Kada je u našoj torbi ugledala šljem i pancire, carinska službenica na kijevskom aerodromu izgledala je pomalo zbunjeno. Žurno će, potom, otići u drugu prostoriju, odakle je izašla u pratnji znatno starijeg kolege. Brzi pregled potrebne dokumentacije i upit – ko je najpoznatiji bosanski fudbaler.
„Edin Džeko“, odgovorio je kolega Denis Bajrović.
Poslije ovoga sve je bilo lakše. Mladić koji nam je iznajmio automobil kaže da zna gdje je Bosna i Hercegovina.
„Slične nas muke muče“, govori nam dok priprema automobil za put.
Četiri trake autoputa vode ka centru Kijeva. S desne strane primjećujemo tablu – na kojoj piše Lugansk i Odesa. Mi ćemo ka ovom prvom. Ali ne još. Sat-dva prije nego smo sletjeli, ukrajinska misija OSCE-a objavila je izvještaj za prošlu godinu. No, prvo dnevni izvještaj.
Za dva dana, od 4. do 6. februara, registrirano je 39 eksplozija. Sve su bile u regionima Lugansk i Donjeck, gdje od 2014. godine traju „sporadične“ borbe između snaga pod kontrolom ukrajinske vlade i proruskih separatista koji su okupirali nekoliko gradova na istoku te države. Na karti u okviru ovog teksta, jasno je ucrtana linija razgraničenja.
Ta linija je od Kijeva udaljena nekih 1000 kilometara prema Rusiji. Da biste lakše shvatili, linija fronta je od glavnog ukrajinskog grada Kijeva udaljena, otprilike, koliko je Minhen udaljen od Sarajeva.
OSCE u svom izvještaju piše da je u posljednjih 48 sati u regiji Donjeck zabilježeno 416 kršenja primirja. U regiji Lugansk bilo je nešto mirnije.
„Misija je zabilježila 35 kršenja primirja, uključujući jednu eksploziju“, piše u dnevnom izvještaju OSCE-a.
U godišnjem izvještaju OSCE-a, objavljenom u ponedjeljak, navedeno je da je tokom prošle, 2021. godine na tom području zabilježeno 93.902 kršenja primirja. Regijama Donjecka i Luhanska odjeknule su 1133 eksplozije. Ukupno je stradao (ranjen ili ubijen) 91 civil.
Rat, dakle, traje, iako se svi spremaju za pravi rat.
Dva i po sata vožnje od Kijeva ka granici sa Bjelorusijom je grad Pripjat. Ovaj grad duhova, nalazi se svega nekoliko kilometara od Černobila. Nakon nuklearne katastrofe 1986. godine, niko više ne živi tu. Prošlog vikenda, ukrajinska Nacionalna garda, policija i hitne službe u Pripjatu su vježbale borbenu gotovost.
vježbe u Pripjatu, foto: The Kyiv Independent
Ruske i bjeloruske snage borbenu bi gotovost trebale provjeriti ove sedmice. Mjesecima se već piše o koncentrisanju ruske vojske na ukrajinskim granicama. No, pogledaju li se pažljivo karte, može se primijetiti da je ruska vojska, zapravo, Ukrajinu ostavila u „potkovici“. Najveći broj ruskih vojnika koncentrisan je u blizini ukrajinskih regija koje su 2014. godine okupirale proruske paravojne formacije. CNN objavljuje da je posljednih dana došlo do dodatnog pomijeranja ruske vojske prema ukrajinskoj granici.
Svijet strahuje od napada. No, u samom Kijevu ne može se primijetiti neko neuobičajeno ponašanje. Saobraćajne gužve dokaz su da glavni grad Ukranije živi normalno, iako bi, prema tvrdnjama američkih generala, bio zauzet u roku od 72 sata ako bi Rusija pokrenula ofanzivu.
Na istoku Ukrajine, rekosmo, rat traje. Na kontrolnom punktu Stanica Luganska, prošle je sedmice ranjen ukrajinski vojnik. Dva dana kasnije, u dijelovima Ukrajine pod kontrolom separatista stradao je jedan civil. No, sporadične pucnjave i ove žrtve već odavno nisu u vijestima svjetskih medija.
Ukrajinska kriza započela je na Trgu Majdan. Te 2014. godine, započelo je rušenje proruskih vlasti. Rusi su odgovorili okupacijom Krima i podrškom separatistima u dvije regije na istoku Ukrajine, na području Donjeckog bazena. Taj bazen se zove još i Donbas.
Iz Donbasa je i Ivan, ulični svirač na Trgu Majdan. Ne zanima ga baš politika. Ali ona mu je odredila život.
“Prošle i sadašnje akcije Rusije protiv Ukrajine nisu stvar samo Ukrajine ili Evrope. One imaju ozbiljne globalne implikacije. Nepoštvanje osnovnih principa međunarodnog prava, Povelje UN-a i osnovnih principa međunarodnih odnosa usmjerenih prema drugoj državi izaziva ozbiljnu zabrinutost. Ova pravila važe za sve. I stalni član Vijeća sigurnosti ima posebnu odgovornost u pridržavanju Povelje”, piše, pored ostalog, u izjavi Evropske Unije koju je na na sjednici Generalne skupštine UN-a podržao i ambasador BiH Sven Alkalaj.
Bosna i Hercegovina se, tako, pridružila evropskim zemljama koje su podržale zjavu EU o situaciji o Ukrajini. Jedina država koja nije podržala ovu izjavu je Srbija čiji ambasador uopće nije prisustvovao sjednici Generalne skupštine UN-a tokom rasprave.
“Europska unija oštro osuđuje kontinuirane agresivne akcije i prijetnje Rusije protiv Ukrajine, uključujući neviđenu vojnu izgradnju u blizini granice s Ukrajinom i u Crnom moru i kroz raspoređivanje borbenih snaga u Bjelorusiji i zajedničke vježbe s Bjelorusijom i poziva Rusiju na deeskalaciju, da se pridržava međunarodnog prava i da se konstruktivno uključi u dijalog kroz uspostavljene međunarodne mehanizme. EU na ova najnovija kršenja odgovara dodatnim restriktivnim mjerama, uključujući sve ekonomske odnose sa područjima pod kontrolom nevladinih organizacija, kao i imenovanja protiv pojedinaca i subjekata odgovornih za podrivanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, u koordinaciji s našim partnerima”, navedeno je u izjavi.
EU, piše dalje, ponovno potvrđuje svoju opredijeljenost za daljnju podršku otporu Ukrajine, uključujući borbu protiv sajber i hibridnih prijetnji, te borbu protiv dezinformacija.
“Ono što se dešava u Ukrajini utiče na sigurnost svake zemlje članice UN. Stoga pozivamo Rusiju da poštuje principe Povelje UN-a, da deeskalira i da se uključi u diplomatske aktivnosti. Generalni sekretar UN-a je prošle sedmice naglasio „Ne postoji alternativa diplomatiji. Sva pitanja se mogu i moraju rješavati i rješavati u diplomatskim okvirima”, piše u izjavi koju je, rekosmo, podržala i Bosna i Hercegovina.
Jedan dio izjave posvećen je zbivanjima u istočnoj Ukrajini, odnosno u regijama Luhanjsk i Donjeck,
“EU oštro osuđuje odluku predsjednika Putina da prizna područja pod kontrolom Donjecke i Luganske Ukrajine kao nezavisne entitete i odluku o slanju ruskih trupa u te oblasti. Pozivamo Rusiju da poništi ove odluke”, navedeno je u izjavi EU.
Osim zbivanja na istoku Ukrajine, u izjavi EU su osuđene i ruske akcije na Krimu, ukrajinskom poluotoku koji je Rusija 2014. godine, suprotno međunarodnom pravu, anektirala.
“Ovih dana obilježavamo osam godina od početka neprijateljskih ruskih političkih i vojnih akcija protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, koje su dovele do nezakonite aneksije Autonomne Republike Krim i grada Sevastopolja od strane Ruske Federacije. Ova nezakonita aneksija i potonje ruske akcije na poluostrvu i u okolnim vodama su očigledna povreda međunarodnog prava i ključnih principa međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. Oni ostaju direktan izazov međunarodnoj sigurnosti, sa ozbiljnim implikacijama na međunarodno pravo koje štiti suverenitet teritorijalni integritet i jedinstvo svih država”, piše, pored ostalog u izjavi EU koju je podržala Bosna i Hercegovina i sve druge evropske države, osim Srbje.
Kompletan tekst izjave možete pročitati klikom na ovaj link.
“SAD i njihovi saveznici organizirali ‘masakr’ muslimana u Srebrenici, optužujući Srbe za ‘genocid’”, objavljeno je na portalu Tsargrad TV-a iza kojeg stoji ruski oligarh Konstantin Malofeef.
U tekstu koji obiluje teorijama zavjere, manipulisanja činjenicama i lažima, autor Igor Pshenichnikov navodi da su “Srbi, koje je predstavljao predsjednik Milošević, ne bez pomoći čelnika ‘nove Rusije’, sredinom 1990-ih učinili su ustupke Zapadu”.
“Najprije su 1995. bili prisiljeni potpisati Daytonski sporazum, koji je, čini se, zaustavio rat u Bosni, koji Beograd nikako nije izgubio, i konsolidirao proces kidanja Jugoslavije u komadiće. Kao rezultat ovih sporazuma, među čijim jamcima bila Rusija, nastala je umjetna državna tvorevina Bosne i Hercegovine (BiH). A od Jugoslavije je, uzimajući u obzir dotadašnje otcijepljene Hrvatske, Slovenije i Makedonije, ostala samo zajednica Srbije i Crne Gore”. Tada su SAD i njihovi saveznici organizirali ‘masakr’ muslimana u Srebrenici, optužujući Srbe za ‘genocid’. Beograd je još uvijek uvjeren da su zapadni stručnjaci krivotvorili ‘dokaze’ o masakru koji je navodno izvršila vojska bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića. Ali ko želi slušati Srbe? Ipak, ovaj lažnjak je bio temelj za progon čelnika bosanskih Srba i općenito je postao izgovor kolektivnom Zapadu da demonizira sve Srbe”, navodi Pshenichnikov u tekstu objavljenom u medijima pod kontrolom oligarha Maleofeeva.
Igor Pshenichnikov piše da je “tužan rezultat ustupaka i ponižavajućih dogovora za Srbe sa Zapadom”.
“Od Jugoslavije do 2000. postojao je mali stub u obliku zajednice Srbije i Crne Gore. Godine 2006., kao rezultat ‘narodnog referenduma’ održanog pod nadzorom Sjedinjenih Država, Crna Gora je istupila iz unije sa Srbijom i nekoliko godina kasnije uvučena u NATO. Gotovo sve bivše republike SFRJ – Makedonija (sada – Sjeverna Makedonija), Slovenija, Hrvatska – postale su članice NATO-a. BiH će tamo biti uvučena. Kosovo je 2008. formalno proglasilo neovisnost, iako je de facto ova regija već početkom 2000-ih bila otrgnuta od Srbije. Sada okrnjenu i oglodanu Srbiju od jednog do drugog kraja možete preći autom za nekoliko sati”, piše u članku Pshenichnikov, inače zvijezda proruskih medija na Balkanu.
Tsargrad TV, na čijem je portalu objavljen spoorni tekst, pokrenuo je 2015. godine ruski oligarh Konstantin Malofeejev, koji podržava ideju “obnove Ruskog Carstva”. Malofeejev je financirao proruske separatiste na Krimu zbog čega se našao na crnim listama SAD-a i EU. Prvi urednik Tsargrad TV-a bio je Aleksandr Dugin, osnivač Pokreta Euroazija i jedan od ideologa ruske agresivne ekspanzionističke politike.Funkciju glavne urednice trenutno obavlja Daria Tokareva. Gradski sud u Moskvi nedavno je izrekao kaznu ovom kanalu od 120 hiljada rubalja zbog širenja lažnih vijesti o koronavirusu. Ranije je Tokareva sedam puta kažnjena zbog širenja informacija i fotografija maloljetnika bez pristanka njihovih roditelja.
Autor spornog teksta, Igor Pshenichnikov, ujedno je i urednik političke rubrike na web stranici Tsargrad. Ovaj nekadašnji savjetnik Ruskog instituta za strateška istraživanja (koja je pod direktnom kontrolom Putina i na čijem se čelu trenutno nalazi Mikhail Fradkov, dugogodišnji šef u ruskoj obavještajnoj službi) specijalizirao se kada je u pitanju širenje ruske propagande na prostorima bivših jugoslavenskih zemalja, posebno Kosova i Crne Gore.
Austor spornog teksta navodi da ga povijest Jugoslavije podsjeća na događaje u Ukrajini da se čini kao da se sve ponavlja kao plan.
“To nam govore naši srpski prijatelji koji imaju priliku promatrati sve što se događa u Ukrajini izvana i usporediti s onim što su imali prije više od 20 godina. Iscenirani ‘ruski masakr’ u kijevskom predgrađu Bucha je isti lažnjak, koji su izmislili Amerikanci u Srebrenici”, stoji u tekstu objavjenom na portalu čiji je stvarnbi osnovač Konstantin Malofeev.
Konstantin Malofeev i Milorad Dodik
Podsjećamo, prije tri godine Konstantinu Malofeevu je zabranjen ulazak u BiH. Prije toga Malofeev je bio u stalnom kontaktu sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom.
Ako pročitate samo naslov, na trenutak ćete pomisliti da je visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristio bonske ovlasti i poništio neustavni zakon Republike Srpske. Ali kada počnete detaljnije čitati saopćenje, shvatit ćete da je to još jedna u nizu nesuvislih izjava OHR-a.
“Visoki predstavnik Christian Schmidt želi naglasiti sljedeće: Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti RS je neustavan, protivan odlukama Ustavnog suda, te je stoga i antidejtonski. Također je u suprotnosti i sa privremenom zabranom raspolaganja državnom imovinom.Bilo kakve transakcije u okvirima ovog zakona su samim tim ništavne. Ovo je pitanje neustavnih aktivnosti vlasti RS. One moraju odmah poništiti ovaj zakon. Ukoliko zakon ne bude povučen, morat će snositi odgovornost zbog svih posljedica. Građani RS zaslužuju dobru upravu i odgovorne političare koji će raditi u skladu sa vladavinom prava,“ rekao je visoki predstavnik.
Visoki predstavnik, možete vidjeti, i sam tvrdi da je Zakon o nepokretnoj imovini RS – neustavan i antidejtonski. Ističe da su “bilo kakve transakcije u okvirima ovog zakona – ništavne”. Ali, uprkos tome, Christian Schmidt ne poseže za bonskim ovlastima.
“Ovo je pitanje neustavnih aktivnosti vlasti RS. One moraju odmah poništiti ovaj zakon”, navodi Schmidt.
Dakle, Christian Schmidt poziva vlasti Republike Srpske da ponište zakon za koji on tvrdi da je ništavan. Čemu, onda, poništavanje, ako je to već ništavno?
“Schmidt danas poseže za Bonskim ovlastima?”, naslovile su kolege sa politicki.ba svoj članak objavljen u četvrtak ujutro, vjuerujući na riječ visokom predstavniku Christianu Schmidtu.
Ako pažljivo pričitate njihov tekst, vidjet ćete da je visoki predstavnik uistinu najavio da će, zbog Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti RS, iskoristiti svoje ovlasti i staviti van snage, kako ga sam naziva, “antiustavni i antidejtonski zakon”.
Govoreći, naime, na konferenciji Fondacije Heinrich Boll posvećene 30. godišnjici početka opsade Sarajeva, visoki predstavnik Christian Schmidt se dotakao “državne imovine čiji status nije razriješen od vremena raspada bivše Jugoslavije i koja nije razriješena do danas”, ističući “agresivan način na koji RS želi napraviti vlastiti zakonski okvir koji je protivan ustavnom okviru BiH i Dejtonu”.
“Kada pogledam u listu svojih obaveza, ako bih dopustio da se to desi ne bih ispunio svoje obaveze”, piše Politicki.ba.
Novinarka bečkog lista Der Standard Adelheid Wolfl ga je potom upitala: “Šta ćete uraditi?”
“Čekamo do sutra. Zakon još nije potpisan”, odgovodio je Schmidt i obećao novinarki Der Standarda da će zakon proglasiti “ništavnim”.
To sutra je bilo jučer, odnosno u četvrtak, 7. aprila 2022. godine. I to sutra se pretvorilo u “malo sutra”. Zakon je potpisan i objavljen u Službenom glasniku RS. Ispod je dokument koji to dokazuje.
Zakon za koji Schmidt tvrdi da je “ništavan” na snagu stupa naredne sedmice. Visoki predstavnik ga nije poništio, iako je to obećao u direktnom TV prijenosu. Naprotiv, Schmidt je poništavanje Zakona zatražio od institucija Republike Srpske koje su i usvojile sporni “antidejtonski i antiustavni” Zakon. Ali to nije sve. Samo pet minuta prije nego što je Istraga.ba objavila da je Željka Cvijanović “potpisala Zakon”, Christian Schmidt je izdao svoje prvo “jučerašnje saopćenje”.
“Kako bi se izbjegla zabuna i spriječile negativne pravne posljedice, pozivam vlasti RS da preduzmu sve potrebne aktivnosti kako bi se navedeni Zakon o nepokretnostima koje se koriste za funkcioniranje javne vlasti RS odmah stavio van snage”, objavljeno je na stranici OHR-a u četvrtak u podne.
U tim je trenucima već bio izašao novi broj Službenog glasnika Republike Srpske i bilo je jasno da “antiustavni i antidejtonski zakon” potpisan i objavljen. No, Schmidtov ured to, očito, nije znao. Zato su nekoliko sati kasnije odlučili izdati novo saopćenje u kojem, ne koristeći bonske ovlasti, sporni Zakon o nepokretnoj imovini RS proglašavaju ništavnim, pa istovremeno pozivaju vlasti RS da ga “proglase ništavnim”.
Podsjećanja radi, ovo je već treći “antidejtonski i antiustavni” zakon objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske tokom mandata Christiana Schmidta.
U oktobru prošle godine je, opet Ukazom Željke Cvijanović, proglašen je “Zakon o neprimjenjivanju Odluke Visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH”.
Podsjećamo, Schmidtov prethodnik Valentin Inzko pred kraj je mandata nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, prema kojem je kažnjivo negiranje genocida i drugih zločina presuđenih na domaćim i međunarodnim sudovima. No, vlasti RS-a su odlučile da te odredbe ne vrijede na teritoriji RS-a.
“Proglašavam Zakon o neprimjenjivanju Odluke Visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH koji je Narodna skupština RS usvojila na Dvadesetoj posebnoj sjednici održanoj 30. jula 2021. godine”, navedeno je u Ukazu Željke Cvijanović.
Ovaj Zakon sadrži svega tri člana. U članu 1. se navodi da se “Odluka Visokog predstavnika neće primjenjivati na teritoriji RS”. U članu 2. piše da “nadležni organi RS neće sarađivati sa nadležnim organima BiH u pogledu primjene Odluke Visokog predstavnika. Član 3. precizira da će Zakon RS stupiti na snagu dan nakon objavljivanja u SLužbenom glasniku RS.
Zakon kojim Republika Srpska derogira odluke OHR-a je već odavno na snazi. Christian Schmidt nije reagirao. Kao što nije reagirao ni u vezi sa Zakonom o lijekovima Republike Srpske koji je objavljen 29. decembra prošle godine.
Neustavne aktivnosti vlasti Republike Srpske centralna su tema izvještaja visokog predstavnika Christiana Schmidta, upućenog ove sedmice Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Ovaj izvještaj bit će razmatran na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, zakazanoj za 11. maj. Istraga.ba je u posjedu ovog dokumenta OHR-a i u nastavku ćemo citirati ključne dijelove. Ukoliko, pak, želite pročitati kompletan izvještaj Christiana Schmidta, dovoljno je da kliknete ovdje.
“Od oktobra prošle godine entitetske vlasti Republike Srpske (RS), na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji predvodi član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, intenzivirali su svoje aktivnosti usmjerene na jednostrano preuzimanje državnih nadležnosti od strane entiteta RS u području, između ostalog, obrane, indirektnih poreza i pravosuđa.
Entitetski zakonodavni organ, Narodna skupština RS-a, usvojila je političke akte kojima se vlasti RS-a obavezuju da ih provedu kroz različite mjere. Ove mjere uključuju jednostrano povlačenje RS iz sporazuma o prijenosu koje su RS i entitet Federacije potpisale u prošlosti, te usvajanje sveobuhvatnih zakonodavnih obveza, od kojih su neke već realizirane. Ove radnje potkopavaju ustavne obaveze države i institucija uspostavljenih da izvršavaju te obaveze, što predstavlja poništavanje ključnih reformi provedenih u okviru Općeg okvirnog sporazuma za mir. Oni ne samo da narušavaju osnove Mirovnog sporazuma, već izravno prijete poništavanjem više od 25 godina napretka u izgradnji BiH kao države koja je čvrsto na putu ka integracijama u Evropsku uniju (EU)”, navedeno je u izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Opasnost, nastavlja visoki predstavnik, leži u tome da RS “neosporno dekonstruira ustavni okvir BiH, budući da se struktura države BiH kako je navedena Općem okvirnom sporazumu za mir, postupno raspada”.
“Kao konačni tumač civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir, ponavljam, kao što sam učinio i u svom izvještaju u studenom, da vlasti RS ozbiljno krše Mirovni sporazum”, konstatira Schmidt i ističe da napori i aktivnosti međunarodne zajednice ne obeshrabruju čelnike RS-a da nastave sa svojim akcijama.
U Izvještaju se, dalje, navode konkretne aktivnosti NSRS-a u vezi sa usvajanjem Zakona o lijekovima RS, Zakona o imovini RS, Zakona o VSTV-u RS …
“Vlasti RS-a još uvijek aktivno rade na potkopavanju države BiH, njenih nadležnosti i institucija, a time i Općeg okvirnog sporazuma za mir. S jedne strane, izabrani i imenovani iz RS-a u državne institucije nastavljaju paralizirati te institucije blokirajući njihovu sposobnost rada i odlučivanja. Kao rezultat toga, zakonodavni učinak ne postoji, reforme, uključujući one potrebne za napredak prema EU, u zastoju su, međunarodni sporazumi su na čekanju, a drugu godinu zaredom nema usvojenog državnog proračuna”, navodi visoki predstavnik.
Christian Schmidt podsjeća Vijeće sigurnosti UN-a i da je NSRS usvojila Zakon o neprihvatanju odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka koji je, izmjenama Krivičnog zakona BiH, inkriminisao negiranje genocida i drugih presuđenih ratnih zločina.
“Negiranje genocida, relativizacija ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca smanjeno nakon što je moj prethodnik u julu 2021. godine nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH.Međutim, takva praksa se nastavila“, piše Schmidt i kao primjere navodi murale ratnom zločincu Ratku Mladiću oslikane u Beogradu i nekim gradovima u Republici Srpskoj.
Visoki predstavnik podsjeća i da je, od 6. do 9. januara, zabilježeno nekoliko incidenti govora mržnje i prijetnji Bošnjacima u Bijeljini, Doboju, Višegradu, Prijedoru, Foči i Nevesiniji u RS, te u Brčko Distriktu.
“Na glavnom događaju RS-a u Banja Luci Milorad Dodik je stajao je s osuđenim ratnim zločincem Vinkom Pandurevićem. Dan nakon događaja 9. januara, stotine prosvjednika okupilo se ispred OHR-a u Sarajevu, a hiljade u glavnim gradovima širom svijeta, kako bi pozvali međunarodnu zajednicu da reagira na nastavak destruktivnog ponašanja vlasti RS-a. Obratio sam se prosvjednicima i razgovarao s nekima od njih, koji su bili uplašeni i frustrirani. Oni iz prošlosti znaju da je u sadašnjoj dinamici potencijal vrlo stvaran da politička kriza preraste u sigurnosnu krizu i međunarodna zajednica mora reagirati na odgovarajući način”, navedeno je u izvještaju OHR-a.
U izvještaju su detaljno obrazložene i aktivnosti u vezi sa Zakonom o lijekovima RS kojim se ruši Agencija za lijekove Bosne i Hercegovine.
“Agencija BiH jedina je institucija u BiH ovlaštena za osiguranje sigurnosti i učinkovitosti farmaceutskih proizvoda i medicinskih sredstava u BiH, te jedina takva agencija osnovana u skladu s pravnom stečevinom EU kao uvjetom za BiH u procesu pristupanja EU. Vraćanje unatrag ozbiljno ugrožava unutarnje tržište BiH, posebno slobodno kretanje roba. Podriva ispunjavanje međunarodnih obveza BiH koje proizlaze iz međunarodnih konvencija koje se odnose na trgovinu opojnim drogama i psihotropnim tvarima iove reformeizravno se protivi mjerama zaštite javnog zdravlja i predstavlja opasno inepotreban rizik za živote i dobrobit svih građana BiH”, konstatira Schmidt.
Dalje, Christian Schmidt navodi i da je, upotebom bonskih ovlasti, morao reagirati u vezi sa Zakonom o imovini RS koji je NSRS usvojila po hitnom postupku.
“Zakon o nepokretnoj imovini RS koja služi za rad organa javne vlasti stupio je na snagu 14. aprila. Zakon predstavlja jednostrani pokušaj RS da regulira vlasnička prava nad imovinom državne imovine i neustavan je. Njime se krše relevantne odluke Ustavnog suda BiH i onemogućava prihvatljivo i održivo rješavanje pitanja državne imovine – ključni zahtjev Agende 5+2. Osim toga, krši se Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom (zabrana raspolaganja), prema kojem je svaki pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom suprotno ovim zakonima ništavan. Stupanjem na snagu Zakon bi stvorio pravni kaos i neizvjesnost imovinske odnose, uključujući i vis-à-vis buduća ulaganja u RS”, navedeno je u Izvještaju.
Političke turbulencije u BiH i dalje su, ističe Schmidt, najvidljivije u Predsjedništvu BiH, jer se različiti stavovi člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika s jedne strane i članova Predsjedništva Željka Komšića i Šefika Džaferovića s druge strane svakodnevno izražavaju o nizu pitanja. Visoki predstavnik navodi i da su Komšić i Džafeorivić jasno za osudu ruske agresije na Ukrajinu, dok Milorad Dodik nastoji da institucije BiH budu neutralne.
“Nedavno su se članovi Predsjedništva BiH razišli oko ukrajinske krize, budući da je Dodik bojkotirao sjednicu Predsjedništva nakon što su druga dva člana odbila raspravu o tom pitanju. Dodik je prosvjedovao zbog činjenice da je veleposlanik BiH pri UN-u Sven Alkalaj 2. ožujka zajedno sa 140 drugih država članica u Općoj skupštini UN-a glasovao za zahtjev od Rusije da prekine svoje vojne operacije u Ukrajini”, pojašnjava Schmidt.
U izvještaju se podsjeća i da je Milorad Dodik je na sjednici Predsjedništva od 31. ožujka, nakon što je prethodno blokirao angažiranje helikoptera Oružanih snaga BiH u gašenju požara u Hercegovini, popustio i dao suglasnost, ali “tek nakon što je najavljeno da će kiša ugasiti požare”.
Visoki predstavnik Christian Schmidt dalje u izvještaju navodi da su se u nekoliko gradova u RS desili i incidenti usmjereni prema manjinskim zajednicama.
“Incidenti i provokacije usmjerene prema manjinskim zajednicama oko pravoslavnih i praznika RS u januaru dogodili su se u općinama Bijeljina, Prijedor, Doboj, Foča, Gacko, Nevesinje i Brčko Distriktu RS. Incidenti su slijedili sličan obrazac u kojima su osobe šetale ili se vozile kroz bošnjačke zajednice uzvikujući uvrede, svirajući nacionalističke pjesme, a u nekim slučajevima veličajuči osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. U Bijeljini se pucalo, ali povrijeđenih nije bilo”, navodi Schmidt.
Visoki predstavnik navodi i da Ministarstvo prosvjete RS odbija provesti odluku Ustavnog suda BiH od 23. juna kojom je prihvaćena apelacija grupe roditelja Bošnjaka iz zajednice Konjević Polje u Bratuncu u RS, čime je potkrijepljena njihova tvrdnja da su učenici bošnjačke nacionalnosti diskriminirani u obrazovnom istemu RS-a u pogledu korištenja bosanskog jezika.
Dio svog izvještaja visoki je predstavnik posvetio i izbornim reformama, te najavama blokada izbornog procesa.
“Nedostatak dogovora uglavnom između bošnjačkih i hrvatskih stranaka u Federaciji o izbornim reformama potaknuo je hrvatske stranke na sumnju u održavanje Općih izbora 2022., uključujući uskraćivanje financiranja izbora”, ističe Schmidt.
Osim toga, navodi visoki predstavnik, uz još nepostignut sporazum o izbornim reformama, hrvatski politički predstavnici su sugerirali da bi “teritorijalna reorganizacija” mogla biti potrebna, podižući avet ratne težnje za “trećim entitetom”.
“Napori da se reformom nekoliko aspekata izbornih pravila putem izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i ograničenih ustavnih promjena, nažalost, nisu urodili plodom i ostali su predmet spora prvenstveno između glavne hrvatske stranke, (HDZ BiH) i glavne bošnjačke stranka, (SDA), iako je ishod brine sve stranke. Pohvaljujem neumorne napore posrednika EU-a i SAD-a za postizanje sporazuma između stranaka o ovom pitanju. Vjerujem da ovi napori neće biti uzaludni jer ostaje obaveza BiH da svoj ustavni i pravni okvir uskladi s Evropskom poveljom o ljudskim pravima, relevantnim odlukama Ustavnog suda i preporukama ODIHR-a i GRECO-a, a ovo pitanje će trebati riješiti u budućnosti.Do trenutka pisanja ovog izvještaja, još uvijek ima dovoljno vremena da se stranke dogovore oko paketa i usvoje ga kroz Parlament BiH. Međutim, malo je vjerojatno da će cijeli paket nužnih reformi biti usvojen bez pritiska međunarodne zajednice, koja sada snažno potiče strane da usvoje paket integriteta”, navodi Schmidt.
Ali to što nije postignut sporazum o izmjenama Izbornog zakona, ne smije uticati na proces održavanja ovogodišnjih Općih izbora.
“Nepostojanje sporazuma ni na koji način ne dovodi u pitanje Opće izbore 2022., koji će se održati u prvoj sedmici oktobra po istim pravilima kao i 2018. Međutim, nedostatak dogovora o izbornoj reformi učinit će organizacija izbora izazovnijom. Većina hrvatskih stranaka i dalje uslovljava nastup na ovim izborima promjenom načina izbora članova Predsjedništva BiH. Ove stranke već dugo traže donošenje pravila kojim se osigurava da jedan od članova tročlanog Predsjedništva “legitimno” predstavlja hrvatski konstitutivni narod”, piše visoki predstavnik.
U tom kontekstu, navodi se dalje u Izvještaju, Centralna izborna komisija BiH, zaduženo za organizaciju izbora, do sada nije mogla osigurati sredstva potrebna za provođenje pripremnih aktivnosti, zbog neusvajanja proračuna institucija BiH za 2022. godinu.
“U nedostatku usvojenog budžeta, Vijeće ministara BiH može donijeti posebnu odluku o osiguranju potrebnih sredstava CIK-u za provođenje općih izbora 2022. godine. Početkom aprila, ambasadori PIC-a (minus ruski veleposlanik), OSCE i ja poslali smo pismo predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i zamjenicima predsjedavajućeg, pozivajući ih da to učine bez daljnjeg odgađanja”, ističe Schmidt.
Visoki predstavnik u svom Izvještaju kritikuje i stavove ruskog ambasadora u BiH Igora Kalabuhova.
“Moram izraziti svoje razočaranje zbog nedavnih komentara ruskog ambasadora u BiH, koji je, kako se činilo, prijetio suverenitetu BiH. U intervjuu za lokalne medije 17. marta, ambasador je rekao: “Ako [BiH] odluči biti članica bilo kojeg saveza, to je interna stvar. Naš odgovor je druga stvar. Primjer Ukrajine pokazuje što očekujemo.” Neprihvatljivo je da ambasador i član PIC-a koristi primjer rata koji se odvija u drugoj zemlji kao “upozorenje” svojoj zemlji domaćinu. Nedavni događaji u Ukrajini oštri su podsjetnici na važnost očuvanja mira i stabilnosti. Također moram izvijestiti da je, nakon svoje objave 28. jula 2021. o obustavljanju sudjelovanja na sastancima PIC-a, Ruska Federacija 17. feburara objavila da obustavlja svoj mandatni doprinos budžetu mog Ureda”, naveo je Christian Schmidt.
Visoki predstavnik se u izvještaju dotakao i funkcionalnosti Federacije BiH.
“Nema dogovora o imenovanju nove Vlade FBiH niti o imenovanju nedostajućih ministara zbog iznesenog stava HDZ-a BiH da ne odobrava nikakva imenovanja dok se ne postigne dogovor o izbornoj reformi. Slično, rezultati Općih izbora 2018. također se ne provode u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje ostaje ista Vlada iz mandata 2014.-2018.”, navodi Schmidt.
On ističe da je federalni premijer Fadil Novalić u oktobru 2021. godine uputio dopis predsjedniku i potpredsjednicima Federacije, u kojima je naveo da je potrebno popuniti nedostajuća ministarska mjesta u Vladi, ali da do danas nema imenovanja.
“Ipak, Vlada Federacije sastaje se redovno, održavajući 26 redovnih i 11 vanrednih sjednica. Oba doma Parlamenta Federacije sastajala su se rijetko, pri čemu je Zastupnički dom održao samo šest redovitih i četiri izvanredne sjednice, a Dom naroda samo četiri redovne i šest vanrednih sjednica. Što se tiče zakonodavnog rezultata, usvojeno je samo sedamnovih zakona i 13 izmjena i dopuna postojećih zakona”, piše u Izvještaju koji će 11. maja biti razmatran pred Vijećem sigurnosti UN-a.
Schmidt se dotakao i funkcionalnosti Ustavnog suda Federacije BiH, optužujući direktno predsjednika Federacije Marinka Čavaru za blokadu.
“Imenovanja u Ustavnom sudu Federacije još uvijek nisu riješena. Od 2019. godine, Ustavni sud Federacije imao je četiri slobodna mjesta, zbog penzionisanja sudaca, pa je u Sudu ostalo samo pet od devet potrebnih sudija prema Ustavu Federacije. Za kvorum mora biti prisutno svih pet, a za donošenje odluka potrebna je jednoglasnost. Štoviše, Sudsko vijeće za vitalni nacionalni interes (VNI) uopće ne može funkcionirati, jer ima samo četiri suca, što je nedovoljno za kvorum u vijeću VNI. VSTV BiH je u oktobru 2019. godine predsjedniku i potpredsjedniku Federacije dostavio prijedloge kandidata za tri upražnjena mjesta, a prijedlog kandidata za četvrto mjesto dostavio je u februaru prošle godine. Potom su dva potpredsjednika Federacije dostavili svoje konačne prijedloge predsjedniku Marinku Čavari (HDZ BiH) i pozvali ga da da proslijedi kandidature Parlamentu Federacije. Međutim, Čavara je odbio proslijediti taj akt, blokirajući proces imenovanja i ostavljajući Ustavni sud Federacije nefunkcionalnim”, navedeno je u Izvještaju.
Christian Schmidt u svom izvještaju napominje i teško stanje na BHRT-u.
“Uprava BHRT-a tvrdi da je njen dug nastao zbog odluke Javnog emitera Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) u RS-u da BHRT-u oduzme 50 posto sredstava koja RTRS prikuplja u RS-u, kako je definirano zakonom. RTRS je 2019. godine jednostrano odlučio pokrenuti vlastitu naplatu RTV takse i prestao je uplaćivati na račun jedinstvenog sistema. Javni emiter Federacije, Radio-televizija Federacije BiH (RTFBiH) svoje prikupljene prihode dijeli s BHRT-om, ali se taj prihod prvenstveno prikuplja na područjima Federacije s bošnjačkom većinom. Na hrvatskim područjima, vodeća hrvatska stranka HDZ BiH pozvala je ljude da ne plaćaju RTV taksu i umjesto toga doniraju 1 KM mjesečno privatnoj TV Herceg-Bosna”, napisao je Schmidt.
Kao pozitivne pomake, visoki predstavnik je iznio nekoliko odluka vlasti u Brčko distriktu, te odluku “Gradske uprave Sarajeva da postavi spomen obilježje na Kazanima u spomen na 17 pretežno srpskih stanovnika Sarajeva koje su ubili bošnjački pripadnici Armije Republike BiH tokom 92. i 93. godine.
Milorad Dodik se privremeno povlači iz priče o prenosu nadležnosti sa nivoa BiH na nivo Republike Srpske. Stranke vladajuće koalicije predložile su Narodnoj skupštini RS usvajanje seta zaključaka, a jedan od njih, onaj deveti, predviđa odgodu primjene zaključaka o prenosu nadležnosti za šest mjeseci.
“Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da se primjena Zaključaka u vezi sa informacijom o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH, od 10.12. 2021. godine, odlaže za šest mjeseci kako bi se izbjeglo dodatno usložnjavanje spoljnopolitičke poizicije Republike Srpske u složenim geopolitičkim okolnostima”, navedeno je u devetom zaključku čije su usvajanje predložili šefovi klubova SNSD-a, Ujedinjene Srpske, NDP-a, DEMOS-a, Socijalističke partije i NPS-a.
prijedlog Zaključka o “proloniranju” prenosa nadležnosti
Nakon kraće rasprave, zaključci su usvojeni, a predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i predsjednisa RS Željka Cvijanović napustili su salu prije izjašnjavanja.
Podsjećamo, krajem prošle godine, NSRS je usvojila informacije i zaključke kojim je, formalno, započet proces prebacivanja nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta Republika Srpska. Za ove informacije glasalo je 49 poslanika, inače članova vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a.
NSRS je, naime, tada zadužila Vladu RS da “povuče saglasnost na taj Sporazum, te nalaže Vladi da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje zakon o VSTV-u Republike Srpske”
Kada se usvoje ti zakoni, državni zakoni će prestati da važe na teritoriji Republike Srpske.
Zaključci koji se prolongiraju
Skoro identični zaključci su predloženi i u okviru Informacije o prenosu nadležnosti u vezi sa pitanjima iz oblasti odbrane i sigurnosti.
“NSRS zadužuje Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputio na razmtranje i usvajanje NSRS zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti”, navedeno je u trećem predloženom zaključku.
Zaključci čija se primjena prolongira
Sličnim zaključcima se reguliraju i pitanja u vezi sa indirektnim porezima, odnosno pitanja iz nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Nakon toga, Vlada RS je pripremila, a Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o lijekovima Republike Srpske koji je trebao stupiti na snagu krajem juna. Međutim, resorni ministar Alen Šeranić u ponedjeljak našao se na crnoj listi SAD-a, a u obrazloženju odluke o sankcionisanju je navedena upravo rušenje Agencije za lijekove BiH.
Osim ovog zakona, Narodna skupština RS je usvojila u nacrt Zakona o VSTV-u Republike Srpske. Javna rasprava je davno trebala biti okončana, ali do juna ove godine Vlada RS nije dostavila Narodnoj skupštini RS prijedlog Zakona o VSTV Republike Srpske.
Sjevernomakedonske vlasti odbile su dati saglasnost Miloradu Dodiku za učešće na Prespa Forum Dialogue koji se od od 16. do 18. juna održava u Ohridu. Ovu ionformaciju prvobitno je objavio portal politicki.ba, a Istraga.ba je, u međuvremenu, uspjela doći do internih dokumenata Predsjedništva BiH koji otkrivaju detalje ovog slučaja.
Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Penderovski poslao je predsjedavajućem Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću poziv za učešće na ‘’Prespa Forum Dialogue’’, na kojem bi, prema zvaničnim informacijama, trebali učestvovati predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, slovenački predsjednik Borut Pahor, kosovska predsjednica Vjosa Osmani-Sadriu, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, hrvatski predsjednik Zoran Milanović, kosovski premijer Albin Kurti, američka službenica Rosemary Anne DiCarlo, turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu, evropski komesar za proširenje Olivér Várhelyi i drugi.
Razmatrajući ovaj poziv, Predsjedništvo BiH je 17.5. 2022. prihvatilo poziv predsjednika Republike Sjeverne Makedonije Steve Pendarovskog za učešće na “Prespa Forum Dialogue”. Zaključkom je određeno da bi bh. delegaciju trebao predvoditi član Predsjedništva Milorad Dodik. Dodik je, nakon prijavljen za ovaj događaj.
“Međutim, u međuvremenu smo obaviješteni od organizatora PFD-а da je poziv predsjednika Republike Sjeverne Makedonije NJ.E. Steve Pendarovskog lično upućen predsjedavajućem Predsjedništva BiH Nj.E. Šefiku Džaferoviću, te da isti nije prenosivоg karaktera”, izvijestila je šefica Službe za protokol i ceremonijal Predsjedništva BiH Ravijojla Beba Pavlović.
Pavlovićeva je izvijestila članove Predsjedništva da je Zaključak Predsjedništva BiH od 17. maja, kojim je Dodik određen za šefa delegacije – neprovodiv. A evo šta su zvaničnici Sjeverne Makedonije napisali.
“Poziv za učestvovanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića na ovogodišnjem “Prespa Forum Dialogue’’ je lični, a ne prenosiv”, piše u obavijesti dostavljenoj Predsjedništvu BiH.
Prevedeno sa diplomatskog na “narodni” jezik, odluka Predsjedništva BiH da na Prespa Forum Dialogue’ Bosnu i Hercegovinu predstavlja Milorad Dodik nije provodiva. Vlasti Sjeverne Makedonije tako su uskratile gostoprimstvo članu Predsjedništva BiH.
Dodiku je, prema informacijama Istrage, uskraćeno i prisustvo na večeri u Solunu, gdje su se okupili lideri nekoliko država kako bi učestvovali na Forumu kojem prisustvuje njemački kancelar Olaf Scholz. Iako je bio rezervirao hotel, Dodik je početkom ove sedmice otkazao put u Solun.
Lideri većine parlamentarnih političkih partija iz BiH i trojica članova Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik u Briselu bi trebali potpisati “Politički sporazum o principima koji će osigurati funksionalnu BiH i i ubrzati evropski put BiH”. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović nije pojavio na sastanku sa čelnicima EU Charlesom Michelom i Josepom Borellom. Čović se nalazi u Briselu, ali se nije pojavio na sastanku i institucijama EU. Osim njega, u Brisel nisu doputovali Fahrudin Radončić i Mirko Šarović, predsjednici SBB-a i SDS-a. Istovremeno, Milorad Dodik je tokom sastanka, izrazio nezadovoljstvo tekstom Sporazuma koje su čelnici EU ponudili liderima iz BiH.
Istraga.ba u posjedu je ovog dokumenta i u nastavku objavljujemo njegov sadržaj.
“U prisustvu predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela i Visokog Predstavnik Evropske unije, Josepa Borrella, lideri političkih partija koji imaju zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH i članovi tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine održali su sastanak 12. juna 2022. u Briselu i usvojili sljedeći politički sporazum.
Lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ponavljaju svoju posvećenost － očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, uspostavljene u skladu sa Opštim okvirnim sporazumom za mir: －poštivanje principa vladavine prava i sprovođenje slobodnih i demokratskih izbora kao i razvijanje demokratskih institucija na svim nivoima vlasti/vlasti; － principi i vrijednosti na kojima se zasniva Evropska unija i demokratska društva i BiH i budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji; Ističu važnost provedbe reformi koje unaprjeđuju Bosnu i Hercegovinu Evropske integracije Bosne i Hercegovine, odnosno 14 ključnih prioriteta postavljenih u Komisiji mišljenje, Učesnici ponavljaju Zajedničku izjavu članova Predsjedništva BiH i Hercegovine povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornost prema svim građanima Bosne i Hercegovine, te podsjetiti na rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda ES-11/1 o agresije na Ukrajinu, usvojen 2. marta 2022. Za postizanje ovih ciljeva, učesnici se slažu da je neophodno ojačati povjerenje, dijalog, izgradnju kompromisa i rad na miru i međusobnom poštovanju među svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini.
Lider političke stranke i članovi tročlanog Predsjedništva BiH
1. Posvećeni su prosperitetu, demokratskom funkcioniranju i sigurnosti Bosne i Hercegovine, i obavezuju se da će konstruktivno poduzeti neophodne reforme za očuvanje i napredak ove ciljeve.
2. Naglašavaju važnost produženja izvršnog mandata EUFOR-a Althea i njegovog kontinuirano prisustvo u Bosni i Hercegovini u cilju održavanja sigurnog okruženja.
3. Posvećeni su punom poštovanju svih konačnih i obavezujućih međunarodnih i domaćih sudova odluke, uključujući i one Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, i rad konstruktivno zajedno ka njihovoj dobroj namjeri implementacije, sa ciljem da se osigura usklađenost sa evropskim standardima.
4. Preduzeti sve potrebne korake kako bi Opšti izbori 2022. bili efikasno organizovani i sprovedene na uredan način, sa potrebnim sredstvima. Stranke će sprovesti predizborne kampanje pošteno, konstruktivno i bez teorije podjela i mržnje.
5. Konstruktivno će sarađivati nakon glasanja kako bi osigurali brzo formiranje novog zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima vlasti u skladu sa zakonom propisanim rokovima.
6. Odlučno će raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjev zemlje za članstvo u EU, kako bi napredovali na putu EU i odgovorili na težnjama naroda.
7. U tom kontekstu, teži da hitno i najkasnije u roku od 6 mjeseci od formiranja vlasti na državnom nivou usvajaju a) Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) i Zakon o sudovima; b) Zakon o sprječavanju sukoba interesa; c) Zakon o javnim nabavkama; d) ograničene ustavne i izborne reforme, u potpunosti u skladu sa presudama Evropskog sud za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporuke Venecijanske komisije i OSCE/ODIHR i GRECO preporuke; e) potpuno obnoviti redovan politički dijalog sa EU, uključujući i kroz SSP strukture i preduzeti sve neophodne korake kako bi zemlja imala koristi od fondova EU pod Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III), uključujući i blagovremenu ratifikaciju finansijski okvir i sporazum o partnerstvu.
8. Nadalje, s ciljem da Bosna i Hercegovina ostvari kritičnu masu reformi i odlučno napreduju na svom putu prema EU, slažu se da preduzmu korake: a) osigurati potpuno funkcioniranje institucija na državnom nivou i osigurati da odluke u vezi sa državnim nivoom nadležnosti se preuzimaju na državnom nivou i poduzimaju konstruktivan dijalog nakon izbora o fundamentalnim pitanjima koja se tiču funkcionisanje države, uključujući pitanja kao što su javna imovina i usvajanje zemlje- široke strategije u oblastima zajedničkih nadležnosti, u skladu sa ključnim prioritetom koji zahtijeva da osigurati pravnu sigurnost o raspodjeli nadležnosti na nivoe vlasti; b) ojačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući osiguravajući da organi za provođenje zakona i pravosuđe mogu djelovati nezavisno i imati sve neophodna sredstva za uspostavljanje evidencije proaktivnih istraga, potvrđeno optužnice, krivično gonjenje i pravosnažne presude, uključujući i na visokom nivou. c) poduzeti korak ka poboljšanju ukupnog funkcionisanja javne uprave osiguranje profesionalne i depolitizirane državne službe.
9. Nastaviti usklađivanje Bosne i Hercegovine sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU uključujući implementaciju i saradnju u oblastima koje pokriva Common Foreign and Sigurnosna politika EU, u skladu sa članom 10. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Sporazum.
10. Posvećeni su poduzimanju konkretnih koraka za promoviranje okruženja pogodnog za pomirenje u u cilju prevazilaženja naslijeđa rata, u skladu sa ključnim prioritetima i Zajedničkom izjavom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, povodom 25 godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.
11. Pozdravljamo aktivnu podršku EU i olakšavanje dijaloga, izgradnju povjerenja i povjerenja ka završetku gore navedenih radnji.”
Bakir Izetbegović ipak putuje u Brisel gdje će 6. jula, uz posredovanje Olivera Varhelyia, imati sastanke sa liderima HDZ-a i SNSD-a, saznaje Istraga.ba.
Podsjećamo, predsjednik SDA je prije tri dana odbacio je poziv evropskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyija za sudjelovanje na sastanku s vodećim političarima iz druga dva konstitutivna naroda u BiH, Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom.
“Takav format ne poštuje institucije i ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina nije prosti zbroj tri ‘konstitutivna naroda’ i ovako reducirani format ne može donijeti nikakav rezultat, naročito nakon koordiranog djelovanja SNSD-a i HDZ-a u Domu naroda Parlamenta BiH na rušenju zakona koji su uvjet za ispunjavanje prioriteta iz Mišljenja Europske komisije i dodjeljivanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini”, pisalo je u odgovoru kojeg je Halid Genjac, u ime SDA, uputio Varhelyiu.
Ali dva dana kasnije Izetbegović se predomislio. Ipak će naredne sedmice otputovati putovati u Brisel gdje će imati sastanke sa Čovićem, Dodikom i evropskim zvaničnicima. Tema će, kako saznajemo, biti izmjene Izbornog zakona BiH.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović je ranije potvrdio da će ići u Brisel, a isto je u petak popodne potvrdio i Milorad Dodik. Izetbegović je, podsjećamo, rekao da ne može prisustvovati sastanku kao predstavnik jednog od konstitutivnih naroda. Od Varhelyia je, kako saznajemo, tražio da ne bude trilateralni sastanak, već da pristaje samo na “bilateralu”. Ali istog dana u Briselu će biti Milorad Dodik i Dragan Čović. Izvori Istrage iz EU navode da će zvaničnici EU insistirati kod Izetbegovića da potpiše “bošnjačko-hrvatski” sporazum koji bi bio put u “relaksaciju odnosa” Hrvata i Bošnjaka.
Sastanci u Briselu se održavaju na inicijativu mađarskog diplomate Olivera Varhelyia koji je proteklih mjeseci pružao jasnu podršku Milorad Dodiku i Draganu Čoviću.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u srijedu će suspendirati Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske, saznaje Istraga.ba. Odluka o suspenziji ovog Zakona ostat će na snazi do septembra ove godine, kada bi Ustavni sud trebao donijeti odluku o meritumu, odnosno da li je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske u skladu sa Ustavom BiH.
Predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić za srijedu je zakazao Plenarnu sjednicu sa samo jednom tačkom reda – Razmatranje zahtjeva za donošenje privremene mjere po Zahtjevu Šefika Džaferovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 118/21,) i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi („Službeni glasnik RS“ broj 15/22).
“Sudije Ustavnog suda su postigle konsenzus u vezi sa Zakonom o lijekovima. Privremena mjera bit će donesena i ovaj Zakon se neće moći primjenjivati sve dok Ustavni sud ne donese odluku o meritumu. Za sada je planirano da odluka o meritumu bude donesena u septembru”, kazao je za Istragu sagovornik iz Ustavnog suda BiH.
Šta to znači u praksi?
Iako je 28. juna Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS formalno stupio na snagu, on se, nakon odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati sve dok se ne odluči o njegovoj suštini. Dakle, sve dok ustavne sudije ne utvrde da li je ovaj Zakon krši Ustav BiH, on neće biti na snazi.
Podsjećamo, u oktobru prošle godine, nakon izbijanja afere u vezi sa nabavkom kisika, Narodna skupština RS usvojila je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS. Ovaj Zakon, usvojen po hitnom postupku, predviđeno je osnivanje Agencija za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske, kao ovlaštenog organa nadležnog za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini u RS.
““Djelokrug Agencije u oblasti lijekova obuhvata: izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, obnovu dozvole za stavljanje lijeka u promet, odnosno njeno ukidanje i izmjene, poslove laboratorijskog ispitivanja kvaliteta lijekova i davanje stručne ocjene kvaliteta lijekova, izdavanje certifikata o primjenih dobrih opraksi”, navedeno je u članu 8 spornog Zakona.
Nakon što je izglasan, Zakon je 29. decembra 2021. godine objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske. Predvođeno je da na snagu stupi šest mjeseci kasnije, odnosno 28. juna 2022. godine.
No, prije neko što je Zakon stupio na snagu, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić (SNSD Milorad Dodik), završio je na crnoj listi SAD-a. Kao razlog za sankcionisanje, Amerikanci su naveli Šerenićevu ulogu u pripremi i izglasavanju Zakona o lijekovima kojim je vlast Milorada Dodika započela takozvani prenos nadležnosti na nivoa države BiH na nivo entiteta Republika Srpska.
“Šeranić je nastavio promovirati secesionističke aktivnosti RS jer je vodio proces usvajanja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS koji je njegovo ministarstvo uputilo Narodnoj skupštini RS na razmatranje. Ovaj zakon, koji još nije stupio na snagu, predviđa uspostavu nove agencije samo u okviru RS što bi poremetilo ovlaštenja državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva”, saopćile su vlasti SAD-a 6. juna ove godine.
Dvadesetak dana kasnije, Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS je stupio na snagu. Istog dana, predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović dostavio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog Zakona. Džaferović je zatražio i donošenje privremene mjere, odnosno mjere kojom će zakon biti suspendiran do Ustavni sud ne donese odluku o meritumu.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
