Istrage

Dodik potpuno poništio OHR: U Službenom glasniku Republike Srpske objavljeni Dodikovi ukazi, zakoni koje je “poništio Schmidt” stupaju na snagu, Ustavni sud BiH suspendovan u RS-u

Zakoni koje je je 1. jula poništio OHR, objavljeni su u Službenom glasniku Republike Srpske. U pitanu su Zakon o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske kojim je zabranjeno objavljivanje odluka OHR-a u službenom glasilu Republike Srpske i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na području Repulike Srpske.

Podsjetimo, novi direktor Službenog glasnika Miloš Lukić potpisao je odluke o objavljivanju ukaza predsjednika RS Milorada Dodika o proglašenju dva zakona da se odluke visokog predstavnika ne objavljuju u Službenom glasniku na teritoriji RS kao ni odluke Ustavnog suda BiH.

Милош Лукић - Фото: РТРС

Lukić je, podsjećamo, dužnost preuzeo u subotu, nakon što je sad već bivša direktorica Milka Devušić podnijela ostavku.

Ranije je objavljeno da je Milorad Dodik potpisao samo Ukaz o Zakonu o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske kojim je zabranjeno objavljivanje odluka OHR-a u službenom glasilu Republike Srpske. RTRS, međutim, objavljuje i Dodikov Ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na području Republike Srpske.

Указ (Фото: РТРС)

Oba Zakona su nakon ovoga objavljena u Službenom glasniku RS, što je direktno poništavanje odluka OHR-a koje je 1. jula nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

“Visoki predstavnik ovim donosi sljedeću odluku: sprječava se stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske”, glasila je odluka Christiana Schmidta.

Dodik je, međutim, uprkos odluci OHR-a, donio Ukaz o proglašenju ovog Zakona.

Uvjeren da prethodno opisano ponašanje ozbiljno ugrožava civilnu provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir; Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, visoki predstavnik ovim donosi sljedeću odluku: sprječava se stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, glasila je druga Schmidtova odluka.

Osam dana kasnije, Milorad Dodik je potpisao Ukaz o proglašenju i ovog Zakona.

Ovim je Dodik direktno prekršio Krivični zakon BiH, odnosno odredbe koje je nametnuo Christian Schmidt.

Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“, navedeno je u izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Christian Schmidt.

S obzirom na to da je ovo djelo propisano Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, za procesuiranje je nadležno Tužilaštvo BiH, odnosno Sud BiH. No, teško je očekivati da će državno Tužilaštvo procesuirati bilo koga iz institucija Republike Srpske.

Ugrožavanje projekata u Federaciji: Predstavnici SNSD-a u UO Centralne banke BiH namjeravaju Razvojnu banku FBiH pretvoriti u fond!

Predstavnici SNSD-a imenovani u Upravni odbor Centralne banke BiH na sve načine pokušavaju izbaciti Razvojnu banku FBiH iz sistema izdvajanja obavezne rezerve u kojem je od 2008. godine.

To suštinski znači pretvaranje Razvojne banke FBiH u fond, na isti način kako je u Rs-u organizirana IRB koja radi preko komercijalnih banaka.. To dalje znači da bi Razvojna banka izgubila svoj SWIFT kod, ne bi mogla plasirati povoljne kreditne linije direktno korisnicima (prije svih malim i srednjim preduzećima), a ako bi to išlo preko komercijalnih banaka značajno bi utjecalo na korisnike. Ujedno dovelo bi se u pitanje kompletno poslovanje Razvojne banke koje je nepromijenjeno od 2008. godine.

Navodno, kako otkrivaju naši izvori iz CBBiH razlog tome krije se u namjeri predstavnika iz Rs-a da ospore finansiranje poljoprivredne proizvodnje u FBiH, investicijskih projekata i svih koji koriste povoljne kreditne i garantne linije Razvojne banke FBiH.

Pitanje statusa Razvojne banke povlači se od kako su u Upravni odbor CBBiH imenovani Dragan Kulina i Radomir Božić, a predloženi od strane Milorada Dodika.

Pitanje Razvojne banke na sjednicama Upravnog odbora u posljednjih dva do tri mjeseca se intenziviralo, pritisci jačaju, pa se u pitanje rješavanja ovog problema uključila i Agencija za bankarstvo FBiH, a i sama Razvojna banka FBiH.

Nakon pribavljenih mišljenja, nastavljeni su pritisci, a navodno ima i izgovorenih teških riječi od strane jednog člana UO CBBiH imenovanog od strane SNSD-a.

Inače, jačanjem ovih pritisaka, intenzivira se i pritisak medija iz Rs-a na guvernera Senada Softića i njegovog ostanka na čelu Centralne banke BiH.

Softić u svom mandatu radio je na uspostavljanju registUra računa fizičkih lica na nivou BiH, a čemu se Rs protivila žestoko. Ti registri pomažu transparentnosti ukupnog bankarskog sistema i sprečavanja raznih nezakonitosti kao što je pranje novca i drugo.

Dodatni pritisak Softiću stvara priča oko kupovine dijela parka Hastahana, čiji se epilog tek očekuje, ali i pritisak za kupovinu objekta na Palama zaustavljen upravo od strane Softića.

(NAP)

Akcija FUP- u Sarajevu: Zbog korupcije uhapšeno pet pripadnika MUP-a KS

Pripadnici Federalne uprave policije uhapsili su jutros pet pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo, saznaje Istraga.ba. Akcija se provodi po naredbi Kantonalnog tužilaštva Sarajevo. Pripadnici MUP-a KS su osumjičeni za koprupciju. U pitanju su, kako saznajemo, poslovi u vezi sa izdavanjem transportnih dozvola.

U toku su pretresi u Policijskoj stanici u Hadžićima. Ova akcija uslijedila je nakon višemjesečnog praćenja telefonskih komunikacija pripadnika MUP-a KS koji su pogodovali privrednicima i, kršeći zakonske odredbe, izdavali im dozvole za transport. Zauzvrat su primali veće novčane iznose i druge usluge.

Više informacija bit će tokom dana.

Ponovo kažnjen i Patrušev: SAD uvele sankcije Sberbanci i Gazpromu

Danas Ministarstvo finansija uvodi sankcije za korespondenciju i plaćanje preko računa Sberbanci.

Sberbank je jedinstveno važna za rusku ekonomiju, držeći oko trećine svih bankarskih sredstava u Rusiji.

Sberbank je najveća finansijska institucija u Rusiji i u većinskom je vlasništvu Vlade Ruske Federacije.

Ona drži najveći tržišni udio štednih uloga u zemlji, glavni je kreditor ruske privrede, a Vlada Republike smatra je sistemski važnom finansijskom institucijom.

U roku od 30 dana, OFAC zahtijeva od svih američkih finansijskih institucija da zatvore sve korespondentske račune kod Sberbanke ili račune koji se plaćaju i da odbiju sve buduće transakcije koje uključuju Sberbanku ili njene podružnice stranih finansijskih institucija.

Plaćanja koja Sberbank pokušava da obradi u američkim dolarima za svoje klijente – sa primjerima koji se kreću od tehnologije do transporta – bit će prekinuta i odbijena kada plaćanje stigne u američku finansijsku instituciju”, objavilo je Ministarstvo trezora SAD.

Ova institucija navela je i da je sankcionirana VTB banka, ali i Gazpromove brojne finansijske institucije i berzanske agencije, Gazpromnjeft, RusHydro, Alrosa – najveća kompanija za eksploataciju dijamanata na svijetu, Sovcomflot, vodeći pomorski prevoznik Rusije…

Među onima koji su se našli na današnjoj američkoj crnoj listi su i Nikolaj i Andrej Patrušev.

Andrej je sin Nikolaja, koji je već 2018. godine sankcioniran, zbog svoje uloge u aneksiji Krima. Sada je ponovo označen na “crnoj listi” SAD, zajedno sa svojim sinom.

Obojica slove za bliske prijatelje Vladimira Putina. Nikolaj Patrušev bi naredne sedmice trebao stići u zvaničnu posjetu Srbiji.

(politicki.ba)

Dokumenti iz slučaja Dobrovoljačka: JNA 30. aprila naredila “neutralisanje” jedinica TO, Alija Delimustafić “aboliran” odgovornosti, iako je naredio blokadu jedinica JNA

Bivši ministar unutrašnjih poslova RBiH Alija Delimustafić izdao je 29. aprila 1992. godine naredbu pripadnicima MUP-a RBiH da “izvrše blokadu šireg reona vojnih objekata JNA iz kojih se nastoje iznijeti sredstva”. Ali Tužilaštvo BiH nije našlo dovoljno elemenata da u slučaju Dobrovoljačka podigne optužnicu protiv Delimustafića, koji je godinama održavao dobre veze sa službama u Beogradu gdje se jedno vrijeme čak i skrivao od bh. pravosuđa. Umjesto Delimustafića, optuženi su njegovi podređeni – Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob i Ismet Dahić. Štaviše, Alija Delimustafić nikada nije bio ni pod istragom, iako dokument u prilogu dokazuje da je on 29. aprila 1992. godine izdao naređenje utemeljeno na naređenju koje je istog dana izdao komandant Štaba Teritorijalne odbrane Republike BiH Hasan Efendić. Među optuženima u predmetu Dobrovoljačka je i Hasan Efendić. Alije Delimustafića, rekosmo, nema. On je samo svjedok. Baš onako kako je svjedočio i u slučaju Veliki park, u krivičnom postupku protiv Jusufa Pušine i Dragana Vikića koji su, na kraju, oslobođeni.

Ovo je, dakle, dokument (sa haškom oznakom) kojom ministar unutrašnjih poslova, na osnovu odluke Predsjedništva BiH, naređuje “blokadu šireg reona vojnih objekata iz kojih se nastoji iznijeti materijalno-tehnička sredstva” i blokadu “nenajavljenih kolona jedinica bivše JNA i bez pratnje MUP-a”, te “sprječavanje izlazaka iz kasarne i komuniciranje na teritoriji RBiH”.

Istog dana, 29. aprila 1992. godine, i komandant Štaba Teritorijalne odbrane Republike BiH Hasan Efendić izdao je naredbu kojom je svim jedinicama TO naredio da, u koordinaciji sa MUP-om RBiH, masovno zaprečavaju sve putne pravce na teritoriji BiH kojima jedinice bivše JNA otpočinju izvlačenje tehničkih materijalnih sredstava. Ova naredba je, prema informacijama Istrage, jedan od dokaza Tužilaštva BiH, u predmetu Dobrovoljačka, u okviru kojeg je podignuta optužnica protiv deset bivših visokopozioniranih policijskih, vojnih i političkih dužnosnika RBiH, među kojima nema Alije Delimustafića.

Istog dana kada je TO izdala ovu naredbu, o njoj su bili informisani i oficiri JNA, što je vidljivo i iz dokumenta koji je 30. aprila sačinio Stanislav Galić, tada pukovnik JNA i komandant 30. partizanske divizije. Galić će kasnije postati general Vojske RS koji je u Haagu osuđen na doživotnu robiju zbog granatiranja, snajperisanja i terorisanja građana u opkoljenom Sarajevu. Galić, naime, 30. aprila 1992. godine šalje akt u kojem informiše jedinice da je TO RBiH izdala naredbu o “zaprečavanju puteva” jedinicama JNA.

“Od komande 5. korpusa str. pov. br. 401-1 od 29.04.1992. godine dobili smo akt sledeće sadržine: U cilju preduzimanja mera za odbranu objekata rasporeda jedinica 5. Korpusa južno od rijeke Save i obezbjeđenja nesmetanog kretanja motornih vozila i kolona za snabdevanje, u daljem tekstu dostavljamo Vam naredjenje o sprovodjenju odluke Predsedništva Republike BiH br. 02-11-327/92 koje je potpisao komandant Štaba TO Republike BiH pukovnik Hasan Efendić”, napisao je Stanislav Galić.

dokument pukovnika JNA Stanislava Galića

Pukovnik Galić, potom, 30. aprila, “u cilju sprječavanja dejstava neprijatelja” izdaje naređenje jedinicama JNA.

“Sva ranija naređenja komande 5. korpusa i 30. parttizanske divizije vezano za obezbeđenje objekata i ljudstva te pokreta jedinica ostaju i dalje na snazi uz povišene mjere. Svaki  orgenizovani pokret  evidentirajte u štabu jedinice sa početkom polaska i dolaska u očekujući  rejon. U slučaju upućivanja. kolona
obavezno izvestiti štab 30. partizanske divizije. Рojačati mjere neposrednog borbenog osiguranja objekata i ljudstva, posebno štabova komandi i jedinica. U tom cilju sprječavati ulazak nepoznatim licima uz propisanu identifikaciju. Različitim i kombinovanim vidovima” u zoni  odgovornosti / zasjedama , patrolama, izviđanjem / sprečavati ubacivanje neprijatelja, posebno DTG koje treba neutralisati u zoni odgovornosti”, naveo je Stanislav Galić.

Dva dana kasnije, “paravojne” formacije potpomognute jedinicama JNA pokušale su zauzeti Predsjedništvo BiH. Tokom akcije, na sarajevskom aerodromu je zarobljen i predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović. Događaj u Dobrovoljačkoj desio se 3. maja. Međunarodni tužilac Tužilaštva BiH Džud Romano je u svojoj naredbi o obustavi istrage iz 2012. godine naveo da je kolona JNA bila “legitiman vojni cilj”. No, Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv desetorice visokih zvaničnika RBiH. Alije Delimistafića nema na optužnici.

Sud BiH presudio: Direktor OSA-e Osman Mehmedagić oslobođen

Sud BiH oslobodio je direktora Obavještajno sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića i uposlenika te Agencije Muhameda Pekića svih optužbi koje im je na teret stavljalo Tužilaštvo BiH u slučaju izuzimanja video nadzora iz poslovnice BH Pošte u Sarajevu.

Postupajući sudija Branko Perić je kazao da Mehmedagić i Pekić nisu krivi je Tužilaštvo BiH nije dokazao krivnju u ovom slučaju.

“Bilo je čudnih stvati u ovom predmetu. Dolazila su anonimna pisma protiv sudija. Bilo je raznoranih politika i pokušaja uticaja, ali ja ne bih sada o tome. Sud BiH nije podlegao pritisku”, kazao je sudija Branko Perić.

Podsjetimo, Tužilaštvo BiH je u oktobru prošle godine podiglo optužnicu protiv direktora OSA-e i njegovog saradnika zbog sumnje da su “tokom augusta 2020. godine zloupotrijebili svoj službeni položaj ili ovlasti, kao i resurse i kapacitete Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine, u svrhe privatnih i ličnih interesa, kako bi došli do informacija i fotografija o pošiljatelju anonimne kaznene krivične prijave protiv direktora OSA-e BiH”.

Međutim, nakon dokaznog postupka je utvrđeno da je u tom periodu OSA provodila tajnu operaciju koja je imala za cilj zaštitu institucija BiH od podnošenja anomnih prijava koje su korištene za destabilicaciju ključnih institucija BIH. Tu anonomnu prijavu, podsjećamo, sa svojom je prijateljicom podnijela Mirela Bubalo, savjetnica federalnog ministra unutrašnjih poslova BiH Aljoše Čampare. Čampara je u ovom predmetu bio svjedok. Optužnicu je zastupao tužilac Oleg Čavka.

 

(VIDEO) Tamna strana izbora: Hiljade birača fiktivno prijavljeno u Srbiji

Ako je suditi po spisku Centralne izborne komisije BiH, novosadski Bulevar Oslobođenja bi se mogao preimenovati u vlaseničko-šekovačku ulicu. U šest ulaza “živi” pedesetak državljana BiH prijavljenih za glasanje putem pošte za predstojeće lokalne izbore.

Na broju 22 Bulevara Oslobođenja u Novom Sadu prijavljeno deset Vlaseničana i dvoje birača iz Šekovića. Milja Mihajlović iz Vlasenice CIK-u je prijavila da će glasati iz stana Milje Mihajlović iz Novog Sada. I to na adrese Bulevar oslobođenja 22. Stišćemo dugme pored predimena Mihajlović. S druge strane dopire ženski glas.

“Jeste li Vi Mihajlović”, pitamo.

Gospođa odgovara potvrdno, pa nastavljamo dalje.

“Milja”, zapitkujemo.

“Desanka. Ja sam Mihajlović Desanka”, odgovara gospođa.

“A imate li veze s Bosnom”, ponavljamo pitanje kako bismo utvrdili gradivo.

“Ne, ne”, kaže Desanka Mihajlović.

Milja Mihajlović, dakle, ne živi na ovoj adresi. I njen prezimenjak Stanko je nepoznat okolnim stanarima. Bojan Kikić iz Šekovića također je nepoznat. Prezimena Garić koje “prima poštu” za Vlaseničane Zdenka i Zlatka Garića uopće nema na popisu stanara na broju 22. Uglavnom, niko ne poznaje nijedno od 12 bh. državljana koji su prijavljeni da glasaju sa ove adrese.

spisak fiktivnih birača u Novom Sadu

Stoga idemo dalje. Na broju 24 Bulevara Oslobođenja u Novom Sadu trebalo bi biti nastanjeno šestoro bh. državljana. Ipred susrećemo predsjednika kućnog savjeta. Čitamo mu po spisku.

“Da li je ovdje ikad živio Milenko Marjanović”?

“Ne”

“Ivan Marković”?

“Ne”

“Milan Marković”

“Ne”

“Milenko Milić”

“Ne”

“Sandra Kojić”

“Ne”

“Je li bio Korać Tomislav”

“Ne”

Ali si oni su prijavljeni na ovoj adresi i njihova imena se nalaze na “revidiranom” spisku Centralne izborne komisije BiH. I svi bi trebali za opštine Šekovići i Vlasenica glasati putem pošte.

“revidirani” birački spisak

Možemo ići dalje. Na broju 32 je prijavljeno osam birača. Njihovi “formalni” susjedi za njih nikad nisu čuli, niti su ih ikad vidjeli. Tu su prijavljeni Cvijeta Kovačević iz Vlasenice, Rajka Gavrilović iz Šekovića, Ivan Starčević iz Šekovića, Ljubomir Kovačević iz vlasenice, Maja Sprečaković iz Šekovića, Svjetlana i Rade Prhić iz Vlasenice, i njihov sugrađanin Siniša Kovačević. Sedmoro bh. državljana iz Vlasenice i Šekovića uzet će učešće na izborima sa broju 44 novosadskog Bulevara Oslobođenja. To su Borislav Bojanić, Brankica Stanić, Budimir Sokić, Mira Sokić, Radica Erčević, Branka Stanić i Sveto Lazić. I na broju 56 će se glasati na predstojećim lokalnim izborima. Andrija Matić, Larisa Lukić, Milosav Stupar, Novka Bojanović, Radoje Urošević, Radojka Stupar, Sreten Pavlović, Velinmka Stupar i Zoran Veselinović prijavljeni za za glasanje sa ove adrese. No, te fiktivne stanovnike Bulevara Oslobođenja niko ne poznaje. Prema spisku Centralne izborne komisije BiH, 1020 Vlaseničana se prijavilo za glasanje putem pošte. Većina ih je prijavljena u Srbiji. Očito, fiktivno.

(VIDEO) Srpski dobrovoljci na ukrajinskom frontu: “Kosovo se ovdje brani. Tako nam Bog pomogao i ruska artiljerija”

“Ovako izgleda šator ruske armije”, govori u pozadini Srbin Dejann  Berić dok ulazi jedan od šatora u kampu za obuklu Vojske Ruske Federacije.

U tom šatoru smješteno je nekoliko Srba koji su došli da se bore na ukrajinskom frontu. No, prije odlaska na ratište moraju proći obuku. Na snimku se može čuti najmanje šest mladića iz Srbije koje obučavaju ruski specijalci.

“Pozdrav za Borču”, kaže jedan od njih na snimku koji je je prije dva dana objavljen na yputuybe kanalu Dejanna Berića.

Dejann Berić je “prekaljeni” srpski ratnik. Od 2014. godine borio se u Ukrajini, u paravojnim formacijama koje su bile pod kontrolom paradržave Donjecka narodna republika. Ili, preciznije rečeno, borio se na strani neformalnih ruskih vojnih formacija. Nakon što je početkom ove godine Rusija i službeno pokrenula agresiju na Ukrajinu, Berić je dobio zadatak da vrbuje ratnike iz Srbije.

“Znači, dođete u Moskvu. U Moskvi vas ja sačekam ili neko iz službe. Odvede vas na poligon i na poligonu potpisujete ugovor. Služite u oružanim silama Ruske Federacije pod istim uslovima kao i svaki drugi ruski vojnik. Znači, vojnik ste po ugovoru. Ne postoje. dobrovoljci. Dobija se plata, ide radni staž”, govori na početku snimka Dejan Berić.

Revoltiran odnosom srbijanskih vlasti prema njemu i optužbama da na ukrajinski front iz Srbije odvodi “topovsko meso”, Berić je odlučio da napravi kraći video na kojem se vide srpski dobrovoljci koji se pripremaju za ratna dejstva.

“Nemojte da vas zavara što su uslovi na pologonu dobri. Ipak, kada se ode u rat tamo je sve mnogo drugačije i mnogo teže”, kaže Berić dok prilazi grupi srpskih državljana oklupljenih oko vatre.

Dvojica Srba pristaju da im se snimi lice. Pokazuju komade suhog mesa i govore da im je u ruskoj vojsci bolje nego u Srbiji.

“Pozdravljam borce za Rusiju. Samo da nam Bog pomogne”, govori jedan vojnik, dok Berič dobacuje:”Bog i ruska artiljerija”.

U šatoru se pojavljuje mladić kojeg zovu Borčanac.

“Bolje je nego u Beogradu. Bolje nego kući, brate”, kaže Borčanac.

Jedan od vojnika govori kako su uslovi “top”. Pokazuje čizme ispod kreveta i one na nogama.

“Da sam imao takve dok sam bio na Kijevu, bilo bi gotovo”, govori Berić.

U pozadini se čuje glas drugog mladića. On poziva druge momke iz Srbije da im se pridruže.

“Kosovo se ovdje brani. A ne dolje”, završava svoj poziv.

Srpske dobrovoljce, rekosmo, okuplja i  kordinira 48-godišnji Vojvođanin Dejan Berić Deki, On je za zbog zasluga u Ukrajini odlikovan sedam puta. Bio je jedan od najpoznatijih snajperista. Ranjen je nekoliko puta.

“Najprije možete izgubiti život i ostati trajni invalid. Ovo nije Play Station igrica, ovdje ljudi ginu i dobro razmislite hoćete li doći. Ako ste bolesni i mislite da nećete moći izdržati obuku, Rusi će vas vratiti nazad i onda ćete imati probleme sa zakonom u svojim zemljama gdje se dobiva zatvorska kazna za angažman na strani Rusije. Sami snosite svoje troškove putovanja i tek nakon tri mjeseca od potpisivanja profesionalnog ugovora s ruskom vojskom, ta sredstva će vam biti refundirana. Kad potpišete ugovor imate sva prava kao svaki profesionalni ruski vojnik, a mjesečna plaća vam je 110 tisuća rubalja ili između 1500 i 1600 eura, a ako ste angažirani na najtežim ratnim terenima plaća doseže i do 2000 eura. Kada odslužite šest mjeseci u ruskoj vojsci kao profesionalni vojnik, dobivate pravo na rusku putovnicu i rusko državljanstvo.  Odmah nakon dolaska morate ostaviti telefon vama bliske osobe iz zemlje iz koje dolazite kako bi je obavijestili o eventualnoj vašoj smrti za koju država Rusija toj osobi čiji kontakt ostavite isplaćuje sedam milijuna rubalja (nešto više od 115 tisuća eura) i brine se o svom trošku o prijevozu tijela pokojnika do destinacije gdje ćete biti pokopani. U slučaju da ste ranjeni, da ste ozlijeđeni (lom noge i slično) također dobivate naknadu zavisi od težine ozljeda, a ona doseže i do 45 tisuća eura za ranjavanje gelerom, što spada u srednje teške ozljede. Ja ću biti zapovjednik u tom bataljonu i neću tolerirati nikakav alkohol ni nedisciplinu, a obuku s vama će u Donjecku obavljati četiri vrhunska vojna instruktora koja su već tamo”, objašnjavao je Berić ove jeseni preko svog Telegram kanala.

Uhapšeni Denis Prcić i ostali se brane šutnjom: Državni sudija Stanko Blagić zatražio da ga u slučaju Američki univerzitet mijenja sutkinja Biljana Ćuković

Nakon što je Istraga u petak ujutro objavila da je akcija Tužilaštva BiH na Američkom univerzitetu tempirana kako bi o pritvoru Denisu Prciću i drugim uhapšenima odlučivao Stanko Blagić, ovaj sudija Suda BiH blizak Milanu Tegeltiji zatražio je “zamjenu dežure”. Blagić je, prema našim informacijama, zamolio sutkinju Biljanu Ćuković da tokom vikenda postupa u slučaju “Američki univerzitet”.

Inače, uhapšeni vlasnik Američkog univerziteta u subotu ujutro bit će predat u nadležnost postupajućeg državnog tužioca Olega Čavke čiji je saradnik Adis Šečić u petam prisustvovao saslušanju Denisa Prcica i njegovih saradnika u MUP-u Tuzlanskog kantona, tražeći od njih da priznaju da su direktoru Obavještajno sigurnosne agencije BiH (OSA) Osmanu Mehmedagiću nezakonito izdali diplomu.

Prema informacijama Istrage, sve troje uhapšenih se branilo šutnjom. Prije nego je formalčno lišen slobode, Denis Prcić je medijima kazao da ga ruši predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić s kojim je bio u dobrim odnosima.

“Sin Fahrudina Radončića je bio upisan ovdje. I platio je Fahrudin Radončić 12 hiljada KM školarinu. I drugi političari iz RS-a… Ali, mi smo sada meta. Nije bio problem kada je sin od Šekija Radončića završio 4 godine studija i magistarski studij, koji je uredno platio. Nije bio problem kad je trebao Irhad, sin Fahrudina Radončića, da diplomira. Mi smo se trudili da mu pomognemo. E, sada, gospodin Radončić, sa kojim sam bio dobar prijatelj do jučer, samo zbog Osmana Mehmedagića ruši Američki univerzitet”, kazao je Prcić u svom obraćanju medijima.

Tužilaštvo BiH u petak ujutro je započelo akciju protiv vlasnika Američkog univerziteta Denisa Prcića sumnjičeći ga da je nezakonito izdao diplomu direktoru OSA-e Osmanu Mehmedagiću kojem je, prethodno, na osnovu zahtjeva državnog tužioca Olega Čavke Inspektorat Republike Srpske poništio diplomu stečenu na Univerzitetu za poslovne studije u Banja Luci. Okružni sud u Banja Luci je poništio Rješenje Inspektorata utvrdivši da je ta diploma nezakonito poništena. U međuvremenu je Zajednička parlamentarna komisije za nadzor nad radom OSA-e zatražila da im direktor te Agencije dostavi fakultetsku diplomu, a  Mehmedagić im je dostavio diplomu izdatu na Američkom univerzitetu, proglasivši je “tajnim dokumentom”. Nakon te sjednice, državni tužilac Oleg Čavka je “formirao predmet” protiv Američkog univerziteta u Tuzli. Istovremeno, Prcić je pod istragom i Kantonalnog tužilaštva u Tuzli zbog sumnje da je prevario dio studenata koji su studirali na tom univerzitetu. No, istraga Tužilaštva BiH nema veze sa tim studentima. Oleg Čavka je svoj predmet fokusirao isključivo na diplomu direktora Obavještajno sigurnosne agencije BiH.

U Srbiji uhapšen federalni zastupnik Salko Zildžić: Pištolj s dozvolom neovlašteno pokušao prenijeti preko granice

Federalni zastupnik Salko Zildžić (SDA) uhapšen je prije dva dana prilikom pokušaja ulaska u Srbiju, potvrđeno je za Istraga.ba.

Zildžić je uhapšen zbog toga što je prilikom pretresa na granici u njegovom automobilu pronađen pištolj.

Za ovo oružje Zildžić ima dozvolu, ali, bez obzira na to, on nije imao pravo oružje unijeti u drugu državu, u ovom slučaju u Srbiju.

Zildžić se trenutno nalazi u pritvoru u Srbiji.

Prema informacijama Istraga.ba, Zildžić je namjeravao proputovati kroz Srbiju kako bi otišao na pripreme. No, prije polaska navodno je zaboravio iz automobila izvaditi pištolj za koji je imao dozvolu. Kada je došao na granični prelaz u blizini Bratunca, srbijanska policija je pretresla njegov automobil i pronašla pištolj. S obzirom na to da, bez obzira na dozvolu, nije mogao prenijeti pištolj preko granice, Zildžić je uhapšen i odmah mu je određen pritvor.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...