićem: nekome od nas mora lagati, a ja ne bih da me bilo ko gleda u lice i laže. Ko god želi učestvovati u normalizaciji njegove politike i ponašanja, slobodan je da to čini, ali ja u tome neću učestvovati. I ako misle da nas mogu ucijenjivati novcem ili donacijama, neka i to zaborave. Mi smo od Švedske dosad dobili tačno nula maraka”, kazao je Suljagić za Istraga.ba.

    Dakle, u stiuaciji kada je trebala izabrati da li će posjetiti Memorijalni centar Srebrenica i ili se sresti sa načelnikom Grujičićem, ambasadorica Lagerlof srela se sa Grujičićem.

    U julu prošle godine Grujičić je u intervjuu za beogradske medije kazao kako su “Majke Srebrenice motor mržnje među ljudima”. U svakom svom nastupu Grujićić negira genocid.

    Prema informacijama Istrage, čelnici Memorijalnog centra Srebrenica obavijestili su u ponedjeljak službenike Ambasade Kraljevine Švedske da se ne žele sresti sa ambasadoricom Lagerlof ukoliko ona posjeti Općinu, odnosno načelnika Mladena Grujičić. Nakon internih konsultacija, ambasadorica je dala prioritet Grujičiću.

    Predsjedništvo BiH donijelo odluku: Milan Tegeltija novi bh. konzul u Rijeci!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Milan Tegeltija novi je bh. konzul u Rijeci, saznaje Istraga.ba. Odluku o imenovanju Milana Tegeltije jednoglasno je donijelo Predsjedništvo BiH, nakon što je članica Predsjedništva BiH iz RS Željka Cvijanović saopćila svojim kolegama Željku Komšiću i Denisu Bećiroviću da će blokirati izbor bh. ambasadora u Libiji i Turskoj, ukoliko bivši savjetnik Milorada Dodika ne bude imenovan za konzula u Rijeci, Republika Hrvatska.

    Podsjetimo, novi konzul Milan Tegeltija od janara 2022. godine nalazi se na američkoj crnoj listi. Sankcije su mu uvedene zbog zloupotreba tokom obavljanja funkcije predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.

    “U svojstvu predsjednika VSTV-a, Tegeltija je bio umiješan u koruptivna djela koja su uključivala korištenje svog političkog utjecaja i službene moći za osobnu korist. Naime, postoje vjerodostojne informacije da je Tegeltija svoj položaj iskoristio za traženje koristi u zamjenu za miješanje u sudski proces, kao i manipulaciju imenovanjima u sudije i drugim javnim poslovima”, saopćile su američke vlasti.

    U decembru 2020.godine Tegeltija je podnio ostavku na funkciju predsjednika VSTV-a. Ova ostavka je uslijedila nakon što jer Istraga objavila snimak razgovora na kojem se čuje kako Milan Tegeltija sa bivšom članicom VSTV-a Milijanom Buhom dogovara imenovanje njene sestre za sudiju u Banja Luci. Nakon objave snimka, održana je vanredna sjednica VSTV-a na kojoj je Milan Tegeltija pozvan da odstupi.

    “Taktiku ćete prepustiti meni jer se vi u to ne razumijete”, kaže predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija na kraju telefonskog razgovora sa Milijanom Buhom, bivšom članicom VSTV-a koja je insistirala da njena sestra Sanja Čagar bude imenovana za sudiju Osnovnog suda u Banja Luci.

    “U nekom drugom sudu se puno lakše ulazi. Razmisli malo. Hoćeš li sad sebe da ugroziš? Je l’ me razumiješ? Vidi jednu stvar, ako Sanja konkuriše za Sud u Banja Luci gdje je konkurencija ogromna, svi će znati da je ona tvoja sestra, je li tako? I to će sasvim sigurno otići u medije. I šta će se, onda, desiti? Ti član Savjeta. Tražit će da daš ostavku. Kako to se bira tvoja sestra, ovo, ono. Ja ti govorim, brinem o tebi, prije svega. Jesi li ti uopće razmišljala o tome? (kad mi istekne mandat) Pa, kad ti istekne mandat nije problem, ali dok si u Savjetu mi je problem. Znači, ja brinem o svemu. Meni si prvo ti, meni si prvenstveno ti, znači da očuvam tvoju poziciju da se ne ugrozi, a Sanju ćemo rješavati. Je l’ me razumiješ? Ja prvo brinem da se tvoja pozicija ne ugrozi. Pa, naravno, sad sam ti rekao, ako prije toga, čak i u prvom mandatu, ako se otvori negdje pozicija, tipa Gradiška, Prijedor, pi…. materine, ovo, ono, šta je košta da bude tamo godinu dana i da je kasnije prebacimo ovamo. Ja sam Sanji rekao sve. Samo moramo biti pametni i taktično to odigrati”, govorio je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija.

    Prije ove afere, Tegeltija je bio u centru i slučaja poznatog kao “Potkivanje”. Naime, Nermin Alešević, biznismen iz Velike Kladuše, snimio je kako daje novac Marku Pandži, inspektoru SIPA-e koji je tvrdio da u ime Milana Tegeltije završava sudske postupke. Prije primopredaje novca, Pandža je upoznao Aleševića i Tegeltiju.

    I pored brojnih afera, Tegeltija je nakon pravosudne karijere postao savjetnik predsjednika Republike Srpske Republike Srpske. Kratko je bio na čelu FK Borac iz Banje Luke. Na poziciju konzula imenovan na prijedlog Željke Cvijanović. No, da li će Tegeltija preuzeti funkciju ovisi od hrvatskih zvaničnika koji moraju dati agreman.

    Ministar pravde BiH dostavio Vijeću ministara prijedlog izmjena Izbornog zakona: Bošnjak i Srbin postaju članovi Predsjedništva BiH ako osvoje najviše glasova, a Hrvat ako “ispunjava uslove”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ministarstvo pravde BiH dostavilo je Vijeću ministara BiH prijedlog Zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH, objavila je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

    Ovaj prijedlog se već nalazi u sistemu e-Vlada i iz njega je sasvim jasno da ministar pravde Davor Bunoza, pod krinkom tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, zapravo predlaže promjenu načina izbora članova Predsjedništva BiH. Kompletan prijedlog možete pročitati klikom ovdje a ključne odredbe koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH pročitajte u nastavku. 

    “Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo BiH) koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasovati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata.

    1. Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
    2. Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) ovog članka, onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dvije od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
    3. Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) i b) ovog članka, onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednoj od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.

    Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske – jednog Srbina – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova”, navedeno je u predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH.

    Dakle, prijedlog ministra Bunoze skoro je identičan prijedlogu HDZ-a BiH koji, faktički, stvara preduslove da samo kandidat te stranke može biti izabran za člana Predsjedništva BiH.

    Pojednostavljeno, član Predsjedništva iz reda Srba bit će onaj koji osvoji najviše glasova u RS. Član Predsjedništva iz reda Bošnjaka bit će onaj koji osvoji najviše glasova u FBiH. Član Predsjedništva iz reda Hrvata bit će onaj koji “ispunjava uslove”.

    Izbori u Mostaru su završeni, pratite rezultate

    Piše:
    Redakcija
    -

    Mostarci su danas izabrali 35 gradskih vijećnika koji bi trebali u narednom periodu izabrati gradonačelnika tog grada. Gradsko vijećnici Mostara biraju se iz šest gradskih područja, koja su nekad bila općine. Područje Jugozapad daje 7 vijećnika, Stari grad 5, Zapad 4, te Sjever, Jugoistok i Jug po 2 vijećnika. Sa posebne Gradske liste, za koju glasaju građani sa svih područja, izabraće se još 13 gradskih vijećnika.

    23.00 Prema trenutnim rezultatima, Koalicija za Mostar i BH Blok bi imali sigurnih 16 glasova. Rezultati u gradskim područjima Zapad i Jugozapad odlučit će da li će probosanske snage moći skupiti 18 glasova koliko je potrebno za izbor gradonačeknika.

    22. 45 Najnoviji rezultati za Stari grad. Koalicija za Mostar 5643, BH Blok 2251

    22.00 Gradska lista – najnoviji rezultati.

    21.26 Najnoviji rezultati za područje Jugozapad

    21.17: Prema trenutnim rezultatima iz gradskog područja Zapad probosanske stranke ne mogu osvojiti nijedan mandat. Taj mandat mogao bi biti ključan za izbor gradonačelnika. Čak i ako BH blok osvoji mandat na području Jugozapad, to ne bi bilo dovoljno za formiranje probosanske koalicije koja bi izabrala gradonačelnika. No, rezultati su nepotupni i podložni su promjenama.

     

    21.11 Trenutni rezultati za gradsko područje Zapad koji daje četiri vijećnika

    21.04 Najnoviji rezultati za gradsko područje Jugozapad koje daje sedam vijećnika

    20.57 Gradsko područje Stari grad daje pet vijećnika. Ovo su najnoviji rezultati

    20.52 Gradsko područje Jugozapad daje sedam vijećnika. Ovo su najnoviji rezultati

    2.41 Novi rezultati za Gradsko područje Zapad koje daje četiri vijećnika

    20.36 Koalicija za Mostar povećala predsnost na nivou gradske liste. HDZ je na drugom mjestu

    20.30: Najnoviji reazultati za gradsku listu koja daje 13 vijećnika (po četiri iz reda sva tri konstitiutivna naroda i jednog iz reda ostalih)

    20.23 Ovo su trenutni rezultati za gradsko područje Sjever

    20.20: Prema 3092 obrađena listića za gradsku listu, HDZ vodi sa 1359 glasova. Koalicija za Mostar osvojila je 1304 glasa, dok je BH Blok na 507 glasova

    20.09: Novi rezultati za gradsko područje Stari grad

    20.01: Počelo je prebrojavanje listića. Ovo su trenutni rezultati na području Stari grad

    19.58: Izlaznost na području Zapad

    19,57 Izlaznost na području Jugozapad

    19.55: Izlaznost na području Jug

    19.55: Izlaznost na području Sjever

    19.41 U odnosu na 2008. godinu kada su održani posljednji lokalni izbori u Mostaru sada je izašlo oko 6000 više birača.

    19.36: Izlaznost na području Stari grad

     

    19.20: Izlaznost do 19 sati je 51,24 posto ili 49 594. Gradsko područje Zapad: 8987 ili 48,21 posto, Sjever: 5704 ili 56,60, Jugozapad 13981 ili 46,83 posto, Jugoistok 4214 ili 53,34 posto, Stari grad 11855 ili 53,40 posto, Jug 4853 ili 59,74 posto

    Sud BiH odbio žalbe za Mostar: “SDP, NS i Platforma za progres nisu dostavili dokaze, već pretpostavke”

    Piše:
    Redakcija
    -

    SDP i Naša stranka nisu Sudu Bosne i Hercegovine dostavili dokaze i činjenice koje bi opravdale ponovno brojanje glasova u Mostaru, pa su sudije Apelacionih vijeća tog suda odbacila sve njihove žalbe.

    “Naime, po shvatanju Suda, u zahtjevu nisu navedene činjenice koje opravdavaju ponovno brojanje, nije naveden ni približan broj glasačkih listića za koje se vjeruje da nisu ispravni i nije navedeno kako bi ova presuda uticala na izborne rezultate”, navedeno je u obrazloženju Rješenja Suda BiH kojim se odbija žalba Naše stranke.

    obrazloženje Rješenja Suda BiH po žalbi Naše stranke

    Apelacionim vijećem u ovom slučaju predsjedavala je sutkinja Dinka Bešlagić Čovrk, a osim nje Vijeće su još činili Sreto Crnjak i Vesna Trifunović.

    Skoro isto je obrazložena i odluka drugog sudskog Vijeća koje je razmatralo žalbu Platforme za progres. Tim Apelacionim vijećem je predsjedavao sutija Branko Morait.

    Riješenje Suda BiH po žalbi Platforme za progres

    “Navodi iz žalbe su paušalni i proizvoljni i ne upućuje na konkretnu činjenicu za koju bi se izvršila provjera i cijenila njena osnovanost. Žalba se zasniva na pretpostavkama i uopćenim žalbenim navodima koji nisu potkrijepljeni dokazima”, navedno je u Rješenju Suda BiH kojim je odbijena žalba Platforme za progres koja je tražila ponovno brojanje glasova u Mostaru.

    SDP-ovu  žalbu razmatralo je Apelaciono vijeće kojim je predsjedavao sudija Sreto Crnjak. I ova žalba, zaključile su sudije Suda BiH, zasnovana je na pretpostavkama i uopće nisu dostavljeni dokazi.

    obrazloženje Rješenja po žalbi SDP-a

    “Žalba se zasniva na pretpostavkama koje nisu učinjene vjerovatnim”, navedno je u obrazloženju Rješenja kojim je odbijena žalba SDP-a BiH.

    Sud dalje navodi da je Centralna izborna komisija BiH, čak i po službenoj dužnosti, naredila ponovno brojanje glasačkih listića na svium mjestima za koje je imala informacije da su učinjene nepravilnosti.

    Nakon ovih presuda, Centralna izborna komisija BiH će danas i službeno potvrditi rezultate izbora u Mostaru.

     

    Hrvatski svjetski kongres pisao američkom Senatu: Islamistički terorizam u BiH prijetnja kršćanima

    Piše:
    Redakcija
    -
    Hrvatski svjetski kongres uputio Senatu SAD-a pismo u kojem upozorava na “islamističkog terorizam u BiH i njegove veze s bošnjačkim-muslimanskim vodstvom u BiH”, potvrđeno je za Istraga.ba u toj organizaciji.

    “U vezi samog dokumenta za više informacija možete se javiti dr. sci. Nini Raspudiću, nezavisnom zastupniku u Hrvatskom saboru”, kazali su nam u Hrvatskom svjetskom kongresu.

    U odgovoru na naš upit, čelnici HSK-a su nam dostavili i samo pismo koje je upućeno Senatu.

    “Kao jednu od prijetnji Hrvatima, posebno Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao najmanjoj od tri nacionalne skupine koje čine Bosnu i Hercegovinu, koja čini ukupno 15% stanovništva te zemlje, prepoznajemo islamistički terorizam koji je u toj zemlji prisutan od 1990-ih. Nažalost, među islamističkim teroristima koji su obučeni u Bosni i Hercegovini bilo je i onih koji su sudjelovali u terorističim napadima 11. rujna, što je jedan od najtragičnijih dana američke povijesti. Neki od njih se danas nalaze u Guantanamu. Uz ovo pismo dostavljamo Vam govor nezavisnog zastupnika u hrvatskom parlamentu prof. dr. sc. Nine Raspudića, koji je vrlo detaljno opisao razvoj islamističkog terorizma u Bosni i Hercegovini i njegovih veza s vodećim bošnjačkim-muslimanskim establišmentom, i prijetnje po Hrvatskoj i Hrvatima kršćanima u Bosni i Hercegovini. Nadamo se kako će Vam ovaj dokument omogućiti jasnije shvaćanje problematike islamističkog terorizma i veza s bošnjačkim-muslimanskim vodstvom, te kako ćete moći biti aktivni po pitanju suzbijanja ove opasnosti”, navedeno je u pismu koje je potpisao Vinko Sabljo, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa.

    Kao prilog ovom pismu, Senatu je dostavljen i nedavni govor Nine Raspudića u Saboru tokom kojeg je povezivao BiH sa terorizmom.

    “Priča o terorizmu nije nešto što je daleko od nas. Hrvatska, a posebno Hrvati u BiH su već odavno pod udarom islamističkog terorizma. On je započeo još za vrijeme rata u BiH, kad je nekoliko tisuća dragovoljaca iz islamskih zemalja, koje su tada, po afganistanskim veteranima, skupno nazivali mudžahedinima, sudjelovalo na strani bošnjačke Armije BiH. Većina je došla preko Hrvatske za vrijeme početnog hrvatsko-muslimanskog savezništva. Ratovali su u okviru jedinice El Mudžahid Armije BiH i počinili teške zločine, među kojima se ističe ritualno odsijecanje glave zarobljenika, najprije srpskih, a onda, u drugom poluvremenu rata, i hrvatskih. Uz blagoslov tadašnje bošnjačke vrhuške (v.Džaferović) dijeljena su im državljanstva bez nadzora, a dio njih poslije rata ostao je živjeti u BiH, uglavnom u izoliranim zajednicama, gdje su im se pridruživali i neki domaći mladići. Te će zajednice postati rasadnici budućih terorista. Neki od njih marljivo su odrađivali i poslijeratni posao maltretiranja hrvatskih povratnika, pretežno u Srednjoj Bosni, što je u Hrvatskoj uglavnom prešućivano”, naveo je sabornik Raspudić na početku svog govora koji je dostavljen Senatu SAD-a.

     

    Objavljujemo pismo hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova upućeno čelnicima EU: “Poništavanje principa legitimnog predstavljanja prijeti temeljima BiH”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda” u Bosni i Hercegovini. To je ono što, u svom pismu prošle sedmice upućenom čelnicima Evropske unije, zagovara hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. On dalje navodi da je nužno da Izborni zakon bude promijenjen tokom 2021. godine.

    “Zabrinut sam da će, ako se ta prilika propusti, doći do velike političke krize 2022. godine, koja će paralizirati političke institucije u zemlji i zaustaviti cjelokupni proces reformi“, naveo je Grlić Radman.

    Istraga je u posjedu  pisma koje je ministar Grlić-Radman  26. maja ove godine uputio Josepu Borellu, visokom predstavniku  Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbednost. Pismo je u “cc-u” dostavljeno ministrima vanjskih poslova zemalja članica Evropske unije te Oliveru Verheljiju, komesaru za proširenje i Miroslavu Lajčaku, specijalnom izazlaniku EU za dijalog Prištine i Beograda. Veći dio se odnosi na potrebu mijenjanja Izbornog zakona BiH i podršku aktualnom šefu Delegacije EU u BiH – Johannu Sattleru.

    “Nema vremena za gubljenje, piše hrvatski ministar svojim kolegama iz EU i naglašava “tri ključne tačke”.

    “Prvo je značaj izborne reforme kroz promjene Izbornog zakona i ograničene ustavne promjene, koje će osigurati da se svi oblici diskriminacije u izbornom procesu uklone na sustavan i trajan način. Pritom nikada ne bismo smjeli izgubiti iz vida specifičnu povijesnu i političku pozadinu zemlje i njezinu pravnu tradiciju. Rješenja moraju doći kao rezultat dijaloga i konsenzusa u Bosni i Hercegovini.Od najveće je važnosti istodobno provoditi dva temeljna Načela: i) legitimno predstavljanje tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi) i ii) nediskriminaciju svih građana u političkim institucijama”, napisao je Radman.

    Pismo hrvatskog ministra: Legitimno predstavljanje

    Svaki pokušaj poništavanja ovih važnih principa, piše dalje hrvatski ministar, prijeti samom temelju Bosne i Hercegovine.

    Druga bitna činjenica za ministra Gordana Grlića Radmana je ponovni angažman EU u vezi sa izbornom reformom, odnosno angažman aktualnog šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera.

    “Nedavno je veleposlanik Sattler bio pod velikim pritiskom onih koji žele opstruirati izbornu reformu i ne bježe od klevetničkog jezika. To je neprihvatljivo i trebali bismo poslati snažnu i jedinstvenu poruku svoje podrške veleposlaniku Sattleru”, naveo je hrvatski ministar vanjskih poslova.

    Johann Sattler iza zatvorenih vrata u Predsjedništvu BiH poručio: “Bez izmjena Izbornog zakona ne mogu se održati naredni izbori”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Idući izbori se ne mogu održati po postojećem izbornom zakonu”, kazao je u srijedu Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH na sastanku sa hrvatskim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, saznaje Istraga.ba.

    Sam Sattler, ne navodeći detalje sastanka, priznao je kasnije u srijedu da je “imao dobru i otvorenu razmjenu mišljenja sa članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem o pristupanju EU, 14 ključnih prioriteta, izbornoj reformi i pomirenju”.

    Izborna reforma je, zapravo, ono zbog čega je ambasador EU u BiH i krenuo u “diplomatsku ofanzivu”. Njegovi stavovi, međutim, usaglašeni su sa stavovima čelnika dvije Hrvatske demokratske zajednice, one sa sjedištem u Zagrebu i one sa sjedištem u Mostaru. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović prije sedam dana izgovorio je rečenicu koju će kasnije u Predsjedništvu BiH ponoviti Johann Sattler.

    “Bez novog Izbornog zakona teško će biti organizovani izbori”, poručio je 3. juna ove godine Dragan Čović, postavivši rok za dogovor drugu polovinu ovog mjeseca.

    Upravo zbog pritiska dva HDZ-a Johann Sattler je pojačao svoje diplomatske aktivnosti zbog čega se u srijedu i sastao sa Željkom Komšićem, kojem je, prema informacijama Istrage, kazao da “idućih izbora nema bez izmjena izbornog zakona”. Šef Delegacije EU u BiH krajem je maja dobio i otvorenu podršku Vlade Hrvatske kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona.

    “Nedavno je veleposlanik Sattler bio pod velikim pritiskom onih koji žele opstruirati izbornu reformu i ne bježe od klevetničkog jezika. To je neprihvatljivo i trebali bismo poslati snažnu i jedinstvenu poruku svoje podrške veleposlaniku Sattleru”, naveo je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić-Radman u svom pismu dostavljenom čelnicima Evropske unije.

    U istom pismu Radman-Grlić je naveo da je zabrinut da će, ako se tokom ove godine ne izmijeni Izborni zakon, “doći do velike političke krize 2022. godine, koja će paralizirati političke institucije u zemlji i zaustaviti cjelokupni proces reformi“. I hrvatski ministar vanjskih poslova je, dakle, kazao isto ono što je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler kazao iza zatvorenig vrata u Predsjedništvu BiH.

    Čelnici HDZ-a BIH i Hrvatske insistiraju da se prilikom izmjena Izbornog zakona mora voditi računa o “legitimnom predstavljanju naroda”.

    “Ne bismo smjeli izgubiti iz vida specifičnu povijesnu i političku pozadinu zemlje i njezinu pravnu tradiciju. Rješenja moraju doći kao rezultat dijaloga i konsenzusa u Bosni i Hercegovini.Od najveće je važnosti istodobno provoditi dva temeljna Načela: i) legitimno predstavljanje tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi) i ii) nediskriminaciju svih građana u političkim institucijama”, napisao je hrvatski ministar Grlić-Radman.

    Slične stavove prošle su sedmice na sastanku u Banja Luci iznijeli lideri HDZ-a BiH i SNSD-a, Drgan Čović i Milorad Dodik. I za njih je “legitimno predstavljanje” osnov ispod kojeg ne žele ići. Ne bude li takvih izmjena, izbori naredne godine bit će ugroženi. Baš onako kako je to kazao Johann Sattler.

    1...131415...41Stranica 14 of 41

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj