“Nepokretna imovina koja se smatra vlasništvom subjekata javne vlasti iz člana 2. ovog zakona, koju ti subjekti koriste za obavljanje njihove djelatnosti i funkcionisanje, po sili zakona svojina je tih subjekata”, piše u članu 3 prijedloga Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Ovaj Zakon vlasti Republike Srpske namjeravaju usvojiti po hitnoj proceduri, čime će obavezati institucije RS da i imovinu Bosne Hercegovine, suprotno presudama Ustavnog suda BiH, knjiže na entitet.
“Ovim zakonom reguliše se svojina na nepokretnoj imovini koja služi kao sredstvo vršenja i sprovođenja javne vlasti, a koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Subjekti javne vlasti su Republika Srpska, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge javne službe čiji je osnivač Republika Srpska, odnosno jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: subjekti javne vlasti)”, navedeno je u članovima 1. i 2. predloženog Zakona.
U obrazloženju Zakona navedeno je da je “član 3. Ustava BiH, koji propisuje isključivu nadležnost institucija BiH, isključio regulisanje svojinskih odnosa iz nadležnosti BiH i članom 4. dao nadležnost entitetima da regulišu te odnose”, te da “Republika Srpska nikad nije dala saglasnost da se prošire nadležnosti iz člana 3. Ustava BiH u pogledu svojinskih odnosa”.
“Predložena zakonska rješenja zasnovana su upravo na Ustavu Republike Srpske, i to na Amandmanu XXXII t. 6) i 18) na član 68. Ustava Republike Srpske, te je, koristeći svoje pravo, Republika utvrdila nepokretnu imovinu koja je svojina javne vlasti u izvršenju njene primarne funkcije”, piše u obrazloženju.
Kompletan matgerijal koji se odnosi na ovaj zakon, možete pročitati klikom ovdje.
“Ako jednostrano preuzimanje nadležnosti sa države na RS postane operativno, onda bi se na temelju ove Odluke Vijeća trebalo razmotriti pojedinačne restriktivne mjere (zamrzavanje imovine/zabrana putovanja fizičkim i pravnim osobama). Sankcije se također mogu razmatrati u odnosu na druge aktivnosti koje bi predstavljale prijetnju državi, u skladu s postojećim okvirom”, navedeno je u u internom dokumentu kojeg je pripremila Služba za vanjske poslove EU za ministre vanjskih poslova zemalja članica EU.
Istraga.ba u posjedu internog dokumenta Službe za vanjske poslove i možete ga u cjelosti pročitati ovdje.
“Takvi instrumenti”, piše u internom dokumentu EU, “trebali bi ostati krajnja mjera, nakon što prethodni nisu uspjeli, jer nose značajne rizike da skrene put BiH prema EU”.
U dokumentu je navedeno da BiH trenutno “ima koristi od portfelja od oko 400 milijuna eura tekućih/aktivnih bilateralnih IPA fondova i portfelja od 1077 milijuna eura ulaganja (uključujući 242 milijuna eura bespovratnih sredstava) kroz regionalne akcije i Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF).
“Uz upozorenje da ne bi trebalo utjecati na građane i civilno društvo, financiranje IPA-e kao i bilateralni doprinosi država članica EU-a mogli bi se revidirati ili suspendirati. Trebala bi biti bliska koordinacija s međunarodnim financijskim institucijama (IFI)”, navedeno je u dokumentu EU.
Ako se cjelokupna politička situacija kratkoročno ne popravi, EU bi mogla odlučiti upotrijebiti svoju financijsku pomoć EU-a kao polugu. O ovom dokumentu ministri vanjskih poslova raspravljati 21. februara.
“Instrumenti politike EU-a također uključuju okvir sankcija koji je na snazi od 2011., kroz Odluku Vijeća 2011/173/CFSP[4] koja se obnavlja na godišnjoj razini i odnosi se na aktivnosti koje (a) narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodnu osobnost BiH; (b) ozbiljno ugroziti sigurnosnu situaciju; ili (c) potkopati Dejtonski/Pariški Opći okvirni sporazum za mir”, piše u internom dokumentu EU.
U bliskoj koordinaciji s ključnim partnerima, EU planira “intenzivirati napore za olakšavanje kako bi se opredjeljenje vodstva RS-a da se u potpunosti vrati državnim institucijama pretočilo u konkretne korake naprijed”,
“Naš angažman bi se tada trebao usredotočiti na olakšavanje pokretanja konkretnog dijaloga unutar državnih institucija o pitanjima koja neprestano potiču političke tenzije. Trebalo bi mobilizirati sve aktere EU-a i nastaviti surađivati na visokoj razini s vlastima i političkim akterima BiH, također naglašavajući posljedice ako se situacija brzo ne popravi. Takvi diplomatski napori mogli bi uključivati sastanak na visokoj razini s čelnicima BiH koji bi sazvala HRVP. HRVP bi se trebao nastaviti angažirati i koordinirati s čelnicima u regiji, posebno sa Srbijom. Održavanje mira i sigurnosti kao sveobuhvatnog prioriteta. U najgorem slučaju, ako su gore navedeni instrumenti bili neuspješni u promjeni negativnog tijeka djelovanja, ako je zemlja ušla u izborno razdoblje bez dogovora o CR/ER i vođena secesionistička politika, tada su mogući sigurnosni incidenti. EUFOR Althea, koji ima koristi od povjerenja i podrške svih aktera u zemlji, trebao bi ostati glavni bedem ako se situacija pretvori u sigurnosnu krizu”, piše u dokumentu EU.
U nedostatku državnog budžeta, Vijeće ministara BiH će morati osigurati sredstva potrebna za organizranje Općih izbora 2022. godine. Ovo je, ukratko, suština pisma koje je 10. maja ove godine evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi poslao ministru finansija Bosne i Hercegovine Vjekoslavu Bevandi.
“Pozdravljamo to što je Fiskalno vijeće 30. marta usvojilo Globalni fiskalni okvir za 2022-2024. Sada je ključno da vaše Ministarstvo Vijeću ministara brzo dostavi državni budžet za 2022. godinu, a potom Predsjedništvu BiH na usvajanje i podnošenje u parlamentarnu proceduru. Do usvajanja državnog budžeta Vijeće ministara BiH je odgovorno da osigura da institucije imaju odgovarajuće resurse za svoje funkcioniranje. U nedostatku
Budžeta BiH, Vijeće ministara će morati staviti na raspolaganje potrebna sredstva”, napisao je Varhelyi, ističući da se, po Izbornom zakonu, novac za provedbu izbora mora osigurati 15 dana od dana raspisivanja izbora.
S obzirom na to da je CIK Opće izbore raspisao 4. maja, krajnji rok za obezbjeđivanje oko 12 miliona maraka za provedbu izbora je 19. maj. Kadrovi HDZ-a i SNSD-a već dvije godine osporavaju legalitet aktualnog saziva CIK-a, iako je Sud BiH nedavno presudio da su članovi CIK-a izabrani u skladu sa Izbornim zakonom BiH. U svom pismu, evropski komesar za proširenje se osvrće i na legalitet CIK-a.
“Napominjem i da članovi CIK-a, dok se ne donese drugačija sudska odluka, djeluju u punom kapacitetu i moraju dobiti svu podršku, uključujući potrebna sredstva za ispunjavanje zadaće organiziranja nadolazećih izbora”, naveo je Varhelyi.
Ovo pismo je uslijedilo kao odgovor na pismo Vjekoslava Bevande upućeno 11. marta evropskom komesaru za proširenje. Ministar finansija BiH je, prema pisanju portala klix.ba, uputio pismo Evropskom komesaru za proširenje Oliveru Varhelyiju u kojem se osvrnuo na njegovo izlaganje pred Evropskim parlamentom 8. marta ove godine.
“U tom kontekstu sasvim je na mjestu konstatacija da niste vidjeli pravi napredak BiH u 2021. godini na ispunjavanju 14 prioriteta EU, kao i na detektiranju dodatnog polariziranog političkog ozračja i blokade rada institucija u BiH. Ustavna i izborna reforma je naš strateški cilj kome smo potpuno i predano posvećeni, jer samo tako uspostavljeni pravni aranžman predstavlja garanciju i osigurava jednakopravnost svih konstitutivnih naroda, prosperitet i opstojnost BiH”, navodi Bevanda.
Pojasnio je kako cijeni dosadašnje napore i posvećenost koju je Varhelyi pružao svim političkim akterima u ovom procesu.
“Dijelim vaš sud da se rješenje mora žurno pronaći, ali podsjećam na realnu pretpostavku da je za uspješan rad nužno iz procesa otkloniti elemente otvorenih opstrukcija, itekako prisutnih u proteklom periodu, zbog kojih se uostalom nisu ispunile očekivane nade u uspješnu ustavnu i izbornu reformu”, pojasnio je Bevanda, koji je već nekoliko puta odbijao prijedloge CIK-a da im obezbijedi novac iz sredstava prenesnih iz prošle godine.
Vijeće ministara BiH je nekoliko puta dobijalo pisma upozerenja od stranih ambasada sa sjedištem u Sarajevu.
“Pozivamo vas da ispunite svoju zakonsku obvezu da osigurate pravovremena i odgovarajuća sredstva za Opće izbore 2022., uključujući, ali ne ograničavajući se na osiguranje isplate iznosa od 1.054.500 KM, kako je zatražio CIK u skladu s njegov operativni plan. Namjeravamo pomno pratiti ovo pitanje kako bismo u potpunosti razumjeli odgovornost za bilo kakve prepreke u osiguravanju takvih sredstava”, navedeno je u pismu upozorenja koje su 22. januara ove godine Vijeću ministara BiH uputili visoki predstavnik Christian Schmidt, ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson, šefica misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec, te ambasador EU u BiH Johann Sattler.
I visoki predstavnik Christian Schmidt je u svom izvještaju upućenom Vijeću sigurnosti UN-a napisao da Vijeće ministara BiH mora i može, prije usvajanja budžeta, obezbijediti novac za provođenje izbora.
“U nedostatku usvojenog budžeta, Vijeće ministara BiH može donijeti posebnu odluku o osiguranju potrebnih sredstava CIK-u za provođenje općih izbora 2022. godine. Početkom aprila, ambasadori PIC-a (minus ruski veleposlanik), OSCE i ja poslali smo pismo predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i zamjenicima predsjedavajućeg, pozivajući ih da to učine bez daljnjeg odgađanja”, napisao je Schmidt.
Unatoč svemu, HDZ-ov ministar finansija Vjeskoslav Bevanda nije poduzeo nijednu konkretnu radnju koja bi dovela do obezvjeđivanja novca u zakonskom roku.
Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković dostavila je Vijeću ministara BiH prijedlog posebne odluke o odobravanju novca Centralnoj izbornoj komisiji za provedbu Općih izbora 2022. Kolegij Vijeća ministara BiH o tome će se izjasniti u ponedjeljak ujutro prije sjednice Vijeća ministara BiH.
Na sjednici koja je održana i u četvrtak i u petak predsjednik CIK-a Suad Arnautović pozvao je Vijeće ministara BiH da na dnevni red sjednice VM BiH koja će biti održana u ponedjeljak stave i odluku koja je već dva puta odbijena glasovima ministara iz HDZ BiH.
Glasnogovornik Evropske komisije Peter Stano 3. juna je kazao da su ministri vanjskih poslova jasno pozvali sve političke lidere i aktere u BiH da ulože sve napore, ne samo da se nastavi sa reformama i dijalogom, nego i da se organizuju Opći izbori u oktobru kako je i planirano.
“Krucijalno je važno da se ovi izbori održe, da građani BiH mogu glasati na slobodnim, poštenim i adekvatno finansiranim izborima. U tom smislu pozivamo Vijeće ministara, posebno ministra finansija da iskoristi predstojeću sjednicu u ponedjeljak i usvoje nacrt budžeta za ovu godinu. Također pozivamo da donesu što prije odluku o finansiranju Centralne izborne komisije BIH. Trenutna blokada hitno se mora okončati. Ono što EU radi ili bi mogla uraditi, uključeni smo i dalje ćemo biti, i spremni pomoći u rješenjima za BiH i u BiH”, kazao je Stano.
Podsjećamo, Vijeće ministara BiH usvojilo je Dokument okvirnog budžeta nakon čega je ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda (HDZ) u petak 27. maja uputio Vijeću ministara BiH i Nacrt budžeta za 2022. godinu. Cijela sedmica je prošla bez sjednice iako je novac hitno potreban CIK-u.
Ukoliko Nacrt budžeta i bude usvojen on prolazi dalju proceduru upućuje se u Predsjedništvo BiH koje može tražiti da se doradi budžet.
Ukoliko i sutra bude odbijen prijedlog za donošenje posebne odluke o izdvajanju sredstava za CIK što će biti treći put onda je jasno da HDZ-u odgovara ovakva situacija i da idu na opciju prolongiranja Općih izbora. To bi bilo pogubno za demokratiju s obzirom da je ista Vlada FBiH već skoro puna dva mandata. Igranje s demokratijom ne bi trebalo biti dozvoljeno nikome ko pretenduje da bude u sastavu EU, kao ni onima koji se zaklinju u EU put domovine Bosne i Hercegovine.
Ako je suditi po izjavama Amre Zulfikarpašić, nekadašnje funkcionerke Naše stranke, vrh ove partije još je 2018. godine znao za email u kojem se problematizira puštanje ezana s minareta sarajevskih džamija.
Iz te su partije ranije za Politicki.ba ustvrdili da nisu znali.
Zulfikarpašić je, najprije, reagirala na jedan od komentara na društvenim mrežama na ovu temu.
“ULUPUBIH nikad nije organizirao performanse takvog karaktera.
Apsolutno je nepošteno trpati sve članove u vlastiti glib”, napisala je ona.
U razgovoru za Politicki.ba Zulfikarpašić je objasnila da je dugi niz godina aktivna članica Udruženja likovnih umjetnika primjenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine (ULUPUBiH).
Predmetni email našla je u inboxu udruženja.
“Ova objava (“umjetnički performans”) je iz vremena kad je Miomirka Mikanović Melank radila kao sekretarica u ULUPUBIH-u. Očito da je zloupotrijebila mail adresu udruženja ali pošto je ubrzo ušla u Federalni parlament i napustila radno mjesto sekretarice ULUPUBIH-a, smatrali smo da se Naša stranka, koju Miomirka zastupa u Federalnom parlamentu, treba tim baviti. Tada sam Miomirkinu objavu poslala predsjedniku i potpredsjedniku stranke, ali reakcija je izostala”, kaže Zulfikarpašić.
Upitana da li se sjeća kada je to uradila, ona je odgovorila da nije sigurna, ali da vjeruje da je to bilo nekad krajem 2018. godine.
Dodaje i da je kasnije napustila Našu stranku.
Samim tim nije je više ni zanimalo šta se tamo dešava.
Zulfikarpašić je i u izjavi za Politicki.ba ostala pri stavu da se ne radi ni o kakvom istraživanju.
“Ako objavljujete segmente istraživačkog rada morate pri objavljivanju navesti da se radi o citatu iz “tog i tog” rada”, zaključila je.
Najmanje troje kandidata za sudiju Ustavnog suda FBiH obavijestilo je predsjednika Federacije BiH Marinku Čavaru da se neće pojaviti “na razgovoru” koje je ovaj HDZ-ov funkcioner namjeravao održati prije nego što svojim potpredsjednicima dostavi prijedloge za izbor sudija Ustavnog suda FBiH.
Advokatica Nina Kisić, državna sutkinja Sena Uzunović, te direktor Zavoda za javnu upravu FBIH Enver Išerić, poslali su pismenu obavijest Marinku Čavari u kojem su naveli da se neće pojaviti u terminu koji im je zakazao predsjednik Federacije BiH. Osim njih, na razgovoru sa Čavarom se, vjerovatno, neće pojaviti ni sekretar Doma naroda FBiH Izmir Hadžiavdić, kao ni sudija Branimir Orašanin.
“Ovim putem Vas obavještavam da neću pristupiti na taj razgovor, imajući u vidu da se isti odvija u suprotnosti sa odredbama člana 7.a(I) Ustava FBiH. Osim toga, ovaj postupak je suprotan i odredbi člana 24. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH. Bez obzira na sve potencijalne spekulacije o političkoj pozadini, personalnog izbora kandidata za sudije Ustavnog suda FBiH, smatram da je neprihvatljivo da neko ko pretendira da bude sudija Ustavnog suda FBiH učestvuje, zarad svog imenovanja, u proceduri koje je suprotna Ustavu FBiH, te da na taj način, već u postupku imenovanja, prekrši pravni akt koji navodno želi da štiti”, napisala je advokatica Nina Kisić u dopisu predsjedniku Federacije BiH.
Sličan stav je iznio i kandidat Enver Išerić. On je u pismu koje je u nedjelju objavila Novinska agencija Patria naveo da Čavara na ovaj način krši Ustav FBiH.
“Kao kandidat za sudiju Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine obaviješten sam iz vašeg ureda, a putem telefona, da namjeravate obaviti intervjue sa kandidatima za tu poziciju. Bilo bi korektno i ispravno gospodine predsjedniče, ako ste već namjeravali obaviti te intervjue, da kandidatima uputite pozive u pisanoj formi i navedete pravni osnov koji vam omogućava ili po kojem ste obavezni obaviti intervju sa kandidatima, a prije donošenja odluke o imenovanju. Takvog pravnog osnova gospodine predsjedniče nema niti u jednom pravnom aktu i ne možete sami sebi propisivati obaveze, ovlaštenja i odgovornosti. Izvolite gospodine predsjedniče imenujte kandidate sa liste koja vam je dostavljena od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine i na osnovu mišljenja Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine“, napisao je Išerić.
Državna sutkinja Sena Uzunović koja je prošla testiranje VSTV-a također je poslala obavijest predsjedniku Federacije BiH da se neće odazvati njegovom pozivu.
Za razliku od troje navedenih, kandidat Mustafa Bisić se, prema informacijama Istrage, namjerava odazvati Čavarinom pozivu, vjerujući da će upravo on biti jedan od bošnjačkih kandidata koji će se naći na Čavarinoj listi.
U Ustavnom sudu FBiH su četiri upražnjena mjesta. Od devet potrebnih sudija u Sudu ima njih pet. Da bi odlučivali o vitalnom nacionalnom interesu, potrebno je šest sudija, i to najmanje po dvoje iz reda konstitutivnih naroda. U Ustavu Federacije BiH piše da se Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih.Trenutno u Ustavnom sudu FBiH sjede Vesna Budimir (Hrvatica), Aleksandra Martinović (Ostali), Edin Muminović (Bošnjak), Kata Senjak (Hrvatica), Mirjana Čučković (Srpkinja). Dakle, kvote sudija iz reda hrvatskog naroda i ostalih su popunjene, dok Bošnjacima i Srbima nedostaje po najmanje jedan sudija. Marinko Čavara namjerava, nakon intervjua, izabrati četiri kandidata i dostaviti ih svojim potpredsjednicima na saglasnost. Na listi bi se trebao naći jedan sudija iz reda hrvatskog naroda, jedan iz reda srpskog, jedan iz reda bošnjačkog i jedan iz reda ostalih. Prođe li njegov prijedlog, Hrvati bi u Ustavnom sudu FBiH imali troje sudija, dok bi Srbi, Bošnjaci i ostali imali po dva. Predsjednik Federacije planira da iz reda hrvatskog naroda kandidira Mirka Miličevića, iz reda bošnjačkog naroda, vjerovatno, Mustafu Bisića, iz reda srpskog naroda Ljubomira Ožegovića, te iz reda Ostalih Dubravka Čamparu. To je u direktnoj suprotnosti sa ranijim prijedlozima. Čavara “oduzima” Bošnjacima jedno mjesto (vjerovatno Izmiru Hadžiavdiću), te ga dodjeljuje Dubravku Čampari (kandidatu NiP-a). Nadalje, Dunovićev prijedlog da iz reda srpskog naroda bude Branimir Orašanin Čavara će promijeniti, te će kandidovati dugogodišnjeg sekretara Ustavnog suda RS Ljubomira Ožegovića. A evo zbog čega ovo radi.
“Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes, ukoliko je odlučeno 2/3 većinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda
1. U slučaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda odluči da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni interes, zakon će razmatrati Dom naroda.
2. Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Domu naroda glasa za taj zakon, drugi propis ili akt, isti se smatra usvojenim.
3. Ukoliko se Dom naroda usaglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja na odobrenje Zastupničkom domu.
4. Ukoliko Zajednička komisija iz Amandmana XXXIX ne postigne saglasnost, pitanje se proslijeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine da donese konačnu odluku da li se predmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.
5. Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva 2/3 većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim.
6. U slučaju da proceduru prema ovom amandmanu pokrene 2/3 većina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudija da bi Sud odlučio da se radi o vitalnom interesu.
7. Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona propisa ili akta.
8. U slučaju da sud odluči da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/biće usvojen prostom većinom”, piše u Ustavu FBiH.
Sada obratite pažnju na tačku šest. Da bi Ustavni sud FBiH nešto proglasio vitalnim nacionalnim interesom, potrebni su glasovi najmanje dvoje sudaca u Vijeću za vitalni nacionalni interes. Ukoliko bi prošao Čavarin prijedlog HDZ BiH (Mirko Miličević) i SNSD (Ljubomir Ožegović) bi svaku odluku u federalnog parlamenta mogli proglasiti štetnim za vitalni nacionalni interes, jer će Ožegović, izvjesno je po automatizmu postati član Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa FBiH. Ovim bi Milorad Dodik i Dragan Čović preuzeli apsolutnu kontrolu i nad Federacijom BiH.
Da Christian Schmidt nije nametnuo izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona, HDZ BiH danas ne bi bio nužan partner u Vladi Federacije BiH. To pokazuju rezultati izbora za kantonalne skupštine. Prema tim rezultatima, HDZ BiH ne bi imao 12 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH, što je bio kontrolni paket za formiranje vlasti na nivou Federacije BiH. Evo konkretnih podataka.
Prema Uputstvu Centralne izborne komisije BiH, koje je sada poništeno odlukom OHR-a, svaki kanton u Federaciji je davao po jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda. Isto Uputstvo je pripisivalo, tako, da Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Bosansko-podrinjski, Unsko-sanski i Kanton Sarajevo daju po jednog delegata iz reda hrvatskog naroda. SBK je imao tri hrvatska mjesta, koliko i Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski. Kanton 10 je davao dva hrvatska mjesta, dok je Posavkim kantonu pripadalo jedno mjesto. Sada idemo po kantonima. USK je davao jednog delegata iz reda hrvatskog naroda. Prema trenutnim rezultatima u Skupštinu USK je ušlo troje Hrvata – Ines Delić (SDA), Tanja Šantić (NES) i Elvira Abdić-Jelenović. Dakle, probosanske stranke bi mogler izabrati Ines Delić iz SDA ili Tanju Šantić NES-a za delegatkinju u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. To bi bio prvi hrvatski delegat kojeg HDZ BiH ne bi kontrolirao. Idemo dalje. U Tuzlanskom kantonu, prema trenutnim rezultatima, DF u Skupštini ima dvoje zastupnika Hrvata. U pitanju su Boris Krešić i Ivana Mijatović. Ko god bi od njih dvoje prošao, to bi značilo da HDZ BiH nema kontrolu nad delegatom. Dakle, dva kantona, dva delegata koja ne kontrolira HDZ BiH. U Zeničko-dobojskom kantonu izvjestan je ulazak u Skupštinu najmanje četvero Hrvata koje ne kontrolira HDZ BiH. U zbiru sa Hrvatima iz SDP-a (Marina Mujkanović, Vinka Aletović) DF-a (Snježana Pandža), SDA (Mirela Mateša – Bukva), BHI KF (Vinko Marić), probosanske stranke bi sigurno dobile delegata iz reda hrvatskog naroda, jer HDZ nema dovoljno mandata da ih preglasa. Ukoliko bi HDZ dobio pet mandata, opet bi bilo žrijebanje. No, izvjesnije je da će HDZ imati četiri mjesta u Skupštini ZDK. Izborom Hrvata iz ZDK probosanske stranke bi se popele na tri sigurna Hrvata u Domu naroda FBiH. U Skupštinu Kantona Sarajevo, za sada, ulaze Damir Marjanović (ZNG), Danijela Kristić (NiP), Marijela Hašimbegović (DF) i Davor Čičić (SDP). Ko god od navedenih prođe u Dom naroda FBiH, bio bi to četvrti delegat u Klubu Hrvata kojeg ne kontrolira HDZ BiH- U Kantonu 10 pojednička stranka je Hrvatski nacionalni Pomak (HNP). Taj kanton daje dva Hrvata, tako da će bivši HDZ-ovci koji su se pobunili protiv Dragana Čovića i Borjane Krišto sigurno imali jednog delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Njegovim izborom, broj Hrvata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH koje ne kontrolira HDZ BiH bi se popeo na pet. U Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona ulazi Bosanska-narodna stranka BNS čiji je osnivač državljanin Hrvatske Edim Fejzić. Zastupnica u Skupštini BPK će biti Berina Fejzić koja se, također, izjašnjava kao Hrvatica. S obzirom da je jedina takva u Skupštini BPK, izvjesno je da će i ona ući u Dom naroda FBiH. Dakle, već imamo šest Hrvata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH koje ne kontrolira HDZ BiH. Kada je u pitanju Srednjobosanski kanton, HDZ je sada na osam mandata u Skupštini. HDZ 1990 ima jedan mandat. DF ima dva i u Skupštinu ulazi Hrvatica Željka Matković. SDP je na rubu petog mandata, što znači da bi u Skupštinu mogla ući Anita Markanović. SBK u Dom naroda FBiH daje tri delegata iz reda hrvatskog naroda. S obzirom na to da HDZ BiH ima osam zastupnika, DF i SDP bi mogli, u saradnji sa HDZ 1990 izabrati zastupnika te stranke za delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Tako bi se broj delegata u Klubu Hrvata koje ne kontrolira Dragan Čović popeo na sedam. U tom slučaju, predsjednik Federacije BiH bi mogao biti iz livanjskog Pomaka kojeg su osnovali bivši HDZ-ovci, nezadovoljni politikom Dragana Čovića i Borjane Krišto. No, nakon što je Christian Schmidt podigao broj delegata na 23, a 11 potpisao stavio kao preduslov za izbor Predsjednika Federacije BiH, priča o formiranju vlasti bez HDZ-a BiH i Dragana Čovića više nije realna.
Evropska komisija preporučit će kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu, bez dodatnih uslova, objavio je politicki.ba.
Kako je potvrđeno za Politicki.ba iz Brisela, bit će primjenjen tzv. “ukrajinski model”..
Radi se o dodjeli kandidatskog statusa bez da se on uslovi prethodnim provođenjem nekih reformi.
Ranije je i Politicki.ba najavio kandidatski status za BiH uz uslov da se prethodno u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine usvoje izmjene zakona o VSTV, sudovima i sukobu interesa.
No, prevladale su snage unutar Evropske komisije koje su bile protiv takvog rješenja.
Danas iza 13:00 komesar za proširenje EU Oliver Varhely predstavit će godišnje Izvještaje Evropske komisije o napretku svih šest država zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji.
Svi dokumenti odslikavaju loše stanje evropskog puta regiona.
No, pošto se geopolitička situacija u Evropi drastično mijenja, Komisija je odlučila da počne “pogurivati” države zapadnog Balkana.
“Komisija, stoga, preporučuje da se Ukrajini da kandidatski status na temeljima razumijevanja da su sljedeći koraci poduzeti”, stojalo je u Izvještaju o Ukrajini.
Potom su uslijedili razgovori o poglavljima s Kijevom, a ukrajinske vlasti u parlamentu su počele usvajati neke od bitnih zakona potrebnih za evropski put te države…
Za deset dana Ustavni sud BiH neće imati kvorum za održavanje sjednica Velikog vijeća. Sudija Miodrag Simović 3. novembra odlazi u penziju, a od sredine avgusta je upražnjeno i mjesto penzionisanog Mate Tadića. Tako će od početka novembra u Ustavnom sudu BiH biti samo četvero domaćih sudija. Kvorum za održavanje sjednice Velikog vijeća je pet.
“Veliko vijeće čine sudije koje su izabrali nadležni zakonodavni organi entiteta”, piše u članu 10. Pravila Ustavnog suda BiH.
U članu 11. Pravila Ustavnog suda BiH piše da “većina svih sudija Ustavnog suda (najmanje pet sudija) čini kvorumza održavanje Plenarne sjednice i sjednice Velikog vijeća.
Od domaćih sudija, odnosno onih koje je su imenovali entitetski parlamenti, u mandatu su trenutno Valerija Galić, Seada Palavrić, Mirsad Ćeman i Zlatko Knežević. No, prisustvo njih četvero nije dovoljno da bi se održala sjednica Velikog vijeća Ustavnog suda BiH.
Za ovu situaciju direktno je odgovoran aktualni saziv Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH kojim predsjedava Mirsad Zaimović iz SDA. Evo i kako.
Mirsad Zaimović
Ustavni sud BiH ima devet sudija. Dvoje sudija imenuje Narodna skupština Republike Srpske, dok četvero sudija imenuje Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Troje međunarodnih sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH.
“Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija”, piše u Ustavu BiH.
Sredinom avgusta, sudija Mato Tadić koji dolazi iz kvote federalnih sudija, napunio je 70 godina zbog čega je, u skladu sa Ustavom BiH, morao u penziju.
Dva i po mjeseca prije nego što će Mato Tadić napuniti sedamdeset godina, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH donio je odluku o imenovanju članova Radne grupe za provođenje procedure izbora sudije Ustavnog suda BiH kojeg bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Za članove Radne grupe su imenovani Mladen Bošković (HDZ BiH), Ismet Osmanović (SDA), Samer Rešidat (DF), Hakija Zajmović (Udruženje sudija FBiH) i Božana Banduka (Općinski sud Kiseljak). Na prijedlog SDA-ovog predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Mirsada Zaimovića, za predsjednika Radne grupe je imenovan Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Od tog trenutka počinju opstrukcije.
Krajem jula je istekao rok za podnošenje prijava koje je trebala razmatrati ova Radna grupa. Za sudiju Ustavnog suda BiH iz Federacije prijavilo se 14 kandidata. To su Boris Barun, Danica Šain, Sanela Butigan-Gorušanović, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario Širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević i Mile Lasić. Međutim, Mladen Bošković (HDZ) nije sazvao nijednu sjednicu Radne grupe. Istodobno, grupa zastupnika iz Parlamenta Federacije tražila je od Mirsada Zaimovića da on sazove Radnu grupu ili da ovlasti nekog od drugih članova Radne grupe da sazovu sjednicu. Zaimović je, međutim, to odbio. Iako je mogao tražiti da sva imena budu dostavljena Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, pa da zastupnici izaberu sudiju, ovaj SDA-ov kadar ni to nije uradio. Zbog toga je Tadićevo mjesto upražnjeno od sredine avgusta.
Početkom novembru ove godine, u penziju mora i Miodrag Simović. Njega je imenovala Narodna skupština Republike Srpske. Iako je procedura bila pokrenuta, NSRS do danas nije imenovala Simovićevog nasljednika. Tako će i njegovo mjesto nakon 3. novembra ostati upražnjeno, zbog čega više neće biti kvoruma za održavanje sjednica Velikog vijeća.
“Veliko vijeće, većinom glasova svih sudija Ustavnog suda (najmanje pet sudija), odlučuje o predmetima iz nadležnosti Ustavnog suda iz člana VI/3.a), kada ih pokrenu neovlašteni podnositelji, i člana VI/3.b) Ustava, koji nisu uvršteni u dnevni red Ustavnog suda u Plenarnoj sjednici, i o drugim pitanjima koja se uvrste na dnevni red sjednice u skladu sa Ustavom i ovim pravilima“, navedeno je u članu 10. Pravila Ustavnog suda BiH.
Hrvatska ne odustaje od slanja svojih vojnika u mirovnu misiju u Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko, pak, ne bude dopušten njihov angažman, hrvatski zvaničnici prijete čelnicima NATO-a “budućim operacijama”. Naime, Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman poslao je 14. oktobra pismo generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu kojim ga “upozorava” da bi jedinstvo NATO-a moglo biti ugrožene ukoliko Hrvatskoj bude uskraćeno da pošalje svoje vojnike u mirovnu misiju u BiH. Istraga.ba je u posjedu ovog pisma i u nastavku ćemo izdvojiti ključne detalje.
“U kontekstu nedavnih diskusija unutar NATO-a o alternativnim scenarijima za osiguranje stabilnog i sigurnog okruženja u Bosni i Hercegovini u slučaju mogućeg veta na produženje mandata EUFOR-ove operacije Althea u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, želio bih ponoviti stav hrvatske Vlade po pitanju sudjelovanja Hrvatske u svim misijama i operacijama NATO-a, a posebno u mogućoj misiji NATO-a u Bosni i Hercegovini. Ostaje principijelan stav Hrvatske da sudjelovanje u takvoj misiji mora biti otvoreno za sve saveznike, jer je to naše inherentno pravo, što je sadržano u preambuli Sjevernoatlantskog ugovora kroz odlučnost da ujedinimo napore za kolektivnu odbranu i za očuvanje mira i sigurnost”, napisao je Grlić-Radman.
Hrvatski ministar dalje navodi da “ne postoje bilo kakve pravne i političke prepreke ili zabrinutosti za učešće Hrvatske u bilo kojoj misiji ili operaciji NATO-a”. Osim toga, ističe dalje Grlić-Radman, moguće isključenje Hrvatske ne bi bilo samo diskriminatorno za saveznika, već bi saveznika, u ovom slučaju Hrvatsku, stavilo u nepovoljan položaj u odnosu na moguće operativne partnere.
“To bi bilo u suprotnosti sa obavezama, pravima i odgovornostima koje proizilaze iz našeg članstva u NATO-u. Vjerujemo da vaš stav u vezi sa učešćem još jednog saveznika u NATO misiji u Iraku govori u prilog našem stavu. Nadalje, takva diferencijacija mogla bi biti politički veoma štetna za savezničko jedinstvo i solidarnost, postavljajući štetan presedan za buduće napore našeg Saveza. S obzirom na trenutno pogoršanu sigurnosnu situaciju u Evropi, koju je donijela ruska agresija na Ukrajinu, te imajući u vidu destabilizirajuće djelovanje trećih strana na Zapadnom Balkanu općenito, a posebno u Bosni i Hercegovini, slanje poruke o razjedinjenosti saveznika bilo bi posebno opasno”, navodi ministar vanjskih u europskih poslova Republike Hrvatske.
Grlić-Radman podsjeća “da je Hrvatska bila ključna u pružanju podrške, vojne i humanitarne pomoći i konačno uspostavljanju i implementaciji mira u zemlji devedetih godina”.
“Stoga se moraju osigurati pravedna, poštena i razborita pravila o učešću svih saveznika u svim operacijama i misijama koje vodi NATO, uključujući i potencijalnu novu misiju NATO-a u Bosni i Hercegovini. Budući da Vlada Republike Hrvatske cijeni vaše vodstvo i posvećenost uspjehu našeg Saveza, vjerujem da možemo računati na vašu podršku u ovom pitanju u korist savezničkog jedinstva, kao i stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine”, zaključio je Radman.
U dodatku nazvanom – pismo o stajalištu, Hrvatska podržava angažman snaga EUFOR-a u BiH.
“Ipak, gotovo trideset godina nakon potpisivanja Sporazuma, potencijalno sudjelovanje Hrvatske u operaciji još uvijek se osporava na temelju posebne odredbe Sporazuma, unatoč temeljnoj promjeni konteksta i međunarodnog statusa Hrvatske. Riječ je o odredbi člana 3. Aneksa 1A Sporazuma (Povlačenje stranih snaga), koji propisuje da su sve snage koje nisu lokalnog porijekla, bez obzira da li su pravno i vojno podređene Republici Bosni i Hercegovini ili ne”, navedeno je u dopunskom aktu koji je sastavni dio Grlić-Radmanovog pisma.
Dalje se navodi da “ne postoje ni formalne ni faktičke prepreke da Hrvatska doprinese operaciji, a argument da bi time EU prekršio međunarodno pravo je potpuno neutemeljen”.
“Ulaskom u NATO i EU, Republika Hrvatska je preuzela nove obveze, prava i odgovornosti prema EU i NATO misijama i operacijama koje proizlaze iz punopravnog članstva u obje organizacije. Svaki pokušaj da se spriječi Hrvatska u ostvarivanju ovih prava, obveza i odgovornosti u ovom kontekstu predstavlja diskriminatornu praksu, zanemaruje izmijenjeno političko i pravno okruženje i krši načelo ravnopravnosti država članica kao temeljno načelo Europske unije.”, navedeno je u dokumentu.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
