“Otvorit ću im istragu”, reći će Gordana Tadić svojim saradnicima nedugo nakon što je zaprimila kovertu od Ureda disciplinskog tužioc VSTV-a.
Tri dana kasnije, Boris Grubešić je žurno pozvao Radončićev osobni Avaz i Miralem Aščić je potpisao novi tekst.
“Avaz saznaje: Tužilaštvo BiH formiralo predmet protiv glavne disciplinske tužiteljice Alene Kurspahić – Nadarević”, glasila je vijest objavljena na portalu Avaza u petak, nešto iza 14 sati.
Četiri sata prije toga, isti potpisinik je na istom je portalu objavio tekst prenesen iz printanog izdanja Dnevnog avaza. Pod markicom “afere” Avaz se pita “koga štiti disciplinska tužiteljica” i navodi da discilplinska istraga protiv predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca traje već godinu”.
A disciplinska “istraga” je, inače, protiv Ranka Debeveca pokrenuta na osnovu anonimne prijave publikovane baš Avazu i prezentirane na konferenciji za medije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika.
No, vratimo se glavnoj državnoj tužiteljici Gordani Tadić i njenom naglom saopćenju da je “formiran predmet protiv glavne disciplinske tužiteljice Alene Kurspahić”.
“Možemo odgovoriti da u Tužiteljstvu BiH ima više otvorenih predmeta, formiranih na temelju prijava od različitih podnositelja, protiv glavne disciplinske tužiteljice Alene Kursaphić -Nadarević, kao i zamjenika i pojedinih disciplinskih tužitelja u Uredu disciplinskog tužitelja u VSTV BiH”, saopćio je za “Avaz” Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva.
Situacija je, ukratko, ovakva. Izvjesni Suad Arnautović, inače poznanik bivše potpredsjednice VSTV-a Ružice Jukić, podnio je brojne prijave protiv Ureda disciplinskog tužioca i Alene Kurspahić. Postupajuća tužiteljica u jednom od tih predmeta je donijela odluku o neprovođenju istrage. No, Arnautović je uputio pritužbu Glavnoj državnoj tužiteljici i Gordana Tadić je “razmatrala”. Onda je početkom ove sedmice UDT zatražio izjašnjenje od Gordane Tadić u vezi sa zloupotrebama u Tužilaštvu BiH a koje se odnose na dodjele predmeta. Glavna državna tužiteljica je, potom, u četvrtak na svoj sto stavila spise Tužilaštva BiH protiv Ureda disciplinskog tužioca i pozvala najmanje pet tužilaca u svoju kancelariju kako bi primijetili taj predmet. Dan kasnije već je preko Avaza javnost obaviještena da je otvoren predmet protiv Ureda disciplinskog tužioca. A evo zbog čega.
Prema Zakonu o državnoj službi BiH, svaki državni službenik protiv kojeg je donesena naredba o provođenju istrage mora biti suspendovan. S obzirom na to da su disciplinski tužioci državni službenici, to se odnosi i na njih. Dakle, ukoliko Gordana Tadić donese naredbu o provođenju istrage protiv nekog od disciplinskih tužilaca, odmah će biti suspendovani. Upravo je to razlog zbog kojeg glavna državna tužiteljica obavještava javnost da je “formirala predmet” protiv UDT-a. Narodba o provođenju istrage još nije formalno donesena. Ali “formiranjem” predmeta protiv glavne disciplinske tužiteljice i njenih podređenih, šalje se poruka UDT-u. Ukoliko podignu tužbu protiv Gordane Tadić – slijedi im istraga i suspenzija.
Znate li, možda, ko je Konstantin Malofeev? Haj'mo objektivno, malo vas je koji znate. Za Vladislava Filippova još manje vas je čulo. Možda vam je malo zvučnije ime Zahar Prilepin, ali bez guglanja ćete se teško sjetiti ko je. Dobro, za Aleksandra Zaldostanova Doktora ste, sigurno, čuli. Još kada vas podsjetim da je on vođa Noćnih vukova, nećete imati nikakvu dilemu.
Da ukratko pojasnim – Konstantin Malofeev je ruski oligarh koji je finansirao ruske paravojne formacije u Ukrajini. Na crnoj je listi SAD-a i Evropske unije. Odlukom direktora Obavještajno sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića u maju 2018. godine mu je zabranjen ulazak u BiH.
Vladislav Filippov je oficir ruske vojne obavještajne službe GRU. Prvo je službovao u Albaniji odakle je, nakon slučaja Skripal, protjeran. Kasnije je trebao doći u BiH, u Ambasadu Ruske Federacije da bude vojni ataše. Nije došao. Zabranjen mu je ulazak odlukom direktora Obavještajno sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića.
Aleksandar Zaldostanov je vođa Noćnih vukova Vladimira Putina. Na crnoj je listi SAD-a i EU. Zabranjen mu je ulazak u BiH odlukom direktora Obavještajno sigurnosne agencije BiH.
Nakon što je ovim ruskim agentima i milijarderima zabranio ulazak u BiH – direktoru OSA-e Osmanu Mehmedagiću su institucije Republike Srpske poništile diplomu. Sud je kasnije poništio rješenje o poništavanju diplome, ali koga briga. Istovremeno, Tužilaštvo BiH je podiglo tri optužnice protiv Mehmedagića. Sud BiH je odbio sve tri, ali zar je to uopće bitno.
Za to vrijeme je „sarajevska elita, koju su, u pauzama TV kuhara, podržavali ambasadori Eric Nelson i Matthew Field, ismijavala direktora OSA-e. I sve one koji su govorili i upozoravali na opasnost od štetnog ruskog uticaja.
„Pretjeruju“, reći će usaglašeni federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara i Senad Hadžifejzović, “s pričama o štetnom ruskom uticaju”.
„Okrenimo se“, objasnit će u kontekstu NATO integracija Sabina Ćudić „onim stvarima oko kojih u ovoj državi postoji konsenzus“
Smijali su se pobornici te politike i kada je Nenad Stevandić u javnost plasirao izmišljenu aferu Ušće i kada su Damir Bećirović i Sadik Ahmetović jedini u parlamentarnoj Komisiji za nadzor nad radom OSA-e stali u zaštitu bh. obavještajne agencije.
Smiješno je bilo i kada je bivši ruski ambasador Petr Ivancov na N1 rekao da „Avdo Avdić nije vjerodostojan novinar“. Smiješno je i kada državni tužilac Oleg Čavka pita novinara „odakle mu informacije o ruskom uticaju“. I kada je rusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo da Istraga.ba. zurnal.info i Slobodna Bosna šire „lažne vijesti. Šutili su tada, kao i u prethodnim slučajevima, ambasadori vodećih članica NATO-a. Jer njima je bitnije, na Matta Fielda mislim, da li je neki NN montažer distribuirao fotomontažu analitičarke Ivane Marić.
Presmiješno je, naravno, i to što kolega Slobodan Vasković živi izvan države zbog svojih, pored ostalog, tekstova o ruskom uticacaju i to što “proNATO” ambasade daju podršku (svakojaku) autorima “dosjetki”, “doskočica” i još kojekakvih “ispuhanih” gluposti.
Kada su Richard Kraemer, Reuf Bajrović i Emir Suljagić napisali izvještaj o ruskom uticaju u BiH za The Foreign Policy Research Institute to nije bio povod za svakodnevne novinarske priče u BiH. Mnogo je bilo bitnije šta o svim problemima u ovoj državi misle režiseri Haris Pašović i Dino Mustafić, eksperti sa istoriju, geografiju, gopolitiku, politiku, izborni zakon, ustavno pravo, vakcinaciju, koronavirus, zdravstvo i sve ono o čemu, realno, pojma nemaju. O onome što itekako dobro znaju, kultura i umjetnost, najmanje su govorili.
Za to vrijeme su proruski kriminalci iz Srbske časti, poput Igora Bilbije, na N1 televiziji su predstavljani kao humanitarni radnici. Prostor u sarajevskim medijima su dobijali proruski eksperti za sigurnost poput Predraga Ćeranića i Nenada Stevandića. I predstavljani su vjerodostojnijim sagovornicima od onih koji su upozoravali na prikrivene ruske operacije.
Danas, kada Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu otvoreno prijeti, samozvani „eksperti“ su počeli da upozoravaju na „štetni ruski uticaj“. A Rusi nisu ništa novo rekli. To govore još od 2015. godine. I šaljući Filipova, Malofeeva, Prilepina i Zaldostanova u misiju u BiH pokazivali su svoje namjere.
Kada su Željko Komšić i Šefik Džaferović odbili primiti ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova zbog vrijeđanja BiH, oduševljenje je trajalo samo 24 sata. Poslije toga su ih već optuživali da ćemo zbog njih ostati bez plina. I da je njihova priča o NATO-u besmislena jer se trebamo posvetiti kontejnerima u Radićevoj ulici.
Na plinske priče Almira Bećarevića i rukovodstva BH Gasa se niko godinama ne osvrće. A bitne su, itekako su bitne i određuju energetsku budućnost ove države. Samo je za “twitter zajednicu” bilo bitnije kakav će Facebook status napisati Elmedin Konaković, šta će reći i koga će otpustiti Sebija Izetbegović, kome kakvu poruku poslati Haris Zahiragić i sve to, onda, “duhovito” prokomentarisati Srđan Puhalo. Zapravo, sve što je bilo ozbilno – ismijavano je. Tako su završavali i svi oni koji su javnost upozoravali na te ruske operacije. Ili su ismijavani ili procesuirani. I nikad nisu dobili nijedan jedini twitt podrške od ambasadora vodećih članica NATO-a fasciniranih – influenserima.
Kompanija Krajinagroup d.d. Banja Luka predala je zahtjev za registraciju vakcine Sputnik V, potvrdio je za Istraga.ba direktor Agencije za lijekove BiH Aleksandar Zolak.
To bi, ne potpiše li federalni ministar zdravlja Vjekoslav Mandić u petak zahtjev za interventni uvoz ove vakcine protiv koronavirusa, moglo spriječiti Federaciju BiH da preko kompanije Medimpex Sarajevo uveze 500 hiljada doza Sputnik V.
“Onog trenutka kada veleprometnik registruje određeni lijek, postaje zastupnik tog lijeka na tritoriji BiH. A sve dok postupak registracije ne bude okončan, postoji mogućnost interventnog uvoza”, kazao nam je Zolak.
Vakcina Sputnik V nije registrovana u BiH. To znači da bi do momenta registracije Federacija mogla uvesti naručenih 500 hiljada doza na osnovu “interventnog uvoza”.
“S obzirom na to da je situacija sa koronavirusom, mi ubrzavamo procedure registracije. Možda nekih deset dana je potrebno za registraciju”, rekao je Zolak.
Toliko je, dakle, ostalo vremena Federaciji da uveze 500 hiljada naručenih vakcina Sputnik V. U Vladi FBiH su nam rekli da će u petak uputiti dokumentaciju Agenciji za lijekove. Međutim, direktor Agencije kaže da su u 90 posto slučajeva do sada vakcine uvožene na osnovu “interventnog neregistrovanog uvoza” koja su odobravala entitetska ministarstva zdravstva. Pojednostavljeno, federalni ministar zdravstva Vjekoslav Mandić može potpisati dozvole za “interventni uvoz” vakcina sve dok Agencija za lijekove BiH ne odluči po zahtjevu Krajinagroupe.
“Ukoliko bi se na taj način uvezle vakcine, ostaje još obaveza da se uzorci pošalju na analizu u Agenciju za lijekove i da se nakon kontrole kvaliteta eventualno izda dozvola za upotrebu”, pojasnio je direktor Agencije za lijekove BiH.
Medimpex se obavezao da će isporučiti prvih 100 hiljada vakcina tri dana nakon potpisivanja ugovora, odnosno nakon predaje akreditiva. Preostalih 400 hiljada bilo bi isporučeno u roku od dvije ili tri sedmice. Tu se sada javlja drugi problem. Isporuka prvih 100 hiljada možda i bude završena do odluke Agencije po zahtjevu Krajinagroupa. Ali šta će se desiti sa preostalih 400 hiljada doza koje, evidentno, ne mogu biti isporučene prije nego Krajinagoup postane i formalni uvoznik vakcine Sputnik V. Postoji mogućnost da ministar Mandić odmah izda dozvolu za interventni uvoz svih 500 hiljada doza. No, kako kako će onda preostalih 400 hiljada doza dobiti upotrebnu dozvolu ukoliko ih uvozi kompanija koja nije zastupnik na teritoriji BiH.
Istraga.ba je prošle sedmice objavila da pojedini ministri iz Vlade Republike Srbije vrše pritisak i na čelnike firme “Krajinagroup” iz Banja Luke. Naime, ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović posljednjih je dana pokušavao ubijediti zvaničnike u Srbiji i RS-u da po svaku cijenu spriječe uvoz ruskih vakcina u Federaciju.
“To je protiv interesa Republike Srpske”, kazao je na nekoliko adresa ministar Popović, inače nosilac Ordena prijateljstva za poseban doprinos u razvoju ekonomskih i društvenih veza Srbije i Rusije koji dodjeljuje predsjednik Ruske Federacije.
Upravo na ruskim portalima u Srbiji početkom ove sedmice su se pojavili tekstovi koji problematiziraju uvoz vakcine Sputnik V u Federaciju BiH.
Članovi Centralne izborne komisije BiH neće biti u Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona, odlučio je Kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Umjeto toga, “samo u slučaju potrebe bit će angažirani eksperti iz CIK-a”, potvrđeno je iz Kolegija. Eksperti neće redovno učestvovati u radu niti će imati pravo glasa.
To, zapravo, znači da Kolegij oba doma PSBiH nije ispunio zahtjev Ambasade SAD-a koja je insistirala da Centralna izborna komisija BiH bude uključena u Interresornu radnu grupu za izmjene Izbornog zakona BiH. Protiv uključivanja članova CIK-a u IRG glasali su članovi HDZ-a BiH i SNSD-a.
“Čut će se ovih dana od predstavnika međunarodnih administracija da oni podupiru Povjerenstvo kao legitimno tijelo. No, ja sam svima, bez iznimke, rekao kako je SIP (Središnje izborno povjerenstvo) kao institucija prevažan, ali da ljudi koji sjede tamo ne ispunjavaju ni minimum uvjeta”, kazao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Podjetimo, specijalni predstavnik SAD-a za Zapadni Balkan Matthew Palmer tokom razgovora sa Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom je kazao da CIK treba biti uključen u rad Interresorne grupe. Taj zahtjev je, međutim, ostao neispunjen. Čanovi CIK-a neće biti dio Interresorne radne grupe koju će činiti po tri predstavnika Vijeća ministara BiH, Predstavničkog doma i Doma naroda BIH. Do sada je predloženo šest kandidata. Dom naroda BiH za sada je kandidirao Sredoja Novića, Barišu Čolaka, i Muniba Jusufovića. U ime Predstavničkog doma u Interresornoj radnoj grupi bi trebali biti Alma Čolo, Snježana Novaković-Bursać i Borjana Krišto. Vijeće ministara još nije odredilo svoje kandidate.
U kojem pravcu bi izmjene izbornog zakona trebale ići u u Neumu je najboilje precizirao lider HDZ-a Dragan Čović.
“Nama treba Izborni zakon koji će zajamčiti, kada je u pitanju hrvatska strana, legitiman izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH te legitiman izbor 17 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH”, kazao je Dragan Čović.
Dakle, Čoviću i HDZ-u je prioritet zadržati dvotrećinsku većinu u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH čime bi imali apsolutnu kontrolu prilikom formiranja Vlade FBiH i imenovanja delegata u Domu naroda BiH.
Prema nezvaničnim informacijama Istrage, dio međunarodne zajednice razmatrao je mogućnost da se, zbog izbacivanja CIK-a, i oni povuku iz Interresorne radne grupe o izmjenama izbornog zakona. Međutim, takva odluka najvjerovatnije neće biti donesena. CIK će biti izbačen, a predstavnici međunarodnih institucija će nastaviti da pružaju podršku Interresornoj radnoj grupi.
Koliko ste samo puta od stranih diplomata čuli termin – transparentnost? Ili, recimo, sintagmu – “jasno definisane procedure”? O otvorenosti, solidarnosti i još o mnogo čemu pričali su nam svakodnevno u zakupljenim terminima na lokalnim televizijama.
Sve to, naravno, ima smisla dok su takozvani – “mirnodopski uslovi”. Ali onog trenutka kada je koronavirus krenuo u ofanzivu na Berlin i Brisel, sve je nestalo.
“Švedska firma Mölnlycke potvrdila je danas ono o čemu se spekuliralo posljednjih dana – Francuska je zaplijenila nekoliko miliona maski i rukavica koje ova kompanija uvezla iz Kine, a bile su namijenjene za Italiju i Španjolsku koje su najteže pogođene koronavirusom”, glasila je vijest objavljena 3. aprila prošle godine.
Tako u kriznim situacijama izgleda evropski termin – transparentnost. Razbojništvo u skladu sa modernim EU procedurama.
Termin solidarnost možda su najbolje objasnili čelnici pet siromašnijih članica EU.
“Čelnici Austrije, Bugarske, Latvije, Slovenije i Češke su, u pismu upućenom dužnosnicima EU-a, poručili kako smatraju da bi sadašnji sistem “mogao nastaviti stvarati i produbljivati velike razlike među državama članicama do ovog ljeta, pri čemu bi nekima među njima bilo omogućeno postizanje kolektivnog imuniteta u nekoliko sedmica, dok bi ostale države mogle daleko zaostajati za njima”, glasila je vijest objavljena prošle subote.
Autrijski kancelar Sebastian Kurz dan ranije je dodao i da se doze vakcina ne dijele proporcionalno među zemljama članicama EU-a te da se dodatni ugovori o opskrbi vakcinom dogovaraju kao rezultat netransparentnih pregovora među čelnicima EU-a.
E, tako danas izgleda i zvuči transparentni i službeni Brisel koji je, recimo, odlučio da Danska i Nizozemska mogu dobiti više vakcina od Hrvatske i Bugarske. Ukratko, neki su, ipak, “jednakiji”.
Bosna i Hercegovina nije članica EU, ali je donošenje odluka na državnom i federalnom nivou otprilike kao u Briselu. Siromašna smo država i, logično, uklapamo se Covax program. Obećali su nam u januaru isporučiti vakcine koje smo platili u decembru. Nismo ih dobili. Onda su nam rekli februar. Sada je već mart ali nijedna vakcina po Covaxu nije došla u BiH. Tako, otprilike, izgleda evropska solidarnost. Ako upitate neke od “analitičara opće prakse” kako gledaju na ovaj odnos bogatog Zapada prema siromašnom Balkanu, neće vam reči ništa. No, kada Vučić podijeli svim državama u regiji po 5000 vakcina, reći će da smo poniženi. Zašto? Evropa nam nije dala ništa. Vučić nam je dao 5000. Iz Brisela nismo dobili nijednu plaćenu vakcinu, a Slovenci su nas pogurali sa 4800 doza. Kada su trojica članova Predsjedništva BiH napokon usaglašenih stavova otišla u Tursku, dobili smo 30 hiljada doza. Ko nam je pomogao tokom ovog tržišnog ludila? Malo Srbi, malo Turci i malo Slovenci. I niko više. Ujedinjena i transparentna Evropa se fokusirala na to da u Sarajevo donese – Izborni zakon. Ako ostane još neko živ da bira.
Vlada Federacije BiH naložila je u utorak navečer direktoru Zavoda za javno zdravstvo FBiH da u srijedu zaključi ugovor sa kompanijom Medimpex za nabavku 500 hiljada vakcina Sputnik V. Ranije tog dana Ad Hoc komisija dostavila je Vladi FBiH informaciju sa sjednice održane u utorak popodne kada su razmatrane sve ponude za nabavku vancina. Tri ponude, Bosnalijek, MGM Farm i Krajinagroup, ocijenjene su kao nepotpune. Jedina potpuna ponuda je ona koju je dostavila firma Medimpex. Nekoliko farmaceutskih kompanija je odustalo nakon što im je Zavod za javno zdravstvo FBiH dostavio uslove za nabavku vakcina. Ovo je dio izvještaja Ad Hoc Komisije koji je u posjedu Istrage.
Firma Medimpex ponudila je nabavku 500 hiljada vakcina Sputnik V uz obavezu da u roku od tri dana od potpisivanja ugovora isporuči 100 hiljada. Ove bi vakcine trebale biti nabavljene preko srbijanskog državljanina Nikole Lakušića kojeg je Ruski Investicijski fond ovlastio za prodaju vakcina na teritoriji bivše Jugoslavije. Preostalih 400 hiljada doza bilo bi isporučeno u roku od tri sedmice. Ukupna cijena dvije doze je 28,85 eura.
Bosnalijek d.d. Sarajevo je ponudio je vakcine AstraZeneca-Oxford. Interventno bi mogli isporučiti 5000 doza, dok bi kasnije mogli isporučiti minimalno 200 hiljada doza. Jedna doza bi koštala 31,41 KM.
Osim Bosnalijeka, ponude su još dostavili MGM Farm i Krajina Group. Njihova dokumentacija, kao i Bosnalijekova, nije potpuna. Što i ne čudi. Istraga.ba je u posjedu dokumenta Zavoda za javno zdravstvo FBiH kojim rukovodi Davor Pehar i potpuno je jasno zbog čega veći dio farmaceutskih kompanija nije uspio ispuniti uslove u ovako kratkom roku. Ovo su propisani uslovi koji su trebali biti dostavljeni uz ponudu.
Kao što se može vidjeti, Zavod je obavijestio kompanije da AstraZeneca ne može biti dio ponude jer je ranije ta institucija suspendovala Oxfordove vakcine. Ipak, konačna odluka o vakcinama AstraZeneca bit će donesena u četvrtak.
Ako bismo istakli i detaljno obradili sve blokade koje je u proteklih deset godina koristio HDZ Dragana Čovića, ovo bi bio feljton. Stoga smo se odlučili samo podsjetiti na najbitnije slučajeve koji dokazuju na koji način funkcionira politika Hrvatske demokratske zajednice BiH. Od vakcina – do CIK-a. Od Vijeća za vitalni nacionalni interes do izbora delegata u Domu naroda. Slijedi kratki pregled.
Nabavka vakcina
“Ja mislim da moramo zaštiti gospodina Pehara i njegovu porodicu od medijskih napada”, kazao je u ponedjeljak navečer na sjednici Vlade FBiH federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara.
Istakao je da je direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH Davor Pehar “častan čovjek” i da ne zaslužuje ovakav tretman u javnosti.
Podsjećamo, HDZ-ov direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH krajem je prošle sedmice otišao u izolaciju, ustvrdivši da on ne želi potpisati ugovore sa dobavljačima vakcina protiv COVID-a 19, jer “ne želi u zatvor”. Tek kada mu je zaprijećeno smjenom i kada mu je naloženo da Zavod radi i tokom vikenda, počelo se s prikupljanjem dokumentacije. Za to vrijeme, mediji bliski HDZ-u i SBB-u počeli su vršiti pritisak veleprometnike, navodeći da MGM Farm iz Kaknja i Krajinagroup isporučuju vakcine po cijeni većoj od tržišne.
Već u subotu vlasnik MGM Farma – Mensur Mušija potvrdio je za Istraga.ba da zbog medijskog razmišlja o odustajanju od nabavke ruskih vakcina Sputnik V. I tako je, vjerovatno, propao plan nabavke 200 hiljada vakcina tokom ove sedmice. Sektor zdravstva izgleda ovako – državna ministrica civilnih poslova u čijem je resoru zdravstvo zove se Ankica Gudeljević. Kadar je HDZ-a BiH. Federalni ministar zdravlja je Vjekoslav Mandić. I on je kadar HDZ-a. Direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH je Davor Pehar. Naravno, u pitanju je kadar HDZ-a BiH.
Izbor Živka Budimira i Nermina Nikšića
Sjeća li se neko 2011. godine izbora delegata u Dom naroda Federacije BiH? To je bilo onda kada je u Sarajevu sklopljena koalicija SDP-a i SDA i kada je Narodna stranka radom za boljitak, zajedno sa HSP-om, izrazila spremnost da se formira Vlada Federacije bez HDZ-a BiH i Dragana Čovića. Za to je bilo potrebno šest delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. I bilo ih je. HSP i NSRzB imali su dovoljno ruku da iz Kantona 10 delegiraju jednog Hrvata, što bi, u konačnici, bio šesti delegat u tom Klubu koji bi bio protiv HDZ-a. Dragan Čović je pronašao jednostavno rješenje. Četiri kantona u kojima je HDZ bio vlast (Posavski, Hercegovačko-neretvanski, Zapadnohercegovački i Kanton 10) nisu željeli izabrati delegate u Dom naroda FBiH. Nakon nekoliko neuspješnih konstituirajućih sjednica Doma naroda FBiH, 17. marta je, konačno, za predsjednika Federacije BiH izabran Živko Budimir, a malo zatim za federalnog je premijera imenovan Nermin Nikšić. S obzirom na to da, zbog blokade u četiri kantona, Budimira nije podržalo šest Hrvata iz Kluba tog naroda, reagirala je Centralna izborna komisija BiH (većinu imali HDZ i SNSD) koja je poništila izbor predsjednika Federacije BiH.
„Prva odluka je da se utvrđuje da izbori za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH nisu provedeni u svih 10 kantona u skladu s odrebama Izbornog zakona BiH, te nisu bili ispunjeni ni uslovi za njegovo konstituisanje. Druga odluka je da se poništava izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH iz razloga što smo utvrdili da ovaj izbor u oba doma Parlamenta Federacije BiH nije proveden u skladu sa Izbornim zakonom BiH. I treće su zapravo tri zaključka kojima se kantonalnim skupštinama koje do sada nisu provele izbore nalaže da hitno zakažu sjednicu.“, kazala je tadašnja predsjednika CIK-a Irena Hadžiabdić.
S obzirom na to da HDZ i dalje nije želio sazvati sjednice skupština u kantonima gdje je imao većinu, reagirao je OHR. Odluka CIK-a je suspendovana. Budimir je postao predsjednik, a Nermin Nikšić premijer. HDZ je otišao u opoziciju na nivou Federacije BiH. Tada je Valentin Inzko, zapravo, posljednji put upotrijebio bonske ovlasti kako bi spriječio HDZ-ovu blokadu Federacije BiH.
Blokada Ustavnog suda FBiH
Kako je HDZ BiH bio u opoziciji do izbora 2014. godine, nije bilo opstrukcija prilikom formiranja vlasti nakon tih izbora. Naročito zbog toga što su po nalogu Tužilaštva BiH tokom “opozicijskog mandata” HDZ-a BiH uhapšeni Živko Budimir i Jerko Ivanković Lijanović, zbog čijih su glasova, faktički, HDZ-ovci 2011. godine otišli u opoziciju. Nakon izbora 2014. godine Marinko Čavara je izabran za predsjednika Federacije, a Fadil Novalić za premijera FBiH. No, HDZ taj period koristi za pripremu nove blokade. Božo Ljubić uputio je apelaciju Ustavnom sudu BiH u kojoj je tražio preispitivanje odredaba Izbornog zakona BiH na osnovu kojih se biraju delegati u Dom naroda FBiH. U decembru 2016. godine Ustavni sud BiH djelimično prihvata Ljubićevu apelaciju i poništava odredbe Izbornog zakona koje se odnose na raspored delegata u Domu naroda FBiH. Od tada HDZ insistira isključivo na toj presudi, želeći osigurati 12 ruku u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH čime bi postali vječni i nezaobilazni faktor prilikom formiranja vlasti. Istodobno, Ustavni sud Federacije BiH ostao je bez Vijeća za vitalni nacionalni interes, a predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara ne želi Parlamentu FBiH dostaviti prijedloge za izbor sudija. Zbog čega? Stvar je jednostavna. HDZ je tokom tog mandata imao sigurnih 12 ruku u Domu naroda FBiH, plus rukovodstvo Doma i, ukoliko bi oni pokrenuli pitanje vitalnog nacionalnog interesa u Domu naroda FBiH, Ustavni sud Federacije BiH to ne bi mogao riješiti jer nema popunjeno Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Evo konkretne situacije. S obzirom na to da su odredbe Izbornog zakona BIH o popunjavanju Doma naroda FBiH bile izbrisane, političke partije sa sjedištem u Sarajevu su predložile Zakon o izbornim jedinicama Federacije BiH koji nije osiguravao HDZ-u sigurnih 12 delegata. Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Predstavnički dom FBiH je usvojio 20. juna 2018. godine. Na dnevnom redu Doma naroda Parlamenta FBiH prijedlog ovog Zakona našao se krajem septembra 2018. godine. No, nije usvojen. Tadašnji zamjenik predsjedavajuće Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Drago Puzigaća (SNSD) pristao je zajedno s predsjedavajućom Lidijom Bradarom (HDZ BiH) pokrene pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Sve je upućeno na Ustavni sud FBiH, ali tamo nije mogla biti donesena odluka, jer Marinko Čavara nije dopustio popunjavanje Ustavnog suda, a samim tim i Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa koje bi moglo razmotriti pitanje Zakona o izbornim jedinicama FBiH. HDZ je, na taj način, duplom blokadom ostavio Federaciju bez Doma naroda i mogućnosti da bude izabrana nova Vlada FBiH. Istina, bivši saziv CIK-a u kojem su većinu imali SNSD i HDZ donijeli su Uputstvo o rasporedu mandata u Domu naroda FBiH i na taj su način privremeno riješili popunjavanje ovog Doma. No, ono što je bitno napomenuti, stari saziv CIK-a je, prebacivanjem Hrvata iz Ze-Do u ZHK, omogućio HDZ-u da u “novom sazivu” Doma ima 13 delegata u Klubu Hrvata.
Blokada izbora nove Vlade FBiH
Kako je stari saziv CIK-a omogućio HDZ-u kontrolu Doma naroda FBiH, tako je odgođen i izbor novog saziva Vlade FBiH nakon izbora 2018. godine.
Od izbora 2018. godine prošle su dvije i po godine, a nova Vlada FBiH nije formirana. Formirano je jedino Vijeće ministara BiH gdje je HDZ u vlasti dobio novog partnera u liku i djelima Milorada Dodika.
Blokada budžeta zbog CIK-a
Iako su formirali većinu na nivou BiH, Milorad Dodik i Dragan Čović u izbornoj 2020. godini ostali su bez većine u Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović insistirao na otkazivanju izbora dok ne vrati kontrolu nad CIK-om. U skladu sa Izbornim zakonom CIK je raspirao lokalne izbore za oktobar 2020. godine. No, u trenutku raspisivanja izbora, budžet nije usvojen. HDZ i SNSD su naizmjenično blokirali usvajanje Budžeta BiH i na taj način su natjerali CIK da prolongira izbore. Tek u ljeto 2020. HDZ je pristao da usvoji Budžet i lokalni izbori su u konačnici održani. Istina, ne u oktobru, već u novembru 2020. godine.
Na čelu UIO je kadar HDZ-a BiH Miro Džakula. Mandar mu je istekao u junu 2020. godine. Vijeće ministara BiH nikad nije pokrenulo proceduru za izbor njegovog nasljednika. Bez glasa Vjekoslava Bevande novi direktor ne može biti ni imenovan.
Hrvatski svjetski kongres uputio Senatu SAD-a pismo u kojem upozorava na “islamističkog terorizam u BiH i njegove veze s bošnjačkim-muslimanskim vodstvom u BiH”, potvrđeno je za Istraga.ba u toj organizaciji.
“U vezi samog dokumenta za više informacija možete se javiti dr. sci. Nini Raspudiću, nezavisnom zastupniku u Hrvatskom saboru”, kazali su nam u Hrvatskom svjetskom kongresu.
U odgovoru na naš upit, čelnici HSK-a su nam dostavili i samo pismo koje je upućeno Senatu.
“Kao jednu od prijetnji Hrvatima, posebno Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao najmanjoj od tri nacionalne skupine koje čine Bosnu i Hercegovinu, koja čini ukupno 15% stanovništva te zemlje, prepoznajemo islamistički terorizam koji je u toj zemlji prisutan od 1990-ih. Nažalost, među islamističkim teroristima koji su obučeni u Bosni i Hercegovini bilo je i onih koji su sudjelovali u terorističim napadima 11. rujna, što je jedan od najtragičnijih dana američke povijesti. Neki od njih se danas nalaze u Guantanamu. Uz ovo pismo dostavljamo Vam govor nezavisnog zastupnika u hrvatskom parlamentu prof. dr. sc. Nine Raspudića, koji je vrlo detaljno opisao razvoj islamističkog terorizma u Bosni i Hercegovini i njegovih veza s vodećim bošnjačkim-muslimanskim establišmentom, i prijetnje po Hrvatskoj i Hrvatima kršćanima u Bosni i Hercegovini. Nadamo se kako će Vam ovaj dokument omogućiti jasnije shvaćanje problematike islamističkog terorizma i veza s bošnjačkim-muslimanskim vodstvom, te kako ćete moći biti aktivni po pitanju suzbijanja ove opasnosti”, navedeno je u pismu koje je potpisao Vinko Sabljo, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa.
Kao prilog ovom pismu, Senatu je dostavljen i nedavni govor Nine Raspudića u Saboru tokom kojeg je povezivao BiH sa terorizmom.
“Priča o terorizmu nije nešto što je daleko od nas. Hrvatska, a posebno Hrvati u BiH su već odavno pod udarom islamističkog terorizma. On je započeo još za vrijeme rata u BiH, kad je nekoliko tisuća dragovoljaca iz islamskih zemalja, koje su tada, po afganistanskim veteranima, skupno nazivali mudžahedinima, sudjelovalo na strani bošnjačke Armije BiH. Većina je došla preko Hrvatske za vrijeme početnog hrvatsko-muslimanskog savezništva. Ratovali su u okviru jedinice El Mudžahid Armije BiH i počinili teške zločine, među kojima se ističe ritualno odsijecanje glave zarobljenika, najprije srpskih, a onda, u drugom poluvremenu rata, i hrvatskih. Uz blagoslov tadašnje bošnjačke vrhuške (v.Džaferović) dijeljena su im državljanstva bez nadzora, a dio njih poslije rata ostao je živjeti u BiH, uglavnom u izoliranim zajednicama, gdje su im se pridruživali i neki domaći mladići. Te će zajednice postati rasadnici budućih terorista. Neki od njih marljivo su odrađivali i poslijeratni posao maltretiranja hrvatskih povratnika, pretežno u Srednjoj Bosni, što je u Hrvatskoj uglavnom prešućivano”, naveo je sabornik Raspudić na početku svog govora koji je dostavljen Senatu SAD-a.
Sud BiH odbio je prijedog Tužilaštva BiH da se Fadilu Novaliću i drugim optuženim u predmetu Respiratori odrede mjere zabrane obavljanja dužnosti do okončanja postupka, saznaje Istraga.ba.
“Odbija se, kao neosnovan, prijedlog Tužilaštva BiH za određivanje mjera zabfrane prema optuženima”, navedeno je u Rješenju sudskog vijeća Suda BiH.
U obrazloženju Rješenja navedeno je da “Sudu nisu predočeni dokazi o zloušotrebama javnog prostora” od strane optuženih Fadila Novalića i ministrice finansija Jelke Miličević.
“Samo postojanje pretpostavki da bi takvo postupanje optuđženih bilo moguće nije dovoljno jer Sud ne može samo pretpostaviti takvu mogućnost, već mora imati argumente i dokaze koji ukazuju na postojanje neke objektivne okolnosti ili konkretne i argumentirane radnje i postupaka koji bi bili valjan osnov za određivanje predloženih mjera zabrane u konkretnom slučaju. Pri tome, Tužilaštvo BiH nije, u prilog svojih tvrdnji, Sudu prezentiralo bilo kakve dokaze, već je svoj prijedlog zasnovalo isključivo na pretpostavkama”, piše u Rješenju Suda BiH.
Podsjećamo, Tužilaštvo BiH je prošle sedmice zatražilo da se federalnom premijeru Novaliću i ministrici finansija Jelki Miličević odrede mjere zabrane obavljanja funkcija. Braniteljica ministrice Miličević, Senka Nožica je tada kazala da Tužilaštvo u ovom procesu “nema pravne”, već isključivo “političke ciljeve”.
MUP Republike Srpske namjerava nabaviti protivavionske mitraljeze. Dokazuje to dokumentacija koju je Tehnički remont Bratunac dostavio Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, tražeći izdavanje potrebnih dozvola za uvoz.
TRB je, naime, u decembru prošle godine predao zahtjev za uvoz “daljinski upravljanih borbenih stanica” kalibra 12,7 i 7,62 milimetara.
“Također, dijelovi će biti iskorišteni za ugradnju i instalaciju na višenamjensko multifuncionalno vozilo koje je proizveo Terhnički remont Bratunac, a po obavezama iz kupoprodajnog ugovora sklopljenog između TRB-a i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske od 13. 8. 2019. godine”, navedeno je u izjavi o krajnjoj upotrebi koju je potpisao generalni direktor TRB-a Slavenko Ristić, a koja je Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dostavljena 28. decembra 2020. godine.
U prilogu ovog zahtjeva se nalazi i Ugovor na koji se poziva Ristić, a koji je u ime MUP-a Republike Srpske potpisao ministar Dragan Lukač.
“Ovim ugovorom Prodavac se obavezuje da u roku od tri godine od dana zaključenja i potpisivanja ovog Ugovora proizvede i isporuči, odnosno proda, a Kupac se obavezuje da kupi ukupno osam višenamjenskih oklopnih terenskih multifunkcionalnih vozila DESPOT, opremljenih osnovnom standardnom opremom, bacačem dimnih kutija, i daljinski upravljivom borbenom stanicom”, navedeno je u Ugovoru.
DESPOT je, piše na stranici TRB-a, oklopno, multifunkcionalno terensko vozilo, sa pogonom 4×4, sa pažljivo odabranim, izrađenim i povezanim komponentama. Ovo vozilo je moguće nadograditi sa borbenim stanicama, daljinski ili direktno upravljanim. U novembru prošle godine MUP-u RS su uručena četiri takva vozila, da ministar Dragan Lukač je najavio dodatne isporuke.
No, to i ne bi bilo toliko sporno da TRB nije otkrio pravu namjenu ovih vozila za koje MUP RS tvrdi da služe za “razbijanje protesta”. Na ova vozila TRB i MUP RS žele postaviti teški protivavionski mitraljez kalibra 12,7 miliometara. Da bi se lakše shvatilo o čemu se radi, navest ćemo da je, recimo, jedan od najpoznatijih takvih teških mitraljeza – Browning.
“Mitraljez Browning M2 je namjenjen za uništavanje žive sile, neoklopljenih i lahko oklopljenih vozila, vatrenih tačaka, niskoletećih aviona i helikoptera i manjih plovnih objekata na daljinama do 2000 metara”, navedeno je u opisima ovog mitraljeza kalibra 12,7 milimetara.
mitraljez kalibra 12,7 mm
Postoji,naravno, i ruska verzija tog teškog mitraljeza poznata po imenu DŠK. Kalibar je identičan – 12,7 milimetara. Oba ova mitraljeza koriste vojne formacije i to na oklopnim vozilima. Stoga nije jasno zbog čega MUP Republike Srpske nabavlja “Daljinski upravljane borbene stanice” kalibra 12,7 milimetara.
Prema dokumentaciji koja je u posjedu Istrage, TRB ove borbene stanice nabavlja iz Južne Afrike, od firme Dynateg International PTY.
Za sada je naručen samo jedan mitraljez kalibra 12,7 milimetara. No, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske najavio je dugoročnu saradnju sa Tehničkim remontom iz Bratunca.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
