Istaknuto

Istaknute objave

(Ne)Uk i “liber alles”: Njemačka desničarska fondacija HSS koja je finansirana nacističkim novcem i čiju je nagradu odbio bivši izraelski predsjednik Šimon Peres, u Sarajevu dobila podršku “liberalne” Vlade i Naše stranke!

Njemačka fondacija Hanns-Seidel-Stiftung (HSS) sporna je svim liberalima svijeta, osim onim – sarajevskim.

“Otvoreno sjedište u Sarajevu: Premijer Nihad Uk poželio dobrodošlicu njemačkoj političkoj fondaciji Hanns Seidel”, objavljeno je u ponedjeljak na službenom X nalogu Vlade Kantona Sarajevo.

“Šimon Peres”, pisalo je na skoro svim naslovnicama njemačkih medija u novembru 2012. godine, “odbio je nagradu fondacije Hanns-Seidel-Stiftung (HSS)”.

Tadašnji izraelski predsjednik odbio je primiti nagradu HSS-a, nakon što je njemački Spiegel otkrio da je Fondacija naslijedila imovinu i novac od Maxa i Marije Wutz. Prema istraživanju “Spiegela”, u vrijeme nacizma supružnici su bili pristaše politike Adolfa Hitlera i mrzitelji Židova.

Ali sarajevski “liberali” okupljeni oko Naše stranke čiji kadar Nihad Uk upravlja Vladom Kantona Sarajevo pohvalili su se da je u ponedjeljak, u prisustvu visokog predstavnika Christiana Schmidta i čelnika Vlade, Fondacija Hanns-Seidel otvorila “sjedište u Sarajevu”.

Prošle godine Istraga.ba je u dva navrata pisala o ovoj njemačkoj fonaciji u čijim upravljačkim strukturama sjedi visoki predstavnik Christian Schmidt. Podsjećamo na neke od ključnih činjenica koje smo ranije objavljivali. Vratimo se u 2012. godinu.

“Predsjednik ne prima nikakve nagrade iz ove Fondacije”, saopćeno je tada iz Peresovog ureda.

Der Spiegel” je te 2012. objavio da “Fondacija Hanns-Seidel”, koja je povezana s CSU-om, ima koristi od imovine dvoje nacista koji su pratili Hitlerovu politiku od samog početka. Brojni mediji u Njemačkoj su izvijestili su da se jedna nagrada HSS-a dodjeljuje iz “nacističkog naslijeđa”.

Šest godina kasnije jedan od potpredsjednika te Fondacije postaje Christian Schmidt. Potpredsjedničku funkciju u Hanns-Seidel Stiftungu Schmidt je nastavio obavljati i nakon što je postao visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu. Ta fondacija, već smo objavljivali, u periodu dok je izraelski premijer odbijao primiti njihove nagrade, finansirala projekte Hrvatske demokratske zajednice BiH. Dolaskom na poziciju šefa OHR-a, Schmidt je, koristeći bonske ovlasti, u Bosni i Hercegovini nametnuo izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH privilegujući baš HDZ. Pitanje Židova Jakoba Fincija i Roma Derve Sejdića, koji su, po odluci Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, diskriminisani, Christian Schmidt nije želio riješiti upotrebom “Bonskih ovlasti”.

baner HSS-a u OHR-u

Fotografija iznad snimljena je početkom decembra 2022. godine u zgradi OHR-a. Fondacija Hanns-Seidel Stiftungu, čiji je potpredsjednik Christian Schmidt, u prostorijama OHR-a, organizirala je panel diskusiju sa Christianom Schmidtom. Za PR se pobrinuo Shmidtov savjetnik iz OHR-a Zoran Gojić. Za PR u ime Fondacije Hanns-Seidel Stiftung se pobrinula Gojićeva supruga Ulricke Ecker.

“Moja supruga radi u fondaciji Hanns-Seidel Stiftung”, potvrdit će prošle godine za Istraga.ba Schmidtov savjetnik Zoran Gojić.

No, to je, uistinu, manji problem u odnosu na samu politiku Fondacije HSS i visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Američka nevladina organizacija COHA u čijem fokusu su SAD i Latinska Amerika, u svom je izvještaju iz 2009. godine pominjala fondaciju HSS po nečasnoj ulozi u El Salvadoru.

U tom je izvještaju navedeno da je njemačka fondacija Hanns-Seidel-Stiftung finansirala projekte kojima je podržavala ekstremnu desničarsku partiju ARENA koju je osnovao Roberto D’Aubuisson, bivši oficir salvadorske vojske koji je bio najpoznatiji po tome što je zapovijedao raznim odredima smrti u toj državi. U Njemačkoj je, zbog toga, vođena i istraga, koja je rezultirala odbacivanjem bilo kakvih sumnji da se njemačka
Fondacija HSS miješala u unutrašnja pitanja El Salvadora.

No, HSS ne skriva miješanje u unutrašnja pitanja u Bosni i Hercegovini. Tako je, naime, ova fondacija već dvanaest godina partner Političke akademije HDZ-a BiH, Saradnja je nastavljena i u periodu kada je potpredsjednik Fondacije HSS postao aktualni visoki predstavnik Christian Schmidt. Prije nego je stupio na poziciju visokog predstavnika, Christian Schmidt je od hrvatskih vlasti primio odlikovanje “Red Ante Starčevića”. Među nosiocima priznanja “Red Ante Starčevića” nalaze se dvojica presuđenih ratnih zločinaca – Dario Kordić i Jadranko Prlić, koji su pred UN-ovim sudom proglašeni krivi zbog udruženog zločinačkog poduhvata usmjerenom protiv bosanskih muslimana. Inače, sam Ante Starčević, hrvatski političar po kojem je nazvano odlikovanje, dovođen je u vezu sa antisemitizmom.

“Ante Starčević nema nikakve veze s ustaštvom. Njegova je temeljna misao samostalna, demokratska hrvatska država. On je u tome bio i ostaje i danas nadahnuće svima onima koji vode suverenističku politiku u Hrvatskoj, pa im i danas ima što reći. U njegovoj knjizi »Ustavi Francezke« ima antisemitskih natruha, tu i tamo može se i u »Slobodi« naći koja oštra riječ protiv Židova, ali što je to kad se usporedi s neusporedivo većim brojem članaka u kojima je on izrazio svoju veliku simpatiju prema Židovima”, izjavio je u julu 2020. godine za crkveni list Glas Koncila hrvatski historičar Mato Artuković.

Nakon što je preuzeo funkciju visokog predstavnika za BiH, novinari su Christiana Schmidta na konferenciji za medije u Sarajevu upitali da li će se odreći odlikovanja “Red Ante Starčevića”.

“Ne”, odgovorio je kratko visoki predstavnik, koji je ranije na u medijima govorio da je “Hrvatska ključna država na Balkanu”.

U julu 2022. godine, Istraga.ba je podsjetila na sporne detalje u biografiji visokog predstavnika. Jedna od najvećih mrlja u njegovoj karijeri je pokušaj rehabilitacije nacističkog pilota.

Kao državni sekretar za odbranu Schmidt je 2007.m godine pokušao da rehabilitira nacističkog pilota Wernera Möldersa.

Kako je pisao njemački magazin Kontraste, njemački ministar odbrane Peter Struck (SPD) 2005 je, nakon kritika u javnosti, zabranio da se jedna vazduhoplovna jedinica zove po Möldersu.

Dvije godine nakon toga, Christian Schmidt je pokrenuo inicijativu za rehabilitaciju ovog pilota Luftwaffe.

Mölders je, kako piše njemački magazin Kontraste, bio jedna od poznatih figura Trećeg Rajha, između ostalog zahvaljujući jako bliskim vezama sa Hermannom Göringom, šefom nacističkog vazduhoplovstva i jednim od prvih Hitlerovih saradnika.

Mölders se, navodi Kontraste, borio na strani nacista u Drugom svjetskom ratu, kao i ranije u Španskom građanskom ratu kao dobrovoljac. Bio je pripadnik zloglasne legije Kondor, tokom čijih bombardovanja su ubijene hiljade civila. Sam Hitler ga je nagradio najvišim odlikovanjima, a nakon pogibije proglašen je „herojem nacional-socijalizma“.

Uprkos tome, pisao je njemački magazin, Schmidt je branio Möldersa, govoreći na televiziji da ovaj nacistički pilot „nema smeđih mrlji na svom prsluku“.

Njemačka javnost je tada žestoko reagirala, podsjećajući da je Legija Kondor, kojoj je Mölders pripadao, učestvovala u zločinima.

Stajući u odbranu Möldersa, Schmidt je, kako je pisao magazin Kontraste, prekršio rezoluciju Bundestaga u kojoj je rečeno da se neće dodjeljivati odlikovanja pripadnicima Kondor legije.

Među ostalim, reagirao je historičar Detlef Bald koji je naglasio da je Mölders gradio karijeru kao vjerna karika u nacional-socijalističkom lancu, te da je kao pilot učestvovao u nacističkom bombardovanju Londona i Dunkirka.

Schmidt je tvrdio da Mölders nije imao nikakve veze sa nacističkom ideologijom, što je demantirao historičar Bald, kazavši da su Schmidtove tvrdnje netačne i vrlo opasne, jer je Mölders bio aktivni propagator nacional-socijalizma, te da se nikada nije distancirao od projekta istrebljenja Jevreja.

Magazin Kontraste je tada podsjetio na Möldersovo ushićenje povodom prizora zapaljenog Dunkirka, kao i njegove stavove da je „divan osjećaj za Nijemce boriti se u [ovom] ratu“.

Ovaj njemački medij je tada ocijenio da je vrlo opasno što Schmidt, uime Ministarstva odbrane, pokušava rehabilitirati nacističkog pilota i ikonu desničarskih esktremista u Bundeswehru.

Posljedice formiranja Vlade HNK: Izdajom strateškog partnera iz NES-a, SDA se, za par fotelja, pridružila “izdajnicima iz SDP-a”

U priči o Vladi HNK nisu bitni Anel Kljako i njegov NES. Bitan je princip kojeg je prekršila Stranka demokratske akcije. Formiranje Vlade HNK je, zapravo, dokaz da bi većina SDA-ovaca, naročito onih hercegovačkih, objeručke prihvatila bilo kakav ulazak u vlast, ne osvrćući se ni za državnim niti bošnjačkim interesima. SDA je, zapravo, pristala na uslove HDZ-a i SDP-a da bi svoje strateške partnere gurnula u provaliju.

Zašto je NES (bio) strateški partner SDA?

Zato što bi najveća bošnjačka stranka, iako relativni pobjednik proteklih Općih izbora, ostankom NES-a u koaliciji sa Trojkom, izgubila svaki kredibilitet u priči o bošnjačkom legitimitetu. Ali NES je, uz sve svoje mane, a ima ih mnogo manje nego u SDA-u, odlučio da se, zajedno sa Strankom za BiH, odrekne federalnih ministarskih pozicija i javnih preduzeća, prateći princip – ne želimo u nametnutu Vladu FBiH. I zahvaljujući NESBiH-ovom ostanku u opoziciji, SDA je dobila koalicijski kapacitet u USK, gdje ga nije imala, i u ZDK, gdje ga, također, nije imala. Dobila je SDA, zahvaljujući onih stotinu hiljada glasova NES-a i SBiH-a, vjerodostojnost u svom narativu da je Christian Schmidt, namećući Vladu Nermina Nikšića, oštetio bošnjačko biračko tijelo.

Kada je NES u aprilu birao između fotelja za sebe i principa, izabrao je princip. Kada je došao red na SDA da bira između sebe i principa, oni su izabrali sebe. I Edina Mušića. I sve one njegove lovce koji godinama nišane hercegovačke budžete.

Nije, rekoh, bitan Anel Kljako. To što je krao na izborima, a ništa manje nije krao od SDA-ovaca i SDP-ovaca, pitanje je za pravosudne institucije. One sude. No, SDA je je pristala da njihovim partnerima sude HDZ i SDP, koji su toj istoj SDA, zajedno sa Christianom Schmidtom, presudili u aprilu ove godine.

Šta je SDA dobila? Ništa. Dobili su ministre koje su već imali. Dobili su vlast u HNK koju su već imali. Ali zato su izgubili partnera koji se, vjerujući u principe, odrekao federalnih ministarskih pozicija. Izgubili su kredibilitet (pod uslovom da su ga ikada imali). Izabrali su “izdajnike” umjesto “patriotskog bloka”.

Prihvatajući ucjene SDP-a i HDZ-a da se odrekne NES-a, SDA se, zapravo, odrekla svog narativa o ujedinjenoj opoziciji protiv nametnute Vlade FBiH i protiv svih onih izdajničkih poteza Trojke. SDA je smanjila svoj koalicijski kapacitet. SDA je prihvatila izdajnike da bi dobila fotelje. Što je, barem u slučaju Mostara, također čini izdajničkom strankom.

Kada se zbroje, uglavnom bošnjački glasovi NES-a, SBiH-a i SDA, dolazimo do cifre od 317 hiljada glasova. Dodamo li tome i glasove DF-a koji dolaze iz kantona sa većinskim bošnjačkim stanovništvom, četiri opozicijske stranke imaju na raspolaganju oko 420 hiljada glasova. S druge strane, vladajuća Trojka je u istim izbornim jedinicama osvojila 249 hiljada glasova.

I, šta u Mostaru radi SDA? Odlazi sa SDP-om kojeg naziva izdajničkim i sa HDZ-om koji je, zapravo, šef i strankama Trojke i visokom predstavniku Christianu Schmidtu.

Da li će formiranje Vlade HNK moglo utjecati na opstanak Vlade u USK, to znaju čelnici NES-a. Ukoliko se odluče na osvetničku politiku i započnu pregovore sa Trojkom, pokazat će da nisu baš zrela politička partija. Rušenjem Vlade USK profitirat će samo stranke Trojke. Baš kao što su formiranjem Vlade HNK profitirali samo SDP i HDZ. HDZ je bez vlasti ostavio HDZ 1990 i HRS, a SDP je uzdrmao SDA-ov savez sa NES-om.

Bakir Izetbegović je lično platio visoku cijenu odbijajući u Neumu izmjene izbornog zakona po želji Zapada i HDZ-a BIH. No, tu je, barem, spasio obraz i princip. I onda je, zbog svoje hercegovačke frakcije okupljene oko Edina Mušića sve to prosuo. Za par kantonalnih ministarstava.

Pucanje saveza NES-SDA nanijet će ogromnu štetu SDA-u. Međutim, SDA-ovo potpuno pridruživanje (izdajničkim) strukturama Trojke nanijet će nepopravljivu štetu državi. I toga moraju biti svjesni i u NES-u i DF-u. A prije svega i u SDA-u čiji čelnici sebe (neopravdano) nazivaju zaštitnicima države.

Sanja i Ramo su tek početak: Šta smo dobili s novom Vladom FBiH?

Od imenovanja nove Vlade FBiH prošlo je 16 dana, a do sada su se dvoje ministara istakli u svojim javnim nastupima. Prednost ćemo dati ministrici Sanji Vlaisavljević (HDZ BiH). Ne zato što je žena, već zato što je svojim javnim istupom relativizirala ratni zločin počinjen u Ahmićima, a ratnog zločinca Darija Kordića proglasila je rehabilitovanim ili da ga treba rehabilitirati, sasvim je svjedno.

Nakon tog istupa Vlaisavljević je zatražila 24-satnu policijsku zaštitu. Njene izjave osudili su brojni glumci, režiseri, ali ne i oni od kojih se to očekivalo. Koalicioni partneri, u prvom redu premijer Nermin Nikšić, izvinio se za izjave Sanje Vlaisavljević ali je dodao da svako ima svoj stav i mišljenje. Ako Nikšić smatra da je negiranje ratnog zločina mišljenje, onda ni Milorad Dodik nije negator genocida već ima mišljenje da se „tabuti prazni ukopavaju“ u Potočarima.

Na necivilizacijske istupe ministrice nije reagirao ni ažurni šef NIP-a Elmedin Konaković. On je zadužen za državni nivo, pa nam tako redovno hvali ministra sigurnosti Nenada Nešića, opravdava njegovo dizanje tri prsta, traži jezik kompromisa sa Miloradom Dodikom, Draganom Čovićem ma s kim god treba. No, on očito nema mišljenje o Sanji Vlaisavljević niti onome što govori.

Kada je potpredsjednik FBiH Igor Stojanović prvobitno odbio potpisati prijedlog nove Vlade FBiH jer je tražio da se promijene tri imena među kojima je bila i Vlaisavljević, pobrao je velike simpatije javnosti. Ali je za samo tri dana Stojanović je ipak stavio potpis na prijedlog jer predsjednici stranaka nisu htjeli promijeniti imena.

I kada je u roku od 24 sata promijenjen prijedlog nekoliko imena zbog promjene koalicionih partnera Stojanović je i taj prijedlog potpisao ekspresno. Zato danas nema pravo „soliti nam pamet“ kako se eto on nešto zgražava nad izjavama Sanje Vlaisavljević ili bilo koga drugog u toj Vladi.

Jedina istina je da ni SDP ni NIP ne smiju ništa tražiti od HDZ-a i Dragana Čovića niti će im on bilo šta dati.

Svjestan da će se ovakvi incidenti nastaviti Nikšić se oglasio na društvenim mrežama i poručio i biračima i građanima da će biti još grešaka, ali da je ovo i jedini put kojim BiH može ići naprijed.

„Pravili smo greške i sigurno ćemo ih i dalje praviti, ali će grešaka biti neuporedivo manje nego uspjeha“, naveo je Nikšić. Neke greške smo već vidjeli, a uspjehe čekamo.

Zna i Nikšić da ovo nije bio jedini put, već je bio jedini nametnuti put u šta su umiješali prste i članovi međunarodne zajednice.

Dok na sva usta govore o pomirenju i gledanju u budućnost, u ušima žrtava samo odzvanjaju riječi Milorada Dodika, Sanje Vlaisavljević, a sigurno je i mnogih drugih koji će proći nekažnjeno.

Drugo ime koje proteklih dana dominira medijskim prostorom je Ramo Isak. Tako je federalni ministar unutrašnjih poslova prvo kazao kako je on prvi čovjek FBiH, da ne postoji državna policija iako imamo tri agencije, a onda je u najnovijem javnom nastupu najavio hapšenja po spisku na kojima su oni koji su se ogriješili o zakon, ali i advokati, notari, iako on nema nikakvu operativnu nadležnost da govori o mogućim akcijama policije i tužilaštava. Još je važnije pitanje ko je kreirao spisak za hapšenje o kojem govori Isak.

Na njegove najave već su reagirali pojedini advokati. Umjesto da se bavi zakonitošću rada Federalne uprave policije koja je bez direktora i zamjenika, Isak najavljuje progon i hapšenja.

No, iza Rame Isaka stoji Elmedin Konaković. Kako je javno kazao 28. aprila na dan kada smo dobili oktroisanu Vladu FBiH za sve što Isak bude radio Konaković će preuzeti odgovornost.

O ispadima federalnih ministara, negiranju ratnih zločina, najavi hapšenja, međunarodna zajednica se ne oglašava. Ni u OHR-u nemaju odgovor na pitanje kada će početi sankcionisanje negatora genocida i ratnih zločina i veličanja ratnih zločinaca.

Međunarodna zajednica svoj cilj je ispunila, dobila je vlast bez SDA, a krajnji rezultat očito ih ne zanima. No, vrijeme će najbolje pokazati koliku štetu će država BiH imati od nametnute vlasti, a koliko građana će napustiti BiH jer se taj trend neće zaustaviti ma kakvu priču nam pričali iz trojke, četvorke, šestorke ili n-torke…

(NAP)

Nema Vijeća ministara, nema sjednica Parlamenta: Hoće li Schmidt riješiti i blokadu državne vlasti?

Verbalni rat Milorada Dodika i Elmedina Konakovića rezultirao je blokadom Vijeća ministara BiH. Prva sjednica je otkazana 27. aprila, a neće je biti ni ove sedmice. Prepiska preko društvenih medija Dodika i Konakovića o interkonekcijama i energetskim projektima zaustavila je i donošenje zakona koji su obaveza iz Mišljenja Evropske komisije i 14 prioriteta.

Džaba je Konaković na zalasku 2. maja pozvao Dodika „da usvajamo zakone, da gradimo sve moguće interkonekcije, energetske projekte, da privlačimo investicije u BiH, oba njena entiteta i Brčko distrikt BiH, poštujući ustavne nadležnosti i zakone Bosne i Hercegovine.“ Dodik neće pa neće. I tako dobismo prvu blokadu „najbržeg Vijeća ministara BiH“, a ne prođe ni 100 dana od imenovanja i silnih obećanja o radu, kompromisima, novom Dodiku…

I danas je Dodik imao poruku za Konakovića te ga je pozvao da pojasni kako im je visoki predstavnik Christian Schmidt pomogao da formiraju Vladu FBiH. A činjenice kažu da je Schmidt 27. aprila donio odluku kojom je zaobišao Ustav FBiH, suspendovao ga na 24 sata, naredio održavanje sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, a uz pomoć nekoliko „prijateljskih“ ambasadora osigurao većinu za potvrđivanje Vlade FBiH.

Ovo je već druga intervencija Schmidta nakon Općih izbora kojom je obećao deblokadu procesa u FBiH. No, šta ćemo s blokadama Vijeća ministara BiH. Da li će Schmidt i tu reagirati ili mu je područje rada od Mostara do Sarajeva sa skokovima do Beograda i Zagreba?

Schmidt ovih dana završava i šestomjesečni izvještaj o napretku BiH. To mu neće biti teško sročiti, dovoljno je samo da pobroji svoje intervencije u Izborni zakon i Ustav. Može navesti da je prvo pod krinkom deblokade on lično blokirao uspostavu vlasti u FBiH, a onda novom intervencijom u Ustav FBiH omogućio HDZ-u neprikosnovenu moć za koju su mu posebno zahvalni iz Zagreba.

Može dodati i da su pod njegovim prozorima apelanti pred Evropskim sudom za ljudska prava tražili da se konačno implementiraju presude tog suda, a koji bi omogućili svim građanima pravo kandidiranja na izborima za određene pozicije, a ne samo konstitutivnim narodima.

Može također navesti i da su se pod njegovim prozorima okupili građani koji su siti daljnih etničkih podjela na štetu Bošnjaka, i koji se protive jačanju pozicije samo jedne političke stranke u odnosu na sve druge.

Također, može navesti i da se građani BiH pribojavaju nezavršenih paklenih planova 90-ih koji i danas imaju svoje sljedbenike i u Beogradu i u Zagrebu i sve su glasniji.

Schmidt na blokade državne vlasti šuti. Ne vidi ih iako nema ni zakazanih sjednica Parlamenta BiH jer nemaju šta ni usvajati. Na prošloj sjednici parlamentarci iz Rs-a napustili su sjednicu Predstavničkog doma zbog zajedničke izjave o državnoj imovini političkih lidera probosanskih stranaka.

Iako ovog trenutka može smijeniti one koji blokiraju i vuku ovu zemlju unazad on jednostavno ne reaguje. A onda se buni i teško mu pada kada ga zovu visokim predstavnikom za Bošnjake. Ako nije tako, dokažite da griješimo!

Manipulacije Adnana Delića došle na naplatu: 63 udruženja ostala bez 720 hiljada KM za prošlu godinu, na spisku oštećenih uglavnom udruženja koja se brinu o oboljeloj djeci!

Zbog manipulacija prilikom konkursne procedure u režiji ministra Adnana Delića, šezdeset i tri udruženja u Federaciji BiH ostala su bez novca iz 2023. godine. U pitanju je 728.458,82 KM koje su iz Budžeta FBiH trebala biti podijeljene udruženjima građana koja djeluju u okviru nadležnosti Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Prvo ćemo navesti koja su to udruženja, zbog NiP-ovog ministra Delića ostala bez novca iz 2023. godine, a onda ćemo se pozabaviti Delićevim propustima koji su dovela do ovakve situacije.

Eko-ronilačka grupa invalida Lukavac trábala je dobiti 11.500 KM, Košarkaški invalidni klub “Bosna” 10.700, Udruženje oboljelih od polimyelitisa, povrede mozga i kičmene moždine KS 11.100, Savez udruženja oboljelih od poliomyelitisa, povrede mozga i kičmene moždine Federacije BiH 12.200, Udruženje slijepih Kantona Sarajevo 12.200, Udruženje “Srce za djecu oboljelu od raka” 13.200, Udruženje slijepih gradana Zenica 10.400, Unija civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo 11.200, Udruženje paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Doboj Jug 10.300, Centar za djecu sa višestrukim smetnjama “Koraci nade” 11.900, Udruženje osoba sa cerebralnom paralizom Kantona Sarajevo 11.400, Informativni centar za osobe sa invaliditetom “Lotos” 12.400,Udruženje roditelja djece i mladih s posebnim potrebama i lica sa invaliditetom “I mi se budimo” Ključ 10.100, Udruženje distrofičara u Hercegovačko-neretvanskom kantonu 11.000, Udruženje osoba sa mulitplesklerozom Kantona Sarajevo 11.700, Udruženje oboljelih od morbus crohna i ulceroznog colitisa Federacije BiH 10.800, Udruženje za podršku osobama s intelektualnim i kombinovanim teškoćama “Sunce” Mostar 11.500, Centar za djecu sa višestrukim smetnjama “Vrati mi osmijeh” 10.500, Udruženje za djecu i osobe sa posebnim potrebama “Leptir” Bugujno 13.000, Kantonalno udruženje osoba sa invaliditetom i borbe protiv ovisnosti “Ruka ruci” 10.200, Udruženje roditelja osoba sa cerebralnom paralizom i drugim onesposobljenjima “Dlan” Zenica 10.400, Udruženje porodica djece i osoba sa poteškoćama u razvoju “Dajte nam šansu” 11.500, Udruženje “Jahači nade” 10.200, Udruženje paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Zenica 11.200, Udruženje građana “Nešto više” 9000, Savez udruženja oboljelih od multipleskleroze Federacije BiH 10.600, Udruženje roditelja djece osoba sa autizmom URDOSA 12.000, Savez ratnih vojnih invalida Srednjobosanskog kantona 10.700, Udruženje roditelja djece sa poteškoćama u razvoju “Mala sirena” 13.100, Udruženje Klub borilačkih sportova “Perfekt” 7.000, Udruženje mladih “Ružičnjak – Los Rosales” 12.000, Udruženje za sport i rekreaciju “Challenge” 13.000, Udruženje gluhih i nagluhih grada Živinice 10.444, Udruženje osoba sa tjelesnim nedostatkom “Amputirci” Bužim 11.700, Udruženje distrofičara Kantona Sarajevo 11.457, Savez distrofičara Federacije BiH 11.800, Udruženje Život sa down sindromom Federacije BiH 10.200, Savez udruženja gluhih i nagluhih Federacije BiH 10.100, Udruženje distrofičara Cazin 10.700, Udruženje distrofičara Bužim 11.600, Udruženje “Fenix” Tuzla 10.800, Udruženje za podršku osobama s intelektualnim poteškoćama na području KS “Oaza” 11.700, Udruženje gradana, roditelja i prijatelja djece sa dijabetesom “Novi horizonti” 11.300, Savez paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Federacije BiH  11.400, Udruženje paraplegičara, kvadriplegičara i dječije paralize KS 10.600, Udruženje porodica i prijatelja djece oboljele od leukemije i drugih malignih bolesti “PIPOL” 11.000, Udruga paraplegičara i oboljelih od dječije paralize K10 10.300, Savez invalida rada Federacije BiH 10.100, Udruženje paraplegičara i oboljelih od dječije paralize BPK 10.200, Udruženje gradana Klub specijalnih sportova “Sunce” 10.200, Unija udruženja civilnih žrtava rata Federacije BiH 10.100, Udruženje “Mladi volonteri” Visoko 15.300, Udruženje Pomozi.ba  13.100, HO Merhamet RO Sarajevo 14.200, Udruženje Emmaus 15.600, HO Merhamet RO Zenica 14.600, HO Merhamet RO Maglaj 12.400, Centar za majku i dijete “Fenix” 12.000, Crveni križ Grada Mostara 15.400, SHU Dobrotvor 15.800, HO Merhamet RO Tuzla 14.300, Zeleni polumjesec ZDK 14.700 i Udruženje gradana Vive žene 5.000.

Dakle, preko 700 hiljada maraka trebalo je biti podijeljeno ovih udruženjima, ali Ministarstvo kojim rukovodi NiP-ov Adnan Delić nije do 31. 12. 2023. godine uspjelo uskladiti proceduru sa važećim zakonima, tako da obaveza nije nastala u toku kalendarske godine. U tom slučaju planirani novac propada i ova udruženja nisu dobila pomoć koju su planirala dobiti. Šta je prethodilo svemu?

Ministar  Adnan Delić je, naime, dostavio Vladi FBiH prijedlog Odluke o  raspodjeli prihoda u iznosu 728.458,82 KM ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću iz 2022.godine. Na prijedlog odluke reagirao je ministar finansija Toni Kraljević koji je u svom mišljenju napisao da je Adnan Delić prekršio propisanu proceduru o dodjeli novca.

“Uzimajući u obzir postupak donošenja Prijedloga Odluke, generalnog smo mišljenja da je došlo do povreda odredaba Uredbe. Naime, iako je članom 6. Uredbe propisan imperativno rok za raspisivanjem jednog Javnog konkursa, 31. januar, ministarstvo je Javni konkurs raspisivalo dva puta i to: Prvi Javni konkurs broj 07-11/14-717/23 od 06.03.2023.godine i Drugi Javni konkurs broj 07-11/13-1963/23 od 24.05.2023.godine, te su isti oba puta objavljeni nakon isteka roka. Prvi Javni konkurs broj 07-11/14-717/23 od 06.03.2023.godine je poništen Odlukom Ministra broj 07-11/14-717/23 od 15.05.2023.godine, nakon isteka rokova prijava, a što nije omogućeno procedurama uređenim Uredbom kao materijalnim propisom koji regulira predmetnu oblast. Mišljenja smo da je Ministarstvo ovakvim postupanjem stvorilo pretpostavke za potencijalne postupke ili tužbe za nadoknade štete na teret Budžeta Federacije BIH od strane aplikanata koji su aplicirali po Prvom Javnom konkursu”, napisao je ministar Kraljević.

Dakle, nakon što je preuzeo vlast, Adnan Delić je odmah poništio javni poziv prethodne vlade kako bi on odlučivao o podjeli novca. Ali to nije sve. Ministar Delić je tokom trajanja javnog poziva mijenjao konkursnu proceduru i Uredbu kojom je reguliran način podjele novca.

“Nadalje, mišljenja smo da je došlo i do povrede člana 4. stav (2) Uredbe, jer je Uredbom data mogućnost da prije raspisivanja Javnog konkursa ministarstvo donese uputstvo o podnošenju prijava na javni konkurs i objavi ga na svojoj web stranici. Stoga je Prvo Uputstvo doneseno aktom broj 07-02/3-26-1/23 od 31.01.2021. godine, ali je isto stavljeno van snage novim Drugim Uputstvom broj 07-02/3-1942-1/23 od 23.05.2023.godine i to nakon raspisivanja Drugog Javnog konkursa, a što nije omogućeno procedurama uređenim Uredbom koji regulira ovu materiju. Mišljenja smo da Ministarstvo može donositi izmijenjene ili nove Upute o podnošenju prijava na javni konkurs, koje se mogu primjenjivati tek od 1. januara sljedeće kalendarske godine i obavezno prije raspisivanja Javnog poziva. Naime, propusti u postupanju po propisanim procedurama ograničavaju ispunjavanje principa transparentnosti definiranog u članu 4. Zakona o budžetima u FBiH, odnosno potrošnju javnog novca, ispunjavanje zakonskih obaveza i utvrđivanje odgovornosti na potpun i objektivan način”, naveo je ministar Kraljević u svom mišljenju na proceduru Adnana Delića.

 

 

Kompromisi, pregovori, izbori i zakoni: Sarajevo, spremi se da budeš krivo

“Povlačenje nametnutog zakona (Valentina Inzka o kažnjivosti negiranja genocida i nagrađivanja ratnih zločinaca op.a.) i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH za naš je minimum za povratak.Ako se to ne desi nećemo se vratiti u institucije. I došli smo samo da to kažemo”, saopćila je delegat iz reda srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine Dušanka Majkić (SNSD).

Kratko. Jasno. Ucjenjivački!Po njoj, to je suština cijele pobune koju predvodi njen šef – Milorad Dodik.

Hoće li stranci prihvatiti ovu igru?

Hoće!

I do sada su.  Zašto bi mijenjali modus operandi. Nije tajna da je odluka bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da izmijeni krivični zakon Bosne i Hercegovine i u njega ugradi Okvirnu odluku Vijeća Evropske unije o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, objavljena prije tačno 13 godina, u diplomatskoj zajednici u BiH dočekana s gunđanjem, piše Sead Numanović u kolumni za politicki.ba.

To se čak vidjelo i iz suzdržanih saopćenja iz diplomatskih predstavništava u Sarajevu. A vidjelo se i po razgovorima koje su neki od “naših” stranaca na službi u Bosni i Hercegovini imali u danima prije, ali i nakon što je Inzko odbio lobističke udare i samo copy paste evropsku uredbu.

Došli smo tada u apsurdnu situaciju da oni što su im usta puna evropskog i evroatlantskog puta BiH traže moduse da se ta odrednica izbriše.

Dodik je jedva dočekao priliku. Iz njega je izbilo sve što je želio reći. I da neće državu u kojoj su “muslimani većina” i da je visoki predstavnik lažov i da su Amerikanci ubice (srpske) djece…

Iza scene, tražio je i nalazio sagovornike i na Zapadu i na Istoku, kojima je pričao priče o “islamskoj opasnosti”, teroristima koji su to samo zato što su muslimani, a od nekih je opet tražio i oružje.

Vješto je prelazio “crvene linije” koje je sam postavljao, pa se onda “povlačio” kako bi neki od zapadnih birokrata poslatih da “srede” stanje u BiH dobili privid da su ga “urazumili” i “curiknuli”.

Sada se vrlo ozbiljno razmatra opcija kako poništiti Inzkovu odluku.

Postoje dva načina:

Sam OHR, odnosno aktuelni visoki predstavnik poništava tu odluku. To mu je u mandatu i već su brojni visoki predstavnici to radili. A radili su jer je većini njih istekao rok trajanja. Neke su nametnute odluke Bonskim ovlastima pretočene u zakone i propise, druge su ispunile svoju svrhu pa su kažnjeni pojedinic uljuđeni…

Ako stranci hoće da ponište zadnju odluku bivšeg visokog predstavnika, onda neka to i urade.

Problem je, međutim, odgovornosti.

Ukidanje Inzkove odluke samo je povod za najnoviju erupciju Dodikovog separatizma. Sa ili bez Inzkove odluke, on će nastaviti sa svojim projektom, uz snažnu podršku Rusije, Srbije, ali i nekih evropskih država i određenih američkih lobističko-političkih krugova.

Nažalost ili nasreću, stranci u BiH nisu spremni prihvatiti i odgovornost. Poništavanje Inzkove odluke bio bi neobjašnjiv i neodbranjiv potez.

On bi pokazao i da evropske vrijednosti, koje su zakletva i za strance i dio domaćih političkih aktera, ne važe za Bosnu i Hercegovinu. Bio bi i poruka najbrojnijem narodu u BiH, građanima Bosne i Hercegovine da ti isti evropski principi za njih ne važe. Orban bi to sigurno podržao. No, kako bi svojoj javnosti u Njemačkoj, Holandiji, Francuskoj…, tamošnji političari to objasnili?

Čak bih bio spreman vjerovati da se Zoranu Milanoviću takav potez ne bi svidio.

Druga opcija, na kojoj se ipak radi, je da se u državnom parlamentu riješi stvar. Svaka nametnuta odluka visokog predstavnika mora biti pretočena u legislativne aktivnosti nadležnog tijela.

U ovom slučaju to je Parlamentarna skupština BiH.

Poslanici bi tu, natpolovičnom većinom u Predstavničkom domu, te propisanom većinom u Domu naroda BiH mogli “riješiti problem”. Politički predstavnici bosanskih Srba tvrdoglavo i prilično jedinstveno, traže da se Inzkova uredba poništi.

Uz “gromoglasnu šutnju” slijede ih i politički izabranici bosanskohercegovačkih Hrvata. Ostaju – na čistini – politički subjekti sa sjedištem u Sarajevu.

Oni su izloženi sve žešćem pritisku. Prvo se od njih traži rješenje koje će – de facto – nacrtati Dragana Čovića u Predsjedništvu BiH na narednim izborima.

Zauzvrat se ne nudi ništa. Osim priče da će “BiH opet profunkcionirati”. Paralelno, traže se modusi kako izaći iz blokade koju su uspostavili politički predstavnici bosanskih Srba.

Kao da su oni krivci, od stranaka u Sarajevu se traže prijedlozi, modeli, a pogotovo ustupci. Do sada se izašlo s jednim iskorakom. U Krivični zakon BiH, uz odredbe koje je – opet ističemo – Inzko prepisao iz Evropske direktive, dodati i da se slični propisi odnose i na one koji negiraju genocid u Jasenovcu i veličaju one koji su ga počinili ili bili dio iste zločinačke – ustaške – ideologije koja ga je provela.

Dodik je odmah i beskompromisno odbacio takav prijedlog. Jasno je i zašto. Time bi ušao u klinč sa saveznicima iz političkog korpusa bh. Hrvata.Da se to ne  bi desilo – mora biti samo kako on kaže.

I oči nekih od zapadnih posrednika opet su se usmjerile prema Sarajevu. Dakle, od Sarajeva se i po inerciji zahtjieva da opet popusti i napravi ustupak. Ustupak nauštrb temeljnih principa vladavine zakona. Ustupak kakav niko i nikada na Zapadu ne bi smio ni pomisliti napraviti!

Možda se u državnom parlamentu nađe i bošnjačkih ruku koje će glasati za poništavanje Inzkove odluke. Iako je teško vjerovati u to, nije nemoguće. Drugi problem je Ustavni sud BiH. Konkretnije, “problem” je sudija koji je danas stupio na dužnost.

On je iz Albanije. I dalje ne treba ni pisati. Dodiku je to “crvena krpa”. Zamislite šta bi bilo da je bilo ko iz Sarajeva rekao da neki grčki ili bugarski pravnik, na primjer, ne može sjediti u Ustavnom sudu BiH?

Politički bi ga se rastrglo, s pravom!Dodik, pak, svoj zahtjev smatra i legitimnim i legalnim. I sasvim nacistički utemeljenim.

I on, taj i takav, legitiman je i legalan pregovarač s međunarodnim zvaničnicima. Kako god da se epizoda najnovije blokade i bojkota državnih institucija završi, ostaje rastuća gorka spoznaja da jedni principi vrijede za siledžije, a sasvim druge za one koji to nisu, ne umiju i ne mogu biti. Da li se stalnim insistiranjima na ustupcima iz Sarajeva nastoji isprovocirati?

Da li se upornim truhlim kompromisima provodi politika brisanja ove države s mape? Da li se najbrojnijem narodu, ali i građanima ove države poručuje da ipak nemaju šta tražiti. Mogu samo davati. Nekad život i glavu, nekad teritoriju, a nekad samo klimati glavom na još jedan truhli kompromis?

Inspektorat upozorio ministra Nenada Nešića: Kandidati koji nisu prošli sigurnosne provjere ne mogu biti imenovani za direktore policijskih agencija

Inspektorat Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine analizirao je predložene tačke dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH koja će biti održana u četvrtak 9. februar te je dostavio svoj prijedlog u vezi pojedinih tačaka koja se odnose na imenovanja direktora u policijskim agencijama. Upozoravaju da ukoliko se izvrše ta imenovanja bit će nezakonita.

Kada je riječ o prijedlogu imenovanja direktora i zamjenika direktora Službe za poslove sa strancima i zamjenika direktora Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Inspektorat upozorava da bi trebali imati, a posebno direktor Službe za poslove sa strancima sigurnosnu provjeru stepena „vrlo tajno“ te da bi se ona trebala obaviti u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima BiH, a u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka.

Dalje navode da je za direktora SPS-a predviđen pristup tajnim podacima stepena „vrlo tajno“.

„Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova i Služba za poslove sa strancima su upravne organizacije u sastavu Ministarstva sigurnosti u kojima se proizvode, distribuiraju i primaju tajni podaci, posebno ovo ističemo za Službu, za šta je certifikovana od strane Državnog sigurnosnog organa, odnosno Ministarstva sigurnosti.

Također, predviđeno je da se sigurnosne provjere okončaju prije imenovanja, postavljenja, odnosno prijema u radni odnos. U slučaju da se za navedena lica utvrde sigurnosne smetnje isti neće biti imenovani, postavljeni, odnosno primljeni u radni odnos za koji je obavljena sigurnosna provjera.

Kako se postupak sigurnosnih provjere, po našem saznanju još uvijek nije okončao, evidentno je da nisu ispunjeni uslovi za navedene tačke dnevnog reda te je istu potrebno povući do okončanja postupka provjere za sve kandidate”, navode iz Inspektorata Ministarstva sigurnosti BiH.

Posebno napominju da odgovorni javni organ osigurava da se sva javna imenovanja vrše na zakonit način i u skladu sa svim važećim pravilima, propisima i zakonima.

Dakle, Nenad Nešić, ministar sigurnosti BiH je odgovoran da se osigura ispunjenost svih uslova za ova imenovanja.

Na dnevnom redu su i rang-liste za imenovanje čelnika u SIPA-i (zamjenik direktora), GP (direktor i zamjenik), DKPT (direktora i dva zamjenika).

Vlada FBiH obezglavila BH gas: Od maja prošle godine Nikšić po uputama HDZ-a ne želi imenovati Nadzorni odbor preduzeća koje bi, prema pismu sekretara Blinkena, trebalo upravljati južnom interkonekcijom

“Prethodnom sazivu Nadzornog odbora je istekao mandat i očekuje se imenovanje novog Nadzornog odbora”, piše od maja prošle godine na web stranici Privrednog društva za proizvodnju i transport gasa BHGas d.o.o.

Ali od maja 2023. godine, do danas, februara 2024. godine, tabela u kojoj bi trebala pisati imena članova NO je prazna.

Prema Zakonu o privrednim društvima i Statutu BH Gasa, Nadzorni odbor ima velika ovlaštenja, među kojima su davanje saglasnosti na opće akte društva (npr. plan poslovanja), daj preporuke o raspodjeli dobiti ili pokrivanju gubitaka, utvrđuje cijene gasa, te, pored ostalog, odobrava poslovanje, kupovinu, kreditiranje, prodaju u BH Gasu čija vrijednost prelazi 15 posto ukupnog kapitala društva. Nadzorni odbor daje saglasnost i na Plan javnih nabavki BH Gasa.

Dakle, Nadzorni odbor kojeg nema jedan je od ključnih organa poslovanja BH Gasa. Stoga je poslovanje ovog privrednog društva u 2024. godine ugroženo. I sve ovo dolazi u situaciji kada se bh. javnosti i međunarodnim krugovima vodi rasprava o tome ko će upravljati južnom plinskom interkonekcijom.

Prema informacijama Istrage, čelnici HDZ-a BiH žele obezglaviti BH gas i dovesti ga na rub propasti kako bi bilo nužno formiranje novog plinskog preduzeća sa sjedištem u Mostaru koje bi upravljalo južnom interkonekcijom. Nakon što je krajem aprila prošle godine odlukom OHR-a nametnuta Vlada FBiH, premijer Nermin Nikšić i drugi ministri iz Trojke, iako imaju većinu, nisu željeli bez saglasnosti HDZ-a imenovati članove Nadzornog odbora  BH Gasa. Tako sada ovo privredno društvo već devet mjeseci posluje bez Nadzornog odbora. Prošle godine bila je znatno povoljnija situacija jer je bivši saziv NO na početku kalendarske 2023. godine uspio usvojiti ključne akte koji se odnose na poslovanje Društva. Međutim, poslovanje tokom 2024. godina sada je u potpunosti ugroženo.

Podsjetimo, 11. januara ove godine američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da izvrši pritisak na predsjednika HDZ-a Dragana Čovića kako bi se hitno usvojio zakon o južnoj plinskoj interkonekciji. U pismu je direktno pomenut i BH Gas.

“Pozivamo Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine da donese zakon o Južnoj interkonekciji, koji je izrađen uz konsultacije s međunarodnim stručnjacima i predstavlja ključni korak prema izdavanju dozvola, finansiranju i izgradnji plinovoda. BH-Gas, operator prijenosnog sistema u Federaciji, mora implementirati ovaj projekat kako bi osigurao energetsku sigurnost koja je prijeko potrebna Federaciji Bosne i Hercegovine. Potičemo kompaniju (BH GAS) da poduzme potrebne reforme upravljanja kako bi je osnažili da služi svim stanovnicima Federacije. S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materija. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je Blinken.

Lider HDZ-a, podsjećamo, insistira da bude osnovano novo preduzeće u Hercegovini koje bi upravljalo južnom plinskom interkonekcijom koja bi smanjila ovisnosti BiH o ruskom plinu. Preko južne plinske interkonekcije u BiH bilo bi moguće dopremati gas iz Azerbejdžana i iz Hrvatske u kojem bi se nalazio američki ukapljeni plin.

Završen disciplinski postupak protiv glavne državne tužiteljice: Da li će Gordana Tadić biti razriješena?

“Nemojte, Gordana”, upozorit će advokat Vlado Adamović svoju klijenticu Gordanu Tadić koja je “samoinicijativno” željela postaviti nekoliko pitanja Admiru Suljagiću, direktoru Sekretarijata VSTV-a BiH koji je u ponedjeljak svjedočio u disciplinskom postupku protiv glavne državne tužiteljice.

Ali Gordana ga nije poslušala i počela je “ispitivati” svjedoka Suljagića koji je govorio o TCMS-u, odnosno o automatskoj dodjeli predmeta u bh. tužilaštvima.

“Admire, jesmo li mi dobro sarađivali na međunarodnim projektima”, pitala je Tadićeva.

“Ne sarađujem ja s Vama. Ja sam bio zadužen za provođenje projekata u okviru svojih nadležnosti”, odgovorio je Suljagić.

No, nije to ključna rečenica koju je izgovorio direktor Sekretarijata VSTV-a.

“TCMS je veliki sistem koji je prilagodljiv potrebama pravosudnih insitucija. Mogu reći da se radi o naprednom sistemu. CMS je instaliran u svim tužilaštvima”, kazao je svjedok.

Upravo ta njegova tvrdnja pobija stav Gordane Tadić i njenog pravnog zastupnika Vlade Adamovića da se TCMS (sistem za automatsku dodjelu predmeta i upravljanje predmetima) nije mogao u potpunosti implementirati jer nije bio razvijen do određene mjere da bi, recimo, prepoznavao “tužilačke timove”.

Ured disciplinskog tužioca VSTV-a podnio je tužbu protiv glavne tužiteljice Tužilaštva BiH zbog toga što, kao rukovodilac, nije koristila TCMS za automatsku dodjelu predmeta. Tužena tužiteljica Tadić je na taj način privilegovala određene tužitelje da rade određene predmete. VSTV je u martu 2017. godine svojim aktima obavijestio čelnike svih pravosudnih insitucija da su dužni primjenjivati ovaj sistem. Gordana Tadić nije ispoštovala upute VSTV-a. Iznoseći svoju odbranu glavna državna tužiteljica se pozvala na “mrtvu svjedokinju”, bivšu potpredsjednicu VSTV-a Jadranku Lokmić Misirača koja je preminula u aprilu ove godine.

“Kada sam preuzela dužnost glavne tužiteljice, u Tužilaštvu BiH bilo je haotično stanje. Meni je bitna sigurnost Bosne i Hercegovine. Meni je Jadranka Lokmić Misirača rekla tada da se ja prvenstveno bavim predmetima i da postepeno implementiram TCMS”, kazala je Tadićeva i dodala da je sličan stav imao i bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija.

“Da li ste od njih dobili neku pisanu instrukciju”, pitala je tuženu Sanela Butigan Gorušanović, aktualna potpredsjednica VSTV-a i članica Prvostepene diciplinske komisije u ovom slučaju.

“Ne”, odgovorila je glavna državna tužiteljica naznačivši da je njen rad do smrti podržavala Jadranka Lokmić Misirača.

“Imam i poruke u telefonu koje mi je slala na samrti”, pohvalila se Gordana Tadić.

Kada je u pitanju druga tačka diciplinske tužbe, a koja se odnosi na sigurnosne provjere uposlenika, Tadićeva je rekla da je za sve kriva zgrada.

“Dok nismo dobili novu zgradu nismo imali prostor za sigurnosno područje, gdje bi se držali i pregledali povjerljivi dokumenti”, rekla je Gordana Tadić svjedočeći u svoju korist.

Ali, interesovalo je članicu Disciplinske komisije Sanelu Gorušanović Butigan, da li je Tužilaštvo BiH poslalo zahtjev za sigurnosne provjere ljudi koji nisu bili tužitelji, odnosno one koji nemaju automatski pristup tajnim podacima. I, pitala je dalje glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić, kako se raspolagalo dokumentima koji su nosili oznake povjerljivosti.

“Ja sam sama primala svu povjerljivu poštu i signirala je nadležnim tužiteljima. Oni imaju pristup tajnim podacima. Kome su dalje davali oni, do njih je, nije do mene”, prebacila je Gordana Tadić eventualnu odgovornost na svoje podređene.

Njenim svjedočenjem i završnim riječima okončan je disciplinski postupak protiv glavne državne tužiteljice. Prvostepena disciplinska komisija odluku bi trebala donijeti u narednih triedestak dana i tada će biti poznato hoće li Gordana Tadić biti razriješena ili će nekažnjeno nastaviti s dosadašnjom praksom.

Dok SIPA i MUP RS provode opsežnu stragu o ugrožavanju predsjednika SNSD-a: “Prijetnje” Miloradu Dodiku stare dvije godine, u pitanju performans youtubera

Video na kojem “nepoznata” osoba u sarajevskom Mc Donaldsu u Titovoj ulici nudi “milion eura” za ubistvo Milorada Dodika star je dvije godine. U pitanju je performans youtubera Super Daki nazvan – PLJAČKAM BANKE  – Socijalni eksperiment. Ako želite, možete se uvjeriti, detaljnim pregledom priloženog videa.

“Socijalni eksperiment” Super Daki je na youtube postavio 20. februara 2020. godine. Dakle, tačno dvije godine prije nego što će Gorica Dodik objaviti sporni klip tvrdeći da je život njenog oca Milorada ugrožen.

“Ugledao se na Merimu Mulić, ona je javno pozivala na ubojstvo i nije krila ni ime ni lik, ova pi… se sakrio iza maske”, napisala je Gorica Dodik, opisujući video u kojem nepoznat muškarac, sa maskom na licu, podiže novac i pita prisutne goste – ko će ubiti Milorada Dodika za milion eura.

Prvog radnog dana ove sedmice, ministar unutrašnjih poslova Republike Dragan Lukač je započeo je osežnu istragu.

“MUP RS-a locirao mjesto snimanja, te istakao da je sve pripremljeno i montirano, jer postoji čovjek koji spremno snima dok osoba ulazi unutra maskirano i nudi određen novac da bi neko izvršio takvo ubistvo”, saopćio je Lukač.

O kojem se objektu radi, moglo se vidjeti prilikom prvog pregleda snimka. U pitanju je, naravno, Mc Donalds u Titovoj ulici u centru Sarajeva.

Ministar unutrašnjih poslova RS je dobro istražio i drugi segment. Sve je bilo pripremljeno i montirano, jer postoji čovjek koji spremno snima.  I to je, naravno, logično. U pitanju je performans: Lažni pljačkaš. U šestominutnom videu Youtuber Super Daki šeta ulicama Sarajeva sa, navodno, opljačkanim novcem, a zatim ulazi u Mc Donalds gdje gostima “nudi” milion eura za ubistvo Milorada Dodika.

Zbog “prijetećeg” snimka hitno se oglasio i federalni ministar unutrašnjih posloca Aljoša Čampara koji je za N1 kazao kako – niko nema pravo ugrožavati bilo koga, pa čak i Milorada Dodika. Čampara je naglasio da će uskoro razgovarati sa Draganom Lukačem o sigurnosnoj situaciji. S obzirom na to da je Dodik visoki zvaničnik Bosne i Hercegovine, u sve se uključila i Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA.

“Još uvijek su aktivnosti u toku, tako da mi ne možemo iznositi više detalja“, kaže porparolka SIPA-e Jelena Miovčić u izjavi za N1.

No, prije nego su istražni organi “iznijeli više detalja”, na adresu nekoliko medija u Sarajevu je stigao link na kojem se nalazi video star dvije godine. Na drugoj minuti je ono što je “uznemirilo” porodicu Dodik. Inače, Mc Donalds je omiljeno mjesto za Super Dakija. Tako je prije tri godine tu nastao video : Jedem grah u Mc Donaldsu koji ima oko 300 hiljada pregleda,

Super Daki

Video na kojem Super Daki nudi milion eura za ubistvo Milorada Dodika nije bio toliko popularan. Pregledalo ga je tek 20 hiljada. No, sada će, sigurno, popularnost porasti.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...