Ustavni sud BiH ponovo nije donio odluku zahtjevima Željka Komšića i Šefika Džaferovića kojima je tražena ocjena ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, saznaje Istraga.
“S obzirom na to da nije bilo potrebne većine za donošenje bilo kakve odluke, sve je prolongirano za plenarnu sjednicu u martu”, kazao je sagovornik Istrage iz Ustavnog suda BiH.
Evo o čemu se radi. Da bi Ustavni sud BiH odlučio u nekom predmetu, za ili protiv odluke mora glasati najmanje petero sudija, što je prosta većina od ukupnog broja sudija. Naime, Ustavni sud BiH čini devet sudija, od čega je njih šestero domaćih (četvero iz Federacije i dvoje iz RS) i troje međunarodnih. Međutim, od jeseni prošle godine, Ustavnom sudu BiH nedostaje dvoje sudija, jer su penzionisani Mato Tadić i Miodrag Simović. Federalni Predstavnički dom do danas nije imenovao Tadićevog nasljednika, niti je Narodna skupština RS imenovala nedostajućeg sudiju iz tog entiteta koji bi naslijedio Miodraga Simovića. Tako sada u Ustavnom sudu BiH sjedi sedmoro sudija, četvero domaćih i troje stranaca. Ukoliko su njihovi glasovi podijeljeni, recimo u omjeru 4-3 ili 3:4, Ustavni sud BiH ne može donijeti odluku, jer je prema Pravilima Ustavnog suda za donošenje odluke potrebno pet glasova.
Upravo je takva situacija bila na ovosedmičnoj plenarnoj sjednici, kada se ustavne sudije podijelile. Njih četvero je, naime, bilo saglasno da Ustavni sud BiH prihvati nacrt odluke, te tako odbaci Komšićev i Džaferovićev zahtjev kojim je zatražena ocjena ustavnosti Schmidtovih odluka. Kako nije bilo pet potrebnih glasova, odluka nije mogla biti donesena. Stoga je ovaj predmet prebačen za narednu plenarnu sjednicu Ustavnog suda BiH, kada će biti pripremljeni i nacrt odluke da se usvajaju zahtjevi Željka Komšića ili Šefika Džaferovića. Ukoliko i taj nacrt ne dobije podršku petero sudija, formalno-pravno eće biti odluke i predmet će biti prebačen na neku od narednih plenarnih sjednica, kada Ustavni sud BiH bude u punom sazivu.
Podsjetimo, izvjestiteljica u ovom slučaju je švicarska sutkinja Helen Keller. Ona je sa stručnim službama i savjetnicima u Ustavnom sudu BiH bila pripremila prijedlog odluke kojim se odbijaju zahtjevi Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Keller je ovaj prijedlog sačinila nakon pritisaka iz OHR-a. Nju je, kako saznajemo, podržala i Valerija Galić koja je za sutkinju Ustavnog suda BiH imenovana na prijedlog HDZ-a BiH. Preostala dva imena nismo uspjeli saznati. Kako prijedlog sutkinje Keller nije dobio potrebnu većinu, odluka nije donesena i predmet će opet biti razmatran u martu.
Sada, međutim, postoji druga opasnost. Ukoliko Predstavnički dom FBiH do marta imenuje ustavnog sudiju bliskog HDZ-u BiH, postoji mogućnost da bude dovoljno ruku za odbacivanje zahtjeva Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Za sudiju Ustavnog suda BiH iz Federacije prijavilo se 14 kandidata. To su Boris Barun, Danica Šain, Sanela Butigan-Gorušanović, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario Širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević i Mile Lasić. Svi osim Sanele Butigan-Gorušanović su kadrovi bliski HDZ-u BiH. Ukoliko bilo ko od HDZ-u bliskih kadrova bude imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH, to bi značilo da u Ustavnom sudu BiH postoji dovoljan broj sudija za odbijanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti Schmidtovih amandmana. Stranke sa sjedištem u Sarajevu imaju dovoljno ruku u Predstavničkom domu FBiH da imenuju kandidatkinju koja nije bliska HDZ-u BiH. No, da li će to i učiniti?
Sve ovo se, naravno, moglo prevazići da je Mirsad Zaimović, predsjedavajući Predstavničkog doma FBiH u prošlom sazivu zakazao sjednicu na kojoj bi bio izabran nedostajući ustavni sudija iz Federacije. No, Zaimović je odlučio da u svom mandatu ne završi ovu proceduru, računajući prije svega na “zadržavanje dobrih odnosa sa HDZ-om BiH!”. Jedan od razloga je i to da je u utrci za Ustavni sud Federacije BiH HDZ-ova podrška bila potrebna Ajši Softić . Ajša Softić je, inače, supruga potpredsjednika SDA Safeta Softića koji je u bliskim prijateljskim vezama sa Mirsadom Zaimovićem. Tako je, u jeku najvećeg sukoba na relaciji SDA-HDZ, Marinko Čavara predložio Ajšu Softić za sutkinju Ustavnog suda FBiH. Istovremeno, Mirsad Zaimović nije dopustio održavanje sjednice Predstavničkog doma FBiH na kojoj bi, preglasavanjem HDZ-a BiH, Sanela Gorušanović-Butigan bila imenovana za sutkinju Ustavnog suda BiH.
