Snage NATO-a pominju u nacrtu rezolucije čijim bi usvajanjem Vijeće sigurnosti UN-a produžilo mandat EUFOR-u. Nacrt je trenutno na usaglašavanju, a na dnevnom redu Vijeća sigurnosti UN-a bi se trebao naći najkasnije do 3. novembra kada i formalno ističe mandat EUFOR-a. U nacrtu se ne pominje OHR koji je prošle godine bio kamen spoticanja između Ruske Federacije i zapadnih država. Rusija je, podsjećamo, prijetila vetom u Vijeću sigurnosti, ukoliko bi OHR bio pomenut. Sada, pak, nema OHR-a. No, nekoliko mjesta se pominje prisustvo NATO snaga u BiH.
Istraga.ba je u posjedu drafta ovog dokumenta i u nastavku ćemo objaviti kompletan sadržaj.
“Vijeće sigurnosti UN-a, utvrdivši da situacija u regionu bivše Jugoslavije i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, a postupajući u skladu sa Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija,
1. Ovlašćuje države članice koje djeluju kroz ili u saradnji sa EU da uspostave za daljnji period od dvanaest mjeseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravni sljedbenik SFOR-a pod jedinstveno komandovanje i upravljanje, koje će ispunjavati svoje misije u vezi sa implementacijom Aneksa 1-A i Aneksa 2 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa u saradnji sa prisustvom Glavnog štaba NATO-a u skladu sa aranžmanima dogovorenim između NATO-a i EU kako je saopšteno Vijeću sigurnosti u njihovim pismima od 19. novembra 2004. godine, u kojima se priznaje da će EUFOR ALTHEA imati glavnu ulogu stabilizacije mira u vojnim aspektima Mirovnog sporazuma;
2. Odlučuje da obnovi ovlaštenje predviđeno stavom 11 svoje rezolucije 2183 (2014) za daljnji period od dvanaest mjeseci počevši od datuma usvajanja ove rezolucije;
3. Ovlašćuje države članice koje djeluju prema stavovima 1. i 2. gore da preduzmu sve potrebne mjere kako bi izvršile provedbu i osigurale usklađenost s aneksima 1-A i 2 Mirovnog sporazuma, naglašava da će strane i dalje biti jednako odgovorne za usklađenost s tim aneksom i podjednako će biti podložan takvim mjerama provođenja od strane EUFOR ALTHEA i prisustva NATO-a koje mogu biti potrebne da bi se osigurala provedba tih aneksa i zaštita EUFOR ALTHEA i prisustva NATO-a;
4. Ovlašćuje države članice da preduzmu sve potrebne mjere, na zahtjev EUFOR-a ALTHEA ili NATO štaba, za odbranu prisustva EUFOR-a ALTHEA odnosno NATO-a, te da pomognu objema organizacijama u izvršavanju njihovih misija, i priznaje pravo i EUFOR ALTHEA i prisustvo NATO-a da preduzmu sve potrebne mjere da se odbrani od napada ili prijetnje napadom;
5. Ovlašćuje države članice koje djeluju prema stavovima 1. i 2. gore, u skladu s Aneksom 1-A Mirovnog sporazuma, da preduzmu sve potrebne mjere kako bi osigurale usklađenost s pravilima i procedurama koje uređuju komandu i kontrolu zračnog prostora iznad Bosne i Hercegovine sa poštovanje cjelokupnog civilnog i vojnog zračnog saobraćaja”, navedeno je u nacrtu rezolucije.
Milorad Dodik je novi predsjednik Republike Srpske. Centralna izborna komisija BiH utvrdila je rezultate za predsjednika tog entiteta. Unatoč brojnim utvrđenim nepravilnostima, CIK je odbio poništiti izbore koje se odnose na predsjednika Republike Srpske. Šest članova CIK-a podržalo je odluku o potvrđivanju rezultata, dok je protiv bila članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina.
“Nezadovoljna sam dostavljenim izvještajem. Oni u određenim dijelovima ne daju nikakve odgovore”, rekla je Bjelica-Prutina.
“Nisam vidjela da se volja birača prepravljala”, kazala je članica CIK-a Irena Hadžiabdić, navodeći da joj se ne sviđa izvještaj Glavnog centra za brojanje.
“Nema razloga da ne utvrdimo rezultate za predsjednika Republike Srpske”, rekao je član CIK-a Ahmed Šantić, navodeći da volja birača nije promijenjena.
“Ne treba stogo gledati pravila. Izborna utakmica nigdje nije završena bez prekršaja i bez faula”, kazao je član CIK-a Vlado Rogić.
Na 253 biračka mjesta su uočene neporavilnosti. Na sjednici je konstatovano da nedostaju 62 vreće sa biračkim materijalom.
“Stojim kod činjenice da su na 253 biračka mjesta trebali biti ponovljeni izbori, jer oni utiču na konačne rezultate za potpredsjednika Republike Srpske”, kazala je Vanja Bjelica.
Član CIK-a Željko Bakalar je rekao da bi u obe varijante (i prije i poslije kontrole, potpredsjednici ostali isti – Ivan Begić i Ivan Begić.
Visoki predstavnik Christian Schmidt dostavio je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija svoj polugodišnji izvještaj o Bosni i Hercegovini. No, Schmidt se ponovo neće obratiti Vijeću sigurnosti, jer se tome protive Ruska Federacija i Kina. Istraga.ba u posjedu je ovog izvještaja i kompletan sadržaj možete pročitati kliknete li ovdje.
Visoki predstavnik u svom izvještaju ukratko ističe rezultate posljednjih izbora, te poraz Bakira Izetbegovića u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka naziva “iznenađujućim”. Osim izbornih rezultata, Schmidt izvještava Vijeće sigurnosti UN-a o svojim odlukama u vezi sa nametanjem izmjena Ustafa FBiH i Izbornog zakona. Za Bonske ovlasti, ističe, odlučio se nakon što su propali pregovori o izmjenama Izbornog zakona.
“Političke stranke su nekoliko mjeseci bile uključene u dijalog o izbornoj reformi u cilju otklanjanje političkih zastoja u Federaciji Bosne i Hercegovine, uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. S obzirom na neuspjeh ovog dijaloga i s obzirom na visok rizik da formiranje institucija nakon izbora ponovo bude blokirano, donio sam 2. oktobra Odluku kojom se donose izmjene i dopune Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Odluka o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Ovaj takozvani funkcionalni paket sadrži skup mjera koje omogućavaju brzo uspostavljanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela nakon izbora. U vezi sa odlukom birača, ovu odluku sam objavio nakon zatvaranja biračkih mjesta i prije objavljivanja prvih preliminarnih rezultata izbora. Odluka ne utiče ni na prebrojavanje glasova”, napisao je Schmidt.
On, dalje, navodi da je povećao broj delegata u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine “kako bi omogućio raspodjelu mjesta na način da se ispravi prekomjerna zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u nekim kantonima.
Visoki predstavnik se, dalje, hvali kako je “prvi put Ostalima iz svih kantona omogućio da budu zastupljeni u Domu naroda FBiH”.
“Ali provedba presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci i funkcionalna neusklađenost Doma naroda Federacije – koji je ujedno opći zakonodavni drugi dom i predstavničko tijelo tri konstitutivna naroda i Ostalih – izvan su dosega ove odluke i njima se moraju pozabaviti domaći politički akteri”, konstatirao je Schmidt.
Visoki predstavnik u svom izvještaju podsjeća i na izjavu Bakira Izetbegovića o “probrojavanju”, te na izjave hrvatskih zvaničnika kojima se negira teritorijalni integritet”. Ipak, Schmidt u svom izvještaju pohvaljuje Dragana Čovića.
“Međutim, 10. listopada 2022. godine, u pismu međunarodnoj zajednici, Dragan Čović je potvrdio da “Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine ostaje privržen suverenitetu, teritorijalnom i institucionalnom Bosne i Hercegovine retorika koja cjelovitosti kao i euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine”, navodi Schmidt.
S obzirom na trenutnu političku situaciju, Schmidt preporučuje “pojačan angažman međunarodne zajednice kako bi se osigurala potpuna usklađenost s Općim okvirnim sporazumom za mir i omogućile ključne reforme”.
Schmidt problematizira i odluku Suda BiH da odgodi izvršenje presude kojom se Uprava za indirektno oporezivanje obavezuje da Republici Srpskoj isplati 30 miliona maraka.
“Neuspjeh u rješavanju ovih i sličnih pitanja s finansijskim implikacijama utječe na funkcioniranje jedinstvenog sistema indirektnog oporezivanja i povjerenje u njegovu institucionalnu strukturu. Nadalje, daje izgovor Republici Srpskoj da osporava ovlasti države u neizravnom oporezivanju i zalaže se za vraćanje te ovlasti entitetima, što je i pokazano 10. decembra 2021. godine, kada je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zaključak u vezi s Informacija o prijenosu nadležnosti iz oblasti indirektnog oporezivanja”, naveo je Schmidt.
Bog političkih tenzija u BiH, Schmidt ističe da “EUFOR-ALTHEA nastavlja igrati ključnu ulogu u čuvanje mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini, omogućavanje mom uredu i mnogim drugim međunarodnim organizacijama da ispune svoje mandate”.
“Prisustvo EUFOR-a ALTHEA u Bosni i Hercegovini ostaje nezaobilazno”, napisao je visoki predstavnik.
On u izvještaju dalje konstatira da su Sjedinjene Američke Države sankcionirale federalnog premijera Fadila Novalića, državnu tužiteljicu Dianu Kajmaković, predsjednika Federacije Marinka Čavaru…
Navodi da je smanjeno negiranje genocida ali da Tužilaštvo BiH nikoga nije procesuiralo zbog negiranja ratnih zločina i genocida. Podsjeća i da Vlada FBiH nije imenovala direktora FUP-a. Također konstatira i sutiaciju u vezi sa obnovom zadruge u Kravici.
“Lokalne općinske vlasti Bratunca u Republici Srpskoj poduzele su obnovu Kravice, jednog od mjesta masovnih ubistava tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine, gdje je ubijeno više od 1.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Obnova je izazvala niz oštrih reakcija, posebice među rodbinom žrtava, te aktualizirala problem očuvanja i obilježavanja mjesta masovnih stradanja. Zahtjeve da se obilježe mjesta masovnih stratišta na širem području Srebrenice pratili su slični pozivi drugih bošnjačkih predstavnika diljem cijele Republike Srpske (poput Foče, Kalinovika i Prijedora)”, napisao je Schmidt.
Predsjednici deset političkih partija (SBiH, SDP, SDA, SBB, DF, GS, PDA, BH Zeleni, SD i NES) okupljenih oko Pokreta za državu u Republici Srpskoj, uputili su pismo visokom predstavniku Christianu Schmudtu kojim traže da OHR upotrijebi Bonske ovlasti i u vezi sa funkcioniranjem Vijeća naroda RS. U nastavku možete u cjelosti pročitati ovo pismo.
“Cijenjeni Visoki predstavniče, gospodine Schmitd,
Obraćamo Vam se u ime Pokreta za državu, asocijacije bosanskohercegovačkih stranaka, koje u entitetu Republika Srpska nastupaju zajedno. Ove stranke su na proteklim izborima na nivou Bosne i Hercegovine dobile podršku blizu 600.000 glasača. Na bazi te podrške, ove stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH imaju 19 poslanika, što čini 45 posto ovog tijela.
Vašom odlukom, kojom ste nametnuli amandmane na Ustav Federacije BiH i izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, a koja je donesena 2. oktobra u toku održavanja Općih izbora u Bosni i Hercegovini, i stupila je na snagu odmah, prekršili ste demokratska načela iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, a posebno načelo vladavine prave, princip pravne sigurnosti i legitimnog očekivanja.
Naime, s obzirom na obim i intenzitet izmjena Ustava i Zakona morao je biti osiguran period prilagođavanja između stupanja na pravnu snagu novog zakona (Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona) i stupanja van snage starog zakona (Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona), kako bi svako lice ostvarilo svoja legitimna očekivanja. Vi ste propustili da to uradite i na taj način ste postupili suprotno načelu vladavine prava i principu pravne sigurnosti.
Posebno se to odnosi na činjenicu da politički subjekti koji su uzeli učešće u izbornom procesu, koji prilikom sačinjavanja izbornih lista, u roku koji je odredila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nisu mogli ostvariti svoja legitimna očekivanja, jer su ista gradili na osnovu pravnih pravila koja su važila na dan 04.07.2022. godine i na tome da će vlasti jednako i ujednačeno za sve primjeniti izborna pravila koja su bila na pravnoj snazi u vrijeme potvrđivanja kandidatskih lista i u vrijeme trajanja izbornog procesa.
Narušavanjem principa pravne sigurnosti, narušili ste i prava koja garantuje Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Osim ovoga, Vašom nametnutom odlukom ne nude se pravična i cjelovita rješenja, jer se njima ne implementiraju predsude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Nametnutom odlukom se dodatno pojačava asimetrija u pogledu nadležnosti i funkcija Doma naroda FBiH i Vijeća naroda RS, kao i predsjednika i potpredsjednika FBiH i RS.
Podsjećamo Vas da je u predmetu 5/98 Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio odluku da su Bošnjaci, Hrvati, Srbi i Ostali ravnopravni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Prilikom implementacije te odluke u entitetskim ustavima je jasno propisano da su u oba bosanskohercegovačka entiteta, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, kao konstitutivni narodi, i Ostali, ravnopravni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, bez obzira na kojem dijelu teritorije BiH žive, što podrazumijeva jednakost, ravnopravnost i nediskrimaniciju bilo kojeg građanina.
Međutim, nametnutom odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Wolfganga Petriča donesenom 19. aprila 2002. godine, nisu osigurani mehanizmi zaštite principa ravnopravnosti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Umjesto toga uspostavljena su asimetrična rješenja u entitetima Federacija BiH i Republika Srpska, čime je vlastima u entitetu RS omogućeno da nastave provoditi otvoreni aperthejd, diskriminaciju i dominaciju nad građanima nesrpske nacionalnosti. Tim rješenjima, Bošnjacima i Hrvatima u entitetu RS, unatoč pomenutoj odluci Ustavnog suda BiH kojom im se garantira ravnopravnost, onemogućen je izbor vlastitih predstavnika i efikasna zaštita vitalnog nacionalnog interesa. Eklatantan primjer među mnogima je protivustavno uskraćivanje prava na bosanski jezik.
Vašom nametnutom odlukom od 02. oktobra 2022. godine, koja se odnosi isključivo na entitet Federacija BiH, Vi idete i korak dalje: dodatno ste unaprijedili politički status konstitutivnih naroda Hrvata i Srba u Federaciji Bosne i Hercegovine, iako su predstavnici ovih naroda i do sada imali efikasne mogućnosti za zaštitu svojih vitalnih nacionalnih interesa u ovom entiteru, a potpuno ste zanemarili položaj konstitutivnih naroda Bošnjaka i Hrvata u entitetu Republika Srpska. Time ste produbili etničke i etnoteritorijalne podjele unutar Bosne i Hercegovine, te ste na ovaj način postupali suprotno Odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o konstitutivnosti naroda (U-5/98).
Također, selektivno ste implementirali Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (U-23/14 – „Ljubić“), za koju je ranije sam OHR potvrdio da je implementirana, a istovremeno ste ignorisali vitalno važne presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (U-14/12 „Komšić“) i presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić/Finci, Zornić, Pilav i druge, koje se odnose na nespornu diskriminaciju naroda i građana Bosne i Hercegovine.
Nadalje, povećanjem broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i povećanjem broja delegata koji predlažu listu kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije Bosne i Hercegovine, osigurali ste presudan utjecaj HDZ-a, odnosno HNS-a, na konstituisanje vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, a posredno i na nivou Bosne i Hercegovine. Time ste svjesno pojačali ulogu političkog faktora koji je blokirao procese u Federaciji BiH, onemogućivši, uz ostalo, implementaciju izbora iz 2018. i formiranje nove Vlade FBiH, kao i izbor sudija Ustavnog suda FBiH.
Ignorišući zahtjeve da se nadležnost Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine svede isključivo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, ostavili ste na snazi mehanizam koji značajno usporava, a vrlo često i zaustavlja zakonodavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Umjesto uklanjanja asimetričnih rješenje u entitetima, bjelodano jasne diskrimanacije i neravnopravnosti kojoj su izloženi Bošnjaci i Hrvati u entitetu Republika Srpska, rezultat Vaših nametnutih rješenja su pojačanje asimetrije i produbljena diskriminacija.
Od potpisivanje Dejtonskom mirovnog sporazuma do danas, kroz sve odluke međunarodnih i domaćih sudova, kao i političkom akcijom međunarodne zajednice i domaćih aktera, evolutivnim putem BiH je građena kao istinska parlamentrana demokratija postepenim smanjenjem utjecaja etničkog i jačanjem građanskog principa u interesu svih naroda i građana. Svojim odlukama zaustavili ste ovaj proces, dodatno ojačali Dom naroda (etničko) i time umanjili značaj Predstavničkog doma kao istinskog doma demokratije (građansko). Zaustavili ste jedan pozitivan proces i nagovjestili obrnut smjer, smjer jačanja etničkog na račun građanskog. Posljedice toga mogu biti fatalne, jer bilo kakve dodatne etničke, vode u moguće teritorijalne podjele.
Uzevši u obzir sve navedeno, od Vas tražimo da povučete odluku donesenu 2. oktobra 2022. godine, te da umjesto nje nametnete rješenja koja će omogućiti postizanje potpune ravnopravnosti svih naroda i građana na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i simetrična rješenja u oba bh. entiteta.
Stoga, od Vas očekujemo da u skadu sa svojim mandatom donesete odluke kojima će se:
Uspostaviti simetrična rješenja u entitetskim zakonodavnim organima definirajući nadležnost Doma naroda Parlamenta FBiH kao doma koji je nadležan isključivo za pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kao što je to trenutna nadležnost Vijeća naroda RS, ili Vijeću naroda RS uz trenutnu naležnost dodijeliti i ulogu drugog zakonodavnog doma, kakvu ima Dom naroda Parlamenta FBiH.
Izjednačiti broj delegata u Vijeću naroda RS sa brojem delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Osigurati izbor delegata u Vijeće naroda RS po identičnoj formuli koja bi se primjenjivala u Federaciji BiH za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH u smislu teritorijalnog rasporeda broja delegata, gdje bi se u entitetu RS uzela u obzir nacionalna struktura stanovništva u općinama, a u Federaciji BiH u kantonima.
Osigurati identična rješenja i jasno definirati vitalni nacionalni interes i mehanizme njegove zaštitete u oba etniteta.
Izjednačiti ulogu Vijeća naroda RS i Doma naroda Parlamenta FBiH u izboru sudija entitetskih ustavnih sudova.
Osigurati distribuciju ključnih funkcija u entitetu RS na način kako je to učinjeno u entitetu FBiH, naročito u pogledu odredbe da predsjednik entiteta i premijer/predsjednik Vlade ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda.
Izjednačiti način izbora i nadležnosti predsjednika/potpredsjednika entiteta RS sa nadležnostima predsjednika/potpredsjednika entiteta Federacija BiH, naročito u pogledu njihove uloge u imenovanju entitetske vlade, imenovanju sudija entitetskih ustavnih sudova, dodjele pomilovanja, odlikovanja, obrazovanja i učešća u radu savjetodavnih tijela.
Osigurati jednaku ulogu entitetskih ustavnih sudova u pogledu formiranja vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa i jednake mehanizame odlučivanja ovih vijeća u predmetima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, te osigurati da ustavni sudovi rade i odlučuju u skladu sa entitetskim ustavima”, navedeno je u pismu kojeg su potpisali predsjednici deset stranaka.
Kantonalni sud u Bihaću osudio je u srijedu Darka Jovanovića na četiri i po godne zatvora. Jovanović je član organizirane grupe iz policijske akcije kodnog naziv Eskobar koja je u šumama u blizini Velike Kladuše, u pograničnom dijelu između BiH i Hrvatske imala plantažu za uzgoj marihuane.
“Organizator navedene grupe je Dino Muzaferović, a članovi organizirane grupe su pored Jovanović Darka i Dizdarević Murat, Pehlić Almir, Sefić Armin, Balić Nermin, Balić Edin, Banduka Maja i Kokić Ognjan”, saopćeno je iz Tužilaštva Unsko-sanskog kantona.
Istraga.ba više je puta pisala o ovom slučaju. Podsjećamo na nekoliko detalja koji dokazuju da je državni tužilac Džermin Pašić propustio procesuirati Dinu Muzaferovića koji je danas i službeno proglašen vođom ove organizirane kriminalne grupe. Naime, Tužilaštvo USK je mjesecima provodilo posbne istražne radnje u Velikoj Kladuši, planirajući hapšenje Dine Muzaferovića i drugihg osoba koje su se dovodile u vezu sa proizvodnjom marihuane. U petak, 23. jula MUP USK-a i Tužilaštvo USK su napravli plan. Policijska akcija je trebala biti provedena 26. ili 27. jula. No, neko ih je preduhitrio. U nedjelju, 25. jula, na plantažu su upali pripadnici Granične policije BiH. Došli su po naredbi državnog tužioca Džermina Pašića koji je “preduhitrio” svoje kolege iz Bihaća.
“Pripadnici Centralnog istražnog ureda Granične policije BiH, odsjek za prikrivene operacije, 25. jula 2021. u jutarnjim satima na području Velike Kladuše, uspješno su realizirali Operativnu akciju Escobar, koja je usmjerena na razbijanje organiziranih kriminalnih grupa u vezi s neovlaštenim prometom opojnih droga. Tijekom operativne akcije, otkriveno je oko 6 000 stabljika indijske konoplje u namjenski izgrađenom kampu za proizvodnju i uzgoj opojne droge marihuane, koja se distribuirala kako na unutarnjem tako i na tržištu Evropske unije. Radi specifičnosti situacije i aktivnosti prilikom realizacije, podrška Graničnoj policiji BiH pružena je i od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske. Operativna akcija se odvijala pod nadzorom Tužilaštva BiH, a učestvovalo je ukupno 110 policijskih službenika. Zbog počinjenja krivičnog djela „Organizirani kriminal“ iz čl.250 KZ BiH u vezi sa krivičnim djelom „Neovlašten promet opojnim drogama“ iz čl. 195 KZ BiH i „Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga“ iz čl. 238. stavka (1) KZ FBIH slobode su, zasad, lišene 4 osobe, državljani BiH”, saopćeno je tog dana iz Granične policije BiH.
Granični su policajci, po naredbi državnog tužioca Džermina Pašića, uhapsili četiri osobe koje su zatekle na plantaži. Kasnije su uhapšene još dvije. Dino Muzaferović nije. Nakon što je Istraga.ba objavila prvi tekst, tužilac Pašić nam je napisao da smo “omeli njegovu istragu”. Istragu kojom nije bio obuhvaćen šef organizirane grupe. A šefom ga je proglasio upravo tužilac Pašić, proglašavajući osobu inicijala D.M. vođom kriminalne grupe. Uprkos tome, Pašić nikada nije izdao naredbu za hapšenje Muzaferovića. U decembru prošle godine Pašić je podigao optužnicu, ali se Sud BiH oglasio nenadležnim. U optužnicu nije bilo navedeno ime Dine Muzaferovića. U međuvremenu je ubijen jedan od svjedoka pokajnika u ovom slučaju. Tužilac Pašić je odbio voditi istragu o njegovoj smrti i na kraju je je kompetan slučaj ustupljen Tužilaštvu USK koje je pokrenulo proceduru za raspisivanje crvene potjernice za Dinom Muzaferovićem.
Jedan od uhapšenih u ovoim slučaju bio je Darko Jovanović koji je u srijedu nepravosnažno osuđen na četiri i po godine zatvora.
Milorad Dodik, (još uvijek) član Predsjedništva BiH, otišao je do Beograda da bi regionalno proslavio nastup Svena Alkalaja. “U onome što je Sven Alkalaj na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a govorio o Christianu Schmidtu, ima dosta istine, odnosno istina je sve ono što je rekao o Schmidtu, ali trebao je da kaže da je to radio i ranijih godina, a ne samo u ovom slučaju koji dotiče muslimane”, kazao je Dodik, jedva se suzdržavajući od likovanja za koje je, ruku na srce, imao puno razloga.
Manipulacije i podvale
Njemu nesumnjivo najvažniji jeste da su – konačno – BiH i Rusija imale zajedničke stavove o Christianu Schmidtu, pri čemu su Alkalajevi bili još oštriji od onih koje je iznijela ruska ambasadorica. Drugi, nimalo manje važan, jeste apsolutno suglasje Dodika i Alkalaja o “destabilizirajućoj ulozi visokog predstavnika u BiH” i podrška izvornom Daytonu, o čemu lider SNSD-a sve zna, a treći je njihov unisoni stav spram SAD-a. Doduše, Alkalaj je prozvao (onako čaršijanerski) Gabriela Escobara, specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan, dok je Dodik svoju oštricu i dalje zadržao na američkom ambasadoru u našoj zemlji Michaelu Murphyju, ostrvljujući se na njegovu izjavu kako Alkalajev govor ne odražava državnu politiku BiH: “Nije američki ambasador taj koji utvrđuje državnu politiku BiH. To govori kako oni doživljavaju BiH”.
Sjednica Vijeća sigurnosti je imala samo jednu tačku dnevnog reda, našu zemlju, i produženje mandata Misiji Althea, odnosno ostanak EUFOR-a u BiH. Što je, srećom, očito usaglašeno bez Alkalaja, čim je Rezolucija usvojena. Sam Alkalaj je, u svome nastupu, dao dovoljno argumenata protiv, između ostalih i tvrdnjom kako “čak možemo reći da je izborna kampanja bila mirnija od prethodnih, iako je bilo sporadičnih pojava secesionističke i nacionalističke retorike”. Nije objasnio da li u te sporadične pojave ubraja i Dodikovo obećanje kako će 49 posto bosanskohercegovačke zemlje ponijeti na cipelama, ali jeste ustvrdio kako je Schmidt kriv što smo čekali na izborne rezultate toliko dugo: “Brojanje izbornih rezultata je otežano, utvrđeno je niz nepravilnosti, pa čak i pojava falsifikovanih izbornih listića”?! No, po mom skromnom izboru, ubjedljivo najveća laž s kojom je Alkalaj nastupio u New Yorku je sljedeća: “Ja, kao etnički Jevrej iz Bosne i Hercegovine, u tom novom izbornom sistemu nametnutom od visokog predstavnika, nemam više nikakvih prava, mogućnosti niti šansi da učestvujem adekvatno u izbornom procesu”. Što je arhetipski primjer manipulacije i podvale, jer naprosto njemu kao etničkom Jevreju Schmidtovim odlukama nije ni na koji način promijenjeno pravo ili šansa da učestvuje u izbornom procesu. Ostala je ista kao što je i bila. Međutim, nametnutim izmjenama, u Klub Ostalih po prvi put ulaze i delegati iz svih kantona. I zato, umjesto polemike sa odnekidan (i) Dodikovim ambasadorom u UN-u, evo kratkog podsjećanja na obje odluke visokog predstavnika tako zdušno napadnute u Vijeću sigurnosti.
Dom naroda Federacije BiH sada ima 80 delegata, imao je 56. Klubovi Srba, Bošnjaka i Hrvata broje po 23 delegata (umjesto 17), a Klub Ostalih umjesto ranijih 7, ima 11 delegata, najmanje jednog iz svakog kantona. Dobili smo i rokove, pa kantonalne skupštine ne mogu blokirati delegiranje u Dom naroda, jer će to – ako zakažu – uraditi CIKBiH. Za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH također postoji rok, a za nominovanje kandidata prvo treba 11 glasova u svakom klubu, pa ukoliko klubovi ne predlože kandidate u roku od 30 dana, dovoljno je sedam glasova po klubu, odnosno svega četiri nakon 55 dana. Predstavnički dom FBiH dobio je rok od 30 dana da glasa o predloženim listama. Nakon izglasavanja, lista se dostavlja na glasanje i Domu naroda. Ograničen je i set pitanja koja definišu šta je to vitalni nacionalni interes, čime se sprečava njegova zloupotreba. Ustavni sud FBiH bira članove Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa iz reda sudija tog suda. Amandmanima na Ustav Federacije BiH regulirana je obaveza na međusobnu saradnju, koordinaciju i dogovor, ali su postavljeni i rokovi za donošenje zakona, što bi trebalo da prevaziđe dosadašnju praksu čuvanja zakona u ladicama. U konačnici, visoki predstavnik je nametnutim odlukama presjekao federalnu političku trakavicu, koliko god na njega jurišali razni alkalaji, a zapravo političke partije sa sjedištem u Sarajevu koje su u svim ovim izmjenama prepoznale samo strašni ustupak HDZ-u BiH.
Puno sam puta već pisala kako je riječ o jalovim alibijima za vlastiti nerad, pa se ne mislim ponavljati, no ne mogu a da se ne osvrnem na nekoliko teza koje posljednjih dana i mjeseci (ratni) huškači izbacuju u prvi plan. Jednu od njih je plasirao u New Yorku i Alkalaj: riječ je o Aneksu 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma i povratku. Doima se krajnje licemjernim čuti bilo koga iz vlasti BiH da kuka za povratkom, s obzirom na to da znamo koliko su malo, premalo, gotovo ništa uradili da taj povratak prvo omasove, a onda i politički artikuliraju na način da povratnici – na cijeloj teritoriji BiH – dobiju prava koja im pripadaju. Vjerovatno će me stranački botovi demantirati tezom o pravima Hrvata i Bošnjaka u RS-u, odnosno različitim entitetskim pravilima, no unaprijed uzvraćam podsjećanjem na izbor delegata u Domu naroda BiH kada je SDA dala SNSD-u potrebnu većinu (slučaj Mladen Ivanić). Šta hoću reći? Ako se SDA i SNSD tako lako dogovore o pozicijama, čemu poslije kuknjava Dodik nas je izigrao? I je li priprema za neke nove kuknjave sličnog tipa razlog Alkalajevog duhovnog jedinstva s Miloradom Dodikom? Pri čemu se nikako ne smije zaboraviti da je na ambasadorsku poziciju Alkalaja imenovao Željko Komšić, koga posljednjih dana optužuju kako je i najveći uzročnik partijskog nastupa u New Yorku za koji čak ni SDA nema riječi (pune) hvale. Meni se pak puno važnijim čini (sarajevsko) pristajanje na partijske ambasadore, pa samim tim i na štetu koju svojim nastupima proizvode za BiH.
Hajka
Zagovornici (oni pravi) građanske države razočarano konstatiraju kako su od Schmidta očekivali puno više – najmanje primjenu presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, što nas opet upućuje na učinak domaćih vlasti jer evropska pravna stečevina naprosto nije u mandatu OHR-a. Već Parlamenta i vlasti BiH. E, to onda otkriva uzroke progona Schmidta, EUFOR-a, EU i SAD-a iz BiH. Čini se da je ponuda kandidatskog statusa zbacila sve maske: sada, kada smo nadohvat ruke procesa koji zaista znači evropske reforme i težak, ali realan put euroatlantskih integracija, Sarajevo i Banja Luka su jedinstveni, ne valja Schmidt. Tačno je, OHR i put ka EU nisu kompatibilni, ali ako se već Bruxelles ne buni, čemu ovolika hajka onih koji su se do jučer zaklinjali u EU i NATO? Da je dara prešla mjeru, svjedoči i saopćenje Islamske zajednice, koja poziva bošnjačke političke lidere da se dohvate svog posla i poštuju procedure. A kolika je šteta Bosni i Hercegovini već napravljena i koje posljedice implicira, nisu spremni analizirati ni najveći domaći zagovornici građanske BiH. Bit će da se uzdaju u prosperitet koji spojeno nude Dodik i Alkalaj. Birajući Rusiju.
Nijedna partija neće imati jedanaest delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH. Prema trenutnom stanju, u kantonalne skupštine je izabran 21 zastupnik ili zastupnica koji se izjašnjavaju kao Srbi. Ostala su upražnjena dva mjesta koji će biti popunjeni po kriterijima koje je nedavno usvojila Centralna izborna komisija BiH. Prema tim kriterijima, dvoje nedostajućih Srbina će biti popunjeno sa šestim Srbinom iz Kantona Sarajevo i petim Srbinom iz Kantona 10.
Najviše izabranih delegata iz reda srpskog naroda će imati SDP BiH. Od ukupno 21 izabranog kantonalnog zastupnika srpske nacionalnosti, SDP-ovih je šest. U pitanju su Slađan Ilić (Tuzlanski kanton), Vesna Saradžić (HNK), Mladen Lonić (USK), Jelena Pekić i Igor Stojanović (KS) i Ljubinka Atanasijević (SBK). S obzirom na Kriterije CIK-a, SDP BiH će, vjerovatno, dobiti još jednog delegata iz Sarajeva koji neće ulaziti u Skupštinu KS već će direktno biti delegiran u Dom naroda. U pitanju je Kristina Petrović koja je osvojila 1715 preferencija, ali nije ušla u Skupštinu KS. S obzirom na kriterije CIK-a, ona će direktno u Dom naroda FBiH.
Demokratska fronta ima troje kantonalnih zastupnika koji se izjašnjavaju kao Srbi. U pitanju su Goran Bulajić iz ZDK, Žarko Vujović iz TK, te Vedrana Vujović iz Kantona Sarajevo.
I HDZ BiH ima troje izabranih kantonalnih zastupnika koji se izjašnjavaju kao Srbi, što otvara sumnju da je stranka Dragana Čovića još u julu znala kakve će izmjene Izbornog zakona u oktobru nametnuti OHR. Delegati HDZ-a BiH u Klubu Srba će biti Zora Dujmović (HNK), Miroslav Mitrović iz Zapadnohercegovačkog kantona, te Svetlana Kamenjaš iz Posavskog kantona.
SDA će u domu naroda imati dvoje srpskih delegata. U Kantonu Sarajevo je za kantonalnu zastupnicu sa liste SDA izabrana Smilja Viteškić, dok je u HNK sa SDA-ove liste izabrana Dragica Šuša.
SNSD će u Domu naroda FBiH imati dvojicu delegata iz Kluba Srba. U pitanju su zastupnici izabrani u Skupštinu Kantona 10 Livno – Goran Broćeta i Nikola Materić. Ako se primijene kriteriji CIK-a, SNSD bi mogao dobiti još jednog delegata u Domu naroda FBiH. U pitanju je Milorad Ivetić. On je bio kantidat SNSD-a u Livnu. Unatoč tome što je osvojio 539 glasova, Ivetić nije ušao u Skupštinu Kantona 10. No, on je najbolje rangirani Srbin iz Kantona 10 od svoih kandidata koji nisu ušli u Skupštinu, pa će, zato, vjerovatno, biti delegiran odmah u Dom naroda FBiH.
Iz Kantona 10 bi u Dom naroda trebala ući još i Dragan Damjanović (Srpsko jedinstvo), te Duško Radun sa liste Srpska sloga. Oboje su izabrani zastupnici u Skupštinu Kantona 10.
Iz Bosansko-podrinjskog kantona Goražde u Dom naroda FBiH će ući dvije srpske delegatkinje. U pitanju su Daliborka Milović (Liberalna stranka) i Branka Cvijetić iz Novog početka. I Milovićeva i Cvijetićeva su izabrane za zastupnice u Skupštini BPK Goražde.
Naša stranka ima samo jednog srpskog delegata. U pitanju je Milomirka Melank koja je izabrana za zastupnicu u Skupštinu Kantona Sarajevo.
Ukoliko zbrojimo sve delegate, SDP BiH i Naša stranka će imati osam delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH. To znači da u prvom krugu stranke okupljene oko takozvane Trojke, neće u prvom krugu imati dovoljno ruku za izbor (pot)predsjednika iz reda srpskog naroda.
SNSD i HDZ u zbiru imaju šest delegata i fali im jedna ruka da I oni u drugom krugu predlože (pot)predsjednika FBiH.
Ako zbrojima glasove SDA, DF-a i dvoje Srba iz Goražda, također dolazimo do broja sedam. To bi značilo da i ove stranke mogu u drugom krugu predložiti (pot)predsjednika FBiH.
Zamjenik podsekretara State Departmenta za zapadni Balkan, Gabriel Escobar, u intervjuu za Glas Amerike, potvrdjuje punu podršku Vašingtona nedavnoj odluci visokog predstavnika Schmidta o Izbornom zakonu.
On kaže da Vašington ne bi dozvolio da u regionu ikada ponovno izbije oružano nasilje.
VOA: Kako biste odgovorili na nezadovoljstvo u BiH, pogotovo medju Bošnjacima, odlukom Visokog predstavnika o Izbornom zakonu?
ESCOBAR: Visoki predstavnik je važan dio Dejtonskog sporazuma i mi ga podržavamo. Mi takodjer podržavamo upotrebu Bonskih ovlasti tamo gdje je to odgovarajuće, a u ovom slučaju to jest bio odgovarajuući potez. Visoki predstavnik je tim želio učiniti vjerovatnijim formiranje vlade Federacije, vlade koja će biti u stanju da popuni prazna mjesta u Ustavnom sudu, a uz to i da se osigura da se izbori održe u atmosferi kredibiliteta, povjerenja….Nismo još stigli do potpunog kredibiliteta, jer je bilo dosta nepravilnosti tijekom izbora, ali smo zahvaljujući djelomično ovoj njegovoj odluci i izbornoj transparentnosti, i otkrili veći dio spomenutih nepravilnosti. Smatram da su svi potezi koje je Schmidt povukao u posljednjih šest mjeseci vodili funkcionalnijoj vladi, i Federacije i države.
VOA: Da li su kritike koje su dolazile i od Islamske zajednice, koja je saopćila u to vrijeme da promjene poput nametnute reforme produbljuju podjele i segregacije, pogrešna procjena?
ESCOBAR: Apsolutno. … Visoki predstavnik je zapravo povećao broj poslaničkih mjesta u Domu naroda, što znači da svaka grupa ima više predstavnika, uključujući i one koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda. Visoki predstavnik je odlukom u stvari kreirao dodatni prostor da se čuje više glasova, i takva odluka nosi beneficije za svakog. Zato kažem da mene ove kritike zaista zbunjuju, posebno kritike onih koji kažu da je ovo urađeno da kao usluga jednima ili drugima. Povećan je broj predstavnika i to je jednostavno pozitivna promjena.
VOA: Ustavni sud BiH treba u decembru glasati o ustavnosti Schmidtove odluke. Hoćete li ju nastaviti podržavati ukoliko ju Sud proglasi neustavnom?
ESCOBAR: Zaista ne vidim zašto bi odluku Sud proglasio nevalidnom ili neustavnom. Ipak, moram vidjeti šta će Sud reći, kako bismo odlučili hoćemo li podršku nastaviti ili ne. Mi vjerujemo, moram ponoviti, da je odluka Visokog predstavnika dobra za cijelu BiH.
VOA: Bez obzira što će Bošnjaci imati manji broj glasova per capita?
ESCOBAR: Ne vidim zašto bi se to moralo dogoditi… predstavnici se biraju po kantonima, i u svakom slučaju čvrsto vjerujem da ovo otvara dodatna vrata novim svježim licima, novim glasovima koji će biti dio federalnih institucija, a to je jednostavno pozitivna, a ne negativna promjena.
VOA: Sankcije su uvijek efikasnije ako ih Amerika nameće uz suradnju saveznika. Britanija je uvela sankcije Željki Cvijanović, koja vodi identičnu politiku kao njen stranački šef Milorad Dodik, medjutim Vašington ih njoj nije uveo, naprotiv, nastavlja razgovarati s gospođom Cvijanović?
ESCOBAR: Britanski proces sankcioniranja je sličan našem, ali nije identičan. Mi uvodimo sankcije na osnovu korupcije i anti-dejtonskih postupaka. Zato ne bih rekao da odbijamo uvesti sankcije Cvijanović, nego jednostavno nismo došli do te tačke gdje bismo jasno utvrdili da ih treba nametnuti i u ovom slučaju.
VOA: Ali sankcija će još biti protiv onih koji onemogućavaju funkcioniranje države?
ESCOBAR: Možete računati na to. Kao što smo od prije naglašavali, sankcije su važna alatka naše vanjske politike, izuzetno efikasno oružje u borbi protiv korupcije, i one spriječavaju i dodatne, nove oblike anti-dejtonskog, destabilizirajućeg ponašanja.
VOA: Hoće li se politika Vašingtona prema zapadnom Balkanu mijenjati ako se promijeni politički balans u SAD?
ESCOBAR: Ne da se vjerovatno neće promijeniti, nego se definitivno neće promijeniti. Naša vizija zapadnog Balkana je vizija integracije tog područja u zajednicu zapadnih demokratskih zemalja. Znači, želimo članstvo u EU za sve njih, članstvo u NATO savezu za zemlje koje to žele, i regionalnu integracija za sve, kako bi konačno mogli razriješiti svoje razlike. I ne bismo dozvolili da tamo ponovno izbije ozbiljno nasilje. Mi smo odlučni sačuvati i bezbjednost i stabilnost, i to smo pokazali posljednjom odlukom o produženju mirovnih snaga (u BiH), kao i KFORA za Kosovo.
Kada se na Taksimu glavnom središtu Istanbula danas u 16:20 dogodio napad u kojem je šest osoba smrtno stradalo, a više od 80 teže i lakše ranjeno, u drugom dijelu Istanbula, u kompleksu Sultan Ahmetove džamije i Aja Sofije hiljade turista iz cijelog svijeta obilazili su ove vjerske i historijske objekte, piše novinarka Novinske agencije Patria Amra Vrabac u svom specijalnom izvještaju iz Istanbula.
Prilikom ulaska nije bilo nikakvih mjera, a ni nakon obavljene posjete i molitve. Oko 16:30 starim dijelom Istanbula, Sultanahmetom čule su se policijske i sirene hitne pomoći. Tramvajski saobraćaj odvijao se normalno, a kroz žamor turista probijao se zvuk sirena.
A onda se samo sat poslije na ulicama Sultanahmeta pojavila policija naoružana dugim cijevima. Policijske patrole kruže neprestano pod rotacijama, a kompleks džamija dodatno je osiguran pripadnicima specijalne policije.
Ekipa Patrije večeras je zabilježila veliki red turista koji čekaju ispred Aja Sofije, a svi oni koji su sa sobom imali bilo kakvu veću torbu ili kofer detaljno su pregledani.
U tužnoj istanbulskoj večeri zavladala je velika saobraćajna gužva, a pojačane su i kontrole.
velike gužve u Istanbulu, foto: NAP
Lako je shvatiti da su mjere sigurnosti podignute na viši nivo nakon današnjeg napada. Turske vlasti vode istragu kako bi rasvijetlile ovaj šokantan događaj. Nakon što se napad dogodio društvene mreže su nekoliko sati bile blokirane. Neke i dalje ne funkcionišu.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan oglasio se poslije napada i poručio da eksplozija “smrdi na terorizam” i da je u sve umiješana jedna žena. Tužilaštvo je promptno reagovalo i na lice mjesta je upućeno pet tužilaca. Policijske snage evakuisale su prostor oko mjesta tragedije. Stanovnici koji žive u blizini zamoljeni su da ne napuštaju domove.
Zbog detaljnih kontrola, velike gužve na ulazu u Aja Sofiju
Prve informacije koje objavljuju turski mediji govore da je troje osumnjičenih za napad. Prema tim podacima policija sumnjiči ženu i dva muškarca, pripadnike PKK.
Podsjećanja radi, u okrugu u kojem je danas poginulo šest osoba, a dvije od nekoliko desetina ranjenih u kritičnom stanju, i 2016. godine izvršen je teroristički napad. Tada je poginulo najmanje pet osoba.
Prošlonedjeljna presuda Sudskog Vijeća Suda Bosne i Hercegovine kojim je predsjedavao sudija Branko Perić da oslobodi petoro optuženih za prikrivanje dokaza i opstruiranje istrage o okolnostima smrti mladća Dženana Memića od prije skoro sedam godina, očekivano je prozvele brojne reakcije, manifestacije ogorčenog nezadovoljstva. Gotovo da su sav gnjev i nezadovljstvo porodice Memić i široke javnosti koja godinama bdije nad ovom tragedijom fokusirana na sudiju Perića unatoč tome što je on bio samo jedan od trojice članova Sudskog Vijeća koji su donijeli (prvostupanjsku) presudu.
Ovakva personalizacija kolektivne sudske presude nikako nije slučajna nego je ciljana, podla i tendenciozna. Izdvajajući sudiju Perića kao jedini problem u ovakvom (dakle, nepravomoćnom) sudskom epilogu, presuda se svodi na najprizemniju, osobnu razinu, bezmalo na egzibicionistički hir jednog sudije, odranije poznatog po svojoj arogantnosti i problematičnoj karijeri.
Sudija Branko Perić je po mnogo čemu atipičan član pravusudne zajednice. Tokom dugačke pravosudne prakse, tužiteljske i sudijske javno je iznosio i branio sopstveno mišljenje i stavove, ulazio u polemike, suprostavljao se dominantnim modelima djelovanja nositelja pravosudnih funkcija. U sudnici i novinskim kolumnama kritizirao je neprofesionalizam, političke utjecaje, klijentelizam i osobito, licejmjerni konformizam uljuljkan i anesteziran u svom dobro plaćenom komoditetu. Naravno da je takav javni angažman, principijelan i dosljedan, Periću prskrbio čitavu armiju neprijatelja unutar pravosudnog ceha, koji su umjesto rasprave u meritumu osporavali njegovo pravo da uopće komunicira sa javnošću na taj način.
Ta je struktura, podla i maligna, došla na svoje nakon što se na Brana Perića zbog oslobađajuće presude podigla kuka javnosti i motika politikanata. Oglasila se bivša potpredsjednica Visokog sudskog i Tužiteljskog Vijeća BiH, provincijska sutkinja koja je u najmanju ruku bila aktivan saučesnik u urušavanju pravosudnog poretka koji je godinama vođen u režiji njenog dugogodišnjeg šefa i aktuelnog Dodikovog savjetnika Milana Tegeltije. Svoj doprinos intenzitetu linča dao je i sin bivše Glavne tužiteljice (koja je kao i njen mentor Tegeltija završila na američkoj Crnoj listi), nova akademska zvijezda kojem su sve donedavno mamini tjelohranitelji pomagali u shopping akcijama. Riječ je o osveti Periću od te rashodovane pravosudne strukture koja je odnedavno lišena nezasluženih privilegija i bahate nekontrolirane moći.
Sudija, sviraj nešto nešto narodno
Reakcije političara, kakav je slučaj sa liderom Naroda i Pravde Elmedinom Konakovićem koji je sudiju Perića nazvao “slugom režima”, ne svjedoče samo o njegovom niskom nivo pravosudne (i opće) kulture nego predstavljaju i političku zloupotrebu tragedije jednog mladića i njegove familije.
Bezobrazni vrhunac tekuće hajke na Branka Perića bio je Twitter atentat kojeg je mučki izveo jedan beskorisni idiotkoji se godinama lažno predstavlja kao novinar koji ga je optužio da je štitio zločince tokom rata kada je bio tužitelj u Tesliću. Postoji hrpa dokumenata iz tog vremena koji svjedoče da je Perić u prvim mjesecima divljanja (para)policijskih hordi po Tesliću izdavao naloge za njhovo hapšenje i sudsko procesuiranje. Postoji i serijal tekstova koje je on neposredno nakon rata objavljivao u banjalučkim “Nezavisnim novinama” o zločinačkoj organizaciji “Miće” koja je sve do njihovog hapšenja sijala smrt, teror i provodila sistematične progone nad Bošnjacima i Hrvatima Doboja i Teslića. Postoje i tvrdnje pokojnog Željka Kopanje, vlasnika “Nezavisnih”, da je zbog tih tekstova automobil u kojem se nalazio odletio u zrak a on ostao teški invalid.
Sve što treba znati o presudi koju je prošle nedjelje donijelo Sudsko vijeća Suda BiH na čelu sa Brankom Perićem može se pronaći u komentaru kojeg je tim povodom dao akademik Edin Šarčević, profesor pravnih nauka na fakultetu u Leipzigu.
“Presuda je u ovoj fazi, prema mom mišljenju, znak kultivirane objektivnosti, sudijske neutralnosti i stručnog odnosa prema korištenju dokaza”, ocijenio je Šarčević. On, također, smatra da je izrečena presuda pokazala“nesposobnost tužitelja da ocijene izglede na uspjeh vlastite optužnice i konzekventno provedu dokazni postupak”. Osuđujući atmosferu linča koja se kreira u javnosti prema Branku Periću, Šarčević zaključuje da “ako nekoga ovdje treba kritizirati, to su tužitelji”.
Ko će suditi “Respirstore”
Treba se nadati da će tužitelji Tužiteljstva Bosne i Hercegovine biti prilježniji, profesionalniji u drugoj istrazi koju s pokrenuli u vezi sa ubistvom Dženana Memića. Tom istragom je obuhvaćen vrh tužiteljskog i policijskog aparata u Kantonu Sarajevo, bivša glavna tužiteljica Dalida Burzić, tužitelj Meris Ćato, Vahid Ćosić, nekadašnji komesar sarajevske policije i nekoliko policajaca, kao i sudski vještak Ševal Kovačević. Njih se sumnjiči za krivično djelo ubistvo, organizirani kriminal i pomaganje počinitelju krivičnog djela.
Sudija Branko Perić je prije nekoliko dana zbog pritisaka i napada kojima je izložen zatražio svoje izuzeće iz Sudskog vijeća koje sudi u slučaju “Respiratori”. U tom procesu su optuženi čelni ljudi Vlade Federacije BiH Fadil Novalić i Jelka Miličević, Fahrudin Solak, bivši direktor Federalne Civilne zaštite, te biznismen Fikret Hadžić. Ovo suđenje traje dvije i pol godine, nalazi se u završnoj fazi i promjena jednog člana Sudskog Vijeća bila bi težak udarac po integritet Suda Bosne i Hercegovine. Očigledno je da je Perić tražeći svoje izuzeće želi izbjeći novi linč kakvom bi bio izložen ukoliko bi presuda koju će Sudsko vijeće donijeti bila u suprotnosti sa očekivanjima javnosti i onih koji tu javnost kreiraju.
Svjedoci smo, dakle, jednog razornog fenomena koji nije nov, ali je intenziviran kao nikada do sada: riječ je o stvaranju ambijenta u kojem se relativiziraju i bagatališu sudske presude i u kojem uopće nisu bitni argumenti, dokazi, svjedoci…, nego se presude izriču prije početka sudskih procesa. Sudovi su tu da igraju kako javnost svira, odavno je napušten standard da je bolje deset krivih osloboditi, nego jednog nevinog strpati u zatvor.
U istom danu kada je Branko Perić pročitao oslobađajuću presudu optuženim u slučaju “Dženan Memić”, stidljivo je plasirana vijest da sudske vlasti nisu mogle privesti Sakiba Mahmuljina na izdržavanje zatvorske kazne. Penzionirani general Armije BiH osuđen ja na osam godina zatvora zbog zločina počinjenih nad Srbima tokom vojne akcije u Vozući u ljeto 1995. godine. Posljednjih mjeseci se pisalo o njegovom odlasku u Tursku, navodno na liječenje, zbog čega je javno protestirao i Milorad Dodik. Sud Bosne i Hercegovine je zatražio od INTERPOL-a da raspiše međunarodnu potjernicu za Mahmuljinom, što je ovih dana u urađeno.
Pravda za Mahmuljina
U reakcijama (bošnjačke) javnosti koje se mogu pratiti na društvenim mrežama prepoznatljiv je prlično visok stupanj suglasnosti u podršci bijegu Sakiba Mahmuljina od izdržavanja zatvorske kazne. Podrška mu se daje iz dva razloga: prva grupa tvrdi da nije kriv i da je presuda Suda BiH “politička”, tj. “antibošnjačka”, drugi, pak, Mahmuljinov bijeg od zakona stavljaju u konkekst brojnih srpskih i hrvatskih optuženika, ili osuđenika za ratne zločine koji su se pred pravosuđem BiH sklonili u susjedne zemlje. Pominju se slučajevi Novaka Đukića, Milomira Savčića, bjegunaca u Srbiju, odnosno Zlatana Mije Jelića, Dominika Ilijaševića Come, najpoznatIjih bjegunaca u Hrvatsku. Mahmuljinov odlazak u Tursku opravdava se tim primjerima.
Milorad Dodik je prošle godine najavljujući povlačenje suglasnosti Republike Srpske koju je dala za osnivanje Suda i Tužiteljstva BiH proizveo jednu od najvećih poslijeratnih poltičkih i ustavnih kriza u Bosni i Hercegovini. Političke elite u Sarajevu i javnost koja ih podržava načelno su svom snagom uz državne pravosudne insititucije kao simbole i elemente državnosti, ali samo onda kad i dok ispunjavaju želje tih elita, interesnih grupa i te javnosti. Razlika između Dodikovog nepriznavanja Suda i zahtjeva da se on rasformira i histeričnog ignoriranja i relativiziranja presuda koji dolaze od tzv. bošnjačke “komponente”, mnogo je manja nego što se to čini!
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
