U tekstu je objavljen dokument Obavještajno sigurnosne agencije BiH u kojem su navedena saznanja o ruskim namjerama da se preuzme mostarski Aluminij. Kako je dokument bh. obavještajne agencije završio u Zagrebu nikad nije utvrđeno… Internu istragu o curenju dokumenta iz OSA-e trebao je provesti glavni inspektor Damir Bevanda, inače kadar Hrvatske demokratske zajednice Dragana Čovića. Dakle, da ukratko ponovimo – u periodu kada su ruski investitori, preko kadrova HDZ-a BiH i bivših obavještajaca Hrvatske dogovarali preuzimanje Aluminija, hrvatski mediji su objavili priču da OSA BiH prisluškuje političare i poduzetnike u Hrvatskoj.

SIGURAN IZBOR ČOVIĆA

Istovremeno, na osnovu apelacije HDZ-ove državne zastupnice u BiH Borjane Krišto, Ustavni sud BiH je neustavnim proglasio odredbe Zakona o OSA-i kojima je bilo regulisano prisluškivanje. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović u istom periodu intenzivno se sastajao sa ruskim ambasadorom u BiH Petrom Ivancovom. Posljednji sastanak koji smo pomenuli bio je onaj održan 7. jula 2017. godine kada je Čović, zapravo, saopćio da BiH mora izbjeći globalnu polarizaciju. Svega pet dana nakon susreta sa Ivancovom, Čović se u Mostaru susreo sa Miloradom Dodikom, tada predsjednikom Republike Srpske koji je ne krije da zastupa geopolitičke stavove Ruske Federacije.

“OSA je neprijateljska organizacija”, rekao je Dodik 12. jula u Mostaru, dok je Čović kazao da ta sigurnosna agencija “ne radi dosljedno i da kreira neke parasisteme”.

Istovremeno, Dodik je pohvalio sve hrvatske kadrove na državnom nivou, uključujući i one u sigurnosnom sektoru, te je obećao nastavak saradnje sa HDZ-om BiH. Nedugo nakon mostarskog sastanka, u bh. izdanju Večernjeg lista oglasio se  Petr Ivancov. Uglavnom je podržao stavove SNSD-a i HDZ-a BiH, te je, u skladu sa ranijim izjavama lidera HDZ-a BiH, kazao da u Federaciji postoji neriješeno hrvatsko pitanje i da ga treba riješiti.

“Neophodno izmijeniti izborni zakon”, glasio je naslov saopćenja za javnost izdatog 7. marta 2018. godine nakon novog susreta Čović-Ivancov.

HDZ-ovi prijedlozi izmjena Izbornog zakona koncipirani su bili tako da bi omogućili siguran izbor Dragana Čovića za člana Predsjedništva BiH. Na taj bi se način riješilo “hrvatsko pitanje” o kojem je u svom intervjuu govorio ruski ambasador Petr Ivancov. No, izborni zakon BiH nije izmijenjen prije nego je Centralna izborna komisija BiH raspisala Opće izbore 2018. Čović je morao promijeniti plan.

Maj je 2018. godine. Obavještajne agencije dobile su informaciju da se bivši šef ruskog FSB-a u jednom hotelu kod Trogira susreo sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, zamjenikom predsjednika HDZ-a Hrvatske i bivšim visokopozicioniranim djelatnikom SOA-e Milijanom Vasom Brkićem te zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem.

Dragan Čović (dole lijevo), Milan Bandić (u sredini) i Milijan Brkić (desno)

Na sastanku je dogovarano na koji način pomoći Draganu Čoviću da ponovo postane hrvatski član Predsjedništva BiH, gdje bi mu se trebao “pridružiti” u ime srpskog naroda -Milorad Dodik. Nakon tog sastanka, Milijan Brkić je u ime HDZ-a Hrvatske potpisao “naputak za rad na terenu za pripremu i provedbu izborne kampanje za predstojeće izbore u BiH”. U tom naputku precizno su podijeljeni zadaci hrvatskim zvaničnicima o načinu registracije HDZ-ovih birača koji bi bili registrirani za glasanje u inostranstvu. Na adresama u Hrvatskoj masovno su registrovani  birači iz BiH kojima bi Centralna izborna komisija poslala materijale za glasanje.

Ti glasovi kasnije bi bili iskontrolisani. Žurnal je u više navrata dokumentovao da su uglavnom u pitanju fiktivni birači koji, zapravo, nikad nisu ni boravili na pomenutim adresama u Hrvatskoj. Prema zvaničnom spisku Centralne izborne komisije BiH za Opće izbore 2018. godine na teritoriji Hrvatske bilo ih je prijavljeno čak 24 hiljade.

Identično se dešava i sa registracijom birača u u Srbiji, a ta država u diplomatsku misiju u BiH neposredno pred izbore šalje svoje obavještajce bliske Ruskoj Federaciji.

BIA U AMBASADI

U septembru 2018. godine, mjesec pre Opće izbore u BiH, u Ambasadi Srbije u Sarajevu počinje raditi Goran Živaljević, bivši zamjenik direktora srbijanske obavještajne službe BIA. U javnosti je Živaljević poznat kao diplomata koji je 27. aprila 2017. godine dijelom koordinirao akcijom u makedonskom parlamentu, kada su proruski političari izazvali fizičke incidente i zajedno sa maskiranim osobama napali Zorana Zaeva, lidera prozapadnog Socijaldemoktarskog saveza Makedonije.

“Živaljević se prije incidenta u Sobranju sastajao sa kriminalcima iz Skoplja. Također se sastajao i sa novinarima na koje je pokušao izvršiti uticaj”, kazao je za Žurnal makedonski novinar koji iz sigurnosnih razloga nije želio da mu otkrijemo identitet.

Goran Živaljević je, prema informacija Žurnala, u Makedoniji održavao kontakte sa ruskim obavještajcima. On je u BiH, kako smo već naveli, doputovao u septembru 2018. godine. Mjesec dana prije Živaljevića u BiH je pokušao ući i Jevgenij Zahar Prilepin, ruski pisac koji je poznat po svojim paravojnim aktivnostima u Ukrajini. No, odlukom Obavještajno-sigurnsne agencije BiH Prilepinu je zabranjen ulazak u BiH, pa je vraćen sa granice. Zbog toga je reagirala i Ambasada Ruske Federacije BiH.

“Ambasada izražava zabrinutost i duboko razočarenje zbog ovog incidenta”, navedeno je u saopćenju Ambasade Ruske Federacije.

Uslijedile su osude i iz SNSD-a, ali to u konačnici nije promijenilo odluku o  Prilepinu koji je trebao pružiti podršku Miloradu Dodiku tokom predizborne kampanje. Uglavnom, izbori su održani u oktobru 2018. godine i ruska akcija imala je polovičan uspjeh. Milorad Dodik je postao član Predsjedništva BiH, ali Dragan Čović – nije. Utjehu mu je, petnaest dana nakon izbora, a prije inauguracije novog saziva Predsjedništva pružio ruski ambasador Petr Ivancov.

“Hrvatski član Predsjedništva Dragan Čović i ambasador Ruske Federacije u BiH Petr Ivanvoc usaglasili su se tokom sastanka u Mostaru da je neophodno nastaviti podršku očuvanju načela konstitutivnosti sva tri naroda u BiH, kao temelja Dejtonskog mirovnog sporazumai cjelovite i suverene BiH”, saopćeno je 4. oktobra 2018. godine iz Čovićevog kabineta.

ORBAN KAO INSPIRACIJA

Nakon što je formalno predao dužnost u Predsjedništvu BiH, Dragan Čović je u decembru 2018. godine otputovao u Budimpeštu gdje se susreo sa Viktorom Orbanom, mađarskim premijerom koji ne skriva svoje dobre veze sa Ruskom Federacijom. Čović je Orbana informisao o izborima u BiH.

“Uprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ osvojili među Hrvatima u BiH, zbog neustavnog i nedemokratskog izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva BiH. Time je nepotrebno stavljen pritisak na političke odnose u BiH, te nužnost izmjena izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala”, kazao je Čović mađarskom premijeru.

“Vladimir Putin mi je izvor inspiracije”, jedna je od najpoznatijih izjava mađarskog premijera Viktora Orbana.

A Viktor Orban je izvor inspiracije liderima Zapadnog Balkana. Tako, barem, u svom intervjuu za Slobodnu Evropu tvrdi Alijaksej Kazarski, istraživač Comenius Univerziteta u Bratislavi. Uistinu, lideri zemalja bivše Jugoslavije vole Orbana. Jedan od njih je i aktualni slovenački premijer Janez Janša, lider desničarske slovenačke partije SDS.

Dijana Đuđić je bosanskohercegovačka državljanka porijeklom iz Prijedora. Krajem 2018. godine mediji u Sloveniji su objavili da je “posudila” Janšinom SDS-u 450 hiljada eura za predizbornu kampanju. Nakon izbijanje te afere, novac je vraćen, a ključnu ulogu u svemu je imao osuđivani slovenački perač novca Rok Snežič, koji je, dok je bio u zatvoru, dijelio ćeliju sa Janezom Janšom.

Nakon izlaska na slobodu, Snežič je veči dio svog života provodio u Banja Luci, gdje je, prema dokumentaciji sigurnosnih službi koje su u posjedu Žurnala,  poslovao sa osobama bliskim SNSD-u Milorada Dodika. Između ostalog je zabilježeno da je Snežić više puta prelazio granicu sa Srbijom, a jedanput je s njim u autu bila Dijana Đuđić, donatorka Janšine partije.

PRANJE NOVCA

Na zahtjev slovenačkih istražnih organa, Državna agencija za istrage i zaštitu BiH – SIPA provjerila je poslovanje Dijane Đuđić, te je protiv nje u maju 2019. godine podnesen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu pranje novca i utaja poreza. Žurnal je uspio doći do najbitnijih detalja ovog izvještaja.

Istragom je utvrđeno da je Dijana Đuđić preko svojih računa “oprala”       najmanje 14 miliona eura. Novac joj je uplaćivan sa računa iz Mađarske, Austrije i Slovačke. Preko kompanije Romis Slovakia uplaćeno joj je 9,4 miliona eura. Sa računa firme Varteck Szolgaltato bila je uplata u iznosu od 2,8 miliona eura. Novac je dalje prebacivan u Sloveniju i njime je, sumnjaju policijske agencije, vjerovatno raspolagao Janšin prijatelj Rok Snežič. Novinar Žurnala zatražio je intervju od Roka Snežiča, ali je on zauzvrat tražio novac, poručivši na kraju da mu u Republici Srpskoj niko ništa ne može. Unatoč tome što je povezan sa pranjem novca i nelegalnim djelovanjem, Snežič nikad nije protjeran iz BiH. Također, Tužilaštvo BiH nikad nije podiglo optužnicu protiv Dijane Đuđić i njenih saradnica – Jelene Sladojević i Tanje Subotić-Došen. Ni istraga o donaciji 450 hiljada eura za stranku Janeza Janše u BiH nije rezultirala optužnicom Tužilaštva BiH kojim rukovodi bosanskohercegovačka i hrvatska državljanka Gordana Tadić koja je u rodbinskim vezama sa potpredsjednikom HDZ-a BiH – Mijom Krešićem, koji je bio akter afere SOA.

VRBOVANJE SELEFIJA

Naime, bosanskohercegovačke sigurnosne agencije su sredinom 2019. imale na raspolaganju informaciju da su službenici hrvatske SOA-e vrbovali pripadnike selefijskog pokreta u BiH da rade za tamošnju obavještajnu službu, a od jednog od njih je traženo da eksploziv i oružje prebaci u blizini jednog mesdžida u Zenici. Kontakte sa slefijom iz BiH Harunom Čelenkom, od kojeg je traženo prebacivanje oružja u Zenicu, potvrdio je i sam direktor SOA-e, Daniel Markić.

“Mi smo sa H.Č. razgovarali. Mi znamo ko je on”, kazao je Markić nakon izbijanja afere.

Međutim, Tužilaštvo BiH je ekspresno odbacilo sve te navode, te donijelo naredbu o neprovođenju istrage. U kompletnu priču bili su se uključili u slovenački mediji, a priču koju su pripremali novinari POP TV-a pokušao je zaustaviti pater Ivan Tolj, vlasnik Večernjeg lista i blizak prijatelj direktora SOA-e Danila Markića i potpredsjednika HDZ-a Hrvatske Milijana Vase Brkića.

“Vlada pita možete li to riješiti. Isplatit će vam se”, kazao je Pater Tolj u teleonskom razgovoru sa jednim od direktora multinacionalne medijske kompanije.

U telefonskom razgovoru kojeg je u proljeće 2019. godine emitovala slovenačka POP TV Ivan Tolj navodi da su priče o djelovanju SOA-e plasirane iz BiH, preko portala Žurnal. Hrvatski zvaničnici i dio tada slovenačke opozicije okupljene oko Janše u medijima su počeli iznositi podatke da je Paterov razgovor snimila slovenačka obavještajna služba SOVA. Nakon toga, u medijima bliskim Janezu Janši se objavljuje afera “Lijepa N”, tokom koje mediji bliski desničarskom SDS-u optužuju slovenačkog premijera da je zloupotrebljavao obavještajnu službu SOVA. Tada na scenu stupa parlamentarna Komisija za nadzor javnih službi Slovenije kojom je predsjedavao Janšin prijatelj i politički saveznik Matej Tonin.

Tzv. KNOVS započinje kontrolu u SOVA-i, te konstatiraju da je slovenačka obavještajna služba nezakonito djelovala tokom arbitraže Hrvatske i Slovenije u vezi Piranskog zaljeva. Iako je izvještaj tajnog karaktera, 22. novembra 2019. godine ga objavljuje zagrebačko izdanje Večernjeg lista koji je u vlasništvu Ivana Tolja, bliskog HDZ-ovima Hrvatske i BiH.

Prije same objave Izvještaja u Večernjem listu, Tonin je, u svojstvu predsjednika Nove Slovenije boravio u Hrvatskoj, na kongresu Evropskih pučkih stranaka, kojem su prisustvovali i visoki zvaničnici HDZ. Upravo su slovenački mediji u Toninovom boravku u Zagrebu vidjeli zavjeru, navodeći da postoji visok stepen vjerovatnoće da je on izvještaj o radu SOVA-e predao Večernjem listu.

“SOVA okrivila Tonina za otkrivanje slovenskog varanja u arbitraži”, odgovorio je Večernji list u svom izdanju od 26. novembra 2019. godine, navodeći i da slovenačka služba ruši Janeza Janšu.

Upravo je Paterov Večernji list bio glavni medij koji je radio na diskreditaciji ključnog svjedoka i u slučaju SOA, odnosno bh. selefije Haruna Čelenke koji je svjedočio da su hrvatski obavještajci od njega tražili da prebaci eksploziv u mesdžid u BiH.

“Ključni svjedok za optužbe iz BiH – radikalni islamist iz Zenice”, objavio je Večernji list 27. aprila 2019. godine.

OBUSTAVE ISTRAGA

Tužilaštvo BiH, već smo naveli, istragu u ovom slučaju nije željelo voditi, Na čelu Tužilaštva je Gordana Tadić koja se netom prije izbijanja afere SOA- susrela sa – Petrom Ivancovom. Ambasador Ruske Federacije u BiH nakon izbijanja afere SOA, pružao je podršku radu pravosuđa, a ključna podrška je pružena i predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji, nakon afere“potkivanje” koju je objavio Žurnal, a čiji je glavni akter bio šef bh. pravosuđa zbog čega je tražena njegova smjena.

“Vidio sam snimak. Nisam istražilac niti sudija. Koliko znam Tegeltija  je dao objašnjenje šta se vidi na snimku, i njegovo objašnjenje je prihvaćeno na Disciplinskoj komisiji. Imam neke sumnje što se tiče izvora ovog snimka. Upoznat sam sa izvorima Žurnala. Što se mene tiče, portal Žurnal nije kredibilan. Jednostavno, bilo je nekoliko situacija kada se gospodin Avdić, novinar Žurnala, upleo u unutrašnje političke postupke i procese. Sjećate li se afere sa hrvatskom obavještajnom agencijom. On je nekako uspio da pomiješa sve i kaže da se ovaj slučaj desio nekoliko sedmica nakon što se ruski ambasador sastao sa Gordanom Tadić i da smo isplanirali ovo. To je glupost. Kako ja sada mogu vjerovati tom portalu”, kazao je ruski ambasador Petr Ivancov, gostujući 10. juna 2019. godine na televiziji N1.

Tri dana ranije, Ambasada Ruske Federacije u BiH je izdala saopćenje za javnost u kojem je iskazala “neprijatno iznenađenje izjavom OHR-a u vezi s pokušajima potkopavanja ugleda pravosudnih tijela BiH, odnosno VSTV-a i njegovog predsjednika. OHR je, podsjećamo, kritikovao rad pravosuđa nakon izbijanja afere potkivanje u kojoj Milan Tegeltija u kafani dogovara rješavanje krivičnih predmeta, nakon čega posrednik uzima novac od oštećenog.

“Umjesto da podrži nezavisnost ovih institucija, OHR je odlučio da izvrši pritisak na organe vlasti suverene BiH putem bahatog miješanja u njihov rad i nametanja vlastitog viđenja kako da se riješi pitanje. Pozivamo pravosudna tijela BiH da na odgovoran, profesionalan i nezavisan način, bez straha i uplitanja izvana, obavljaju svoju djelatnost propisanu Ustavom”, navedeno je u saopćenju ruske Ambasade, objavljenom 7. juna 2019. godine.

Osim Ambasade Ruske Federacije, podršku VSTV-u i pravosuđu pružili su zvaničnici Dodikovog SNSD-a i Čovićevog HDZ-a BiH. Zauzvrat, od dolaska Gordane Tadić nije procesuiran nijedan predmet u vezi sa kriminalom koji se dovodi za zvaničnicima ove dvije političke partije. Slučaj – ilegalno prijavljivanje birača u Hrvatskoj, odnosno izborna krađa.

“Imali smo dva predmeta, jedan je okončan”, reći će Gordana Tadić novinarima Žurnala.

Na pitanje – kako su okončani ti predmeti koji se odnosi na izbore, Tadićeva je odgovorila: obustavom istrage.

VRLO MALO UTICAJA, NA ŽALOST

Izborne krađe, odnosno fiktivne registracija birača, dakle, neće biti procesuirana. Iza tog procesa, već smo naveli, bili su zvaničnici dva HDZ-a Dragan Čović i Milijan Vaso Brkić. Oni su, zajedno sa Milanom Bandićem, bili na sastanku u Trogiru gdje su dobili upute od ruskog obavještajca Nikolaja Patruševa.

Iako hrvatska SOA sve negira, događaji koji su uslijedili nakon majskog sastanka 2018. godine u Trogiru govore mnogo toga.

Milan Bandić je u novembru iste godine u Kremlju od Vladimira Putina dobio odličje – čuvar odnosa sa Rusijom. Brat Milijana Brkića, Jozo Brkić, pozivan je kao gost na biznis forume u Rusiju.

Vladimir Putin odlikuje Milana Bandića

Dragan Čović je u februaru ove godine bio gost Valentine Matvijenko, predsjednice Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije. Nakon toga je gostovao na Državnom moskovskom institutu za međunarodne studije u svojstvu akademika Međunarodne inženjerske akademije iz Moskve, čiji je član postao bez ijednog relevantnog naučnog rada.

Tokom posjete Rusiji, Čović je za dnevni list Rossiyskaya Gazeta dao intervju u kojem je kazao: “Nažalost, u BiH ima vrlo malo ruskog uticaja”.