Facebook Twitter Youtube
    Najpopularniji

    Istrage

    VSTV o izboru glavnog tužioca Tužilaštva BiH: Ko se mora izuzeti, a čiji glas vrijedi duplo?

    Piše:
    Redakcija
    -

    Članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH na današnju sjednicu pozvali su v.d. glavnog tužioca Milanka Kajganića koji će predstaviti svoj program rada kao glavni tužilac Tužilaštva BiH koji je ostao jedini kandidat u igri za glavnog tužioca.

    U ovom trenutku niko ne može predvidjeti ishod današnje sjednice.

    Nakon povlačenja kandidature tužioca Miroslava Janjića o čemu je obavijestio VSTV 29. septembra i ispadanja iz utrke tužiteljice Diane Kajmaković koja ja pod američkim sankcijama, Kajganić je ostao jedini na listi, piše nap.

    Članovi Vijeća će postaviti pitanja Kajganiću nakon čega će se pristupiti glasanju. Dobri poznavaoci prilika u bh. pravosuđu ističu da je cijela procedura kontaminirana te da bi najbolje bilo ponoviti cijelu proceduru bez obzira na pritiske i međunarodne zajednice i drugih lobista.

    No, ni svi članovi VSTV-a neće moći glasati. S obzirom da u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Tužilaštvo BiH predstavlja Biljana Simeunović ona neće glasati za izbor novog glavnog tužioca jer se mora izuzeti. Od glasanja se mora izuzeti i članica VSTV-a Željka Radović s obzirom da joj je kćerka zaposlena u Tužilaštvu BiH. Ona se izuzela i slučaju kada se formirala Drugostepena disciplinska komisija u predmetu protiv bivše glavne tužiteljice Gordane Tadić koja je također završila na crnoj američkoj listi.

    Dakle, za izbor glavnog tužioca ostaju glasovi 13 članova VSTV-a, a to su:Halil Lagumdžija (predsjednik), Sanela Gorušanović-Butigan, Sanin Bogunić, Lejla Hadžić, Aleksandra Obradović, Saša Sarajlić, Jadranka Stanišić, Duška Bogojević, Davor Martinović, Srđan Forca, Mustafa Šabić, Amila Mimica-Kunosić, Snježana Petković.

    Ukoliko bude šest-šest glas predsjednika VSTV-a u tom slučaju vrijedi duplo.

    Analitičari ali i članovi pravosudne zajednice podsjećaju na izvještaj EK o stanju u oblasti pravosuđa za period posljednje godine. Kajganić je v.d. glavnog tužioca od smjene Gordane Tadić od oktobra 2021. godine. Prema izvještaju EK u tom periodu nije bilo napretka u oblasti pravosuđa.

    “Bosna Hercegovina je u ranoj fazi/dostigla određeni nivo pripremljenosti u sprečavanju i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Tokom perioda izvještavanja nije bilo napretka u ovoj oblasti. Parlament je odbio da usvoji zakon o sukobu interesa. Politički lideri i pravosudne institucije nisu uspjele da se iznesu s problemom široko rasprostranjene korupcije i aktivno su blokirale napredak, što je dovelo do dugotrajnog zastoja i sve većih znakova političke zarobljenosti. Kontinuirani nedostatak napretka na svim nivoima vlasti povećava rizik od nazadovanja. Politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno ispraviti ovakvo stanje.

    Iako je tokom izvještajnog perioda bilo nekih optužnica i presuda vezano za visoku korupciju, ukupni rezultati u oblasti prevencije i suzbijanja korupcije (uključujući onu na visokom nivou) ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uticaja. Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona u borbi protiv organizovanog kriminala i to zbog neusklađenog krivičnog zakonodavstva, slabe institucionalne saradnje i vrlo ograničene razmjene obavještajnih podataka. Kriminalne organizacije koje su aktivne u BiH iskorištavaju pravne i administrativne nedostatke. Policija je podložna političkim uticajima.

    Finansijske istrage i privremeno oduzimanje imovina su također u velikoj mjeri neefikasni. Proaktivni pristup je i dalje ključan u borbi protiv infiltracije kriminogenih grupa u politički, pravni i ekonomski sistem.Kontakt tačka za saradnju s Europolom još uvijek nije operativna – provode se pripremni koraci. Nema sistemske saradnje sa Eurojustom. Bosna Hercegovina treba nastaviti sa svojim naporima u borbi protiv terorizma i trgovine drogom i unaprijediti svoje kapacitete u te svrhe. Treba hitno usvojiti novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u skladu s pravnom stečevinom EU”, navodi se u Izvještaju.

    Također, Tužilaštvo BiH neke od ključnih predmeta u kojima se istražuju osobe iz svijeta politike nije okončalo već se vuku godinama.

    U nekim predmetima Tužilaštvo BiH na čelu sa Kajganićem postupa ekspresno, dok u nekim drugim se proglašava nenadležnim kao što su primjeri izbornih prevara koji su u fokusu nakon provedenih Općih izbora.

    Iako EK upozorava na nedovoljno efikasan rad na predmetima organziranog kriminala, korupcije, terorizma, za Tužilaštvo BiH važniji su predmeti ratnih zločina i optužnice po nalogu političkih struktura.

    Kajganić je zakazao i u slučaju tužiteljice Diane Kajmaković za koju je u maju dobio informacije da je spomenuta u komunikaciji kriminalnih lica koji su je kompromitirali. Dva tužioca su vršila provjere koje nisu okončali ni do kraja septembra kada su joj SAD izrekle sankcije.

    Tužilaštvo BiH bavilo se podizanjem optužnica protiv pripadnika Armije RBiH i MUP RBiH, a kako se bliži kraj godine raste i pritisak za ispunjavanje norme pa je za očekivati u naredna dva mjeseca “poplavu” optužnica.

    Britanija i Amerika povlače osoblje iz Kijeva: U Misiji OSCE-a u Ukrajini radi 59 bh. državljana, BiH ih ne može pozvati kući

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    U Misiji OSCE-a u Ukrajini angažirano je 59 bh. državljana, saznaje Istraga.ba. No, u ovom trenutku je nepoznato koliko njih je trenutno u Ukrajini.
    “Posljednja informacija iz OSCE-a u Beču je da OSCE želi sačuvati operabilnost SMM bez obzira na formalne notifikacije US i UK o povlačenju ljudstva. Inače, pored BiH to su dvije najzastupljenije zemlje u SMM. Zajedno sa SMM, OSCE Beč pravi contingency planove u slučaju različitih scenarija na terenu. U SMM ima 59 angažovanih osoba iz BiH, a još nemamo informacije koliko ih je u ovom trenutku u Ukrajini i u kojim regionima. Procjena sa terena je 40-45. O svemu smo obavijestili MIP BiH, i u stalnom smo kontaktu sa čelnim ljudima u OSCE i drugim delegacijama zemalja koje imaju značajan broj ljudi u SMM”, kazao je za Istragu Siniša Bencun, ambasador BiH u sjedištu OSCE-a u Beču.

    Ambasador Bencun ističe da “naši ljudi nisu zvaničan kontigent kakav imaju neke druge države”, jer su se oni samostalno zaposlili u Misiji OSCE-a u Ukrajini,  bez posredovanja države BiH.

    “Zbog toga BiH nema nikakve mehanizme u pogledu donošenja odluka o njihovom boravku u Ukrajini”, objasnio je Bencun.

    Ekipa Istrage, Oslobođenja i O kanala uspjela je stupiti u kontakt sa nekoliko bh. državljana koji rade u Ukrajini. O detaljima nisu mogli govoriti. No, potvrdili su nam da je veći dio bh. državljana angažiran na istoku Ukrajine, odnosno u regijama Luhansk i Donjeck, gdje je i linija razgraničenja između teritorije koja je pod kontrolom Vlade u Kijevu i one koju kontroliraju separatisti povezani sa Rusijom.
    Službenici OSCE-a u ovim regijama imaju ovlaštenje da prolaze između linija razgraničenja na obe strane. Svako kršenje primirja se evidentira i objavljuje u dnevnim izvještajima.
    U izvještaju objavljenom u petak, navedeno je da je u regijama Luhansk i Donjeck registrirano oko 800 kršenja primirja. Zabilježeno je nekoliko eksplozija na linijama razgraničenja.
    Tokom boravka u ovoj regiji, uspjeli smo proći kroz nekoliko punktova ukrajinske vojske koja kontroliše sve putnike. Također smo zabilježili i stalne pokrete ukrajinske vojske i oklopnih vozila.

    Američki obavještajni izvori navode da bi Rusija mogla započeti napad do kraja naredne sedmice. Diplomate koje su na službi u Kijevu potvrdili su za Istragu da im je rečeno da bi napad mogao biti između 16. i 18. februara.

    Upravo je 16. februar krajnji rok do kojeg bi državljani Velike Britanije zaposleni u Misiji OSCE-a u Ukrajini trebali napustiti državu. Naredba iz Londona je došla u subotu ujutro. Dan ranije, u petak, SAD su pozvale svoje državljane da napuste Ukrajinu. No, ono što je posebno interesantno je odluka Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije. Glasnogovornica tog Ministarstva, Marija Zaharova obavijestila je u subotu ruske medije da će da država iz Kijeva povući niže diplomatsko osoblje, uz obrazloženje da se Rusija boji podmetanja ili odmazde.

    U subotu oko podne i Njemačka je pozvala svoje državljane da napuste Ukrajinu. Ranije su to učinili Izrael, Estonija i još pedesetak drugih država. Ekipa Istrage, Oslobođenja i O kanala u subotu popodne je sa istoka Ukrajine krenula prema Kijevu. U glavnom gradu Ukrajine hiljade građana izašlo na ulice, uzvikujući ime svoje države i noseći zastave.

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski, pak, kaže da širenje informacija o eventualnom ruskom napadu pogoduje neprijatelju, jer širi dodatnu paniku.

    “Trebali bismo biti spremni svakog dana. Razumijemo rizike, razumijemo da oni postoje. Ako vi ili bili ko drugi imate dodatne informacije o invaziji Rusije koja počinje 16. februara, molim vas dajte nam te informacije”, kazao je Zelinski, obraćajući se američkim zvaničnicima.

     

    Za pravne i medijske “eksperte”: Praksa Suda u Strazburu, slučaj Potkivanje i slovački “Radio Twist”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zbog slučaja “Potkivanje 2”, posljednjih dana u javnosti su se pojavili pravni i medijski “eksperti”, poput Senada Pećanina i još nekih novinara, koji su, faktički, stali u zaštitu predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, podržavajući njegove teze o nezakonitom praćenju i “ugrožavanju njegove privatnosti”

    “Ovaj drugi snimak je, vjerujem, puno problematičniji iz razloga što je očito da je snimljen i napravljen i dostavljen medijima u kojem nemamo autora snimka kojim je nečije pravo povrijeđeno. tu se, zaista, radi o korištenju aparature kojom raspolažu obavještajne ili paraobavještajne službe. I mislim da je tu gospodin Tegeltija u pravu, jer se radi o jednom nedozvoljenom snimku”, kazao je “pravni ekspert” Senad Pećanin gostujući na N1 televiziji.

    Prije nego je izgovorio ovu rečenicu, on se pozvao na presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, ali nije naveo konkretne slučajeve. Stoga Istraga.ba, povodom rasprave u javosti o snimku nazvanom “Potkivanje 2”, objavljuje najbitnije dijelove presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Radio Twist protiv Slovačke. I u ovom slučaju snimak su načinile nepoznate osoben i dostavile ih medijima. Slovački pravni eksperti, poput Pećanina u BiH, tvrdili su da je “snimak nezakonito načinjen”, da je time ugrožena “privatnost” osobe na snimku… No, Sud u Strazburu presudio je drugačije. Evo retrospektive.

    Bio je 12. juni 1996. godine kada je  Radio Twist, u svojoj emisiji Journal, emitirao nezakonito snimljen telefonski razgovor između  tadašnjeg slovačkog ministra finansija, koji je bio i dopremijer, i državnog sekretara Ministarstva pravde Slovačke. Razgovor se odnosio na angažman policijskih snaga tokom borbe za prevlast u najvećoj osiguravajućoj kući u Slovačkoj. Nakon što je snimak objavljen, državni sekretar ministarstva pravde je kazao da je “to njegov glas”, ali da su “snimci izvučeni iz konteksta” i da telefonski razgovor nije emitovan u cijelosti. Uslijedila je, potom, tužba lokalnim sudovima, a sekretar ministarstva pravde je, istovremeno, unaprijeđen i za sudiju Ustavnog suda Slovačke. Iznoseći svoju odbranu, novinari Radio Twista su tvrdili da su im nepoznate osobe snimak ubacile u poštansko sanduče. No, u martu 1999. godine nadležni Okružni sud u Slovačkoj je konstatovao da je Radio Tewist prekršio zakone te je naloženo da upute javno izvinjenje sekretaru Ministarstva pravde koji je postao sudija Ustavnog suda i da mu isplate 100.000 tadašnjih slovačkih kruna “kao naknadu za nematerijalnu štetu i da mu nadoknade troškove postupka”. Okružni sud je dalje primijetio da je “dostojanstvo tužitelja kao javnog službenika umanjeno jer je taj slučaj komentarisan u medijima”.

    Nakon pravne borbe u Slovačkoj, Radio Twist se obratio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu koji je prihvatio njihovu žalbu, utvrdivši da su stavovi slovačkih sudova bili neutemeljeni kada su konstatovali da je objavom snimka narušena privatnost državnog sekretara Ministarstva pravde.

    Zaključci Suda u Strazburu

    “Sud (Evropski sud za ljudska prava u Strazburu o.a.) ne može prihvatiti taj zaključak. Posebno se mora primijetiti da je predmetni telefonski razgovor vodilo dvoje visokih državnih službenika, državni sekretar u Ministarstvu pravde s jedne strane i zamjenik premijera i ministar finansija s druge strane. Kontekst i sadržaj razgovora bili su, dakle, očito politički i Sud nije u stanju prepoznati bilo kakvu dimenziju privatnog života u spornim događajima. Stoga je primjenjiv poseban standard tolerancije uspostavljen u sudskoj praksi Konvencije. Sud isto tako nalazi da pitanja koja se tiču ​​upravljanja i privatizacije državnih preduzeća nesumnjivo i po definiciji predstavljaju stvar od općeg interesa. To je još i više u periodima ekonomske i političke tranzicije. U okolnostima ovog slučaja nije relevantno da li je snimak bio jasan  i da li je povod za dalju javnu raspravu”, konstatovao je u martu 2007. godine Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.

    Sud, nadalje, “nije uvjeren da sama činjenica da je snimak pribavila treća osoba, suprotno zakonu”  Radio Twist “može lišiti zahtjeva zaštite članka 10. Konvencije” te konstatuje da “nema naznaka da su novinari Radio Twista postupali u lošoj vjeri ili da su slijedili bilo koju drugu svrhu osim izvještavanja o stvarima za koje su se osjećali obavezu da ih učine dostupnima javnosti”.

    Osim ovog slučaja, slučnu presudu Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je i u predmetu Haldimann protiv Švicarske. No, o tome drugom prilikom.

     

    Ujedinjena Srpska učestvuje na izborima: Sud BiH prihvatio Stevandićevu žalbu i poništio odluku CIK-a

    Piše:
    Redakcija
    -

    Sud BiH poništio je odluku Centralne izborne komisije BiH kojom je poništena ovjera kandidature Ujedinjenoj Srpskoj Nenada Stevandića, saznaje Istraga.ba

    Odluka Suda je već dostavljkena CIK-u. Podjećamo, CIK je sankcionisao Nenada Stevandića i njegovu Ujedinjenu Srpsku zbog širenja međunacionalne mržnje, nakon što je ta stranka objavila videospot koji je izazvao brojne reakcije u javnosti. Odlukom CIK-a bila je zabranjena kandidatura Ujedinjenoj Srpskoj na predstojećim lokalnim izborima. Stevandić je, potom, uložio žalbu Sudu BiH koji je odlučio da je oprihvati, te da poništi odluku CIK-a. Sve ovo je u suprotnosti sa dugogodišnjom praksom Suda BiH koji je “manje bitne” političke subjekte uklanjao iz izbornog procesa.

    U obrazloženju svoje odluke Sud BiH navodi da Stevandićev spot nije snimljen i emitiran tokom predizborne kampanje.

    “Valja posebno istaći da to ne znači da je od strane ovog suda utvrđeno da je CIK nepravilno utvrdio činjenice vezane za zabranjeni govor koji su sadržani u spornom videozapisu. Ovo samo znači da ove povrede CIK nije mogao utvrđivati van perioda izborne kampanje primjenjujući odredbe kojim se regulišu pravila ponašanja tokom izborne kampanje”, navedeno je u obrazloženju Suda BiH.

    Dakle, Sud je utvrdio da je Stevandić širio govor mržnje, ali to nije radio tokom kampanje, pa ne može biti kažnjen zabranom učešća na izborima.

    Nadalje, Sud BiH smatra da je CIK trebao Stevandića sankcionirati po drugim odredbama Izbornog zakona, a ne po onim na koje su se pozvali prilikom donošenja odluke o poništavanju ovjere kandidature Ujedinjene Srpske.

    Dokumenti otkrivaju: Vlada Edina Forte novčano pomagala firmu čiji je vlasnik otac premijera Edina Forte!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Vlada Kantona Sarajevo tijekom 2021. godine u dva navrata uplatila je preko 20 tisuća maraka firmi „ENERGOGAS, DOO“ na ime financiranja minimalne plaće radnika tijekom trajanja pandemije (tzv „covid poticaji“). Vlasnik firme „ENERGOGAS DOO“ je Izet Forto , otac predsjednika Vlade Kantona Edina Forte, objavila je Slobodna Bosna.

    Upravo je premijer Edin Forto 19. veljače 2021. godine potpisao Odluku o odobravanju i isplati dijela minimalne mjesečne neto plaće (u FBiH) za mjesec juni i juli 2020. godine .“ Iz budžeta Kantona Sarajevo izdvojeno je 6.077.482,48 KM kojima su financirane plaće. radnicima poduzeća koja su loše poslovali uslijed pandemije koronavirusa koja je paralizirala cjelokupni ekonomski i društveni život u Bosni i Hercegovini.

    Dodjela sredstava prethodio je Javni poziv iz decembra 2020. godine upućen firmama u Kantonu Sarajevo za djelomično sufinansiranje plaća zaposlenima nakon čijeg je okončanja formirana lista „sretnih dobitnika“.

    Tako se nalazi i lista firmi kojima su dodijeljena sredstva iz kantonalnog budžeta našla i firma „ENERGOGAS DOO“ u vlasništvu Izeta Forte, oca premijera Kantona. Firma je zapošljavala jedanaest radnika za čije je plaćanje u mjesecu junu i julu 2020. godine iz budžeta isplaćeno 6.690 KM .

    Krajem prošle godine, 21. decembra 2021. Vlada Kantona ponovo subvencionira plaće radnika u „Poslovnim subjektima koji ispunjavaju uvjete“, ovoga puta za tri mjeseca, lipanj, srpanj i kolovoz 2021. godine. Iz ovih sredstava firma „ENERGOGAS, DOO“ na ime jedanaest svojih zaposlenih radnika dobije 13.398KM .

    Ključni kriterij za dodjelu sredstava kojima se, prije svega, željelo spasiti radna mjesta u tvrtkama izloženim posljedicama pandemije bio je pad prometa tih poslovnih subjekata. Najveći broj tvrtki koje su se našle na listi koje je subvencionirala Vlada Kantona prijavile su da je pad prometa bio trideset, odnosno više, međutim kod „ENERGOGASA, doo“ taj je podatak izostao.

    Stoga smo podatke o poslovanju firme oca premijera Edina Forte tražili na portalu „Akta“.

    „ENERGOGAS, doo“ je u „predpandemijskoj“ 2019. godini zapošljavao jedanaest radnika, imao je ukupni prihod od 1.646. 667 KM i sveobuhvatnu dobit od 137. 710 KM.

    Godinu dana kasnije, 2020. ova očito uspješna firma ima znatno manji obim poslova, zbog čega je ukupan prihod iznosio 990.794 KM. Broj zaposlenih je smanjen na deset, ali je zato ukupna dobit bila 177.277 KM. U odnosu na ukupnu godišnju dobit, onih 7 hiljada KM koliko je ovoj firmi plaćeno iz kantonalnog budžeta na ime plaća radnicima djeluju zanemarljivo.

    U 2021. godini, tokom koje su tromjesečne plaće zaposlenih subvencinirane sa 13 hiljada KM iz budžeta Kantona Sarajevo, „ENERGOGAS, D.O.O“ ukupno je prihodavala 1.111.042 KM, zapošljavala je dvanaest radnika, a sveobuhvatna dobit je iznosila 107.685 KM.

    MOŽE I BEZ POTICAJA

    Sve u svemu, prema pokazateljima poslovanja, firma „ENERGOGAS, D.O.O.“ je vrlo uspješno „pregrmila“ teške pandemijske uvjete poslovanja, njen prihod čak je bio znatno veći nego u „normalnim“ godinama, broj zaposlenih je ostao isti.

    Takozvani „COVID poticaji“ kojima su tokom dvije godine iz budžeta Kantona dobili 20-ak hiljada KM na ime plaća radnicima, čine manje od jedan posto ukupne ukupne dobiti „ENERGOGASA, d.o.o.“ tokom dvije pandemijske godine.

    Premijer Kantona Sarajevo Edin Forto, nije, dakle, pretjerano, niti presudno (financijski) pomogao svom ocu Izetu i njegovoj firmi čiji su radnici nekoliko mjeseci bili na grbači kantonalnih poreskih odveznika , ali je zato otac itekako snažno (politički i etički) odmogao sinu gurajući ga u nepotističku praksu i sukob interesa.

    Bit će zanimljivo čuti reakciju na ovaj slučaj od strane razvikanog Tima za borbu korpusa Kantona Sarajevo i njegovog sveprisutnog šefa Erduana Kafedžića . Naravno, ukoliko kakve reakcije uopće budu.

    (istraživački tim Slobodne Bosne)

    Srbijanski trgovac oružjem osumnjičen za pranje novca: Tunis raspisao Interpolovu potjernicu za Slobodanom Tešićem

    Piše:
    Redakcija
    -

    Vlasti Tunisa raspisale su difuznu potjernicu za Slobodanom Tešićem, srbijanskim trgovcem oružjem koji posjeduje i državljavstno BiH, saznaje Istraga.ba.

    Potjernica je, putem Interpola, raspisana 4. oktobra ove godine, a nalog za Tešićevo hapšenje vlasti u Tunisu su izdale 29. septembra. Prema informacijama Istrage, Tešić je osumnjičen za krivično djelo “pranje novca”. U Tunisu je, za ovo djelo, zaprijećena kazna u trajanju od deset godina.

    Slobodan Tešić je rođen u BiH, ali veći dio svog posla sa oružjem vodi preko Srbije. Godinama je bio mna crnoj listi UN-a. Nakon što je njegovo ime uklonjeno sa crne liste UN-a, Tešića su 2019. godine na svoju crnu listu stavilo Ministarstvo finansija SAD.

    Tešić je prema, pisanju srbijanskog Istinomera, bio protagonista brojnih afera u vezi sa trgovinom oružjem.

    Prva se dogodila 2005. godine kada je podignuta optužnica protiv direktora marketinga kompanije Zastava oružje Radeta Gromovića zbog zloupotrebe službenog položaja koja je navodno donijela dobit Tešićevoj firmi. Sve je bilo povezano sa izvozom oružja u Nigeriju..

    Nakon toga, 2009. godine, BIA obustavlja izvoz oružja u Libiju jer se saznalo da je u posao uključena firma Melvale, čiji je komercijalni direktor tada bio Slobodan Tešić.

    Prema medijskim izvještajima iz 2013. godine, Tešić je poslovao i sa Khaledom Sharifom, jednim od tadašnjim libijskih zvaničnika koji je bio pripadik Al Kaide.

    Delegacija Libije je posetila i Tešićevo preduzeće Partizan Tek. Pet mjeseci kasnije, Ministarstvo trgovine Srbije izdalo je dozvole za izvoz oružja u Libiju.

    Srbijansko oružje korišteno je i i tokom azerbejdžansko-armenskog sukoba. Slobodan Tešić je dovođen u vezu sa ovim poslovima.

    Tešić je, naveli smo, rođen je 1958. u Kiseljaku, gdje je radio kao kondukter u lokalnom saobraćaju. U posao sa oružjem uveo ga je stric Đorđe Tešić. Njegova kćerka Danijela je 2012. bila na izbornoj listi Vučićevog SNS, a sada je uposlenica Ministarstva vanjskih poslova Srbije.

    Firma Vectura Trans, bliska Tešiću, dobila je 15 dozvola za izvoz u Armeniju od 2017. godine.

    Slobodana Tešića srbijanski su mediji dovodili i u vezu sa otmicom dvoje službenika srbijanske ambasade u Libiji. Službenike ambasade, Slađana Stanković i Jovica Stepić, oteli su u novembru 2015. godine kriminalci bliski Islamskoj državi, dok su u srpskog ambasadora Olivera Potežicu prevozili u susjedni Tunis. Ambasador je uspio da pobjegne, a dvoje službenika ambasade je kasnije stradalo u američkom raketnom napadu. Tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić je je kazao medijima da ova otmica ima veze sa trgovinom oružjem.

    U okviru istrage o rušenju ustavnog poretka BiH: Goran Selak na saslušanju u Tužilaštvu BiH

    Piše:
    Redakcija
    -
    Predsjednik Socijalističke partije Srpske Goran Selak došao je jutros u Tužilaštvo BiH radi davanja iskaza u okviru istrage koja se odnosi na rušenje ustavno-pravnog poretka BiH. Selak se pred Tužilaštvom BiH pojavio oko 9 sati. On će biti saslušan u svojstvu svjedoka, kao i predsjednici drugih opozicijskih stranaka iz Republike Srpske koje 10. decembra ove godine nisu podržale zaključke Narodne skupštine RS o prenosu nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta i to u oblasti odbrane i sigurnosti, pravosuđa i indirektnih poreza.
    Nakon Selaka svoje iskaze u svojstvu svjedoka bi trebali dati Mirko Šarović, Branislav Borenović i Nenad Nešić.
    Postupajući državni tužilac u ovom predmetu je Oleg Čavka. On, kako saznajemo, još uvijek nije uputio pozive za saslušanje bilo kojeg zvaničnika vlasti u RS-u, okupljene oko SNSD-a Milorada Dodika.
    Prema informacijama Istrage, proteklih sedmica se u Tužilaštvu BiH razmatrala čak i opcija hapšenja Denisa Šulića, potpredsjednika NSRS, koji je, u odsustvu Nedeljka Čubrilovića, predsjedavao spornom sjednicom. No, postupajući tužilac je odbio prijedlog za hapšenje Šulića.

    Pripadnici FUP-a upali u Općinu Stari Grad: U toku pretresi pomoćnika općinskog načelnika Ibrahima Hadžibajrića

    Piše:
    Redakcija
    -

    Pripadnici Federalne uprave policije upali su jutros u Općinu Stari Grad Sarajevo, saznaje Istraga. Akcija se provodi po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo. Meta akcije su, kako saznajemo, pomoćnici nedavno uhapšenog načelnika Ibrahima Hadžibajrića.

    U pitanju su pomoćnici zaduženi za urbanizam, te za investicije i komunalne poslove.

    Današnja akcija je, zapravo, nastavak nedavno provedene akcije kojom je razbijena kriminalna grupa sa načelnikom. Hadžibajrićem na čelu. Da FUP provodi akciju za Istragu je potvrdio i federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak.

    Tada su, podsjećamo, u sklopu akcije Start, osim Ibrahima Hadžibajrića, uhapšeni Elmedin Karišik, Seid Hadžibajrić i Alma Destanović.

    “Tužilaštvo KS tereti ih za krivična djela organizovani kriminal, zloupotreba položaja/ovlaštenja, pranje novca, primanje i davanje dara”, saopćeno je tada iz Tužilaštva KS.

    Prema informacijama Istrage, danas su meta Tužilaštva KS najmanje tri osobe, među kojima su i Hadžibajrićevi pomoćnici, koje su bili članovi ove kriminalne grupe. Njihovi sumnjivi poslovi se odnose na iznajmljivanje parking prostora na području Starog Grada, izdavanje građevinskih dozvola, kao i na građevinsko zemljište.

    Načelnik Hadžibajrić je, podsjećamo, uhapšen 10. maja i od tada se nalazi u pritvoru. Općinsko vijeće Stari Grad pokrenulo je proceduru za njegov opoziv.

    Na granici zdravog razuma: Granična policija BiH dva puta “propustila” uhapsiti slovenačkog perača novca Roka Snežiča

    Piše:
    Redakcija
    -

    Dva puta u samo dva mjeseca Granična policija BiH pustila je slovenačkog biznismena Roka Snežiča da napusti državu iako su bili dužni da ga uhapse i predaju Službi za poslove sa strancima, saznaje Istraga.ba.

    Prvo su bh. graničari pustili Roka Snežiča da napusti državu 31.12. 2020. godine da bi to isto ponovili 1. marta ove godine, ne osvrćući se na činjenicu da je ovaj slovenački biznismen, osumnjičen za pranje skoro 50 miliona maraka, nezakonito ušao na teritoriju BiH.

    “Policijski službenik GPBiH, pri obavljaju provjere lica, ovlašten je obaviti provjere s ciljem otkrivanja i sprečavanja prijetnji nacionalnoj i javnoj sigurnosti i pravnom poretku”, navedeno je u Zakonu o graničnoj kontroli BiH.

    Da su pripadnici Granične policije BiH samo pogledali u ROS bazu (Registar određenih stranaca) znali bi da je Rok Snežić u decembru prošle godine proglašen osobom koja predstavlja prijetnju po nacionalnu i ekonomsku sigurnost zemlje. Njegovo ime u taj je sistem uneseno 31. 12. 2020. godine, dok još uvijek bio na teritoriji BiH. Istog dana, svim policijskim agencijama BiH, pa tako i Graničnoj policiji BiH dostavljen je obavijest  u vezi sa Rokom Snežičem.

    Rok Snežič

    “Ukoliko vaši službenici prilikom obavljanja poslova iz svoje nadželnosti uoče ili pronađu gore navedeno lice, potrebno je da isto zadrže te predaju nadležnom terentkom centru Službe za poslove sa strancima, radi preuzimanja daljih mjera i radnji”, navedeno je u dopisu dostavljenom 31.12. 2020. godine svim policijskim agencijama BiH.

    Istog dana kada su zaprimili taj dopis, pripadnici Granične policije su imali Roka Snežića “u rukama”. Oko 13. sati i 30 minuta, 31. 12. 2020. godine, on se pojavio na Ganičnom prelazu Gradiška. I, umjesto da ga uhapse i predaju Službi za poslove sa strancima, pripadnici Granične policije BiH su Roka Snežiča pustili da napusti BiH.

    Tek pet dana kasnije, 4. januara 2021. godine, Granična policija BiH je poslala obavijest Službi za poslove sa strancima BiH u kojoj su naveli da “nisu mogli postupiti u skladu sa zahtjevom”, jer je Rok Snežič “prije zaprimanja zahtjeva napustio teritoriju BiH”.

    Možda bi ovo opravdanje Granične policije BiH i imalo smisla da se sličan “incident” nije ponovio 1. marta ove godine. Rok Snežič je, naime, 28. februara 2021. godine ilegalno ušao na teritoriju BiH kako bi se u Banja Luci susreo sa svojim partnerima umiješanim u pranje skoro 50 miliona maraka preko Slovenije, BiH, Mađarske, Slovačke i Austrije. Nakon što je pronoćio u BiH, gdje mu je zabranjen ulazak, Snežič je već narednog dana, 1. marta iza 21 sat, krenuo put Slovenije. U 21 sat i 22 minuta pojavio se na Graničnom prelazu Gradiška. Ponovo je pušten da napusti Bosnu i Hercegovinu iako su pripadnici Granične policije BiH znali da je on nezakonito ušao na teritoriju BiH i da imaju obavezu da ga predaju Službi za poslove sa strancima. Samo dva dana kasnije, po nalogu pravosudnih organa Slovenije provedena je velika međunarodna akcija protiv osoba osumnjičenih za pranje novca. Prva meta ove akcije bio je Rok Snežič. U okviru iste akcije pretreseni su i objekti koje su koristili Snežičevi poslovni partneri u Banja Luci. Nakon što je Istraga.ba objavila da je Snežič ilegalno boravio na teritoriji BiH dva dana prije akcije, novinari RTV Slovenije, javnog servisa te države, zatražili su informacije od Granične policije BiH.

    “Ured za profesionalne standard i unutarnju kontrolu provodi istragu o navedenom predmetu te ako se pokaže određeni propust u radu policijskih službenika GP BiH, u slučaju da nisu postupali u skladu s važećim propisima, isti će biti najstrože kažnjeni”, navo je ravnatelj Granične policije BiH Zoran Galić.

    ravnatelj Zoran Galić

    Ishod ove istrage ne bi trebao biti drugačiji u odnosu na druge istrage koje je provodila Granična policija BiH zbog propusta prilikom puštanja opasnih kriminalaca da neometano prelaze granicu sa BiH. Tim prije što je i Tužilaštvo BiH kojim rukovodi Gordana Tadić odbilo provoditi istragu protiv Roka Snežiča i njegovih partnera u BiH i Sloveniji, osumnjičenim za pranje 47 miliona maraka.

    Odlukom postupajuće tužiteljice Vedrane Mijović i uz paraf HDZ-u bliske glavne državne tužiteljice Gordane Tadić, predmet protiv Roka Snežiča je “spušten” na nivo Tužilaštva Brčko distrikta BiH, jer Tužilaštvo BiH smatra da “nema dovoljno dokaza da su Snežič i drugi počinili krivično djelo organizirani kriminal i pranje novca.

    Zašto je zatvoren Granični prijelaz Hadžin Potok: Hrvatska u obrazloženju navela da legalni prijelaz zatvara zbog ilegalnih migracija?!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Hrvatske vlasti zatvorile su granični prijelaz sa BiH Hadžin Potok kod Velike Kladuše. U dokumentu koji je u posjedu Istrage, MUP Republike Hrvatske je naveo da je granični prijelaz zatvoren zbog – ilegalnih migracija.

    Dakle, prema tumačenju hrvatske policije, ilegalni migranti koriste legalne granične prijelaze.

    “Obzirom da i dalje bilježimo veliki migracijski pritisak na zajedničkoj državnoj granici, kao i da se ruta migracija sada preusmjerila od mjesta Hadžin Potok, Šiljkovače te Bogovolje, do samog graničnog prijelaza, napominjemo kako smo stava da se privremeno, iz sigurnosnih razloga, ne donosi odluku o prekategorizaciji predmetnog graničnog prijelaza”, navedeno je u dopisu MUP-a Republike Hrvatske dostavljenom direktoru Granične policije BIH Mirku Kuprešakoviću i Zlatku Vranješu, predsjedniku Mješovitog povjerenstva za praćenje provedbe ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o graničnim prijelazima.

    Odluka hrvatskih vlasti dolazi dvadesetak dana nakon odluke čelnika EU o drugačijem pristupu migrantskoj krizi.

    “Vijeće je danas poduzelo odlučan korak prema modernizaciji pravilnika EU-a za azil i migracije. Postignut je dogovor o pregovaračkom stajalištu o Uredbi o postupku azila i Uredbi o upravljanju azilom i migracijama”, saopćeno je 8. juna iz Vijeća EU.

    Prema istom saopćenju, Uredbom o postupku azila uvode se i obavezni postupci na granici kako bi se na vanjskim granicama EU-a brzo procijenilo jesu li zahtjevi neutemeljeni ili nedopušteni. Osobama na koje se primjenjuje postupak azila na granici nije dopušten ulazak na državno područje države članice EU.

    Ljudi koji budu odbijeni mogu, prema novim pravilima, brzo biti vraćeni u matičnu državu ili neku treću zemlju. Je li neka treća zemlja prikladna o tomu će odlučivati zemlje na vanjskim granicama EU-a.

    Čelnici EU su se, tako dogovorili da “stvaraju centre na vanjskim granicama EU. Centri bi imali kapacitet da prime godišnje 40 hiljada osoba i u njima bi se odvijali ubrzani postupci utvrđivanja prava na azil. Ukoliko sr procijeni da osoba nije u potrebi za međunarodnim zaštitom, predloženo je da se, najkasnije u roku od šest mjeseci, vrati u državu tranzita ili u zemlju porijekla.

    Šta to, suštinski, znači? Znači da će vlasti Republike Hrvatske ubuduće, u skladu sa propisima EU, moći migrante koji im se ne sviđaju vraćati u Bosnu i Hercegovinu.

    Podsjetimo, početkom ove godine saopćeno je kako je EU  finansirala izgradnju objekta u neposrednoj blizini migrantskog kampa “Lipa” kod Bihaća kojeg su nevladini aktivisti i opisali kao “pritvorsku jedinicu za migrante”.

    Dakle, prvo je sredstvima EU izgrađen zatvor za migrante u blizini Bihaća. Potom je EU donijela nova pravila postupanja sa migrantima na vanjskim granicama , a bi na kraju Hrvatska “zbog migracija zatvorila legalni granični prijelaz”.

    “Moram reći da mi je bilo nevjerojatno čitati vijest o tome da vlasti Republike Hrvatske zatvaraju jedino privremeni granični prijelaz za međunarodni promet putnika Hadžin Potok-Bogovolja, odnosno da Uprava za granicu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske nije dala saglasnost svojim članovima Mješovite komisije za provođenje ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima za produženje odluke o privremenom međunarodnom prometu putnika preko stalnog graničnog prijelaza za pogranični promet Hadžin potok-Bogovolja. Dakle, nakon šest godina rada u privremenom statusu međunarodnog graničnog prijelaza za cestovni promet putnika zatvara se jednini Hadžin Potok-Bogovolja u Unsko-sanskom kantonu. Zašto? Zašto baš taj koji itekako ima opravdanje da nastavi sa radom u ranije uspostavljenom režimu od strane Mješovite komisije sve do proglašenja u stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika? S tim u vezi, postavljam pitanje Ministru sigurnosti Bosne i Hercegovine: „Koji je stvarni razlog zbog kojeg se zatvara granični prijelaz Hadžin Potok-Bogovolja za cestovni promet putnika?”„Da li je razlog pogoršana sigurnosna situacija radi migranata, kako to navode iz Uprave za granicu Republike Hrvatske, što mi je sada moram priznati neutemeljeno i neuvjerljivo, te šta će Ministarstvo poduzeti radi hitnog otvaranja ovog graničnog prijelaza za promet putnika?”, kazao je na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zastupnik NES-a Jasmin Emrić.

    1...767778...83Stranica 77 of 83

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj