Facebook Twitter Youtube
    Najpopularniji

    Istrage

    Nakon priče Istrage, reagovala Energetska zajednica: Oslobađanje rudnika od plaćanja putarine je sporno

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    “Pišemo vam da izrazimo našu zabrinutost u vezi sa regulatornim okvirom Bosne i
    Hercegovine u pogledu izuzeća rudnika, termoelektrana i željeznica u oba entiteta Bosne i
    Hercegovine od plaćanja putarine na dizel gorivo”, navedeno je u pismu koje je 28. oktobra Sekretarijat Evropske energetske zajednice uputio na adresu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    Dan ranije, Istraga je objavila priču o tome kako, na prijedlog vlada Federacije i Republike Srpske, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH godinama oslobađa podobne rudnike i privatne firme plaćanja putarine na cijenu goriva, zbog čega država BiH gubi desetine miliona maraka. Jedna od najpovlaštenijih firmi koje su oslobođene plaćanja putarine je Lager iz Posušja. za čijim je vlasnikom Milenkom Bašićem raspisana međunarodna interpolova potjernica zbog optužbi za korupciju u Hrvatskoj. Ova firma, kao i drugi rudnici iz BiH nalaze se na spisku za oslobađanje plaćanja putarine i za narednu godinu. Upravo zbog toga je reagirala Energetska zajednica.

    “S tim u vezi, i ne dovodeći u pitanje detaljnu procjenu, željeli bismo pokrenuti pitanje potencijalne kategorizacije takve šeme kao državne pomoći koju Savjet za državnu pomoć Bosne i Hercegovine treba prijaviti i odobriti prije nego što se dodijeli. Naime, prema Zakonu o akcizama, sva pravna i fizička lica koja vrše proizvodnju, uvoz i / ili izvoz biogoriva i tečnih biogoriva i određenih naftnih derivata (motorni benzin; dizel goriva i druga gasna ulja; tečni naftni gas) dužna su platiti putarinu u ukupnom iznosu od 0,40 KM po litru proizvoda (član 35). Putarina kao akciza stoga predstavlja troškove koji se obično nameću u budžet preduzeća. Čini se, međutim, da član 36 sadrži izuzetak od opšteg pravila, koje se odnosi samo na rudnike, termoelektrane i željezničke pruge. Odricanje od prihoda koji bi inače bio plaćen državi može predstavljati prenos državnih resursa i podrazumijeva povoljan tretman za određena preduzeća”, navedeno je u pismu koje je u posjedu Istrage.

    Energetska zajednica upozorava da pravila o državnoj pomoći “zahtijevaju postupno ukidanje ekološki štetnih subvencija, uključujući fosilna goriva, i državne pomoći koja nije prijavljena nadležnom organu za državnu pomoć, izuzeće može predstavljati nezakonitu državnu pomoć koja  bi potencijalno mogla biti predmet povrata”

    “Zahtijevamo da se o regulatornom okviru koji je u pitanju obavijesti Savjet za državnu pomoć kako bi se procijenilo njegovo usaglašavanje sa pravnim tekovinama o državnoj pomoći”, piše na kraju pisma koje je potpisao direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač .

    “Nedopuštena” državna pomoć korz putarine dodjeljuje se od 2018. godine. Odmah tada, na prijelog HDZ-ovog kadra Vjekoslava Bevande u program pomoći ubačena je firma Lager koja upravlja rudnikom Kamengrad u Sanskom Mostu.

    “Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, na prijedlog Vlade Federacije, na sjednici održanoj 30. avgusta 2018. godine, donio je odluku o izmjenama i dopunama odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2018. godinu”, navedeno je tada u Službenom glasniku BiH.

    Već naredne godine, Lager je “napredovao”. Odlukom Upravnog odbora UIO, a na prijedlog Vlade Federacije, Lager je oslobođen plaćanja putarine za pet miliona litara goriva. To znači da je ta kompanija te 2019. godine “uštedjela” 1,25 miliona maraka. Ono što je interesantno, količina nafte za koju je Lager oslobođen plaćanja putarine znatno je veća od količine koje su oslobađani Rudnici Kreka Tuzla (2,6 miliona litara), Rudnik Đurđevik (4 miliona litara), Rudnik Zenica (380 hiljada), Rudnik Breza (1,1 milion). I 2020.  godine “raspored” je bio isti. Lager je oslobođen plaćanja putarine za pet miliona litara nafte, što im je, opet, uštedjelo oko 1,25 miliona maraka.

    Na novou Federacije BiH sve ovo je predlagao aktualni federalmi ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, kadar SBB-a Fahrudina Radončića koji posljednjih mjeseci u Vladi Federacije BiH provodi politiku Dragana Čovića i Hrvatske demokratske zajednice.

     

    Zbog neusvajanja državnog zakona o gasu i loše kvalitete goriva: Evropska energetska zajednica uvela sankcije Bosni i Hercegovini

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zbog kršenja Direktive o sumporu u gorivima i nepoštivanja energetskih paketa o energiji i plinu, Evropska energetska zajednica uvela je sankcije Bosni i Hercegovini, saznaje Istraga.ba.

    Ovo je za naš portal u petak potvrdio i Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice.

    “Tačno je da su uvedene sankcije Bosni i Hercegovioni i ta država neće sudjelovati u donošenju odluka o pitanjima budžeta Evropske energetske zajednice i izvršenja  budžeta u razdoblju od dvije godine, osim ako u međuvremenu otkloni predmetne povrede”, kazao je Kopač.

    Odluka o sankcijama BiH donesena je u krajem prošle godine, a Evropska energetska zajednica je njen sadržaj objavila u četvrtak. Ranije je, podsjećamo, bilo nekoliko upozorenja da bi, zbog kršenja međunarodnih pravila, BiH mogla biti kažnjena. A evo konkretnih razloga.

    Od svih zemalja, članica Energetske zajednice, samo u BiH se, kada su u pitanu naftni derivati, može još uvijek koristiti Euro 3, dok je evropski standard Euro 5. Donošenje odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva sprječavaju uvozni naftaški lobiji iz oba entiteta, jer na taj način na tržište mogu plasirati goriva koja u sebi imaju znatno veće količine sumpora. Godinama se u ladicama Vijeća ministara BiH nalazi nacrt odluke koja reguliše ovu problematiku i koja nalaže smanjenje sumpora na najviše 1 posto, ali Vijeće ministara do sada je nije usvojilo.

    nacrt odluke koja nikad nije usvojena

    Ranije je BiH dopuštala veću količinu sumpora u naftnim derivatima, kako bi “podržala domaću proizvodnju” u Rafineriji u Brodu. No, iza te odluke, prema informacijama Istrage, skrivali su se i uvoznici nafte i naftnih derivata iz oba entiteta.

    Drugi razlog zbog kojih su uvedene sankcije BiH je to što nije usvojen državni zakon o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije. Naime, od 2017. godine je u proceduri taj zakon, ali je prošli saziv Vijeća ministara entitetima poslao različite materijale, tako da nije došlo do usaglašavanja. Prema tom zakonu, planirano je da se nadležnost za pitanja gasa prebaci na Državnu regulatornu komisiju za električnu energiju DERK. Međutim, kadrovi iz Republike Srpske na državnom novou trenutno blokiraju usvajanje tog zakona. Prema informacijama Istrage, usvajanje tog zakona traži i MMF i to je jedan od preduslova za novu tranšu BiH.

     

    Elektropriveda BiH početkom novembra tražila intervenciju Vlade FBiH : Novalić i Džindić ne žele na dnevni red staviti prijedlog odluke o ograničenju cijena električne energije

    Piše:
    Redakcija
    -

    Još početkom novembra Elektroprivreda BiH je od Vlade Federacije zatražila ograničavanja cijena elektične energije. No, resorni ministar Nermin Džindić i federalni premijer Fadil Novalić do danas nisu stavili na dnevni red prijedlog odluke koju im je dostavilo ovo javno preduzeće.

    “U pripremi je dokument. Vjerovatno ćemo u četvrtak dati preporuku za ograničavanja cijena struje”, kazao je za Istragu federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.

    Dokument koji vidite u prilogu je nastao u Elektroprivredi BiH. U pitanju je prijedlog dostavljen Vladi Federacije BiH, a koji se odnosi na ograničavanje cijana električne energije.

    “Ovom Odlukom Vlada Federacije BiH propisuje privremene mjere neposredne kontrole cijena električne energije za 2022. gidnu, za kvalifikovane kupce električne energije koji se ne snabdijevaju u okviru univerzalne usluge”, navedeno je u dokumentu koji Vlada Federacije BiH, unatoč enormnim poskupljenjima električne energije, nikada nije stavila na dnevni red.

    U Informaciji koja je 4. 11. ove godine dostavljena ministru Džindiću, Elektroprivreda BiH navodi da je početkom 2021. godine  na mađarskoj berzi zabilježen trend rasta električne energije.

    “Primjenom važevih metodologija za izračun cijena za kupce iz domena tržišnog snabdijevanja prosječno povećanje cijena za ove kategorije kupaca za 2022. godinu iznosile bi preko 100 posto”, upozorili su iz Elektroprivrede BiH Vladu Federacije.

    Iz Elektropivrede BiH su naveli da smatraju da “Vlada Federacije BiH ima odgovarajuće mehanizme kojima bi se moglo olakšati poslovanje i privrednika Federacije BiH”. Stoga su iz EP BiH od Vlade zatražili donošenje “odluke o privremenim mjerama neposredne kontrole cijena električne energije za 2022. godinu”.

    “Elektroenergetski subjekt koji se bavi djelatnošću snabdijevanja električnom energijom kupaca iz tačke I ove Odluke određuje cijenu električne energije za 2022. godinu na način da će tarifni stavovi za snabdijevanje električnom energijom u odnosu na važeće ugovore o snabdijevanju električnom energijom biti veći za: 1. 9,90 posto za kupce sa planiranom godišnjom potrošnjom električne energije za 2022. godinu 2 GWh, 30 posto za kupce sa planiranom godišnjom proizvodnjom električne energije za 2022. godinu iznad 1 GWh i 10 GWh. Za kupce sa planiranom godišnjom potrošnjom električne energije za 2022. godinu iznad 10 GWh, cijena električne energije ne može biti veća od 125 eura po MWh”, navedeno je u prijedlu Odluke koju je Elektroprivreda BiH dostavila Vladi Federacije.

    No, ministar Džindić i premijer Novalić do danas nisu razmatrali ovaj prijedlog.

    Apelaciono vijeće naložilo ponovno suđenje: Ukinuta oslobađajuća presuda u slučaju Memić

    Piše:
    Redakcija
    -

    Apelaciono vijeće Suda BiH ukinulo je oslobađajuću presudu u slučaju Dženan Memić, te je naloženo ponovno suđenje pred Apelacionim odjeljenjem Suda BiH, potvrđeno je za Istragu.

    Podsjećamo, Prvostepeno vijeće Suda BiH je oslobodilo sve optužene u slučaju Memić, nakon čega je Tužilaštvo BiH uložilo žalbu Apelacionom vijeću koje je utvrdilo bitne povrede tokom prvostepenog postupka.

    Podsjećamo, u julu 2021. godine Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv Zijada Mutapa, Hasana Dupovca, Alise Ramić, (Mutap), Josipa Barića i Muamer Ožegovića. Optuženi se terete da su u periodu od 8. februara 2016. godine pa nadalje pristupili grupi za organizirani kriminal, formiranoj od Zijada Mutapa i drugih, a koja je organizirana radi prikrivanja dokaza o načinu na koji je mladić Dženan Memić zadobio teške tjelesne povrede opasne po život 8. februara 2016. godine u ilidžanskoj Velikoj Aleji, uslijed kojih je 15. februara preminuo u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.

    Suđenje je trajalo do novembra prošle godine kada je Prvostepeno vijeće donijelo oslobađajuću presudu. Tužilaštvo BiH je, potom, uložilo žalbu ističući bitne porede postupka. Žalba je uvažena i Apelaciono vijeće suda BiH je ukinulo prvostepenu presudu. Predmet sada ostaje kod Apelacionog vijeća Suda BiH koje će ponoviti suđenje. Naknadno će biti utvrđeno da li će biti ponovo izvedeni svi svjedoci ili će biti održano nekoliko ročišta na kojima će biti izveden samo dio svjedoka.

     

    Na pomolu nove prevare sa biračkim odborima u Doboju: Ista osoba zastupa sedam političkih subjekata

    Piše:
    Redakcija
    -

    Članove biračkih odbora za sedam političkih subjekata na predstojećim ponovljenim izborima u Doboju odabrat će i  rasporediti samo jedna osoba. Naime, Nirmela Janković je 4. februara ove godine u Centralnoj izbornoj komisiji BiH potpisala i preuzela obrasce za članove i zamjenike članova biračkih odobora u ime Koalicije “Doboj u srcu”, Koalicije “Čapljina u Srcu”, HSP-a, Pokreta demokratske akcije PDA, Socijaldemokrata (SD), Bosanske stranke Mirnesa Ajanovića i BPS-a Sefera Halilovića.

    Nirmela Janković zastupnica sedam političkih stranaka

    Nirmela Janković je, inače, na listi Koalicije “Doboj u srcu” koju predvodi Sevlid Hurtić, bivši član SDA koji je, zbog sukoba sa Adilom Osmanovićem, napustio tu stranku. I Nirmela Janković je doskora bila kadar SDA, a na Općim izborima 2018. godine je bila kandidat te stranke za zastupnicu u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Uglavnom, sadašnja članica Koalicije “Doboj u srcu” preuzela je obrasce za sedam političkih stranaka koji, izuzimajući njen politički subjekt, ne igraju nikakvu ulogu na izborima u Doboju. Upravo o pojavi takvih političkih subjekata na sjednici CIK-a na kojoj su poništeni izbori na većini birališta u Doboju i Srebrenici govorio predsjednik CIK-a Željko Bakalar.

    “Uočena pojava političkih subjekata koji su osvajali od nula do sedam glasova, ali su ti subjekti imali svoje članove u biračkim odborima”, kazao je tada Bakalar.

    Koalicija “Čapljina u srcu” jedan je od političkih subjekata koji je je poznat po prijavama u većini izbornih jedinica u BiH. Njihov predsjednik je Mirko Vasilj koji se predstavlja kao “oporba HDZ-u BiH”.

    Mirko Vasilj

    U Doboju, recimo, nemaju ni općinsku organizaciju niti biračko tijelo. No, s obzirom na to da su imali listu, imaju pravo i na članove biračkih odbora koje, kasnije, “predaju” dugim političkim subjektima koji imaju zapaženije rezultate u tom gradu.

    “Iskustvo nas je naučilo da nezavisne stranke pretrpe najveću štetu na svakim izborima. Poslije razgovora sa nekim kolegama iz pojedinih opština i gradova koji na sličan način razmišljaju o izbornom procesu, odlučili smo da se prijavimo s ciljem da pomognemo koliko možemo da se spriječe izborne prevare”, govorio je u julu 2020. godine  Mirko Vasilj nakon što su ga mediji upitali zbog čega se registrirao u Doboju.

    Podsjećamo, zbog brojnih neregularnosti, Centralna izborna komisija BiH je poništila izborne rezultate u na 89 od ukupno 108 biračkih mjesta u Doboju. Ponovljeni izbori zakazani su za 21. februar ove godine, ukoliko Vijeće ministara BiH odobri sredstva za njihovo održavanje.

    (Video) Reportaža Istrage i O kanala iz Donbasa: Ukrajinskom linijom fronta od Stanice Luhanska do Popasna

    Piše:
    Redakcija
    -

    Protekle sedmice, ekipa Istrage, O Kanala i Oslobođenja boravila je u Donbasu, ukrajinskoj regiji gdje već osam godina traje rat između regularne vojske Ukrajine i proruskih paravojnih formacija koje su formirale paradržave Luhansku i Donjecku narodnu republiku.

    Linija fronta je od glavnog grada Kijeva udaljena skoro hiljadu kilometara. Baza naše ekipe bila je u gradu Severodonjeck, koji je 2014. godine nekoliko mjeseci bio pod okupacijom proruskih separatista. Tokom boravka u Donbasu, uspjeli smo doći do mjesta Stanica Luhanska, koje se nalazi na samoj liniji razgraničenja. Razgovarali smo sa ukrajinskim vojnicima i uspjeli snimiti prve borbene linije. Da bismo došli do Stanice Luhanska morali smo proći četiri vojna i policijska punkta.

    U gradu Popasna često odjekuju eksplozije. Grad je od Severodonjecka udaljen 60-ak kilometara. No, kako bismo izbjegli  vojne punktove, do Popasne smo se prebacili lokalnim vozom. Na kraju smo, ipak, uspjeli doći do prvih rovova ukrajinske vojske, koji su udaljeni svega 500 metara od položaja paravojnih formacija.

    U gradu Severodonjeck žive petorica Bosanaca, koje rat u BiH zatekao Rusiji i Ukrajini, gdje su radili kao građevinari sarajevskog preduceća Vranica. Oni su u ovom gradu na istoku Ukrajine zasnovali porodice, a neki od njih se bave privatnim biznisom.

    Na osnovu prijave Čovićevog HNS-a: Tužilaštvo BiH provodi istražne radnje protiv čelnika CIK-a

    Piše:
    Redakcija
    -

    Tužilaštvo BiH pokrenulo je istražne radnje protiv čelnika Centralne izborne komisije BiH, saznaje Istraga. Predmet je formiran na osnovu pritužbe Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS) a postupajuća tužiteljica je Vedrana Mijović.

    U Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) potvrdili su nam da  po nalogu Tužilaštva BiH već provode određene radnje. Potvrdu smo dobili i u Centralnoj izbornoj komisiji BiH. gdje su nam kazali da istražitelji već saslušavaju službenike te institucije i traže određenu dokumentaciju koja se odnosi na odluke CIK-a u vezi sa glasanjem putem pošte. Istraga.ba saznaje da je trenutno u fokusu Teslić u kojem je HDZ BiH za 70 glasova izgubio mandat u lokalnoj Skupštini. Upravo taj HDZ-ov mandat je bio presudan da SNSD Milorada Dodika u Skupštini opštine Teslić izgubi većinu.

    čelnik HNS-a Dragan Čović
    “Pravosuđe i međunarodne institucije moraju reagirati na skandalozne odluke SIP-a i izbornu krađu. Službeno okončanje izbornog procesa vezanog za nedavno održane lokalne izbore u Bosni i Hercegovini, nažalost, u praksi je pokazalo sve ono na što kao krovna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini mjesecima već upozoravamo”, navedeno je u saopćenju Hrvatskog narodnog sabora BiH koje je 6. decembra prošle godine objavljeno i na službenoj web stranici Hrvatske demokratske zajednice BiH.
    U tom je saopćenju navedeno da je HDZ smatra da je CIK, poništavajući dio glasova onih koji su se prijavili za glasanje putem pošte, počinio brojne manipulacije u općina Gornji Vakuf, Srebrenik, Kalesija i Teslić.
    “Pozivamo nadležne pravosudne institucije da se uključe u ovaj krajnje netransparentan, nedemokratski i nezakonski izborni proces i pokažu pravnu državu na djelu, naveli su tada.
    Pozivu HNS-a ubrzo se odazvalo Tužilaštvo BiH kojim rukovodi Gordana Tadić, prva rodica potpredsjednika HDZ-a BiH Mije Krešića. Predmetom je zadužena tužiteljica Vedrana Mijović, kćerka SNSD-ovog kadra Slavka Jovičića Slavuja. I istražne radnje su započete.
    postupajuća tužiteljica Vedrana Mijović
    Podsjetimo, u septembru prošle godine, SDS-ov načelnik i kandidat Milan Miličević upozorio je da vladajuće partije predvođene SNSD-om spremaju veliku izbornu krađu za lokalne koji su trebali biti održani dva mjeseca kasnije.
    “Vladajuće stranke pripremaju veliku izbornu krađu zloupotrebom glasanja putem pošte, a samo u Tesliću je zabilježeno više stotina slučajeva krađe ličnih podataka i fiktivnog prijavljivanja”, ustvrdio je tada načelnik Teslića Milan Miličević.

    Prvobitno je za glasanje putem pošte sa područja općine Teslić bilo prijavljeno 3298 birača, što je duplo više nego što je bilo prijavljeno za Opće izbore 2018. godine. U odnosu na Lokalne izbore 2016. godine, broj je učetvorostručen. Nakon provedene analize, Centralna izborna komisija BiH je neposredno pred izbore u novembru 2020. godine uklonila znatan dio glasača putem pošte, jer je utvrđeno da su prijavljeni na fiktivnim adresama i da je došlo do krađe identiteta brojnih stanovnika te općine. Na kraju je od 3298 prvobitno prijavljenih glasača putem pošte, u Tesliću priznato 1557 glasova. Najviše su ih imali SNSD (430) i HDZ BiH (342). Zahvaljujući glasovima iz dijaspore, HDZ je osvojio ukupno 621 glas, što je bilo nedovoljno za mandat u Skupštini opštine Teslić. Nedostajalo im je, već smo naveli, 70 glasova. Ukratko, da CIK nije poništio fiktivne glasove putem pošte, HDZ BiH bi danas bio skupštinske većine sa SNSD-om u tom gradu.

    Otkako je u martu prošle godine izabran trenutni saziv CIK-a, HDZ i SNSD nastoje stušiti tu instituciju, tvrdeći da su članovi Komisije nezakonito izabrani. Kadrovi HDZ-a BiH pokrenuli su sudski postupak zbog izbora članova CIK-a, a istovremeno ne dopuštaju da predstavnici ove Komisije budu dio Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH. Na kraju je u sve uključeno Tužilaštvo BiH kojim rukovodi Gordana Tadić, glavna tužiteljica bliska SNSD-u i HDZ-u BiH.

    Disciplinska komisija VSTV-a odlučila: Ranku Debevecu javna opomena zbog neprimjerenog susreta sa direktorom OSA-e

    Piše:
    Redakcija
    -

    Prvostepena disciplinska komisija VSTV-a kaznila predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca “javnom opomenom” zbog narušavanja ugleda nosioca pravosudne funkcije, saznaje Istraga.ba.

    Komisija je prihvatila dvije, od ukupno tri tačke disciplinske tužbe koju je, u aprilu ove godine, protiv Debeveca podnio Ured disciplinskog tužioca. Predsjedniku Suda biH izrečena je sankcija “javna opomena” zbog neprimjerenog kontakta sa Osmanom Mehmedagićem, direktorom Obavještajno sigurnosne agencije BiH protiv kojeg je, na dan susreta, Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu u slučaju “sigurnosne provjere”. Susret se desio u ispred stana dekana Stomatološkog fakulteta Muhameda Ajanovića koji ih je prethodno pozvao u goste. Upravo snimci s nadzorne kamere u haustoru Ajanovićeve zgrade jedan su od dokaza UDT-a. Osim toga, utvrđena je odgovornost Ranka Debeveca i zbog neprijavljivanja suvlasništva stana u Španiji. Disciplinska komisija je utvrdila da je Debevec počinio disciplinski prekršaj zbog davanja “nepotpunih podataka o imovini”.

    Kada je u pitanju treća tačka, Disciplinska komisija je odbila tužbu UDT-a.Ta tačka se odnosila na  poruke koje je  Ranko Debevec slao državoj tužiteljici Vedrani Mijović koju je prethodno Gordana Tadić zadužila predmetom protiv predsjednika Suda BiH, formiranim na osnovu anonimne prijave. Mijovićeva je ove poruke dostavila UDT-u koji je ocijenio da je u pitanju neprimjeren kontakt.

    Tužba protiv predsjednika Suda BiH podnesena je početkom aprila ove godine. Istog dana UDT je podnio tužbu protiv glavne državne tužiteljice Gordane Tadić koja je, u međuvremenu, nepravomoćno razriješena jer je utvrđeno da je prekršaje počinila kao rukovodilac Tužilaštva BiH.

    Tri zvanična saopćenja demantuju Denisa Zvizdića: U BiH su došle “rezervne strateške snage EUFOR-a”, a ne “rezervne snage NATO-a”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Da su pažljivo čitali saopćenja EUFOR-a i NATO-a, mediji ne bi nasjeli na izjavu člana Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine BiH Denisa Zvizdića koji je na društvenoj mreži X objavio da “NATO u BiH šalje bataljon rezervnih snaga kao podršku vojnoj misiji EUFOR Althea“.

    Bila je nedjelja, 7. april ove godine, kada su na sarajevski aerodrom sletjeli pripadnici francuske vojske. Na njihovim ramenima bio je amblem EUFOR-a.

    “Francuska jedinica veličine bataljona – s dodatnim talijanskim i rumunjskim vodovima – čini Strateške rezervne snage EUFOR-a, te će patrolirati širom BiH i obučavati se s EUFOR-ovim snagama na terenu i elementima Oružanih snaga BiH kako bi se povećala saradnja i interoperabilnost između EUFOR-a i OSBiH. Ovo će također dodatno ojačati potporu EUFOR-a lokalnim vlastima u održavanju sigurnog okruženja za sve građane BiH”, objavljeno je 7. aprila ove godine na stranici EUFOR-a. 
    Raspoređivanje Strateških rezervnih snaga EUFOR-a nazvano je “Vježba Meleager”, a cilj je, kako je saopćeno, da se simboliziraju snažne veze između EUFOR-ove operacije Althea na terenu i rezervnih snaga.
    Iz tog saopćenja sasvim je jasno da su pripadnici “francuskog bataljona“, zapravo, “strateške rezervne snage EUFOR“, a ne NATO-a, kako ih u svojoj objavi naziva član Kolegija PD PS BiH Denis Zvizdić.
    Sada idemo dalje. Ovo je zvanično saopćenje NATO-a objavljeno na portalu klix.ba.
    “NATO i Evropska unija imaju dugogodišnju saradnju u Bosni i Hercegovini i širom Zapadnog Balkana. NATO pozdravlja privremeno raspoređivanje strateških snaga u Bosni i Hercegovini, kao podršku operaciji Althea koju vodi EU. EUFOR igra ključnu ulogu u održavanju sigurnog i zaštićenog okruženja, uz podršku NATO-a, prema Berlin plus aranžmanima”, navodi se u odgovoru NATO-a za Klix.ba.
    Dakle, NATO pozdravlja raspoređivanje “strateških snaga u BiH”. U ovom odgovoru ne piše čijih snaga, ali je upotrijebljen identičan termin kao i u saopćenju EUFOR-a: “strateške snage”. Ni u odgovoru NATO-a, dakle, ne pominje se “bataljon NATO-a”, niti se pominju “strateške snage NATO-a”.

    Zvanična stranica Ministarstva odbrane BiH. Datum objave vijesti je 3. april 2024. godine.

    “Strateške snage iz Francuske dolaze u našu zemlju”, glasi naslov vijesti objavljene na stranici Ministarstva odbrane BiH.

    Na početku saopćenja piše da su ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez i zamjenik ministra za politike i planove Slaven Galić sa komandantom EUFOR-a generalmajorom Lászlóm Sticzom (Laslo Štic) održali zajedničku pres-konferenciji u srijedu, 3. aprila 2024. godine u kampu Butmir.

    “Tema konferencije bila je raspoređivanje snaga strateške rezerve EUFOR-a. Strateške rezervne snage iz Francuske dolaze u narednoj sedmici u našu zemlju i bit će raspoređene otprilike mjesec dana. Raspoređivanje ovih snaga strateške rezerve pokazuju predanost EUFOR-a i Evropske unije BiH, a za vrijeme svog boravka u BiH rezervne snage će izvoditi obuku sa već raspoređenim snagama EUFOR-a i pripadnicima OS BiH”, objavljeno je stranici Ministarstva odbrane BiH.

    Vraćamo se ponovo na objavu Denisa Zvizdića. On je ustvrdio da “NATO u BiH šalje bataljon rezervnih snaga”. Na osnovu tri saooćenja, onog kojeg je izdao EUFOR, NATO i Ministarstvo odbrane BiH jasno je da u BiH dolazi “rezervni bataljon”, “strateških snaga” “EUFOR-a”. Dakle, NATO snage se ne pominju nigdje osim u Zvizdićevoj objavi.

    Čak su i iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića za Istraga.ba kazali da objava Denisa Zvizdića nije tačna, odnosno da ne odgovara istini.

    (Audio) Kako je optuženi predsjednik Skupštine USK i krajiškog SDP-a trgovao uticajem i skupljao većinu: “Samo neka kažu šta im treba, mi dajemo. Ako ovo prisluškuju ko ih j…”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Slušaju se brojevi, ali ako ovo ko sluša, ko ih jebe”, reći će Razim Halikić, predsjednik Skupštine USK i kadar SDP-a BiH na kraju telefonskog razgovora zbog kojeg će kasnije morati sjesti na optuženičku klupu.

    Općinski sud u Bihaću je svojim rješenjem od 23.06.2022. godine potvrdio optužnicu Kantonalnog tužilaštva USK Bihać protiv Razima Halkića zbog krivičnog djela Primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem iz člana 382. stav 2. Krivičnog zakona FBiH, saopćeno je u petak iz Tužilaštva USK.

     “Optuženom Halkiću se stavlja na teret postojanje osnovane sumnje da je koristeći svoj službeni položaj kao predsjedavajući Skupštine USK i poslanik Socijaldemokratske partije BiH u Skupštini USK kao dio vladajuće većine u Skupštini USK koju je činio kao poslanik SDP-a, posredovao spram Zikrije Durakovića kao poslanika u Skupštini USK na način da je, protivno općim i osnivačkim aktima JU Direkcije regionalnih cesta USK, Zikriji Durakoviću usmeno ponudio i obećao poziciju direktora JU Direkcije za ceste USK, kako bi isti kao poslanik u Skupštini USK glasao za Odluku o budžetu USK za 2021. godinu i kako bi dalje kroz vršenje službene funkcije poslanika u Skupštini USK i kroz službene radnje glasao na način da podržava odluke postojeće skupštinske većine”, navedeno je u činjeničnom opisu optužnice Tužilaštva USK, a koju je potvrdio Općinski sud u Bihaću.

    Tužilaštvo USK došlo je u posjed i telefonskog razgovora koji potvrđuje da je Halkić trgovao uticajem. Tako, on nepoznatoj osobi govori da je razgovarao sa troje zastupnika u Skupštini USK-a i to sa Vildanom Alibabić, Zikrom Durakovićem i Ekremom Prošićem zvanim Maršal.

    “Najgore sto mi trenutno, od tri čovjeka sa koja trenutno razgovaramo, neće nijedan. Vildana, Zikrija, Maršal. Neće ni (Rasim) Kantarević da čuje. Sjedio sam sa Maršalom dva i po sata. Tri dana sam sjedio po četiri sata sa Vildanom. Sa Zikrijom, koji laže sve što pljune. Samo treba jedno od to četvero da kaže – hoću ministra i mi damo. Hoću ceste i mi damo. Hoću bilo šta i evo ti. Ali neće ništa. Samra, možeš biti direktor Zavoda za zapošljavanje. Dao sam Muriću zdravstvo. Napravim rat unutar Cazina, Nermina me pljuje gdje god stigne, zato što sam Muriću dao zdravstvo. Ima informacija milion da Zikriju vozaju u autima. Traže pare, kamate. Slušaju se brojevi, ali ako ovo ko sluša, ko ih jebe”, rekao je Halkić u telefonskom razgovoru.

    Nakon što se u februaru pojavila informacija da postoji ovaj snimak, Halkić je negirao njegovu autentičnost.

    “Žao mi je što institucije ne rade svoj posao, da se montira, neovlašteno snima, objavljuje. Vjerovatno su ljuti što ne mogu doći na vlast. Ali radije ćemo u opoziciju nego sa SDA u vlast”, rekao je tada Razim Halkić u razgovoru za Faktor.

    Nakon pojave prvih informacija, Tužilaštvo USK je formiralo predmet i otvorilo istragu. Halkićevi navodi da je sve montirano su bili neutemeljini. Tokom istrage je utvrđeno da je on trgovao uticajem i nudio direktorske pozicije kako bi obezbijedio skupštinsku većinu.

    1...777879...83Stranica 78 of 83

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj