Istaknuto

Istaknute objave

Dok SIPA i MUP RS provode opsežnu stragu o ugrožavanju predsjednika SNSD-a: “Prijetnje” Miloradu Dodiku stare dvije godine, u pitanju performans youtubera

Video na kojem “nepoznata” osoba u sarajevskom Mc Donaldsu u Titovoj ulici nudi “milion eura” za ubistvo Milorada Dodika star je dvije godine. U pitanju je performans youtubera Super Daki nazvan – PLJAČKAM BANKE  – Socijalni eksperiment. Ako želite, možete se uvjeriti, detaljnim pregledom priloženog videa.

“Socijalni eksperiment” Super Daki je na youtube postavio 20. februara 2020. godine. Dakle, tačno dvije godine prije nego što će Gorica Dodik objaviti sporni klip tvrdeći da je život njenog oca Milorada ugrožen.

“Ugledao se na Merimu Mulić, ona je javno pozivala na ubojstvo i nije krila ni ime ni lik, ova pi… se sakrio iza maske”, napisala je Gorica Dodik, opisujući video u kojem nepoznat muškarac, sa maskom na licu, podiže novac i pita prisutne goste – ko će ubiti Milorada Dodika za milion eura.

Prvog radnog dana ove sedmice, ministar unutrašnjih poslova Republike Dragan Lukač je započeo je osežnu istragu.

“MUP RS-a locirao mjesto snimanja, te istakao da je sve pripremljeno i montirano, jer postoji čovjek koji spremno snima dok osoba ulazi unutra maskirano i nudi određen novac da bi neko izvršio takvo ubistvo”, saopćio je Lukač.

O kojem se objektu radi, moglo se vidjeti prilikom prvog pregleda snimka. U pitanju je, naravno, Mc Donalds u Titovoj ulici u centru Sarajeva.

Ministar unutrašnjih poslova RS je dobro istražio i drugi segment. Sve je bilo pripremljeno i montirano, jer postoji čovjek koji spremno snima.  I to je, naravno, logično. U pitanju je performans: Lažni pljačkaš. U šestominutnom videu Youtuber Super Daki šeta ulicama Sarajeva sa, navodno, opljačkanim novcem, a zatim ulazi u Mc Donalds gdje gostima “nudi” milion eura za ubistvo Milorada Dodika.

Zbog “prijetećeg” snimka hitno se oglasio i federalni ministar unutrašnjih posloca Aljoša Čampara koji je za N1 kazao kako – niko nema pravo ugrožavati bilo koga, pa čak i Milorada Dodika. Čampara je naglasio da će uskoro razgovarati sa Draganom Lukačem o sigurnosnoj situaciji. S obzirom na to da je Dodik visoki zvaničnik Bosne i Hercegovine, u sve se uključila i Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA.

“Još uvijek su aktivnosti u toku, tako da mi ne možemo iznositi više detalja“, kaže porparolka SIPA-e Jelena Miovčić u izjavi za N1.

No, prije nego su istražni organi “iznijeli više detalja”, na adresu nekoliko medija u Sarajevu je stigao link na kojem se nalazi video star dvije godine. Na drugoj minuti je ono što je “uznemirilo” porodicu Dodik. Inače, Mc Donalds je omiljeno mjesto za Super Dakija. Tako je prije tri godine tu nastao video : Jedem grah u Mc Donaldsu koji ima oko 300 hiljada pregleda,

Super Daki

Video na kojem Super Daki nudi milion eura za ubistvo Milorada Dodika nije bio toliko popularan. Pregledalo ga je tek 20 hiljada. No, sada će, sigurno, popularnost porasti.

Bez obzira na odluku Drugostepene komisije: Gordana Tadić ostaje glavna tužiteljica do kraja oktobra, a možda i duže …

Čak i ako je Drugostepena disciplinska komisija razriješila Gordanu Tadić, ona će ostati glavna tužiteljica Tužilaštva BiH najmanje do kraja oktobra. A možda i duže, jer bi, zbog odugovlačenja ovog disciplinskog postupka i bojažljivosti predsjednika VSTV-a Halila Lagumdžije, krajem oktobra mogla biti “izgubljena” većina koja podržava smjenu glavne državne tužiteljice Gordane Tadić. Evo detalja i mogućih ishoda.

Ukratko, Drugostepena disciplinska komisija VSTV-a donijela je u četvrtak odluku po žalbi Gordane Tadić. Ukoliko je žalba odbijena, to znači da je potvrđena odluka Prvostepene disciplinske komisije kojom je Tadićeva razriješena dužnosti glavne tužiteljice. Postoji mogućnost i da je Drugostepena komisija utvrdila odgovornost Gordane Tadić i “umanjila” ranije izrečenu sankciju ili da je u potpunosti odbijena tužba Ureda disciplinskog tužioca. Ova posljednja opcija je najmanje izgledna, ali ako je Drugostepena disciplinska komisija “oslobodila” Gordanu Tadić, to bi značilo da je disciplinski postupak protiv nje pravosnažno okončan. No, ukoliko je utvrđena odgovornost, bez obzira na sankciju Drugostepene komisije, u ovom bi slučaju konačnu odluku donijelo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH. Pod uslovom da bi imalo kvorum za odlučivanje.

Krećemo od pretpostavke da je Drugostepena komisija VSTV-a utvrdila disciplinsku odgovornost Gordane Tadić. I bez obzira na sankciju, i ona i Ured disciplinskog tužioca sada imaju pravo žalbe Visokom sudskom i tužilačkom vijeću koje bi trebalo odlučiti da li je izrečena sankcija adekvatna. VSTV više ne može ulaziti u meritum. Odgovornost Gordane Tadić, bude li odbijena njena žalba ili djelimično prihvaćena, pravosnažno je utvrđena i VSTV bi mogao preispitivati samo izrečenu sankciju.

S obzirom na to da pismena odluka još uvijek nije dostavljena strankama u postupku (Gordani Tadić i Uredu disciplinskog tužioca), još nisu počeli teći rokovi za žalbu. Prema Poslovniku VSTV-a, član 102, stav  7, “odluke Drugostepene disciplinske komisije stavljaju se na raspolaganje strankama u prostorijama Vijeća u roku od 15 dana od dana donošenja. Danom stavljanja na raspolaganje odluke u prostorijama Vijeća smatra se da je izvršeno dostavljanje odluke strankama”.

Na odluku Drugostepene disciplinske komisije može se uložiti žalba Vijeću kao cjelini u pismenoj formi u roku od osam dana od dana dostavljanja. Odluka Drugostepene disciplinske komisije može se pobijati samo zbog izrečene disciplinske mjere”, navedeno je u članu 103 Poslovnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

Nakon što se uloži žalba, predsjednik VSTV-a imenuje izvjestioca koji mora biti član Vijeća, a koji ranije nije učestvovao u odlučivanju u istom predmetu. Izvjestilac, potom, izlaže predmet Vijeću koje može odbaciti žalbu, potom je odbiti kao neosnovanu ili prihvatiti žalbu, pa preinačiti izrečenu sankciju.

Evo šta to znači u praksi u predmetu protiv Gordane Tadić. Odluka  Drugostepenog vijeća kojom je, pretpostavljamo, utvrđena njena odgovornost, donesena je u četvrtak, 16. septembra. Krajnji rok do kojeg bi odluka morala biti izrađena i dostavljena strankama u postupku je 1. oktobar. Odluka će vjerovatno biti dostavljena ranije, ali ovo je krajnji rok. Nakon što odluka bude dostavljena, Gordana Tadić ima rok od osam dana da se žali. Ako budemo gledali krajnje rokove, to bi moralo biti najkasnije do 9. oktobra. Tek nakon toga predsjednik VSTV-a može imenovati izvjestioce. Tu je bitno naglasiti da izvjestioci ne mogu biti predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija, zatim potpredsjednica VSTV-a Sanela Butigan-Gorušanović (bila članica Prvostepene disciplinske komisije), potpredsjednica VSTV-a Biljana Simeunović (izuzela se iz postupanja jer dolazi iz Tužilaštva BiH), članica VSTV-a Željka Radović (mora se izuzeti jer joj je kćerka zaposlena u Tužilaštvu BiH), Slavo Lakić (bio član Drugostepene komisije), Sanin Bogunić (član Drugostepene komisije), Mustafa Šabić (član Drugostepene komisije). Dakle, sedam članova VSTV-a ne može biti izvjestilac u trećem stepenu. Ali evo ko može: Lejla Hadžić, Aleksandra Obradović, Jadranka Stanišić, Duška Bogojević, Davor Martinović, Srđan Forca,  Amila Kunosić i Snježana Petković.

Prema Okvirnom planu sjednica VSTV-a za 2021. godinu, naredna sjednica Vijeća bi trebala biti održana 29. i 30. septembra. S obzirom na to da Odluka u predmetu protiv Gordane Tadić još nije napisana i dostavljena strankama u postupku, teško je očekivati da do 29. septembra bude pripremljen materijal za “treći stepen”. To znači da će žalba Gordane Tadić na drugostepenu odluku (pod uslovom da je utvrđena njena odgovornost) biti razmatrana na sjednici VSTV-a zakazanoj za 20. i 21. oktobar. Što, opet, znači da će funkciju glavne državne tužiteljice još najmanje mjesec dana obavljati Gordana Tadić. A zašto je to bitno, objasnit ćemo kasnije.

Privremeno udaljenje, odnosno suspenzija više nije moguća u ovom slučaju. Naime, prema Zakonu o VSTV-u, član 79,  samo Prvostepena disciplinska komisija može suspendovati nosioca pravosudne funkcije do okončanja disciplinskog postupka. Kako je Prvostepena komisija u slučaju Gordane Tadić “propustila” donijeti odluku o privremenom udaljenju ili suspenziji, Tadićeva će funkciju obavljati sve dok i treći stepen, odnosno VSTV, ne donese konačnu odluku.

A sada da vidimo koje su sve moguće opcije u VSTV-u. Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH ima petnaest članova. Da bi sjednica bila održana, sjednici, prema Zakonu o VSTV-u, član 14, mora prisustvovati najmanje jedanaest članova VSTV-a.

Tu dolazimo do prvog mogućeg problema. Krajem septembra, Mahmutu Švraki ističe mandat u VSTV-u. On je bio predstavnik Republičkog tužilaštva Republike Srpske. Umjesto njega, u VSTV ulazi republička tužiteljica Snježana Petković, koja će s radom početi na oktobarskoj sjednici, na kojoj bi trebao biti razmatran slučaj Gordane Tadić. Osim Petkovićeve, sa teritorije RS-a u VSTV-u su još i Duška Bogojević, Željka Radović, Jadranka Stanišić i Srđan Forca. Budu li se svi oni “pridržavali” zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske i bojkotovali sjednicu VSTV-a, kvoruma neće biti. Da je slučaj Gordane Tadić razmatran na sjednici VSTV-a zakazanoj za septembar, kvoruma bi, izvjesno je, bilo, jer bi bilo teško očekivati da Mahmut Švraka bojkotuje rad Vijeća. Ali “izbacivanje” Švrake iz igre je direktna krivica predsjednika VSTV-a Halila Lagumdžije koji je prvo imenovao Mahmuta Švraku za člana Drugostepene disciplinske komisije, da bi se, nakon tri teksta u medijima, sedam dana kasnije “sjetio” da Švraki “uskoro ističe mandat” i da ne može uraditi posao do kraja.

Sada ćemo razmotriti mogućnosti VSTV-a kada bi svi članovi Vijeća došli na oktobarsku sjednicu. Kvorum bi, dakle, postojao, ali slučaj Gordane Tadić bi moglo razmatrati samo trinaest članova VSTV-a jer bi se potpredsjednica VSTV-a Biljana Simeunović i članica Vijeća Željka Radović morale izuzeti. Većina bi u tom slučaju bila sedam glasova. A da li postoji? Kadrovi bliski HDZ-u i Milanu Tegeltiji teško da će glasati za smjenu Gordane Tadić. Ukoliko ne bude nekih promjena, Gordana Tadić bi mogla računati na glasove Jadranke Stanišić, Srđana Force, Snježane Petković, Duške Bogojević, Aleksandre Obradović i Davora Martinovića. U pitanju je, dakle, šest glasova. No, većina je, rekosmo, sedam. Ako bi svih drugih sedam članova Vijeća glasalo za smjenu Gordane Tadić, ona više ne bi bila glavna tužiteljica. Čak i ako bi jedan od “preostalih” sedam članova VSTV-a bio suzdržan, u slučaju da rezultat bude 6:6, presuđuje glas predsjednika VSTV-a Halila Lagumdžije, čiji se glas, u takvim situacijama, računa – duplo.

U Prvostepenoj komisiji VSTV-a koja je, jednoglasno, razriješila Gordanu Tadić od aktualnih članova Vijeća bila je samo potpredsjednica Sanela Butigan-Gorušanović. U Drugostepenoj komisiji su bili Sanin Bogunić, Slavo Lakić i Mustafa Šabić. Pretpostavimo li da su oni izglasali razrješenje Gordane Tadić jednoglasno, to bi značilo su su najmanje četiri člana VSTV-a za smjenu aktualne glavne državne tužiteljice. Kao nepoznanica, u tom slučaju, još ostaju glasovi Lejle Hadžić, Amile Kunosić i Halila Lagumdžije. Budu li i oni za – Gordana Tadić će biti smijenjena. Pod uslovom da prilikom odlučivanja bude – kvorum. Jer ako se Biljana Simeunović i Željkla Radović izuzumu, a moraju, dovoljno će biti da troje članova VSTV-a ne dođe na sjednicu i slučaj Tadić bi sačekao “neka druga vremena” i nekog odlučnijeg predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
Postoji, istina, još jedna mogućnost. Ako Drugostepena komisija nije donijela odluku o sankcionisanju Gordane Tadić jednoglasno, to znači da je jedan član VSTV-a bio protiv. Dodamo li, onda, njegov glas (Šabić, Bogunić ili Slavo Lakić) grupi od šest “sigurnih” članova VSTV-a koji bi trebali podržati Tadićevu u trećem stepenu, to bi značilo da je glavna tužiteljica spašena. I to zahvaljujući, isključivo, predsjedniku VSTV-a Halilu Lagumdžiji.

Konačna odluka VSTV-a: Smijenjena Gordana Tadić

Gordana Tadić više nije glavna državna tužiteljica. Visoko sudsko i tužilačko vijeće odbilo je njenu žalbu na odluku Drugostepene disciplinske komisije kojom je razriješena funkcije glavne tužiteljice Tužilaštva BiH. Za razrješenje je glasalo šest članova VSTV-a dok je pet bilo protiv. Jedno je bilo suzdržano.

Podsjećamo, dvije disciplinske komisije VSTV-a BiH  utvrdile su da je Gordana Tadić, kao rukovodilac Tužilaštva BiH, izbjegavala primjenivati TCMS sistem, odnosno elektronski sistem za automatsku dodjelu predmeta. Osim toga, utvrđena je i njena odgovornost zbog nepoštivanja Zakona o zaštiti tajnih podataka BiH, prema kojem je morala tražiti sigurnosne provjere za osoblje zaposleno u Tužilaštvu BiH. Nakon ovih odluka, Tadićeva je imala pravo žalbe VSTV-u, ali samo na izrečenu sankciju.

Dvije članice VSTV-a morale su se izuzeti od glasanja, i to Biljana Simenunović i Željka Radović. Pored njih, o slučaju Tadić nije se izjašnjavala ni Duška Bogojević koja zbog zdravstvenih problema nije prusustvovala sjednici Vijeća.

Do kraja ove dvodnevne sjednice VSTV će bit će donesena odluka o vršiocu dužnosti glavnog tužioca tužilaštva BiH.

Vršilac dužnosti može biti isključivo neko od četvero zamjenika glavnog državnog tužioca, a to su Ismet Šuškić, Diana Kajmaković, Ozrenka Nešković i Milanko Kajganić. Ukoliko VSTV prihvati prijedlog Željke Radović da se izjašnjava o izboru vd-a glavnog tužoca, u tom će slučaju glasati četrnaest članova Vijeća. Radovićeva je bliska bivšem predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji i ona će, vjerovatno, insistirati da za vršioca dužnosti bude imenovan Milanko Kajganić ili Ozrenka Nešković. To bi značilo nastavak iste politike u Tužilaštvu BiH jer je Ozrenka Nešković godinama bila najodanija saradnica Gordane Tadić, dok je Milanko Kajganić odani kadar Milana Tegeltije. Ono što posebno treba istaknuti je činjenica je Kajganić “preskočio” sve niže pravosudne institucije u BiH te da je, bez ikakvog tužilačkog iskustva, 2014. godine odmah imenovan za tužioca Tužilaštva BiH. VSTV-om je tada rukovodio Milan Tegeltija.

 

Ruska uspavanka za Joea Bidena: Bosna između plina i Pacifika

Russian President Vladimir Putin receives German Chancellor Angela Merkel at the Kremlin in Moscow, Russia August 20, 2021. Guido Bergmann/BPA/Handout via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY NO RESALES. NO ARCHIVES

Pola sata nakon što je u ponedjeljak, u zoru, u bugarskom selu Vetrino, na obali Crnog mora, odjeknula eksplozija koja je uništila dvadeset i pet metara cijevi, kojom iz Rusije , Južnim tokom, na Balkan dolazi plin, Moskva je pokazala ko je energetski gazda Evrope.

Na molbu iz slabašnog Sarajeva da Federaciju „prespoje“ na neki drug tok, Gazprom je odgovorio samo jednom rečenicom – nema drugih izvora za snabdijavanje plinom.

Drugi izvori, naravno, postoje. Jedan od njih ide preko Ukrajine, ali Rusija više u tu državu, kojoj je zapad obećavao evroatlanske integracije, ne šalje plin, već na njenoj granici gomila svoje vojne formacije.

Bugarski kvar Sarajevo je, na kratko, ostavio bez plina, sve dok se nije ukazala spasilačka služba Aleksandra Vučića, da iz svojih zaliha koje se nalaze u srpsko-ruskim spremnicima u Vojvodini, „posudi nesposobnom Sarajevu“ 600 hiljada kubika za preživljavanje krize.

Dva dana prije plinske krize, jedan drugi „bugarski kvar“ s vlasti je u Sjevernoj Makedoniji svrgnuo socijaldemokatu Zorana Zaeva, nekadašnju političku zvijezdu Balkana, koja je krvave glave, ali bukvalno krvave, svoju državu otela iz ruskih ruku i predala je NATO-u i Evropi. NATO će prigrliti Sjevernu Makedoniju, ali Evropska unija je odlučila da ovu državu opet  vrati u kandže Putinovih „Makedonaca“ koji su privremeno utočište pronašli u Orbanovoj Mađarskoj.

Službenike Brisela i njihovu stvarnu šeficu Angelu Merkel nisu mnogo zabrinula ukrajinska i balkanska pitanja. Berlin je svoje plinsko pitanje riješio dogovorom sa Putinom, gradeći Sjeverni tok II i prepuštanjem prevarenih Ukrajinaca na milost i nemilost hladnoj zimi i još hladnokrvnijem ruskom predsjedniku. Ista sudbina će zadesiti i Sjeverne Makedonce, koji su, za ljubav Evrope, promijenili čak i identitet, da bi ih, na kraju, Evropa prevarila flertujući s plinskim gospodarom iz Moskve.

Nakon Ukrajine, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, na redu je Bosna i Hercegovina. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija danas bi (valjda) trebalo glasati o rezoluciji kojom se produžava mandat EUFOR-a u BiH. No, Ruska Federacija u raspravi o mandatu EUFOR-a vidi svoju šansu za konačni obračun sa Uredom visokog predstavnika u BiH, odnosno sa ovlastima koje su, dvije godine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, utvrđene u Bonu. Te bonske ovlasti posljednjih je dana jula ove godine iskoristio visoki predstavnik Valentin Inzko, kada je, na oproštaju od funkcije, nametnuo izmjene zakona kojim je inkriminirao negiranje genocida. Sedam dana kasnije Inzko je, nakon nevjerovatne diplomatske ofanzive Njemačke, morao napustiti funkciju da bi u njegovu stolicu sjeo Christian Schmidt. Rusija je odmah osporila Schmidtovo postavljenje, što je, naravno, bilo očekivano. Ali šutnja Berlina koji je učinio sve da otjera Inzka i postavi Schmidta potpuno je (ne)očekivana. Od svog Visokog predstavnika Njemačka je napravila „uvodničara“ na sajmovima Aleksandra Vučića, srpskog predsjednika u čijim se balkanskim akcijama spajaju Angela Merkel i Vladimir Vladimirovič Putin.

Za razliku od beogradskih sajmova, Christian Schmidt teško da može dobiti status uvodničara na, za danas, zakazanoj raspravi u Vijeću sigurnosti. Poslao je Schmidt i svoj redovni izvještaj u kojem upozorava Ujedinjene nacije da je Bosna i Hercegovina na rubu sukoba u BiH. No, moskovske diplomate odlučuju hoće li on dobiti riječ.

Za to vrijeme, Berlin nastavlja saradnju s Moskvom. Kada je nekadašnja „evropska plinska miljenica“ Ukrajina zatražila pomoć u naoružanju od Njemačke kako bi se odbranila od Rusije, Berlin je rekao: ne. Slično „NEIN“ je odjeknulo i Sjevernom Makedonijom kada je Zoran Zaev tražio kandidatski status kojim bi spasio obraz i svoju zemlju.

Angela Merkel je, ipak, bila zagledana u Aleksandra Vučića, kojem je odlučila ostaviti u amanet balkansko pitanje. Jer ona je imala preča posla na Baltičkom moru, gdje je ruska firma kojom upravlja bivši njemački kancelar Gerhard Schroder provlačila plinovodne cijevi koje su povezale Berlin i Moskvu u takozvanom projektu Sjeverni tok II koji je zauvijek raspršio ukrajinske snove o EU i NATO-u.

A gdje je, za to vrijeme, američki predsjednik Joe Biden? Zagledan u pacifičke dubine, na tlu Evrope je utonuo u duboki san, dok se u pozadini čuje ruska uspavanka Bayu Bayuški. A kad vuk dođe, bit će kasno…

(oslobodjenje.ba)

Seksistički i “građevinski” napadi na sarajevsku gradonačelnicu: Za sarajevsko društvo Karić je manje žena, manje majka, manje političarka nego neke druge

U isto vrijeme dok je na sastanku u Konjicu Milorad Dodik psovao genocid u Srebrenici zbog čega je Kemal Ademović jedini napustio skup koalicionih partnera SDP-a, NIP-a, Naše stranke, SNSD-a i HDZ-a, u Sarajevu se odvijala jedna drugačija drama.
Stranačka pozadina aktera je ista. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić (SNSD) na ulaze u Istočno Sarajevo postavio je sramotne table o “gradu 157.000 Srba koji su morali napustiti Sarajevo”.

Ekspresno je reagirala gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić te je Ćosiću poručila da će odgovarati zbog lažnih tvrdnji. Tokom dana Tužilaštvu BiH podnijela je krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Ćosića.

Ono što je s pozicije koju obnaša mogla uraditi mlada gradonačelnica je uradila.
Izostale su reakcije npr. mladog premijera Kantona Sarajevo Nihada Uka. Nisu se oglasile ni stranke trojke koje čine vlast u KS pa tako naprimjer zatražili uklanjanje sporne table ili Dodiku poručili da ne provocira Sarajevo.

Dakle, onako kako su se ponašali stranački lideri u Konjicu kada su nastavili sastanak nakon najbrutalnije psovke genocida, tako su se isto ponašali oni koji su vlast u KS i koji su morali stati u zaštitu Sarajeva i istine.

Ma šta ko mislio o njoj gradonačelnica Karić u petak je branila glavni grad države BiH, pa time i državu, njene stanovnike, branila je istinu i međunarodne presude.

Proteklih dana gradonačelnica Karić je na meti raznih analitičara, režisera, influensera koji je “časte” najgorim uvredama.

Nijedno udruženje žena, niti bilo koje drugo, a ima ih na stotine, nije stalo u zaštitu Benjamine Karić.

“Grijeh” Karić je i to što nije bila na Paradi ponosa, a jeste na dženazi mlade doktorice Alme Suljić. Grijeh je i što nije dozvolila projekciju zastave Izraela na Vijećnici i prekrivanje ploče o srpskim zločincima da bi zvaničnici istog SNSD-a mogli ući u nju. Grijeh je što je zabranila projekcije svega i svačega na Vijećnici osim u nekoliko slučajeva, a što je jednoglasno podržalo Gradsko vijeće.

Možda je gradonačelnica imala i nespretnih i nesretnih izjava o praznicima. Možda je mogla i morala drugačije. Ali ovoliki bijes i uvrede koje pojednci siju prema gradonačelnici Sarajeva poprimaju već ozbiljne znake verbalnog nasilja.

No, u zaštitu Benjamine Karić nije stao ni SDP ni predsjednik Nermin Nikšić.

Na društvenim mrežama objavljena je fotomontaža slike gradonačelnice sa maramom na glavi i “crnim zubom” kao odgovor na to što je Karić za Bajram dijelila baklave na Baščaršiji. Ni na tu brutalnu uvredu ne samo prema Benjamini već i prema muslimankama koje nose marame nije bilo reakcije istih onih udruženja koji na mnogo manje stvari reaguju.

Razni zaštitnici ljudskih prava, i prava žena, bude se samo onda kada oni procijene da je neko zaslužio reakciju.

Ako principi vrijede za druge zašto ne vrijede i u slučaju Benjamine Karić. Da li je ona manje žena, manje majka, manje političarka, manje pravnica od bilo koje druge žene. Čini se da u ovom našem sarajevskom društvu jeste.

(NAP)

Dokumenti kontra ministra vanjskih poslova: Ruski obavještajac Anton Sokolov diplomatski status u BiH je stekao tokom mandata Elmedina Konakovića!

Ruski obavještajac Anton Sokolov diplomatski status u Bosni i Hercegovini dobio je tokom ministarskog mandata Elmedina Konakovića. Dokazuju to dva dokumenta Ministarstva vanjskih poslova BiH koji su nastali nakon što je Konaković i službeno preuzeo dužnost ministra vanjskih poslova BiH.

Konaković je, podsjećamo, dužnost preuzeo 26. januara ove godine. Osamnaest dana kasnije (13. februara 2023. godine) Ministarstvo vanjskih poslova BiH je objavilo listu do tog trenutka akreditovanih diplomata u Bosni i Hercegovini. Ime Anton Sokolov se ne pojavljuje na spisku akreditovanih ruskih diplomata u BiH. U maju ove godine Ministarstvo vanjskih poslova je ažuriralo listu diplomata u BiH i Anton Sokolov se našao na spisku akreditovanih diplomata.

Dakle, kada je Konaković preuzeo mandat Anton Sokolov nije bio akreditovani ruski diplomata u BiH. Tri mjeseca kasnije ovaj Rus je dobio status diplomate.

Kliknete li ovdje možete vidjeti kompletnu listu stranih diplomata u BiH registrovanih do 13. februara 2023. godine. Od 126. do 129. stranice je popist ruskih diplomata akreditovanih u BiH. Na pozicijama prvog sekretara Ambasade Ruske Federacije u BiH su u bili Yury Pichugin, Georgy SHERSTNEV, Eduard SERIK i Vasilii PIMKIN. Antona Sokolova nema na spisku.

Tri mjeseca kasnije, rekosmo, objavljena ažurirana lista diplomata  akreditovanih u BiH. Ako kliknete ovdje možete vidjeti cjelokupnu listu. Popis službenika u Ambasadi Ruske Federacije u BiH počinje od 126. stranice. Na stranici 128. je ime Anton Sokolov, koji i Ambasadi Rusije u BiH ima status prvog sekretara.

Dakle,  Anton Sokolov je diplomatski status u BiH dobio u periodu od februara do maja 2023. godine. U tom periodu na čelu Ministarstva vanjskih poslova BiH koje je nadležno za izdavanje diplomatskih iskaznica bio je – Elmedin Konaković koji je, nakon višemjesečnog ignorisanja medija na društvenim mrežama saopćio su sporne ruske diplomate došle u BiH prije nego što je on i formalno preuzeo funkciju ministra.

Sve i da su tačne Konakovićeve tvrdnje da je Sokolov u BiH došao prije 26. januara, ovaj ruski diplomata je diplomatski status stekao tokom mandata Elmedina Konakovića.

Podsjetimo, BIRN BiH je prošle sedmice objavio da u Ambasadi Ruske Federacije BiH rade dvojica diplomata koji su prethodno protjerani iz Hrvatske i Sjeverne Makedonije. Anton Sokolov je prije nego što je došao u BiH službovao u Hrvatskoj odakle je protjeran.

Drugi sporni ruski diplomata je Ilya Serov. On je, prije nego što je došao u BiH, protjeran iz Sjeverne Makedonije. Njegovo ime prvi put se pojavljuje 13. februara ove godine. Serov se, dakle, na spisku stranih diplomata u BiH našao 18 dana nakon što je Elmedin Konaković preuzeo funkciju ministra vanjskih poslova. No, na osnovu tog spiska se ne može utvrditi da li je Serov diplomatski status u BiH stekao tokom mandata Elmedina Konakovića ili njegove prethodnice Bisere Turković (SDA). Turkovićeva je, nakon Konakovićevog saopćenja, demantirala da je ona dala diplomatski status Serovu. Konaković, međutim, jedini može objaviti iskaznicu Ilye Serova na osnovu koje će se vidjeti da li su on ili Turkovićeva ovom ruskom obavještajcu dali diplomatski status. No, jedno je potpuno jasno. Aktualni ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je diplomatski status dao Antonu Sokolovu, jednom od dvojice spornih ruskih diplomata. Bez obzira na dokumente i činjenice Konaković je putem Facebook posta koji je ekspresno prenio N1 Sarajevo, negirao da ima veze sa imenovanjem ovih diplomata.

No, svega nekoliko dana prije Konaković je na konferenciji za medije da je “prilikom prihvatanja ruskih diplomata bilo određenih propusta”. I najmanje jedan takav propust desio se tokom njegovog mandata.

Nova odluka Vlade Nermina Nikšića: Britanskom Adritatic Metalsu dozvoljeno krčenje 7,2 hektara državne šume u Varešu

“Dozvoljava se investitoru . privrednom društvu Adriatic Metals BiH privremeno korištenje šumskog zemljišta, površine 72.415 kvadratnih metara, u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina olova, cinka, barita i pratećih plemenitih metala”, navedeno je u Rješenju koje je Vlada FBiH donijela krajem decembra prošle godine.

Ovim je, faktički, Vlada Federacije BiH primijenila svoju nedavnu Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta u druge namjene, te je britanskom investitoru dopustila da izvrši promjenu namjene državnog zemljišta, te da šumu treće klase pretvori u eksploataciono polje.

Za sve ovo Adriatic Metalsu i Vlade FBiH nije potrebna saglasnost države BiH, odnosno Pravobranilaštva BiH kojeg je Vlada Nermina Nikšića, faktički, izbrisala iz procesa odlučivanja u slučaju promjene namjene šumskog zemljišta u Varešu. Zauzvrat, Adriatic Metals će za promjenu namjene 72 duluma šumskog zemljišta na račun Vlade FBiH i Zeničko-dobojskog kantona uplatiti naknadu u iznosu od 232 hiljade maraka.

Prema izvodu iz katastra, posjednik upisan u B listu je “Krivaja šumarstvo Ribnica. U pitanju je šuma treće klase ukupne površine 7.239.992 metra kvadratnih.

Podsjetimo, Vlada Federacije BiH sredinom decembra prošle godine isključila državne institucije prilikom donošenja odluka o raspolaganju državnom imovinom, odnosno državnim šumama koje u Varešu krči britanska firma Adriatic Metals.

“U Odluci o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta u druge namjene, u tačkin VII, stav 4 brišu se riječi “i saglasnost Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”, piše u odluci koju je usvojila Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu.

Posljednja odluka Vlade FBiH – izbacuje se Pravobranilaštvo

Dakle, državno Pravobranilaštvo isključeno je iz procesa odlučivanja o davanju državnog zemljišta na raspolaganje, odnosno o promjeni namjene državnog zemljišta. U obrazloženju odluke federalni premijer Nermin Nikšić je naveo da je za isključivanje Pravobranilaštva BIH  imao saglasnost visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Nešto ranije, sredinom novembra Vlada Federacije BiH donijela je odluku kojom je, suprotno Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom, omogućila britanskoj kompaniji Adriatic Metals promjenu namjene šumskog zemljišta na području Vareša.

Prema informacijama Istrage, kompanija Adriatic Metals već je, bez ikakvih dozvola, isjekla određeni državne šume zbog čega je protiv odgovornih Tužilaštvu ZDK podnesena krivična prijava. Kako bi zaštitili ovu britansku kompaniju, čelnici Vlade FBiH su donijeli Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene. Odluka je opći akt, ali je donesena na osnovu Informacije u kojoj je navedeno da je inicijativu pokrenula kompanija Adriatic Metals.

Šumsko zemljište, piše u odluci, može se, osim za gospodarenje šumama, privremeno koristiti za druge planirane namjene, i to:u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava, u periodu trajanja koncesionog ugovora.

“Koncesor, koncesionar ili investitor može podnijeti zahtjev kantonalnom ministarstvu za korištenje šumskog zemljišta za druge namjene ukoliko je to predviđeno planom prostornog uređenja”, navedeno je u Odluci.

Dalje piše da “dozvola za korištenje šumskog zemljišta za svrhe iz stava (1) ove tačke izdaje se u formi rješenja, koje donosi federalni ministar uz prethodno mišljenje Federalne uprave za šumarstvo i saglasnosti Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”.

Prvobitna Odluka Vlade FBiH

S obzirom na to je za promjenu namjene zemljišta, u ovom slučaju šume, bila potrebna saglasnost Pravobranilaštva BiH, Vlada FBiH je odlučila da izmijeni odluku, odnosno da izbaci ovu državnu instituciju iz procesa odlučivanja o promjeni namjene državne imovine.

OHR je, podsjećamo, ranije upozorio Vladu FBiH da vodi računa o promjeni namjene zemljišta.

“U vezi s Vašim zahtjevom za pojašnjenjem, molimo Vas da imate na umu da promjena namjene šumskog zemljišta očito ima za posljedicu znatne pravne posljedice za predmetnu nekretninu te bi stoga bila čin raspolaganja koji zahtijeva aktivno sudjelovanje i suglasnost vlasnika”, navedeno je u prvobitnom aktu OHR-a.”

U Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom kojeg je nametnuo OHR jasno je definisano šta je to državna imovina.

“U smislu ovog Zakona, pod državnom imovinom podrazumijeva se: 1. nepokretna imovina koja pripada državi Bosni i Hercegovini na osnovu međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji su 29. juna 2001. god. potpisale države Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Slovenija i Savezna Republika Jugoslavija;

2.nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina do 31. decembra 1991. godine;

3. poljoprivredno zemljište, za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da predstavlja državnu imovinu u svojoj odluci u predmetu br. U-8/19;

4. rijeke, šume i šumsko zemljište, za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da predstavljaju državnu imovinu u svojim odlukama u predmetima br. U-9/19 i br. U-4/21.

U smislu ovog zakona, pod raspolaganjem navedene imovine smatra se direktni ili indirektni prenos vlasništva”, navedeno je u Zakonu.

U Zakonu dalje piše da privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom u skladu s ovim zakonom ostaje na snazi do stupanja na snagu zakona na državnom nivou kojim se uređuju prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom, a koji bi usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, odnosno sve dok visoki predstavnik drukčije ne odluči.

Uz prethodnu saglasnost Vlade Tuzlanskog kantona: Zalaže se za uvođenje šerijata pa imenovan za direktora osnovne škole u Tuzli

Nakon euze i bismile, Nijaz Omerović će, u svojstvu predsjednika Kantonalnog odbora Partije pravog puta, u živom tv prijenosu iznijeti gladateljima u Tuzlanskom kantonu stranački program za Opće izbore 2010. godine.

“To je mlada stranka, novoformirana politička organizacija koja se temelji na islamskim principima. To je prva islamska partija u BiH i naši principi se temelje na djelovanju na načelima Kur’ana i sunneta”, kazat će Omerović gledateljima RTV TK.

Na videu iznad, od osme minute možete pogledati njegovo obraćanje na RTV Tuzlanskog kantona tokom predizborne emisije.

A ukoliko kliknete ovdje, otvorit će Vam se službena web stranica Ministarstva obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona na kojoj su navedena imena i prezimena svih direktora osnovnih škola u tom kantonu. U rubrici direktor pored Osnovne škole “Solina” Tuzla piše Nijaz Omerović. U pitanju je isti čovjek koji je bio predsjednik Kantonalnog odbora Partije pravog puta. Sada je zvanično kadar vladajuće koalicije u Tuzlanskom kantonu koju čine PDA Mirsada Kukića, SDP BiH i Naša stranka.

Partija pravog puta osnovana je u maju 2010. godine. U njihovoj političkoj platformi navedeno je da se stranka zalaže za sve “pozitivne integracijske procese u Europi i svijetu, formiranje međunarodnih asocijacija i aktivno sudjelovanje u istim. Osim zalaganja za ulazak BiH u NATO savez, prisutnost u članstvu Ujedinjenih naroda”.

“Cilj PPP-a je i iniciranje integracijskih procesa zemalja Europe, Azije i Afrike u kojima muslimani čine etničku većinu”, navedeno je u političkoj platformi PPP-a čiji je kadar bio Nijaz Omerović, novoimenovani direktor Oslovne škole “Solina” Tuzla.

Vlada FBiH obezglavila BH gas: Od maja prošle godine Nikšić po uputama HDZ-a ne želi imenovati Nadzorni odbor preduzeća koje bi, prema pismu sekretara Blinkena, trebalo upravljati južnom interkonekcijom

“Prethodnom sazivu Nadzornog odbora je istekao mandat i očekuje se imenovanje novog Nadzornog odbora”, piše od maja prošle godine na web stranici Privrednog društva za proizvodnju i transport gasa BHGas d.o.o.

Ali od maja 2023. godine, do danas, februara 2024. godine, tabela u kojoj bi trebala pisati imena članova NO je prazna.

Prema Zakonu o privrednim društvima i Statutu BH Gasa, Nadzorni odbor ima velika ovlaštenja, među kojima su davanje saglasnosti na opće akte društva (npr. plan poslovanja), daj preporuke o raspodjeli dobiti ili pokrivanju gubitaka, utvrđuje cijene gasa, te, pored ostalog, odobrava poslovanje, kupovinu, kreditiranje, prodaju u BH Gasu čija vrijednost prelazi 15 posto ukupnog kapitala društva. Nadzorni odbor daje saglasnost i na Plan javnih nabavki BH Gasa.

Dakle, Nadzorni odbor kojeg nema jedan je od ključnih organa poslovanja BH Gasa. Stoga je poslovanje ovog privrednog društva u 2024. godine ugroženo. I sve ovo dolazi u situaciji kada se bh. javnosti i međunarodnim krugovima vodi rasprava o tome ko će upravljati južnom plinskom interkonekcijom.

Prema informacijama Istrage, čelnici HDZ-a BiH žele obezglaviti BH gas i dovesti ga na rub propasti kako bi bilo nužno formiranje novog plinskog preduzeća sa sjedištem u Mostaru koje bi upravljalo južnom interkonekcijom. Nakon što je krajem aprila prošle godine odlukom OHR-a nametnuta Vlada FBiH, premijer Nermin Nikšić i drugi ministri iz Trojke, iako imaju većinu, nisu željeli bez saglasnosti HDZ-a imenovati članove Nadzornog odbora  BH Gasa. Tako sada ovo privredno društvo već devet mjeseci posluje bez Nadzornog odbora. Prošle godine bila je znatno povoljnija situacija jer je bivši saziv NO na početku kalendarske 2023. godine uspio usvojiti ključne akte koji se odnose na poslovanje Društva. Međutim, poslovanje tokom 2024. godina sada je u potpunosti ugroženo.

Podsjetimo, 11. januara ove godine američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da izvrši pritisak na predsjednika HDZ-a Dragana Čovića kako bi se hitno usvojio zakon o južnoj plinskoj interkonekciji. U pismu je direktno pomenut i BH Gas.

“Pozivamo Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine da donese zakon o Južnoj interkonekciji, koji je izrađen uz konsultacije s međunarodnim stručnjacima i predstavlja ključni korak prema izdavanju dozvola, finansiranju i izgradnji plinovoda. BH-Gas, operator prijenosnog sistema u Federaciji, mora implementirati ovaj projekat kako bi osigurao energetsku sigurnost koja je prijeko potrebna Federaciji Bosne i Hercegovine. Potičemo kompaniju (BH GAS) da poduzme potrebne reforme upravljanja kako bi je osnažili da služi svim stanovnicima Federacije. S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materija. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je Blinken.

Lider HDZ-a, podsjećamo, insistira da bude osnovano novo preduzeće u Hercegovini koje bi upravljalo južnom plinskom interkonekcijom koja bi smanjila ovisnosti BiH o ruskom plinu. Preko južne plinske interkonekcije u BiH bilo bi moguće dopremati gas iz Azerbejdžana i iz Hrvatske u kojem bi se nalazio američki ukapljeni plin.

Kantonalni sud u Sarajevu naredio: Finansijska policija izuzela dokumentaciju u Skupštini KS, Tužilaštvo provjerava kako je Elmedin Konaković dijelio grantove BANU-u i imamima bliskim NiP-u budžetskim novcem kupovao stanove!

Službenici Finansijske policije izuzeli su dokumentaciju u Skupštini Kantona Sarajevo koja se odnosi na podjelu grantova iz tekuće rezerve tokom 2019. godine, saznaje Istraga.ba. Dokumentacija je izuzeta u okviru krivičnog predmeta formiranog protiv aktualnog ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića koji je u tom periodu bio predsjednik Skupštine Kantona Sarajevo.

Da je dokumentacija izuzeta potvrdili su nam i u Tužilaštvu KS.

“Po naredbi Kantonalnog suda u Sarajevu, pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, Finansijska policija FBiH je izvršila privremeno oduzimanje dokumentacije iz Skupštine KS u predmetu dodjeljivanja finansijskih sredstava od strane Konaković Elmedina, predsjedavajućeg Skupštine KS, tokom 2019. godine”, kazali su za Istraga.ba u Tužilaštvu Kantona Sarajevo.

Podsjećamo, u oktobru 2019. godine urednik Istrage je, pišući za Žurnal.info, razotkrio da je Vlada Kantona Sarajevo prebacila najmanje 325 hiljada maraka namjenskih sredstava na Kabinet predsjedavajućeg Skupštine KS koje je Elmedin Konaković kasnije, kao grantove, proizvoljno dodjeljivao uduženjima bliskim svojoj političkoj partiji.

“Odobrava se preraspodjela sredstava u Budžetu Kantona Sarajevo za 2019. godinu u iznosu od 60 hiljada maraka i to: sa razdjela 17 Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, glava 02, potrošačka jedinica 0001 – Uprava policije, sa ekonomskog koda – izdaci za školovanje na policijskoj akademiji, na razdjel 10 Skupštine KS, poslanici i parlamentarne grupe, glava 03, potrošačka jedinica 0001 – Kabinet predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine KS na ekonomski kod: kapitalni transferi neprofitnim organizacijama”,navedeno je u Zaključku Vlade KS usvojenom 12. septembra 2019. godine, objavljenom u Službenim novinama Kantona Sarajevo.

Ovaj iznos identičan je iznosu koji je Elmedin Konaković donirao Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti koju je osnovao Muamer Zukorlić, jedan od ideologa NiP-a koji je preminuo dvije godine kasnije.

“Izdaci za obaveze po kreditima – kamata na domaća pozajmljivanja”, pisalo je iza ekonomskog koda sa kojeg je 27. juna 2019. godine Vlada KS skinula 80 hiljada maraka. Novac je transferisan na Kabinet predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine KS. U odluci objavljenoj u Službenim novinama KS nije navedeno kako će predsjedavajući Skupštine KS utrošiti ovaj novac.

Zaključkom Vlade KS od 29. 3. 2019. godine novac koji se nalazio na računu Ministarstva privrede KS i koji je planiran za podršku “projektima Privredne komore KS, Obrtničke komore KS i Udruženju poslodavaca KS”, transferisan je prema Kabinetu predsjedavajućeg Skupštine KS. Šef Skupštine je, potom, tih 50 hiljada maraka transferisao neprofitnim organizacijama.

Ono što je posebno interesantno je zaključak od 1. avgusta 2019. godine. Prema Budžetu KS, Ministarstvo prostornog uređenja KS planiralo je izdvajanje 100 hiljada KM za “rekontrukciju, adaptaciju, sanaciju, i izgradnju vjerskih objekata i kulturno historijskih objekata”. Taj novac je, međutim, transferisan na Kabinet predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine KS i to za iste namjene. Dakle, umjesto Vlade Kantona Sarajevo, novac za vjerske objekte dodjeljivao je Elmedin Konaković. Sve zaključke potpisao je  tadašnji premijer Kantona Sarajevo – Edin Forto.

Omaha nakon tog “internog transfera”, tadašnji predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elmedin Konaković je odobrio 100 hiljada maraka za “obezbjeđenje stambenog prostora” za  potrebe imama Careve džamije u Sarajeve. Odluka je donesena 29. avgusta 2019. godine, a budžetska sredstva prebačena su na račun Medžlisa Islamske zajednice u Sarajevu.

“Odobravaju se novčana sredstva u iznosu od 100 hiljada maraka Medžlisu Islamske zajednice Sarajevo na ime podrške aktivnostima, a u svrhu realizacije projekta obezbjeđenja stambenog prostora za potrebe imama Careve džamije. Sredstva iz tačke 1 teretit će poziciju Kabineta predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo, konto – kapitalni transferi neprofitnim organizacijama”, navedeno je u Odluci koju je potpisao Elmedin Konaković.

U obrazloženju Odluke je navedeno da se Medžlis IZ Sarajevo obratio Predsjedavajućem Skupštine Kantona Sarajevo sa molbom za donaciju sredstava za obezbjeđeje stambenog prostora za potrebe imama Careve džamije, te da predsjedavajući Konaković uslišio njihovu molbu.

Imam Careve džamije je kojem je riješeno “stambeno pitanje” je hafiz Sadrudin Išerić.

Nakon što su objavljene ove informacije, prvi je reagirao tadašnji SDA-ov kantonalni zastupnik Aljoša Čampara.

“Neozbiljno i sramotno je da lokalni funkcioneri imaju takvu poziciju. A očigledno je i da te stotine i stotine hiljada maraka koriste netransparentno. Po članu 10. Zakonu o izvršenju budžeta KS sredstva tekuće rezerve planirana u Budžetu koriste se za nepredviđene namjene za koje u budžetu nisu planirana sredstva ili za namjene za koje se tokom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dovoljna sredstva jer ih pri planiranju Budžeta nije bilo moguće predvidjeti. Suština sredstava tekuće rezerve jeste da se dijele bez javnog poziva, i to za hitne i nepredviđene situacije. Kada pogledate način na koji Konaković dijeli te novce (poput slučaja 60.000 KM za Zukorlićevu BANU), vidite da je to protivno zakonskom opisu tekuće rezerve”, rekao je u oktobru 2019. godine Aljoša Čampara.

Godinu kasnije Aljoša Čampara je napustio SDA i uvrzo prešao u NiP Elmedina Konakovića.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...