Facebook Twitter Youtube
    7 dana popularni

    Politika

    Šta se dešavalo u Briselu: Njemačka pozvala na sankcije Dodiku, podržale je zemlje Beneluxa i Češka, Mađari protiv

    Piše:
    Redakcija
    -

    Njemačka, Nizozemska, Luksemburg, Belgija i Češka. To je pet članica Evropske unije koje su jasno zagovarale uvođenje sankcija Miloradu Dodiku. Glavni oponent, tvrde izvori Istrage iz Brisela, bila je Mađarska. Ostale države nisu imale jasan stav u vezi sa ovim pitanjem.

    “Evropska unije mora nešto uraditi do kraja ove godine”, kazao je tokom rasprave na Vijeću za vanjske poslove EU njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, koji je već ranije, u intervjuu za politicki.ba najavljivao sankcije predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.

    Međutim, ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto kazao je da “treba razgovarati s Dodikom te da on  sve radi u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom”. Nakon toga je ponovo reagirao njemački ministar Maas koji je prekinuo izlaganje mađarskog zvaničnika.

    U ime zemalja Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg) govorio je predstavnik Belgije i na osnovu tog izlaganja moglo se zaključiti da ove tri članice EU podržavaju prijedog Njemačke za uvođenje sankcija Miloradu Dodiku.

    Na sastanku je govorio i komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi koji je kazao da u Bosni i Hercegovini treba “fer predstavljati sve strane”, što je najbiže formulacijama koje nerijetko koriste ruske diplomate.  Varhelyi je izvijestio ministre vanjskih poslova zemalja članica EU da će uskoro u putovati u BiH kako bi se još jednom uvjerio u pravo stanje “na terenu”. Komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje, prema informacijama Istrage, u BiH bi trebao doputovati 24. novembra.

    Visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell je kazao da “EU zahtijeva da se politički lideri vrate dijalogu, da državne institucije počnu raditi i da se posvete reformama”.

    “Rasprava o BiH bila je visoko na našoj agendi i o tome smo detaljno razgovarali. Kriza je ozbiljna i jako smo zabrinuti. Umjesto da se neizborna godina iskoristi za reforme, neki politički lideri odlučili su se za secesiju i oštru nacionalističku retoriku. To mora prestati”, poručio je Borrell.

    Međutim, ni on, kao i većina zvaničnika EU nije govorio o sankcijama Miloradu Dodiku na čije je usvajanje pozvao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. On je, naime, i tokom sjednice FAC-a, ali i prije početka samog sastanka poručio je da “u Evropskoj uniji treba razgovarati o tome da li su sankcije mogućnost da se zaustave negativni politički tokovi u Bosni i Hercegovini”.

    Objavljujemo pismo američkog državnog sekretara Antony Blinkena: Jednostrano povlačenje iz državnih institucija BiH bit će sankcionisano

    Piše:
    Redakcija
    -
    U.S. Secretary of State Antony Blinken gives remarks during a 9/11 commemoration event to mark the 20th anniversary of the September 11, 2001 attacks, at the State Department in Washington, U.S., September 10, 2021. REUTERS/Evelyn Hockstein/Pool

    “Kao svjedok potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, Sjedinjene Države ponavljaju da će potezi jednostranog povlačenje iz institucija na državnom nivou ili bilo kojeg drugog pokušaja destabilizacije Dejtonskog sporazuma biti suočeni s odgovarajućim mjerama, uključujući i razmatranje sankcija”, napisao je u pismu članovima Predsjedništva BiH američki državni sekretar Antony Blinken.

    Koraci ka podrivanju institucija BiH, piše Blinken u pismu koje je u posjedu Istrage i Oslobođenja, ugrozili bi ne samo evropsku perspektivu BiH, već i stabilnost i garancije neophodna za gospodarski oporavak i strana ulaganja.

    Američki državni sekretar pozvao je sve strane na dijalog, te se dotakao i izmjena Izbornog zakona BiH.

    “To zahtijeva povratak za sto, sudjelovanje u donošenju odluka i predanost izgradnji konsenzusa potrebnog za pomak ove zemlje naprijed. Stabilnost i prosperitet prijedloga zakona zahtijevaju suradnju sva tri konstitutivna naroda, te Republike Srpske i entiteta Federacije, kako bi se postigla jednaka prava za sve građane”, napisao je Blinken.

    Ne možemo dopustiti, napisao je Blinken, da još jedan izborni ciklus prođe bez unapređenja  integriteta izbora koji osiguravaju da se svi glasovi broje.

    “Izborni zakon i ograničene ustavne reforme također su od ključne važnosti za rješavanje problema diskriminacije i ispunjavanje evropskih standarda”, piše u pismu koje je danas dostavljeno članovima Predsjedništva BiH.

    Antony Blinken podsjeća i na pismo koje je Željku Komšiću, Šefiku Džaferoviću i Miloradu Dodiku poslao u martu ove godine, navodeći da je pisao u “duhu dubokog partnerstva” koje dijele SAD i BiH.

    “Od tada se u vašoj zemlji razvila politička kriza koja prijeti regionalnoj stabilnosti. Želio bih ponovo istaći našu stalnu zabrinutost zbog puta kojim je krenula vaša zemlje, kao i nepokolebljivu opredijeljenost SAD-a da podrži suverenitet i teritorijalni integritet BiH kao jedne države, sa dva entiteta i Distriktom Brčko”, napisao je Blinken.

    On je pozvao članove Predsjedništtva BiH na predanost za deeskalaciju trenutne političke krize, te ponovnom uključivanju s međunarodnim partnerima u program zdravorazumskih ekonomskih, izbornih, ograničenih ustavnih reformi i reformi vladavine prava od vitalnog značaja.

    Radončićev “patriotizam” i Patria: “Medijator” u službi HDZ-a

    Piše:
    Amina Čorbo Zećo
    -

    Kada ste u stanju opravdati ‘ruke’ HDZ-a BiH za podršku SNSD-u u njihovim anticivilizacijskim i fašističkim zahtjevima da se stavi van snage Zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida, kao što je to učinio Fahrudin Radončić, lider SBB-a, onda je sasvim jasno kakvu politiku propagira samoprozvani medijator Radončić!

    Već danima Novinska agencija Patria na meti je ‘Dnevnog avaza’, baš kao i svi drugi koji su prozreli igru Radončića, koji u svojim medijatorskim igrama pomaže Draganu Čoviću koji želi ovjeriti u miru ono što su kroz presuđeni udruženi zločinački poduhvat sprovodili u ratu, lažima o navodnim uplatama stotina hiljada maraka za NAP dokazuje da se zapetljao u vlastitu mrežu kriminala, korupcije i manipulacija, ali to će već morati dokazati na sudu.

    Patria se nikada do sada nije bavila ličnošću Fahrudina Radončića, a neće ni u budućnosti, ali hoće politikama koje su protiv interesa Bosne i Hercegovine.

    Stoga da budemo jasni Radončić je u fokus novinara Patrije došao zbog svog ‘medijatorskog’ djelovanja protiv interesa BiH za račun političke opcije Hrvatske demokratske zajednice. Dovođenje u vezu Bakira Alispahića sa Patrijom je čast i obaveza da nastavimo dalje na otkrivanju političkih opcija i svih onih koji negativno i neprijateljski rade protiv Bosne i Hercegovine. Vlasnička struktura Novinske agencije Patria je potpuno transparentna i dostupna svim građanima BiH.

    No, ako se već predstavlja kao medijator Radončić bi morao znati da takva osoba mora biti visokih moralnih vrijednosti, kompetencija i stručnosti. Osoba od opšteg povjerenja svih u okruženju u kojem žive, a Radončić je daleko od toga. Medijator bi trebala biti osoba koja je kroz svoj životni put, a na pozicijama koje je obavljala na nekim dužnostima pokazala uspješnost u vršenju istih. Radončić niti jedan mandat nije doveo do kraja, pa se može reći da je ostao ‘ministar u pokušaju’.

    Medijator može biti osoba koja iza sebe nema niti jednu aferu, makar vezano za odnos prema državi, a Radončić je naprotiv generirao i stvarao afere sve zbog svog ličnog interesa.

    Na čitaocima Patrije je da ocijene o kakvom se ‘političaru’ radi.

    Nervoza Radončića raste kako uviđa da truhlog kompromisa, za račun etničkih politika, koji nije ništa drugo nego etnička podjela države Bosne i Hercegovine, neće biti!

    Podsjetit ćemo da je zamišljeni model izmjena Izbornog zakona BiH, po saznanjima Patrije, osmišljen već prije nekoliko mjeseci na relaciji Dragan Čović – Fahrudin Radončić – Delegacija EU u BiH, te da je u tom smislu, međunarodnim zvaničnicima, putem sporednih diplomatskih kanala predstavljen kao najlakša moguća opcija.

    Po toj opciji suštinski bi bili uvaženi zahtjevi HDZ-a, što objašnjava pregalničko zalaganje lidera SBB-a za HDZ-ovo takozvano legitimno predstavljanje i njegovo lobiranje u SDA i SDP-u s ciljem da se pod pritiskom međunarodnih zvaničnika izađe u susret zahtjevima HDZ-a.

    O tome Patria neće prestati pisati, ma koliko konsultant i medijator Radončić omalovažavao i lažima narušavao ugled ove medijske kuće.

    Dodik i Okolić održali tajni sastanak sa srpskim oficirima iz Oružanih snaga BiH: “Šta vas briga o čemu smo razgovarali”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Najviše rangirani oficiri srpske nacionalnosti u Oružanim snagama BiH održali su prošle srijede tajni sastanak članom Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Miloradom Dodikom i zamjenikom ministra odbrane BiH Mirkom Okolićem, saznaje Istraga.ba. Sastanku su, u ime Oružanih snaga BiH, prisustvovali generalmajor Gojko Knežević, inače zamjenik načelnika Zajedničkog štaba OS BiH zadužen za resurse, zatim generalmajor Radovan Ilić, komandant OK OS BiH, brigadir Radovan Jović i brigadir Milorad Krajšumović, komandant Trećeg pješadijskog RS puka u Oružanim snagama BiH.O ovom sastanku javnost nije obaviještena.

    general Gojko Knežević

    Da je Dodik u srijedu (15. decembra) bio u Istočnom Sarajevu dokazuje i saopćenje njegovog Kabineta kojim obavještavaju javnost da je “u Istočnom Novom Sarajevu počeo je sastanak predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltije sa načelnikom te općine Jovanom Katićem”. Ali o sastanku sa navišim oficirima Oružanih snaga BiH – ni riječi.

    Pozivali smo Mirka Okolića, zamjenika ministra odbrane BiH, kojeg smo upitali da li su on i još trojica najviše rangiranih oficira srpske naconalnosti u srijedu imali tajni sastanak sa Miloradom Dodikom.

    “Pazite, mogu biti 66-orica. Ako je to stvar da se desio neki ručak, to je sasvim normalna stvar. Ali da je bio sastanak koji je održan zvanično – nije bio. I, što se mene tiče, kada god bude sastanak zvaničan sa članom Predsjedništva, nijedan sastanak nije zabranjen”, kazao nam je Okolić.

    “Dobro, da preformulišemo pitanje. Da li ste se u srijedu sreli sa Dodikom i oficirima Oružanih snaga BiH”, pitali smo ponovo  Mirka Okolića.

    “Ne trebate ništa preformulisati. Rekao sam Vam ja šta sam Vam rekao”, kazao je Okolić.

    “Da li ste u srijedu vidjeli Kneževića, Ilića i Jovića”, nastavili smo s pitanjima.

    “Kako da ne, ja njih viđam svakog dana”, potvrdit će, na kraju, zamjenik ministra odbrane BiH.

    “A da li ste”, upitali smo opet, “s njima bili u zgradi Vlade RS u Istočnom Sarajevu”.

    “Pazite šta sam vam rekao. I ako smo bili – šta? Kakve to veze ima sa javnim izjavama. Ja, evo, jesam bio. I sa mnom budu često Ilić i Knežević i ostali generali”, odgovorio je Mirko Okolić.

    “Da li je bio gospodin Dodik s vama”, glasilo je novo pitanje.

    “Je l’ vi mene razumijete? Je li vi mene razumijete? Kakvo to pitanje postavljate. Predsjednik Dodik i ja se nađemo kad god ima potrebe da se nađemo”, nervozan je bio zamjenik ministra odbrane.

    “O čemu ste razgovarali”, pitali smo Okolića.

    “Šta vas briga o čemu smo razgovarali. Razgovarali smo o nekim  privatnim stvarima”, odgovorio je SNSD-ov kadar Mirko Okolić.

    Podsjećamo, nakon Deklaracije SNSD-a usvojene na Palama, vlasti Republike Srpske okupljene oko partije Milorada Dodika, usvojile su zaključke kojim su obavezale entitetsku Vladu da u roku od šest mjeseci pripremi zakon o formiranju vojske Republike Srpske.

    “U Ustavu BiH piše da postoji vojska Republike Srpske”, kazao je Milorad Dodik u oktobru ove godine, prije nego je i formalno pokrenuta procedura ukidanja Oružanih snaga BiH.

    Član Predsjedništva BiH iz RS-a tada je rekao da je među pripadnicima Oružanih snaga BiH provedena anketa, te da “Srbi ne žele vojsku na nivou BiH”. Narodna skupština Republike Srpske  usvojila je 10. decembra ove godine zaključke kojim je je obavezala Vladu RS da pripremi zakon o entitetskoj vojsci. To je naišlo na brojne osude u dijelu međunarodne zajednice.  Međutim, nekoliko država članica EU  smatra da Dodik ne bi trebao biti sankcionisan zbog svojih poteza. Prema informacijama Istrage, sredinom ove sedmice se Dodik u Istočnom Sarajevu susreo i sa predstavnicima ambasada Mađarske, Hrvatske, Poljske i Slovačke. O čemu se razgovaralo, pokušali smo saznati od slovačkog ambasadora u BiH Martina Kača, ali on nije odgovarao na naše upite.

    Ovo je prijedlog HDZ-a BiH za deblokadu Federacije: Čović traži etničko glasanje u Vladi FBiH i da, umjesto jedne trećine, predsjednika Federacije predlaže polovina kluba u Domu naroda FBiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Zakonom o Vladi FBiH nije osiguran jednako vrijedan glas predstavnicima konstitutivnih naroda, odnosno utjecaj prigodom donošenja odluka o radu Vlade FBiH”, navedeno je u “radnom materijalu” kojeg je HDZ BiH dostavio Predstavničkom domu Federacije BiH.

    Stoga je, smatraju u HDZ-u BiH, nužno riješiti način odlučivanja na sjednicama Vlade FBiH, što bi, prema njihovom mišljenju, deblokiralo Federaciju BiH. U stvarnosti bi to, međutim, izgladalo obrnuto. Naime, Vlada Federacije BiH sada donosi odluke prostom većinom i uopće nije bitno da li je i koliko je ministara iz reda određenog konstitutivnog naroda glasalo za odluku. HDZ BiH sada želi da se u Vladi FBiH odlučuje po istom principu kao u Vijeću ministara BiH. Ili, da pojednostavimo, da jedan ministar (potpredsjednik Vlade) može blokirati odluku za koju je glasalo preostalih šesnaest ministara.

    Osim što traže drugačiji način odlučivanja u Vladi FBiH, HDZ BiH traži i izmjenu načina izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.

    “U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH najmanje polovina izaslanika iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih izaslanika u Domu naroda mogu kandidirati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH”, navedeno je u HDZ-ovom dolkumentu.

    Šta bi to značilo u praksi? Prema važećim propisima, da bi neko bio kandidiran za predsjednika ili potpredsjednika Federacije, mora prikupiti potpise 1/3 delegata u klubu iz kojeg naroda dolazi. S obzirom na to da u klubovima konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH  mora biti po 17 delegata, za kandidaturu je nužno prikupiti najmanje šest potpisa u određenom klubu. HDZ sada predlaže da se prikupi devet potpisa. S obzirom na načn delegiranja delegata u Dom naroda FBiH, HDZ BiH bi zauvijek imao kontrolni paket za izbor predsjednika ili potpredsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda.

    Pored pitanja u vezi sa Vladom FBiH i Domom naroda, HDZ BiH u “radnom dokumentu”, kao preduslov za deblokiranje Federacije, traži i hitno rješevanje imenovanja direktora Federalne uprave policije i Federacine televizije

    Nikolai Patrušev uskoro u Beogradu: Prvi Putinov obavještajac, sa crne američke liste, dolazi Srbiju da razgovara o BiH i Kosovu

    Piše:
    Redakcija
    -

    Nikolai Patrušev, sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost Rusije dolazi u Beograd, objavili su ruski mediji. Patrušev bi u Srbiju trebao stići do kraja februara.

    Jedan od najbitnijih saradnika predsjednika Vladimira Putina u Beogradu bi trebao razgovarati sa čelnicima srbijanskih obavještajnih službi, a glavna tema, prema pisanju ruskih medija, bit će “dobrovoljci” iz BiH, Albanije i sa Kosova koji, navodno, ratuju u Donbasu, na strani ukrajinskih vlasti.

    Ria Novosti pišu da je informaciju o dolasku Patruševa sa javnošću podijelio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

    Podsjećamo, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao krajem sedmice u u intervju Russia Today da je zapadni Balkan “postao leglo kriminala gdje se regrutiraju plaćenici u sukobima koje potiču Amerikanci”.

    “Imamo informacije da su militanti iz Kosova, Albanije i Bosne i Hercegovine regrutovani kako bi ‘izbacili Rusiju iz balansa’, što uključuje i njihovo slanje u Donbas (istočnu Ukrajinu). Radimo na tome da potvrdimo te informacije”, rekao je Lavrov za RT.

    Zvaničnici BiH i Kosova su negirali ove informacije ruskog ministra vanjskih poslova. No, svega tri dana kasnije, prvi Putinov obavještajac Nikolai Patrušev najavljuje dolazak u Srbiju kako bi “razmijenio informacije” o “militantima iz BiH, Albanije i Kosova”, koji ratuju u Donbasu, regiji na istoku Ukrajine čiji su dio okupirale proruske paravojne formacije.

    Nikolai Patrušev je bivši direktor ruske obavještajne službe FSB. U aprilu 2018. godine američko Ministarstvo finansija (OFAC) u saradnji sa State Departmentom uvelo je sankcije ovom Putinovom obavještajcu.

    “Ruska vlada je uključena u niz zlonamjernih aktivnosti širom svijeta, uključujući nastavak okupacije Krima i podsticanje nasilja u istočnoj Ukrajini, snabdijevanje Asadovom režimu materijalom i oružjem dok bombarduju vlastite civile, pokušavajući da potkopaju zapadne demokratije i zlonamjerne sajber aktivnosti. Ruski oligarsi i elite koji profitiraju od ovog korumpiranog sistema više neće biti izolovani od posljedica destabilizirajućih aktivnosti njihove vlade”, saopćili su tada iz Ministarstva finansija SAD-a obrazlažući odluku o uvođenju sankcija za sedam ruskih oligarha, dvanaest ruskih kompanija i sedamnaest zvaničnika Ruske Federacije među kojima je bio i Nikolai Patrušev.

    Jedna od organizacija koja je, uz pomoć ruskih obavještajnih službi, djelovala na istoku Ukrajine je privatna zaštitatska agencija Wagner. Ova agencija blisko sarađuje sa ruskim Ministarstvom odbrane.

    “Aktivnosti PMC Wagner u drugim zemljama, uključujući Ukrajinu, Siriju, Sudan i Libiju, izazvale su nesigurnost i podstakle nasilje nad nedužnim civilima”, konstatiralo je 2020. godine Ministarstvo finansija SAD-a, uvodeći sankcije ruskom biznismenu Yevgeniyu Prigozhinu, koji je označen kao finansijer Wagnera. 

    Već smo objavljivali da je nekoliko srbijanskih i bh. državljana preko agencije Wagner ratovalo u Ukrajini. No, oni su bili na strani proruskih separatista koji su, okupirajući 30 posto ukrajinske regije Donbas, formirali dvije paradržave – Luhanjsku narodnu republiku i Narodnu republiku Donjeck.

    No, ruski zvaničnici sada optužuju Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Albaniju da na teritoriju Ukrajine šalju “džihadiste”, koji bi se borili protiv ruskih paravojnih formacija. Upravo je to, potvrdit će za Tanjug srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, glavni razlog dolaska Nikolaia Patruševa u Beograd. Krajem prošle godine, tačnije 3. decembra, ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin u Rusiji se sastajao sa Patruševim. Bio je to njihov treći sastanak tokom 2021. godine.

    “Ministar unutrašnjih poslova Republike Srbije Aleksandar Vulin i sekretar Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Nikolaj Patrušev ocijenili su u Moskvi da je u posljednjih šest mjeseci značajno unaprijeđena saradnja između Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije i organa bezbjednosti Ruske Federacije”, saopćeno je tada iz MUP-a Srbije.

    Nikolai Patrušev, već smo naveli, slovi za jednog od najmoćnijih ljudi u Rusiji. On je jedan od najbližih saradnika Vladimira Putina. Sin Nikolaia Patruševa je aktualni ministar poljoprivrede u Vladi Ruske Federacije. Istoga dana kada je njegov otac Nikolai u Moskvi primio srbijanskog ministra Aleksandra Vulina, Dmitri Patrušev je boravio u Zagrebu gdje se sastao sa zvaničnicima Vlade Republike Hrvatske.

    “Hrvatska je za Rusku Federaciju jedan od glavnih partnera u EU”, kazao je tada u Zagrebu ruski ministar  poljoprivrede Dmitrij Patrušev.

    Posljednjih mjeseci, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović otvoreno je stao na stranu Ruske Federacije tokom ukrajinske krize.

    “Dok sam predsjednik (Hrvatske) bit ću protiv toga da se NATO širi igdje. Mislim da onaj ko zagovara da se NATO širi na Ukrajinu ugrožava i hrvatski interes. Jer mi smo u NATO-u, netko sutra može naše ljude netko tamo poslati”, rekao Milanović krajem prošle sedmice.

    Johann Sattler, govoreći iza zatvorenih vrata, zastupnicima u EU Parlamentu poručio: “Srbi imaju neke legitimne zabrinutosti, sankcije će od Dodika napraviti mučenika”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Sankcije bi od Milorada Dodika napravile martira (mučenika)”, kazao je šef Delegacije EU Johann Sattler govoreći prije dva dana, iza zatvorenih vrata, pred članovima Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta.

    Tri nezavisna izvora iz Brisela potvrdila su za Istragu da je Sattlerov govor koji je bio zatvoren za javnost, imao nekoliko spornih detalja. Šef Delegacije EU u BiH je, kako tvrde naši izbori, osudio stav Milorada Dodika o ruskoj agresiji na Ukrajinu.

    “Osudio je i odluke vlasti u Republici Srpskoj o formiranju entitetske agencije za lijekove i visokog sudskog i tužilačkog vijeća”, prenosi jedan od sagovornika Istrage.

    No, ono što je zasmetalo pojedinim euro parlamentarcima je Sattlerov stav o državoj imovini.

    “Srbi imaju neke legitimne zabrinutosti”, kazao je Sattler članovima Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta.

    Te zabrinutosti, objasnit će šef Delegacije EU u BiH, odnose se na pitanja državne imovine.

    Podsjetimo, Narodna skupština Republike Srpske je prošlog mjeseca usvojila Zakon o imovini RS kojim se “nepokretna imovina koja se smatra vlasništvom subjekata javne vlasti iz člana 2. ovog zakona, koju ti subjekti koriste za obavljanje njihove djelatnosti i funkcionisanje, po sili zakona svojina je tih subjekata”.

    Ovaj Zakon vlasti Republike Srpske namjeravaju usvojiti po hitnoj proceduri, čime će obavezati institucije RS da i imovinu Bosne Hercegovine, suprotno presudama Ustavnog suda BiH, knjiže na entitet.

    Sattler, prema izvorima Istrage iz Brisela, nije osudio ove postupke NSRS, ističući, pak, da “Srbi imaju neke legitimne zabrinutosti” u vezi sa ovim pitanjima.

    Govoreći o drugim problemima u BiH, Johann Sattler je kazao da su “izmjene Izbornog zakona uslov da BiH dobije status kandidata za članstvo u EU”. Time je izravno podržao stavove HDZ-a BiH, odnosno Dragana Čovića kojeg je ranije proglasio “šampionom evropskih integracija”.

    Za razliku od Sattlera, visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt je bio mnogo oštriji prema Dodiku i Čoviću. Schmidt je, prema informacijama Istrage, jasno dao do znanja da izbori u BiH moraju biti održani ove godine, bez obzira na izmjene Izbornog zakona.

    “Schmidt je, također, kazao da će OHR smijeniti Milorada Dodika ukoliko proglasi nezavisnost Republike Srpske”, prenijeli su sagovornici Istrage iz Brisela.

    Odabrala Angelina Eichhorst: O državnim pitanjima i izmjenama Ustava bez stranaka ljevice!

    Piše:
    Redakcija
    -

    HDZ 1990 u državnom Parlamentu nema nijednog zastupnika. Ali za šefa te stranke Iliju Cvitanovića bilo je mjesta u velikoj sali zgrade Delegacije EU. Tu se pregovaralo o izmjenama Ustava BiH i izmjenama Izbornog zakona koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH. Društvo u velikoj sali  odrabrala je Angelina Eichhorst. Uz pomoć Johanna Sattlera, šefa Delegacije EU u BiH.

    Elmedin Konaković je predsjednik NiP-a. Njegova stranka u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH ima samo jednog zastupnika. NiP je, procijenila je Eichhorstova, “relevantan sagovornik” za ustavna pitanja. SBB Fahrudina Radončića u Predstavničkom domu ima jednu zastupnicu. No, i on je dobio poziv za “veliku salu” da se bavi “državnim pitanjima”. U velikoj sali je bila i delegacija NES-a. Relevantni su za EU zvaničnike iako u Predstavničkom domu imaju svega jednog zastupnika. Osim nabrojanih, “visokom politikom” su se bavili još i čelnici SDA i HDZ-a BiH.

    Za ljevičarske partije, Našu stranku, SDP i DF, u velikoj sali nije bilo mjesta. U klubovima ove tri stranke djeluje jedanest državnih zastupnika. Ali Angelina Eichhorst je procijenila da za njih nema mjesta u velikoj sali.

    “Niko nas nije ni zvao u veliku salu u kojoj se pregovaralo o političkim pitanjima”, kaže za Istragu Zlatan Begić, državni zastupnik DF-a koji je u četvrtak učestvovao na pregovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH.

    U velikoj sali, prema informacijama Istrage, razgovaralo se o elektorskom modelu izbora članova Predsjedništva BiH. To je onaj model o kojem smo pisali prije dva dana, prema kojem jedan glas u Širokom Brijegu vrijedi kao trinaest glasova u Sarajevu.

    PRema ovom prijedlogu, Federacija BiH bi bila jedna izborna jedinica. Svi kandidati za dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH  bi bili na istom glasačkom listiću. Prvi kandidat bi bio biran iz reda „bošnjačkog naroda i ostalih“, dok bi drugi bio bira iz reda „hrvatskog naroda i ostalih“. Oznaka prvih kandidata (BO) bi bila 701, dok bi oznaka drugih kandidata (HO) bila 702. I to, na prvi pogled, ispunjava evropske standarde, što znači da bi presude iz Strazbura bile provedene. No, onda nastaje problem. Nejednaka vrijednost glasa. Evo i kako. Svaki od deset kantona i Brčko distrikt bi davali određeni broj elektora. Dva kandidata koja skupe najveći broj elektora bi ušla u Predsjedništvo BiH. Krenut ćemo od Tuzlanskog kantona, kao najmnogoljudnijeg u Federaciji. Ukoliko bi, prema HDZ-ovom prijedlogu, u tom kantonu pobijedio kandidat sa liste 701 (kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih), on bi osvojio 20 elektora. Ako bi, pak, u tom kantonu pobijedio kandidat sa liste 702 (kandidat iz reda hrvatskog naroda i ostalih), on bi osvojio svega tri elektora. U praksi to znači ovo: ukoliko bi u TK pobijedio Denis Bećirović, bilo bi mu upisano 20 elektora. Ukoliko bi najviše građana TK glasalo za Željka Komšića, on bi dobio samo tri elektora.

    O rasporedu elektorskih glasova, delegacije partija iz velike sale nisu se uspjele dogovoriti. I tako je propala prva runda pregovora pod pokroviteljstvom EU.

    U maloj sali se razgovaralo o tehničkim pitanjima. Osim NS-a, SDP-a i DF-a, sastanku su prisustvovali i predstavnici stranaka koje su pregovarale u velikoj sali. Tema su bili skeneri, računari, otisci prstiju, tabele i birački odbori. Na stolu je bio onaj prijedlog izmjena Izbornog zakona kojeg je Istraga objavila još krajem januara. Evo, kliknete li ovdje, moći ćete pročitati o čemu se radi.

    Tehnička pitanja nazvana “izborni integritet” su nešto oko čega se slažu skoro sve partije. Ali HDZ ima jedan preduvjet – izmjena procedure izbora članova Centralne izborne komisije. Članove CIK-a bira samo Predstavnički dom. HDZ BiH želi da o tome odlučuje i Dom naroda BiH. Slično je predlagao i SNSD, a njihov prijedklog možete pročitati klikom na ovo mjesto. Članov delegacija stranaka iz Sarajevo nisu pristali na ovaj prijedlog i  pregovori su propali.

    Nove sankcije iz SAD-a: Gordana Tadić i Asim Sarajlić na američkoj crnoj listi

    Piše:
    Redakcija
    -

    Bivša glavna državna tužiteljica, a trenutno samo tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić od danas je na crnoj listi SAD-a. Na listi sankcija je i ime Asima Sarajlića, aktualnog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    “Gordana Tadić je obavljala dužnost glavne tužiteljice u Tužilaštvu BiH od 2019. do 2021. godine. Tokom 2021. godine službeno je smijenjena od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća nakon što nije dodijelila predmete tužiocima putem automatizovanog predmeta. Sistem raspodjele dizajniran da spriječi donošenje odluka o dodjeli tužioca na osnovu ličnih ili političkih razloga. Osim toga, Tadić je, kako se navodi, iskoristila svoju poziciju glavnog tužioca da promovira svoje lične i porodične interese. Nadalje, navodno je naplatila državnu stambenu naknadu putem fiktivnog ugovora”, navedeno je u obrazloženju odluke američkih vlasti.  

    “Asim Sarajlić je poslanik u Parlamentu Bosne i Hercegovine (BiH) i donedavno je bio visoki funkcioner Stranke demokratske akcije (SDA) u BiH. Sarajlić je ozloglašeni subjekt “afere Asim”, političke korupcionaške afere u kojoj je uhvaćen kako obećava posao supruzi partijskog delegata u zamjenu za traženo glasanje o poziciji unutar političke stranke. Sarajlić je optužen za dodatna krivična djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja i trgovinu uticajem. Sarajlić je također zloupotrijebio svoj položaj u odnosu na BH Telecom, veliko državno preduzeće u BiH. U tom svojstvu, Sarajlić je lično prihvatao plaćanje od kandidata za posao u zamjenu za radna mjesta, i inače je vršio neumjeren uticaj na proces zapošljavanja. U sklopu ove aktivnosti, Sarajlić je preporučio kandidate koji su navodno bili ozbiljno nedovoljno kvalifikovani, što narušava integritet kompanije”, piše u obrazloženju odluke kojom je Asim Sarajlić stavljen na crnu listu SAD-a.

    Danas je Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) odredio sedam pojedinaca  u četiri zemlje zapadnog Balkana. Na listi je bivši makedonski premijer Nikola Gruevski,  te bivši predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović. 

    Sud BiH presudio: Članovi CIK-a izabrani u skladu sa Izbornim zakonom

    Piše:
    Redakcija
    -

    Aktualni članovi Centralne izborne komisije BiH izabrani su u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Sud BiH je 21. aprila ove godine odbio tužbu bivšeg člana CIK-a Branka Petrića koji je osporavao izbor aktualnih članova CIK-a.

    “Prema ocjeni ovog vijeća paušalni su prigovori tužitelja da imenovani kandidati za članove CIK-a nisu pravni stručnjaci s iskustvom u provedbi izbora ili izborni stručnjaci”, navedeno je u odluci Suda BiH.

    Branko Petrić je osporavao i pravo Predstavničkog doma da, bez prethodno provedene konkursne procedure, imenuje članove Centralne izborne komisije BiH.

    “Sud je stanovišta da je Predstavnički dom PS BiH, kada je samostalno imenovao, postupao neposredno i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima Parlamentarne skupštine BiH i prema relevantnim propisima Izbornog zakona BIH, na koji način je osigurao da CIK ima sedam članova u skladu sa članom 2.5 Izbornog zakona BiH”, piše u obrazloženju odluke.

    Podsjećamo, u martu 2020. godine Predstavnički dom PS BiH je imenovao Vanju Bjelicu Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeda Šantića za članove Centralne izborne komisije BiH nakon što je, prehodno, istekao mandat Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmedu Šantiću. Parlamentarne komisije su kasnile sa procedurom i kandidatskom listom što je ostavilo mogućnost Predstavničkom domu PS BiH da imenuje navedene članove. Petrić je, potom, podnio tubu Sudu BiH tražeći poništavanje imenovanja. No, Sud BiH ga je odbio. Na ovu odluku se ne može izjaviti redovna žalba, ali se može pokrenuti vanredni pravni lijek u roku od 30 dana.

    Osim toga, lideri HDZ-a i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik su od 2020. godine tvrdili da je aktualni saziv članova CIK-a izabran suprotno Izbornom zakonu. Međutim, Sud BiH je potvrdio da je proces imenovanja proveden u skladu sa Izbornim zakonom.

     

    1...101112...40Stranica 11 of 40

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj