Facebook Twitter Youtube
    Najpopularniji

    Istaknuto

    Istaknute objave

    Kajganić spašava Dodika: Tužilaštvo BiH ekspresno započelo provjere protiv članova CIK-a zbog Naredbe o ponovnom brojanju glasova za predsjednika Republike Srpske

    Piše:
    Redakcija
    -

    Tužilaštvo BiH započelo je hitne provjere protiv članova Centralne izborne komisije BiH zbog njihove naredbe o ponovnom brojanju glasova za predsjednika Republike Srpske, saznaje Istraga. Provjere se provode na osnovu prijave SNSD-a Milorad Dodik.

    “U predmetu ovog Tužilaštva vrše se provjere navoda iz krivične prijave podnesene protiv više lica zbog krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlašćenja. Shodno tome, potrebno je da nam u skladu sa odredbom člana 35. stav 2., tačka d) Zakona o krivičnom postupku dostavite zapisnik sa 61. sjednice CIK-a održane dana 10.10. 2022. godine, kao i Naredbu glavnom centru za brojanje za otvaranje vreća i ponovo brojanje glasačkih listića po službenoj dužnosti na svim biračkim mjestima u Republici Srpskoj za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske donesenoj na navedenoj sjednici”, navedeno je u aktu Tužilaštva BiH koji je u petak upućen Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

    U Tužilaštvu BiH su nam potvrdili da je predmet formiran na osnovu prijave SNSD-a. Podsjećamo, CIK je Naredbu o ponovnom brojanju listića donio u ponedjeljak. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je u utorak održao konferenciju za medije i najavio podnošenje krivične prijave protiv članova CIK-a. Prijava je podnesena u srijedu, a vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanko Kajganić je odmah dao predmet na hitno postupanje. Postupajućem tužiocu je trebalo manje od 48 sati da se obrati CIK-u i da traži zapisnike i dokumentaciju.

    “Na jutrošnjem kolegiju”, kazao je na sjednici održanoj u ponedjeljak predsjednik CIK-a Suad Arnautović, “CIK BiH je razmotrio više primjedbi i imao je na uvid i dokaze i videomaterijale. Izborni proces je toliko kontaminiran da nije moguće utvrditi tačne rezultate. CIK BiH je odlučio da izda naredbu Glavnom centru za brojanje da, radi pravilnog objedinjavanja, izvrši otvaranje vreća s 2.239 redovnih mjesta uključujući i Brčko distrikt BiH za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske”.

    Opozicija iz Republike Srpske je tvrdila da je njihova kandidatkinja Jelena Trivić pobijedila u utrci za predsjednicu RS-a. SNSD-ov kandidat Milorad Dodik je istu noć proglasio pobjedu. Prema trenutnim rezultatima, Dodik je osvojio oko 291 hiljadu glasova, a Trivićeva 262 hiljade. U međuvremenu je utvrđeno da, zbog za sada nepoznatih razloga, u Doboju nedostaje čak 71 vreća praznih listića, što dodatno baza sumnju na izborni proces. No, Tužilaštvo BiH nije do sada nije reagiralo na ove navode. Umjesto toga, Milanko Kajganić, inače kadar blizak SNSD-u, donio je odluku da po hitnom postupku provjeri članove Centralne izborne komisije BiH zbog njihove odluke da se listići za predsjednika Republike Srpske ponovo broje.

    Podsjetimo, početkom septembra vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić i tužilac Tužilaštva BiH Ismet Šuškić održali su konferenciju za medije na kojoj su govorili o predizbornom procesu i ulozi Tužilaštva BiH i partnerskih policijskih agencija u državi u osiguranju poštenih izbora u oktobru ove godine.

    “Mi smo se angažovali zajedno s drugim tužilaštvima u BiH da učinimo sve ono što je u našoj moći i nadležnosti kako bismo obezbijedili da izborni proces prođe sa što manje nepravilnosti, odnosno kako bismo spriječili i sankcionisali one koji budu vršili krivična djela za izborni proces”, rekao je Kajganić.

    Prvi čovjek Tužilaštva BiH je pozvao je tada građane da prijave sve predizborne nepravilnosti i prekršaje, poput radnji koje se odnose na nuđenje novca, prijetnje i slično.

    “Upozoravam da će sva tužilaštva u BiH i policijske agencije poduzeti sve aktivnosti da takva krivična djela dokažu, da ih procesuiraju pred Sudom BiH i drugim sudovima u zemlji“, rekao je Kajganić.

    Ali umjesto očiglednih nepravilnosti, Kajganić je odlučio istraživati Centralnu izbornu komisiju BiH. I to na osnovu prijave SNSD-a.

    Johann Sattler, bivši moskovski izdavač i šef Delegacije EU u BiH: Diplomata kojem su ruska operacija i Čovićeva supremacija – legitimni

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Na prvoj fotografiji koju prilažemo ispod ovog pasusa nalazi se Curriculum Vitae Johanna Sattlera, šefa Delegacije EU u Bosni i Hercegovini. Upućujemo vas da posebnu pažnju obratite na period od 2008. do 2012. godine. Te četiri godine ovaj je austrijski diplomata proveo u Moskvi, baveći se izdavaštvom u ime grupacija WAZ Media i Axel Springer.

    A sada da vidimo šta piše u biografiji Johanna Sattlera dostupnoj na službenoj stranici Delegacije Evropske unije u BiH. Rođen je 1969. godine u Austriji. Pored maternjeg njemačkog jezika, ambasador tečno govori engleski i ruski i poznaje bosanski/hrvatski/srpski i albanski. Godine provedene u Rusiji, ne možete pronaći u ovoj biografiji.

    To što je ambasador Sattler zaboravio svoje četiri moskovske godine, u suštini, ne bi trebalo značiti ništa. Ali kada uzmete u obzir sve druge činjenice i izjave date posljednjih mjeseci, godine provedene u Rusiji dobijaju jednu drugu dimenziju.

    ““Ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, rekao je šef Delegacije EU i BiH Johann Sattler u intervjuu sarajevskom Oslobođenju 27. marta ove godine.

    U istom intervjuu šef Delegacije EU, govoreći o ruskom uticaju, istaknut će da je “potpuno legitimno da svaka zemlja radi na interesima svoje države”.

    “Mnoge zemlje imaju interes u ovom strateški važnom regionu Zapadnog Balkana. Ali ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, pojasnio je Sattler.

    Mjesec dana nakon ovih izjava ambasadora Sattlera, “potpuno legitimno” Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu dovela je u pitanje teritorijalni integritet BiH. Za početak nisu željeli podržati izjavu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH koje “na najstrožiji mogući način osudilo trenutni politički diskurs u čijem centru se nalazi tzv. “mirna disolucija” Bosne i Hercegovine, a posebno konkretne korake koje čine predstavnici Republike Srpske i nosioci funkcija na državnom nivou u pravcu pregovora o razdruživanju, uključujući osnivanje pregovaračkih timova i zagovaranje raspada zemlje putem kampanje oglašavanja na internetu”. Istoga dana, samo koji sat kasnije, Ambasada Ruske Federacije “potpuno je legitimno”, povodom zajedničke izjave PIC-a, ukazala da Upravni odbor PIC-a mora strogo poštovati slovo Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    “Već po ko zna koji put primjećujemo pokušaje da svjesno izvrnu njegov tekst. Izrazit primjer je promocija teze o tome što “BiH uključuje dva entiteta”, iako tačka 3 člana 1 Ustava jasno kaže da se “BiH sastoji od dva entiteta”. Ovo nije samo semantička razlika. U aneksu 4 riječ „state“ u odnosu na Bosnu i Hercegovinu je pomenuta samo tri puta. I ne postoji nijednog spominjanja „single state“”, navedeno je u saopćenju Ambasade Ruske Federacije.

    “Potpuno legitimno”, ocijenio bi prošlog mjeseca ruske operacije u BiH šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler koji nije našao za shodno da reagira ni onda kada je Ruska Federacija BiH sredinom marta poručila zvaničnicima u BiH “da dobro razmisle” i da “izvažu sve ‘za’ i ‘protiv’, da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleko od konsenzusa o ovom pitanju”.

    “Rusija će u slučaju praktičnog približavanja BiH i NATO-a biti prisiljena reagirati na taj neprijateljski korak”, pisalo je izjavi Ambasade Ruske Federacije u Sarajevu objavljenoj svega nekoliko dana prije nego će ambasador EU u BiH Johann Sattler reći da “nije primijetio veliki rast ruskoj uticaja”.

    “Nažalost, u BiH ima vrlo malo ruskoj uticaja”, izjavit će godinu ranije lider HDZ-a BiH Dragan Čović, govoreći da Rusku Gazetu prilikom svoje posjete Moskvi.

    “Znamo da je Čović šampion evropskih integracija”, kazat će Johan Sattler u aprilu 2020. godine, odnosno svega dva mjeseca nakon što se lider HDZ-a BiH u Moskvi susreo sa zvaničnicima Ruske Federacije.

    Sattler je još rekao da “predsjednika Čovića poznaje odavno” i da se “jako dobro sjeća da je on uručio aplikaciju za članstvo u EU”.

    Predsjednik Dragan Čović od 2017. godine gaji dobre veze sa Ruskom Federacijom.

    “Problem “hrvatskog pitanja” zaista postoji i ne može se prešutjeti”, rekao je u avgustu 2017. godine doskorašnji ruski ambasador u BiH Petr Ivancov tokom intervjua za Večernji list.

    Sedam mjeseci kasnije, Ivancov se susreo da liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

    “Razgovaralo se i o neophodnoj promjeni Izbornog zakona. Ambasador Ivancov je ovom prilikom kazao kako će Ruska Federacija uvijek pružiti potporu BiH kao državi tri državotvorna i ravnopravna naroda te dva entiteta”, saopćeno u martu 2018. godine iz Predsjedništva BiH u kojem je tada sjedio Dragan Čović.

    Nakon poraza na izborima 2018. godine, “šampion evropskih integracija” u decembru iste godine odlazi u Budimpeštu gdje se susreće sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom kojeg informiše da je “Hrvatima oteta pozicija člana Predsjedništva BiH”.

    Mađarska će kasnije podržati NON PAPER o BiH kojeg je čelnicima Evropske unije prezentirao hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Razlog za pisanje ovog neslužbenog diplomatskog dokumenta hrvatskim je vlastima bio – Izborni zakon u BiH, odnosno “rješavanje hrvatskog pitana”.

    “Šef Delegacije EU u BiH pozdravio hrvatski NON PAPER”, objavljeno je 27. marta 2021. godine nakon što je Johann Sattler u intervjuu sarajevskom Oslobođenju kazao da je taj dokument “pozitivna stvar”.

    Time se ambasador EU u BiH svrstao na stranu HDZ-a BiH i Dragana Čovića kao “lidera evropskih integracija”, koji, isto kao i Sattler smatra da u BiH nažalost, “nema ruskog uticaja”. I za kraj da podsjetimo na još neke činjenice.  Johann Sattler je za šefa Delegacije EU u bih zvanično kandidiran početkom 2019. godine, a imenovan u avgustu iste godine. U trenutku kada je austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova kandidovalo Sattlera, na čelu  Ministarstva je bila Karin Kneissl. To je ona ministrica na čiju je svadbu 2018. godine došao lično ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Ples sa Putinom: ministrica Kneissl i ruski predsjednik na svadbi

    Nakon ministarskog mandata, Kneissl se otisnula u biznis da bi je početkom marta ove godine ruska Vlada imenovala za posebnu ekonomsku savjetnicu u Vijeću direktora najjače i najveće ruske državne naftne kompanije Rosnjeft.

    I to nije sve. Govoreći o OHR-u, šef Delegacije EU u BiH  u februaru ove godine rekao je u Banjoj Luci “da je takvo međunarodno prisustvo nekompatibilno s članstvom BiH u Uniji te da na tom planu svakako treba težiti postepenom smanjivanju tog prisustva”. Slične izjave, prilikom svoje posjete BiH, dao je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

    Sergej Lavrov i Dragan Čović

    Šef ruske diplomatije  susreo se tada sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem kojom prilikom je kazao da “hrvatski narod mora imati prava zajamčena Daytonskim sporazumom te kako se to odnosi i na osobe koje će taj narod predstavljati u Predsjedništvu BiH”

     

    (Ne)Uk i “liber alles”: Njemačka desničarska fondacija HSS koja je finansirana nacističkim novcem i čiju je nagradu odbio bivši izraelski predsjednik Šimon Peres, u Sarajevu dobila podršku “liberalne” Vlade i Naše stranke!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Njemačka fondacija Hanns-Seidel-Stiftung (HSS) sporna je svim liberalima svijeta, osim onim – sarajevskim.

    “Otvoreno sjedište u Sarajevu: Premijer Nihad Uk poželio dobrodošlicu njemačkoj političkoj fondaciji Hanns Seidel”, objavljeno je u ponedjeljak na službenom X nalogu Vlade Kantona Sarajevo.

    “Šimon Peres”, pisalo je na skoro svim naslovnicama njemačkih medija u novembru 2012. godine, “odbio je nagradu fondacije Hanns-Seidel-Stiftung (HSS)”.

    Tadašnji izraelski predsjednik odbio je primiti nagradu HSS-a, nakon što je njemački Spiegel otkrio da je Fondacija naslijedila imovinu i novac od Maxa i Marije Wutz. Prema istraživanju “Spiegela”, u vrijeme nacizma supružnici su bili pristaše politike Adolfa Hitlera i mrzitelji Židova.

    Ali sarajevski “liberali” okupljeni oko Naše stranke čiji kadar Nihad Uk upravlja Vladom Kantona Sarajevo pohvalili su se da je u ponedjeljak, u prisustvu visokog predstavnika Christiana Schmidta i čelnika Vlade, Fondacija Hanns-Seidel otvorila “sjedište u Sarajevu”.

    Prošle godine Istraga.ba je u dva navrata pisala o ovoj njemačkoj fonaciji u čijim upravljačkim strukturama sjedi visoki predstavnik Christian Schmidt. Podsjećamo na neke od ključnih činjenica koje smo ranije objavljivali. Vratimo se u 2012. godinu.

    “Predsjednik ne prima nikakve nagrade iz ove Fondacije”, saopćeno je tada iz Peresovog ureda.

    Der Spiegel” je te 2012. objavio da “Fondacija Hanns-Seidel”, koja je povezana s CSU-om, ima koristi od imovine dvoje nacista koji su pratili Hitlerovu politiku od samog početka. Brojni mediji u Njemačkoj su izvijestili su da se jedna nagrada HSS-a dodjeljuje iz “nacističkog naslijeđa”.

    Šest godina kasnije jedan od potpredsjednika te Fondacije postaje Christian Schmidt. Potpredsjedničku funkciju u Hanns-Seidel Stiftungu Schmidt je nastavio obavljati i nakon što je postao visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu. Ta fondacija, već smo objavljivali, u periodu dok je izraelski premijer odbijao primiti njihove nagrade, finansirala projekte Hrvatske demokratske zajednice BiH. Dolaskom na poziciju šefa OHR-a, Schmidt je, koristeći bonske ovlasti, u Bosni i Hercegovini nametnuo izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH privilegujući baš HDZ. Pitanje Židova Jakoba Fincija i Roma Derve Sejdića, koji su, po odluci Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, diskriminisani, Christian Schmidt nije želio riješiti upotrebom “Bonskih ovlasti”.

    baner HSS-a u OHR-u

    Fotografija iznad snimljena je početkom decembra 2022. godine u zgradi OHR-a. Fondacija Hanns-Seidel Stiftungu, čiji je potpredsjednik Christian Schmidt, u prostorijama OHR-a, organizirala je panel diskusiju sa Christianom Schmidtom. Za PR se pobrinuo Shmidtov savjetnik iz OHR-a Zoran Gojić. Za PR u ime Fondacije Hanns-Seidel Stiftung se pobrinula Gojićeva supruga Ulricke Ecker.

    “Moja supruga radi u fondaciji Hanns-Seidel Stiftung”, potvrdit će prošle godine za Istraga.ba Schmidtov savjetnik Zoran Gojić.

    No, to je, uistinu, manji problem u odnosu na samu politiku Fondacije HSS i visokog predstavnika Christiana Schmidta.

    Američka nevladina organizacija COHA u čijem fokusu su SAD i Latinska Amerika, u svom je izvještaju iz 2009. godine pominjala fondaciju HSS po nečasnoj ulozi u El Salvadoru.

    U tom je izvještaju navedeno da je njemačka fondacija Hanns-Seidel-Stiftung finansirala projekte kojima je podržavala ekstremnu desničarsku partiju ARENA koju je osnovao Roberto D’Aubuisson, bivši oficir salvadorske vojske koji je bio najpoznatiji po tome što je zapovijedao raznim odredima smrti u toj državi. U Njemačkoj je, zbog toga, vođena i istraga, koja je rezultirala odbacivanjem bilo kakvih sumnji da se njemačka
    Fondacija HSS miješala u unutrašnja pitanja El Salvadora.

    No, HSS ne skriva miješanje u unutrašnja pitanja u Bosni i Hercegovini. Tako je, naime, ova fondacija već dvanaest godina partner Političke akademije HDZ-a BiH, Saradnja je nastavljena i u periodu kada je potpredsjednik Fondacije HSS postao aktualni visoki predstavnik Christian Schmidt. Prije nego je stupio na poziciju visokog predstavnika, Christian Schmidt je od hrvatskih vlasti primio odlikovanje “Red Ante Starčevića”. Među nosiocima priznanja “Red Ante Starčevića” nalaze se dvojica presuđenih ratnih zločinaca – Dario Kordić i Jadranko Prlić, koji su pred UN-ovim sudom proglašeni krivi zbog udruženog zločinačkog poduhvata usmjerenom protiv bosanskih muslimana. Inače, sam Ante Starčević, hrvatski političar po kojem je nazvano odlikovanje, dovođen je u vezu sa antisemitizmom.

    “Ante Starčević nema nikakve veze s ustaštvom. Njegova je temeljna misao samostalna, demokratska hrvatska država. On je u tome bio i ostaje i danas nadahnuće svima onima koji vode suverenističku politiku u Hrvatskoj, pa im i danas ima što reći. U njegovoj knjizi »Ustavi Francezke« ima antisemitskih natruha, tu i tamo može se i u »Slobodi« naći koja oštra riječ protiv Židova, ali što je to kad se usporedi s neusporedivo većim brojem članaka u kojima je on izrazio svoju veliku simpatiju prema Židovima”, izjavio je u julu 2020. godine za crkveni list Glas Koncila hrvatski historičar Mato Artuković.

    Nakon što je preuzeo funkciju visokog predstavnika za BiH, novinari su Christiana Schmidta na konferenciji za medije u Sarajevu upitali da li će se odreći odlikovanja “Red Ante Starčevića”.

    “Ne”, odgovorio je kratko visoki predstavnik, koji je ranije na u medijima govorio da je “Hrvatska ključna država na Balkanu”.

    U julu 2022. godine, Istraga.ba je podsjetila na sporne detalje u biografiji visokog predstavnika. Jedna od najvećih mrlja u njegovoj karijeri je pokušaj rehabilitacije nacističkog pilota.

    Kao državni sekretar za odbranu Schmidt je 2007.m godine pokušao da rehabilitira nacističkog pilota Wernera Möldersa.

    Kako je pisao njemački magazin Kontraste, njemački ministar odbrane Peter Struck (SPD) 2005 je, nakon kritika u javnosti, zabranio da se jedna vazduhoplovna jedinica zove po Möldersu.

    Dvije godine nakon toga, Christian Schmidt je pokrenuo inicijativu za rehabilitaciju ovog pilota Luftwaffe.

    Mölders je, kako piše njemački magazin Kontraste, bio jedna od poznatih figura Trećeg Rajha, između ostalog zahvaljujući jako bliskim vezama sa Hermannom Göringom, šefom nacističkog vazduhoplovstva i jednim od prvih Hitlerovih saradnika.

    Mölders se, navodi Kontraste, borio na strani nacista u Drugom svjetskom ratu, kao i ranije u Španskom građanskom ratu kao dobrovoljac. Bio je pripadnik zloglasne legije Kondor, tokom čijih bombardovanja su ubijene hiljade civila. Sam Hitler ga je nagradio najvišim odlikovanjima, a nakon pogibije proglašen je „herojem nacional-socijalizma“.

    Uprkos tome, pisao je njemački magazin, Schmidt je branio Möldersa, govoreći na televiziji da ovaj nacistički pilot „nema smeđih mrlji na svom prsluku“.

    Njemačka javnost je tada žestoko reagirala, podsjećajući da je Legija Kondor, kojoj je Mölders pripadao, učestvovala u zločinima.

    Stajući u odbranu Möldersa, Schmidt je, kako je pisao magazin Kontraste, prekršio rezoluciju Bundestaga u kojoj je rečeno da se neće dodjeljivati odlikovanja pripadnicima Kondor legije.

    Među ostalim, reagirao je historičar Detlef Bald koji je naglasio da je Mölders gradio karijeru kao vjerna karika u nacional-socijalističkom lancu, te da je kao pilot učestvovao u nacističkom bombardovanju Londona i Dunkirka.

    Schmidt je tvrdio da Mölders nije imao nikakve veze sa nacističkom ideologijom, što je demantirao historičar Bald, kazavši da su Schmidtove tvrdnje netačne i vrlo opasne, jer je Mölders bio aktivni propagator nacional-socijalizma, te da se nikada nije distancirao od projekta istrebljenja Jevreja.

    Magazin Kontraste je tada podsjetio na Möldersovo ushićenje povodom prizora zapaljenog Dunkirka, kao i njegove stavove da je „divan osjećaj za Nijemce boriti se u [ovom] ratu“.

    Ovaj njemački medij je tada ocijenio da je vrlo opasno što Schmidt, uime Ministarstva odbrane, pokušava rehabilitirati nacističkog pilota i ikonu desničarskih esktremista u Bundeswehru.

    Tužilaštvo BiH urušava sigurnosni sistem BiH: Optužena tri ministra sigurnosti, direktor OSA-e, šef istraga u SIPA-i, istražuju predsjednika Suda

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Dragan Mektić, Sadik Ahmetović, Osman Mehmedagić, Muhamed Pekić, Vahidin Šahinšpašić, Selmo Cikotić i Muriz Druškić su pod optužnicama. Ranko Debevec je “pod provjerama”, protiv Suda BiH je “formiran predmet”, Božo Mihajlović je “nepravomoćno presuđen”. Ukratko, Tužilaštvo BiH vrši progon svih onih koji su se usudili kritikovati ili na neki način suprostaviti HDZ-u BiH i njihovim kadrovima, SNSD-u i njihovim zvaničnicima, Fahrudinu Radončiću i njegovoj hobotnici i Aljoši Čampari sa pripadajućim mu savjetnicima.

    Vahidin Šahinpašić

    Vahidin Šahinpašić je najviši rangirani bošnjački kadar u SIPA-i. Vodio je istragu u predmetima protiv Nasera Keljmendija te Fahrudina Radončića i drugih. Optužen je na osnovu prijave Josipa Šimića Đinđića koji je, ujedno, i ključni svjedok u ovom predmetu. Osim Šimića, svjedoci protiv Šahinpašića su glavna državna tužiteljica Gordana Tadić i bivša potpredsjednica VSTV-a Ružica Jukić.
    Ćazim Hasanspahić i Mijo Krešić
    Postupajući tužilac je Ćazim Hasanspahić, inače blizak prijatelj Mije Krešića, visokog zvaničnika HDZ-a BiH i rođaka Gordane Tadić.
    Dragan Mektić
    “Tužitelj Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju Tužiteljstva Bosne i Hercegovine podignuo je optužnicu protiv Dragana Mektića, bivšeg ministra sigurnosti te države, i još tri osobe zbog kaznenog djela zlouporabe položaja ili ovlasti te pomaganja u izvršenju kaznenih djela”, saopćeno je u decembru prošle godine iz Tužilaštva BiH.
    Ukoliko, pak, pročitate optužnicu u ovom slučaju vidjet ćete da je Dragan Mektić optužen zbog kršenja Zakona o sukobu interesa.
    Postupajuća tužiteljica u ovom predmetu je Vedrana Mijović, kćarka SNSD-ovog zvaničnika Slavka Jovičića Slavuja. Prije nego je optužen, Mektić je bio jedan od najvećih kritičara bh. pravosuđa i režima Milorada Dodika.
    Osman Mehmedagić, Selmo Cikotić i Muriz Druškić

    “Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podiglo optužnicu protiv: Osmana Mehmedagića, Selme Cikotića i Muriza Druškića, savjetnika generalnog direktora Obavještajno sigurnosne agencije BiH i člana Komisije Vijeća ministara BiH za odlučivanje po žalbama u predmetima sigurnosnih provjera. Osumnjičenima se stavlja na teret da su počinili kazneno djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220 KZ-a BiH.Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje”, saopćeno je u ponedjeljak iz Tužilaštva BiH.

    Istraga u ovom predmetu je formirana na osnovu prijave Adisa Drnde, službenika SIPA-e povezanog sa federalnim ministrom unutrašnjih poslova Aljošom Čamparom. Tužilaštvo BiH tereti Cikotića i Mehmedagića sa su “nezakonito”. predložili imenovanje Muriza Druškića u Komisiju za rješavanje žalbi u postupku sigurnosnog provjeravanja. Postupajući tužilac u ovom predmetu je višestruko kažnjavani Oleg Čavka. Prema Službenom glasniku BiH, broj 57, od 18. septembra 2020. godine, odluku o imeovanju članova ove Komisije, među kojima je i Muriz Druškić, donijelo je Vijeće ministara BiH, a akt je potpisao predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

    Iako je Tegeltija potpisnik “sporne” odluke, on nije nije optužen, kao ni njegov zamjenik Vjekoslav Bevanda bez čijeg glasa Komisija ne bi mogla biti imenovana.

    Osman Mehmedagić i Muhamed Pekić

    “Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv Osmana Mehmedagića, rođenog 1962. godine, direktor OSA BiH i Muhameda Pekića, rođenog 1991. godine, rukovodioca Odsjeka za cyber sigurnost OSA BiH”, saopćeno je u oktobru ove godine iz Tužilaštva BiH.
    Mehmedagić i Pekić su optuženi zbog “nezakonitog” izuzimanja snimka iz Pošte kojim je raskrinkan federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara kao stvarni podnosilac anonimnih prijava protiv neistomišljenika.
    Oleg Čavka i Dubravko Čampara
    Postupajući tužilac u ovom predmetu je Oleg Čavka s kojim intenzivno sarađuje državni tužilac Dubravko Čampara. Svjedoci Tužilaštva BiH u ovom poredmetu su Aljoša Čampara i njegova bivša savjetnica, a sada državna službenica u tom Ministarstvu i “suosnivačica” portala Pressmedia Mirela Bubalo.
    Sadik Ahmetović

    “Tužitelj Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju, podigao je optužnicu protiv Sadika Ahmetovića, kao nekadašnjeg ministra sigurnosti BiH, kojeg tereti za zloupotrebu položaja”, saopćeno je krajem prošle sedmice iz Tužilaštva BiH.

    Bivši ministar sigurnosti optužen je zbog toga što je svom vozaču, putem ugovora o djelu, “omogućio sticanje nezakonite imovinske koristi u ukupnom 15.680 KM za koji iznos je oštećen budžet Bosne i Hercegovine”.

    Predmet protiv Ahmetovića je formiran osam godina nakon isteka mandata. Istraga je otvorena nakon što je Ahmetović javno posvjedočio da je novinar RTRS-a Mato Đaković u Tuzli kazao da će biti podignuta optužnica protiv Dragana Mektića. Optužnica je, ustinu, podignuta, ali je i protiv Ahmetovića ubrzo “formiran predmet”. Optuženje je uslijedilo nakon što je Inicijativa za Srebrenicu, sa Sadikom Ahmetovićem na čelu, zatražila poništavanje izbora u tom gradu.

    Ranko Debevec

    Protiv predsjednika Suda BiH Tužilaštvo BiH formiralo je predmet na osnovu anonimne prijave. Tužiteljica Vedrana Mijović istražuje Debeveca zbog toga što, osim bosanskog, posjeduje i državljanstvo Španije. Osim toga, Tužilaštvo BiH je prošle sedmice javno zaprijetilo Sudu BiH da će formirati predmet zbog toga što se u javnosti pojavila optužnica u predmetu Respiratori. Taođer, državna tužiteljica Vedrana Mijović prijavila je Ranka Debeveca zbog “prijetnji” putem SMS poruka. Sukob je počeo onog trenutka kada se predsjednik Suda BiH, na sjednici Parlamenta BiH, otvoreno suprostavio Gordani Tadić i Milanu Tegeltiji. Jedan od “svjedoka” Tužilaštva BiH u predmetima protiv Debeveca je dekan Stomatološkog fakulteta u Sarajevu Muhamed Ajanović, blizak prijatelj predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije.

    Božo Mihajlović

    Sud Bosne i Hercegovine prvostepeno je osudio Božu Mihajlovića, državnog tužioca, po deset tačaka optužnice na pet godina zatvora za nesavjestan rad u službi jer je propustio vršiti nadzor nad radom i postupanjem svoje daktilografkinje.

    “Mihajlović je bio svjestan da usljed propuštanja nadzora nad radom i postupanja [daktilografkinje] može biti otuđen privremeno oduzeti novac iz više predmeta Tužilaštva Bosne i Hercegovine, koji je i otuđen”, kazala je u junu ove godine sutkinja Amela Huskić.

    Svjedoci u ovom predmetu protiv Bože Mihajlovića bili su Oleg Čavka, Dubravko Čampara, te kriminalac iz Prijedora i bivši pratilac Željka Ražnatovića Arkana – Saša Milaković. Mihajlovićeva daktilografkinja nikad nije optužena. Inače, tužilac Mihajlović je vodio istrage u predmetima Lutka u okviru kojih su pod istragom ili optuženjem bili istraživan Naser Keljmendi i Fahrudin Radončić. Brat postupajuće sutkinje Amele Huskić koja je osudila Mihajlovića na pet godina robije bio je kadar Radončićevog SBB-a. Amer Bekrić je bio direktor Federalne agencije za privatizaciju.

    Posljedice formiranja Vlade HNK: Izdajom strateškog partnera iz NES-a, SDA se, za par fotelja, pridružila “izdajnicima iz SDP-a”

    Piše:
    Redakcija
    -

    U priči o Vladi HNK nisu bitni Anel Kljako i njegov NES. Bitan je princip kojeg je prekršila Stranka demokratske akcije. Formiranje Vlade HNK je, zapravo, dokaz da bi većina SDA-ovaca, naročito onih hercegovačkih, objeručke prihvatila bilo kakav ulazak u vlast, ne osvrćući se ni za državnim niti bošnjačkim interesima. SDA je, zapravo, pristala na uslove HDZ-a i SDP-a da bi svoje strateške partnere gurnula u provaliju.

    Zašto je NES (bio) strateški partner SDA?

    Zato što bi najveća bošnjačka stranka, iako relativni pobjednik proteklih Općih izbora, ostankom NES-a u koaliciji sa Trojkom, izgubila svaki kredibilitet u priči o bošnjačkom legitimitetu. Ali NES je, uz sve svoje mane, a ima ih mnogo manje nego u SDA-u, odlučio da se, zajedno sa Strankom za BiH, odrekne federalnih ministarskih pozicija i javnih preduzeća, prateći princip – ne želimo u nametnutu Vladu FBiH. I zahvaljujući NESBiH-ovom ostanku u opoziciji, SDA je dobila koalicijski kapacitet u USK, gdje ga nije imala, i u ZDK, gdje ga, također, nije imala. Dobila je SDA, zahvaljujući onih stotinu hiljada glasova NES-a i SBiH-a, vjerodostojnost u svom narativu da je Christian Schmidt, namećući Vladu Nermina Nikšića, oštetio bošnjačko biračko tijelo.

    Kada je NES u aprilu birao između fotelja za sebe i principa, izabrao je princip. Kada je došao red na SDA da bira između sebe i principa, oni su izabrali sebe. I Edina Mušića. I sve one njegove lovce koji godinama nišane hercegovačke budžete.

    Nije, rekoh, bitan Anel Kljako. To što je krao na izborima, a ništa manje nije krao od SDA-ovaca i SDP-ovaca, pitanje je za pravosudne institucije. One sude. No, SDA je je pristala da njihovim partnerima sude HDZ i SDP, koji su toj istoj SDA, zajedno sa Christianom Schmidtom, presudili u aprilu ove godine.

    Šta je SDA dobila? Ništa. Dobili su ministre koje su već imali. Dobili su vlast u HNK koju su već imali. Ali zato su izgubili partnera koji se, vjerujući u principe, odrekao federalnih ministarskih pozicija. Izgubili su kredibilitet (pod uslovom da su ga ikada imali). Izabrali su “izdajnike” umjesto “patriotskog bloka”.

    Prihvatajući ucjene SDP-a i HDZ-a da se odrekne NES-a, SDA se, zapravo, odrekla svog narativa o ujedinjenoj opoziciji protiv nametnute Vlade FBiH i protiv svih onih izdajničkih poteza Trojke. SDA je smanjila svoj koalicijski kapacitet. SDA je prihvatila izdajnike da bi dobila fotelje. Što je, barem u slučaju Mostara, također čini izdajničkom strankom.

    Kada se zbroje, uglavnom bošnjački glasovi NES-a, SBiH-a i SDA, dolazimo do cifre od 317 hiljada glasova. Dodamo li tome i glasove DF-a koji dolaze iz kantona sa većinskim bošnjačkim stanovništvom, četiri opozicijske stranke imaju na raspolaganju oko 420 hiljada glasova. S druge strane, vladajuća Trojka je u istim izbornim jedinicama osvojila 249 hiljada glasova.

    I, šta u Mostaru radi SDA? Odlazi sa SDP-om kojeg naziva izdajničkim i sa HDZ-om koji je, zapravo, šef i strankama Trojke i visokom predstavniku Christianu Schmidtu.

    Da li će formiranje Vlade HNK moglo utjecati na opstanak Vlade u USK, to znaju čelnici NES-a. Ukoliko se odluče na osvetničku politiku i započnu pregovore sa Trojkom, pokazat će da nisu baš zrela politička partija. Rušenjem Vlade USK profitirat će samo stranke Trojke. Baš kao što su formiranjem Vlade HNK profitirali samo SDP i HDZ. HDZ je bez vlasti ostavio HDZ 1990 i HRS, a SDP je uzdrmao SDA-ov savez sa NES-om.

    Bakir Izetbegović je lično platio visoku cijenu odbijajući u Neumu izmjene izbornog zakona po želji Zapada i HDZ-a BIH. No, tu je, barem, spasio obraz i princip. I onda je, zbog svoje hercegovačke frakcije okupljene oko Edina Mušića sve to prosuo. Za par kantonalnih ministarstava.

    Pucanje saveza NES-SDA nanijet će ogromnu štetu SDA-u. Međutim, SDA-ovo potpuno pridruživanje (izdajničkim) strukturama Trojke nanijet će nepopravljivu štetu državi. I toga moraju biti svjesni i u NES-u i DF-u. A prije svega i u SDA-u čiji čelnici sebe (neopravdano) nazivaju zaštitnicima države.

    Manipulacije Adnana Delića došle na naplatu: 63 udruženja ostala bez 720 hiljada KM za prošlu godinu, na spisku oštećenih uglavnom udruženja koja se brinu o oboljeloj djeci!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zbog manipulacija prilikom konkursne procedure u režiji ministra Adnana Delića, šezdeset i tri udruženja u Federaciji BiH ostala su bez novca iz 2023. godine. U pitanju je 728.458,82 KM koje su iz Budžeta FBiH trebala biti podijeljene udruženjima građana koja djeluju u okviru nadležnosti Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

    Prvo ćemo navesti koja su to udruženja, zbog NiP-ovog ministra Delića ostala bez novca iz 2023. godine, a onda ćemo se pozabaviti Delićevim propustima koji su dovela do ovakve situacije.

    Eko-ronilačka grupa invalida Lukavac trábala je dobiti 11.500 KM, Košarkaški invalidni klub “Bosna” 10.700, Udruženje oboljelih od polimyelitisa, povrede mozga i kičmene moždine KS 11.100, Savez udruženja oboljelih od poliomyelitisa, povrede mozga i kičmene moždine Federacije BiH 12.200, Udruženje slijepih Kantona Sarajevo 12.200, Udruženje “Srce za djecu oboljelu od raka” 13.200, Udruženje slijepih gradana Zenica 10.400, Unija civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo 11.200, Udruženje paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Doboj Jug 10.300, Centar za djecu sa višestrukim smetnjama “Koraci nade” 11.900, Udruženje osoba sa cerebralnom paralizom Kantona Sarajevo 11.400, Informativni centar za osobe sa invaliditetom “Lotos” 12.400,Udruženje roditelja djece i mladih s posebnim potrebama i lica sa invaliditetom “I mi se budimo” Ključ 10.100, Udruženje distrofičara u Hercegovačko-neretvanskom kantonu 11.000, Udruženje osoba sa mulitplesklerozom Kantona Sarajevo 11.700, Udruženje oboljelih od morbus crohna i ulceroznog colitisa Federacije BiH 10.800, Udruženje za podršku osobama s intelektualnim i kombinovanim teškoćama “Sunce” Mostar 11.500, Centar za djecu sa višestrukim smetnjama “Vrati mi osmijeh” 10.500, Udruženje za djecu i osobe sa posebnim potrebama “Leptir” Bugujno 13.000, Kantonalno udruženje osoba sa invaliditetom i borbe protiv ovisnosti “Ruka ruci” 10.200, Udruženje roditelja osoba sa cerebralnom paralizom i drugim onesposobljenjima “Dlan” Zenica 10.400, Udruženje porodica djece i osoba sa poteškoćama u razvoju “Dajte nam šansu” 11.500, Udruženje “Jahači nade” 10.200, Udruženje paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Zenica 11.200, Udruženje građana “Nešto više” 9000, Savez udruženja oboljelih od multipleskleroze Federacije BiH 10.600, Udruženje roditelja djece osoba sa autizmom URDOSA 12.000, Savez ratnih vojnih invalida Srednjobosanskog kantona 10.700, Udruženje roditelja djece sa poteškoćama u razvoju “Mala sirena” 13.100, Udruženje Klub borilačkih sportova “Perfekt” 7.000, Udruženje mladih “Ružičnjak – Los Rosales” 12.000, Udruženje za sport i rekreaciju “Challenge” 13.000, Udruženje gluhih i nagluhih grada Živinice 10.444, Udruženje osoba sa tjelesnim nedostatkom “Amputirci” Bužim 11.700, Udruženje distrofičara Kantona Sarajevo 11.457, Savez distrofičara Federacije BiH 11.800, Udruženje Život sa down sindromom Federacije BiH 10.200, Savez udruženja gluhih i nagluhih Federacije BiH 10.100, Udruženje distrofičara Cazin 10.700, Udruženje distrofičara Bužim 11.600, Udruženje “Fenix” Tuzla 10.800, Udruženje za podršku osobama s intelektualnim poteškoćama na području KS “Oaza” 11.700, Udruženje gradana, roditelja i prijatelja djece sa dijabetesom “Novi horizonti” 11.300, Savez paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Federacije BiH  11.400, Udruženje paraplegičara, kvadriplegičara i dječije paralize KS 10.600, Udruženje porodica i prijatelja djece oboljele od leukemije i drugih malignih bolesti “PIPOL” 11.000, Udruga paraplegičara i oboljelih od dječije paralize K10 10.300, Savez invalida rada Federacije BiH 10.100, Udruženje paraplegičara i oboljelih od dječije paralize BPK 10.200, Udruženje gradana Klub specijalnih sportova “Sunce” 10.200, Unija udruženja civilnih žrtava rata Federacije BiH 10.100, Udruženje “Mladi volonteri” Visoko 15.300, Udruženje Pomozi.ba  13.100, HO Merhamet RO Sarajevo 14.200, Udruženje Emmaus 15.600, HO Merhamet RO Zenica 14.600, HO Merhamet RO Maglaj 12.400, Centar za majku i dijete “Fenix” 12.000, Crveni križ Grada Mostara 15.400, SHU Dobrotvor 15.800, HO Merhamet RO Tuzla 14.300, Zeleni polumjesec ZDK 14.700 i Udruženje gradana Vive žene 5.000.

    Dakle, preko 700 hiljada maraka trebalo je biti podijeljeno ovih udruženjima, ali Ministarstvo kojim rukovodi NiP-ov Adnan Delić nije do 31. 12. 2023. godine uspjelo uskladiti proceduru sa važećim zakonima, tako da obaveza nije nastala u toku kalendarske godine. U tom slučaju planirani novac propada i ova udruženja nisu dobila pomoć koju su planirala dobiti. Šta je prethodilo svemu?

    Ministar  Adnan Delić je, naime, dostavio Vladi FBiH prijedlog Odluke o  raspodjeli prihoda u iznosu 728.458,82 KM ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću iz 2022.godine. Na prijedlog odluke reagirao je ministar finansija Toni Kraljević koji je u svom mišljenju napisao da je Adnan Delić prekršio propisanu proceduru o dodjeli novca.

    “Uzimajući u obzir postupak donošenja Prijedloga Odluke, generalnog smo mišljenja da je došlo do povreda odredaba Uredbe. Naime, iako je članom 6. Uredbe propisan imperativno rok za raspisivanjem jednog Javnog konkursa, 31. januar, ministarstvo je Javni konkurs raspisivalo dva puta i to: Prvi Javni konkurs broj 07-11/14-717/23 od 06.03.2023.godine i Drugi Javni konkurs broj 07-11/13-1963/23 od 24.05.2023.godine, te su isti oba puta objavljeni nakon isteka roka. Prvi Javni konkurs broj 07-11/14-717/23 od 06.03.2023.godine je poništen Odlukom Ministra broj 07-11/14-717/23 od 15.05.2023.godine, nakon isteka rokova prijava, a što nije omogućeno procedurama uređenim Uredbom kao materijalnim propisom koji regulira predmetnu oblast. Mišljenja smo da je Ministarstvo ovakvim postupanjem stvorilo pretpostavke za potencijalne postupke ili tužbe za nadoknade štete na teret Budžeta Federacije BIH od strane aplikanata koji su aplicirali po Prvom Javnom konkursu”, napisao je ministar Kraljević.

    Dakle, nakon što je preuzeo vlast, Adnan Delić je odmah poništio javni poziv prethodne vlade kako bi on odlučivao o podjeli novca. Ali to nije sve. Ministar Delić je tokom trajanja javnog poziva mijenjao konkursnu proceduru i Uredbu kojom je reguliran način podjele novca.

    “Nadalje, mišljenja smo da je došlo i do povrede člana 4. stav (2) Uredbe, jer je Uredbom data mogućnost da prije raspisivanja Javnog konkursa ministarstvo donese uputstvo o podnošenju prijava na javni konkurs i objavi ga na svojoj web stranici. Stoga je Prvo Uputstvo doneseno aktom broj 07-02/3-26-1/23 od 31.01.2021. godine, ali je isto stavljeno van snage novim Drugim Uputstvom broj 07-02/3-1942-1/23 od 23.05.2023.godine i to nakon raspisivanja Drugog Javnog konkursa, a što nije omogućeno procedurama uređenim Uredbom koji regulira ovu materiju. Mišljenja smo da Ministarstvo može donositi izmijenjene ili nove Upute o podnošenju prijava na javni konkurs, koje se mogu primjenjivati tek od 1. januara sljedeće kalendarske godine i obavezno prije raspisivanja Javnog poziva. Naime, propusti u postupanju po propisanim procedurama ograničavaju ispunjavanje principa transparentnosti definiranog u članu 4. Zakona o budžetima u FBiH, odnosno potrošnju javnog novca, ispunjavanje zakonskih obaveza i utvrđivanje odgovornosti na potpun i objektivan način”, naveo je ministar Kraljević u svom mišljenju na proceduru Adnana Delića.

     

     

    Nema Vijeća ministara, nema sjednica Parlamenta: Hoće li Schmidt riješiti i blokadu državne vlasti?

    Piše:
    Amra Vrabac
    -

    Verbalni rat Milorada Dodika i Elmedina Konakovića rezultirao je blokadom Vijeća ministara BiH. Prva sjednica je otkazana 27. aprila, a neće je biti ni ove sedmice. Prepiska preko društvenih medija Dodika i Konakovića o interkonekcijama i energetskim projektima zaustavila je i donošenje zakona koji su obaveza iz Mišljenja Evropske komisije i 14 prioriteta.

    Džaba je Konaković na zalasku 2. maja pozvao Dodika „da usvajamo zakone, da gradimo sve moguće interkonekcije, energetske projekte, da privlačimo investicije u BiH, oba njena entiteta i Brčko distrikt BiH, poštujući ustavne nadležnosti i zakone Bosne i Hercegovine.“ Dodik neće pa neće. I tako dobismo prvu blokadu „najbržeg Vijeća ministara BiH“, a ne prođe ni 100 dana od imenovanja i silnih obećanja o radu, kompromisima, novom Dodiku…

    I danas je Dodik imao poruku za Konakovića te ga je pozvao da pojasni kako im je visoki predstavnik Christian Schmidt pomogao da formiraju Vladu FBiH. A činjenice kažu da je Schmidt 27. aprila donio odluku kojom je zaobišao Ustav FBiH, suspendovao ga na 24 sata, naredio održavanje sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, a uz pomoć nekoliko „prijateljskih“ ambasadora osigurao većinu za potvrđivanje Vlade FBiH.

    Ovo je već druga intervencija Schmidta nakon Općih izbora kojom je obećao deblokadu procesa u FBiH. No, šta ćemo s blokadama Vijeća ministara BiH. Da li će Schmidt i tu reagirati ili mu je područje rada od Mostara do Sarajeva sa skokovima do Beograda i Zagreba?

    Schmidt ovih dana završava i šestomjesečni izvještaj o napretku BiH. To mu neće biti teško sročiti, dovoljno je samo da pobroji svoje intervencije u Izborni zakon i Ustav. Može navesti da je prvo pod krinkom deblokade on lično blokirao uspostavu vlasti u FBiH, a onda novom intervencijom u Ustav FBiH omogućio HDZ-u neprikosnovenu moć za koju su mu posebno zahvalni iz Zagreba.

    Može dodati i da su pod njegovim prozorima apelanti pred Evropskim sudom za ljudska prava tražili da se konačno implementiraju presude tog suda, a koji bi omogućili svim građanima pravo kandidiranja na izborima za određene pozicije, a ne samo konstitutivnim narodima.

    Može također navesti i da su se pod njegovim prozorima okupili građani koji su siti daljnih etničkih podjela na štetu Bošnjaka, i koji se protive jačanju pozicije samo jedne političke stranke u odnosu na sve druge.

    Također, može navesti i da se građani BiH pribojavaju nezavršenih paklenih planova 90-ih koji i danas imaju svoje sljedbenike i u Beogradu i u Zagrebu i sve su glasniji.

    Schmidt na blokade državne vlasti šuti. Ne vidi ih iako nema ni zakazanih sjednica Parlamenta BiH jer nemaju šta ni usvajati. Na prošloj sjednici parlamentarci iz Rs-a napustili su sjednicu Predstavničkog doma zbog zajedničke izjave o državnoj imovini političkih lidera probosanskih stranaka.

    Iako ovog trenutka može smijeniti one koji blokiraju i vuku ovu zemlju unazad on jednostavno ne reaguje. A onda se buni i teško mu pada kada ga zovu visokim predstavnikom za Bošnjake. Ako nije tako, dokažite da griješimo!

    Sanja i Ramo su tek početak: Šta smo dobili s novom Vladom FBiH?

    Piše:
    Amra Vrabac
    -

    Od imenovanja nove Vlade FBiH prošlo je 16 dana, a do sada su se dvoje ministara istakli u svojim javnim nastupima. Prednost ćemo dati ministrici Sanji Vlaisavljević (HDZ BiH). Ne zato što je žena, već zato što je svojim javnim istupom relativizirala ratni zločin počinjen u Ahmićima, a ratnog zločinca Darija Kordića proglasila je rehabilitovanim ili da ga treba rehabilitirati, sasvim je svjedno.

    Nakon tog istupa Vlaisavljević je zatražila 24-satnu policijsku zaštitu. Njene izjave osudili su brojni glumci, režiseri, ali ne i oni od kojih se to očekivalo. Koalicioni partneri, u prvom redu premijer Nermin Nikšić, izvinio se za izjave Sanje Vlaisavljević ali je dodao da svako ima svoj stav i mišljenje. Ako Nikšić smatra da je negiranje ratnog zločina mišljenje, onda ni Milorad Dodik nije negator genocida već ima mišljenje da se „tabuti prazni ukopavaju“ u Potočarima.

    Na necivilizacijske istupe ministrice nije reagirao ni ažurni šef NIP-a Elmedin Konaković. On je zadužen za državni nivo, pa nam tako redovno hvali ministra sigurnosti Nenada Nešića, opravdava njegovo dizanje tri prsta, traži jezik kompromisa sa Miloradom Dodikom, Draganom Čovićem ma s kim god treba. No, on očito nema mišljenje o Sanji Vlaisavljević niti onome što govori.

    Kada je potpredsjednik FBiH Igor Stojanović prvobitno odbio potpisati prijedlog nove Vlade FBiH jer je tražio da se promijene tri imena među kojima je bila i Vlaisavljević, pobrao je velike simpatije javnosti. Ali je za samo tri dana Stojanović je ipak stavio potpis na prijedlog jer predsjednici stranaka nisu htjeli promijeniti imena.

    I kada je u roku od 24 sata promijenjen prijedlog nekoliko imena zbog promjene koalicionih partnera Stojanović je i taj prijedlog potpisao ekspresno. Zato danas nema pravo „soliti nam pamet“ kako se eto on nešto zgražava nad izjavama Sanje Vlaisavljević ili bilo koga drugog u toj Vladi.

    Jedina istina je da ni SDP ni NIP ne smiju ništa tražiti od HDZ-a i Dragana Čovića niti će im on bilo šta dati.

    Svjestan da će se ovakvi incidenti nastaviti Nikšić se oglasio na društvenim mrežama i poručio i biračima i građanima da će biti još grešaka, ali da je ovo i jedini put kojim BiH može ići naprijed.

    „Pravili smo greške i sigurno ćemo ih i dalje praviti, ali će grešaka biti neuporedivo manje nego uspjeha“, naveo je Nikšić. Neke greške smo već vidjeli, a uspjehe čekamo.

    Zna i Nikšić da ovo nije bio jedini put, već je bio jedini nametnuti put u šta su umiješali prste i članovi međunarodne zajednice.

    Dok na sva usta govore o pomirenju i gledanju u budućnost, u ušima žrtava samo odzvanjaju riječi Milorada Dodika, Sanje Vlaisavljević, a sigurno je i mnogih drugih koji će proći nekažnjeno.

    Drugo ime koje proteklih dana dominira medijskim prostorom je Ramo Isak. Tako je federalni ministar unutrašnjih poslova prvo kazao kako je on prvi čovjek FBiH, da ne postoji državna policija iako imamo tri agencije, a onda je u najnovijem javnom nastupu najavio hapšenja po spisku na kojima su oni koji su se ogriješili o zakon, ali i advokati, notari, iako on nema nikakvu operativnu nadležnost da govori o mogućim akcijama policije i tužilaštava. Još je važnije pitanje ko je kreirao spisak za hapšenje o kojem govori Isak.

    Na njegove najave već su reagirali pojedini advokati. Umjesto da se bavi zakonitošću rada Federalne uprave policije koja je bez direktora i zamjenika, Isak najavljuje progon i hapšenja.

    No, iza Rame Isaka stoji Elmedin Konaković. Kako je javno kazao 28. aprila na dan kada smo dobili oktroisanu Vladu FBiH za sve što Isak bude radio Konaković će preuzeti odgovornost.

    O ispadima federalnih ministara, negiranju ratnih zločina, najavi hapšenja, međunarodna zajednica se ne oglašava. Ni u OHR-u nemaju odgovor na pitanje kada će početi sankcionisanje negatora genocida i ratnih zločina i veličanja ratnih zločinaca.

    Međunarodna zajednica svoj cilj je ispunila, dobila je vlast bez SDA, a krajnji rezultat očito ih ne zanima. No, vrijeme će najbolje pokazati koliku štetu će država BiH imati od nametnute vlasti, a koliko građana će napustiti BiH jer se taj trend neće zaustaviti ma kakvu priču nam pričali iz trojke, četvorke, šestorke ili n-torke…

    (NAP)

    Vlada FBiH obezglavila BH gas: Od maja prošle godine Nikšić po uputama HDZ-a ne želi imenovati Nadzorni odbor preduzeća koje bi, prema pismu sekretara Blinkena, trebalo upravljati južnom interkonekcijom

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Prethodnom sazivu Nadzornog odbora je istekao mandat i očekuje se imenovanje novog Nadzornog odbora”, piše od maja prošle godine na web stranici Privrednog društva za proizvodnju i transport gasa BH–Gas d.o.o.

    Ali od maja 2023. godine, do danas, februara 2024. godine, tabela u kojoj bi trebala pisati imena članova NO je prazna.

    Prema Zakonu o privrednim društvima i Statutu BH Gasa, Nadzorni odbor ima velika ovlaštenja, među kojima su davanje saglasnosti na opće akte društva (npr. plan poslovanja), daj preporuke o raspodjeli dobiti ili pokrivanju gubitaka, utvrđuje cijene gasa, te, pored ostalog, odobrava poslovanje, kupovinu, kreditiranje, prodaju u BH Gasu čija vrijednost prelazi 15 posto ukupnog kapitala društva. Nadzorni odbor daje saglasnost i na Plan javnih nabavki BH Gasa.

    Dakle, Nadzorni odbor kojeg nema jedan je od ključnih organa poslovanja BH Gasa. Stoga je poslovanje ovog privrednog društva u 2024. godine ugroženo. I sve ovo dolazi u situaciji kada se bh. javnosti i međunarodnim krugovima vodi rasprava o tome ko će upravljati južnom plinskom interkonekcijom.

    Prema informacijama Istrage, čelnici HDZ-a BiH žele obezglaviti BH gas i dovesti ga na rub propasti kako bi bilo nužno formiranje novog plinskog preduzeća sa sjedištem u Mostaru koje bi upravljalo južnom interkonekcijom. Nakon što je krajem aprila prošle godine odlukom OHR-a nametnuta Vlada FBiH, premijer Nermin Nikšić i drugi ministri iz Trojke, iako imaju većinu, nisu željeli bez saglasnosti HDZ-a imenovati članove Nadzornog odbora  BH Gasa. Tako sada ovo privredno društvo već devet mjeseci posluje bez Nadzornog odbora. Prošle godine bila je znatno povoljnija situacija jer je bivši saziv NO na početku kalendarske 2023. godine uspio usvojiti ključne akte koji se odnose na poslovanje Društva. Međutim, poslovanje tokom 2024. godina sada je u potpunosti ugroženo.

    Podsjetimo, 11. januara ove godine američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da izvrši pritisak na predsjednika HDZ-a Dragana Čovića kako bi se hitno usvojio zakon o južnoj plinskoj interkonekciji. U pismu je direktno pomenut i BH Gas.

    “Pozivamo Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine da donese zakon o Južnoj interkonekciji, koji je izrađen uz konsultacije s međunarodnim stručnjacima i predstavlja ključni korak prema izdavanju dozvola, finansiranju i izgradnji plinovoda. BH-Gas, operator prijenosnog sistema u Federaciji, mora implementirati ovaj projekat kako bi osigurao energetsku sigurnost koja je prijeko potrebna Federaciji Bosne i Hercegovine. Potičemo kompaniju (BH GAS) da poduzme potrebne reforme upravljanja kako bi je osnažili da služi svim stanovnicima Federacije. S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materija. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je Blinken.

    Lider HDZ-a, podsjećamo, insistira da bude osnovano novo preduzeće u Hercegovini koje bi upravljalo južnom plinskom interkonekcijom koja bi smanjila ovisnosti BiH o ruskom plinu. Preko južne plinske interkonekcije u BiH bilo bi moguće dopremati gas iz Azerbejdžana i iz Hrvatske u kojem bi se nalazio američki ukapljeni plin.

    Inspektorat upozorio ministra Nenada Nešića: Kandidati koji nisu prošli sigurnosne provjere ne mogu biti imenovani za direktore policijskih agencija

    Piše:
    Amra Vrabac
    -

    Inspektorat Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine analizirao je predložene tačke dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH koja će biti održana u četvrtak 9. februar te je dostavio svoj prijedlog u vezi pojedinih tačaka koja se odnose na imenovanja direktora u policijskim agencijama. Upozoravaju da ukoliko se izvrše ta imenovanja bit će nezakonita.

    Kada je riječ o prijedlogu imenovanja direktora i zamjenika direktora Službe za poslove sa strancima i zamjenika direktora Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Inspektorat upozorava da bi trebali imati, a posebno direktor Službe za poslove sa strancima sigurnosnu provjeru stepena „vrlo tajno“ te da bi se ona trebala obaviti u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima BiH, a u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka.

    Dalje navode da je za direktora SPS-a predviđen pristup tajnim podacima stepena „vrlo tajno“.

    „Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova i Služba za poslove sa strancima su upravne organizacije u sastavu Ministarstva sigurnosti u kojima se proizvode, distribuiraju i primaju tajni podaci, posebno ovo ističemo za Službu, za šta je certifikovana od strane Državnog sigurnosnog organa, odnosno Ministarstva sigurnosti.

    Također, predviđeno je da se sigurnosne provjere okončaju prije imenovanja, postavljenja, odnosno prijema u radni odnos. U slučaju da se za navedena lica utvrde sigurnosne smetnje isti neće biti imenovani, postavljeni, odnosno primljeni u radni odnos za koji je obavljena sigurnosna provjera.

    Kako se postupak sigurnosnih provjere, po našem saznanju još uvijek nije okončao, evidentno je da nisu ispunjeni uslovi za navedene tačke dnevnog reda te je istu potrebno povući do okončanja postupka provjere za sve kandidate”, navode iz Inspektorata Ministarstva sigurnosti BiH.

    Posebno napominju da odgovorni javni organ osigurava da se sva javna imenovanja vrše na zakonit način i u skladu sa svim važećim pravilima, propisima i zakonima.

    Dakle, Nenad Nešić, ministar sigurnosti BiH je odgovoran da se osigura ispunjenost svih uslova za ova imenovanja.

    Na dnevnom redu su i rang-liste za imenovanje čelnika u SIPA-i (zamjenik direktora), GP (direktor i zamjenik), DKPT (direktora i dva zamjenika).

    1...727374...196Stranica 73 of 196

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj