Ako bismo istakli i detaljno obradili sve blokade koje je u proteklih deset godina koristio HDZ Dragana Čovića, ovo bi bio feljton. Stoga smo se odlučili samo podsjetiti na najbitnije slučajeve koji dokazuju na koji način funkcionira politika Hrvatske demokratske zajednice BiH. Od vakcina – do CIK-a. Od Vijeća za vitalni nacionalni interes do izbora delegata u Domu naroda. Slijedi kratki pregled.
Nabavka vakcina
“Ja mislim da moramo zaštiti gospodina Pehara i njegovu porodicu od medijskih napada”, kazao je u ponedjeljak navečer na sjednici Vlade FBiH federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara.
Istakao je da je direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH Davor Pehar “častan čovjek” i da ne zaslužuje ovakav tretman u javnosti.
Podsjećamo, HDZ-ov direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH krajem je prošle sedmice otišao u izolaciju, ustvrdivši da on ne želi potpisati ugovore sa dobavljačima vakcina protiv COVID-a 19, jer “ne želi u zatvor”. Tek kada mu je zaprijećeno smjenom i kada mu je naloženo da Zavod radi i tokom vikenda, počelo se s prikupljanjem dokumentacije. Za to vrijeme, mediji bliski HDZ-u i SBB-u počeli su vršiti pritisak veleprometnike, navodeći da MGM Farm iz Kaknja i Krajinagroup isporučuju vakcine po cijeni većoj od tržišne.
Već u subotu vlasnik MGM Farma – Mensur Mušija potvrdio je za Istraga.ba da zbog medijskog razmišlja o odustajanju od nabavke ruskih vakcina Sputnik V. I tako je, vjerovatno, propao plan nabavke 200 hiljada vakcina tokom ove sedmice. Sektor zdravstva izgleda ovako – državna ministrica civilnih poslova u čijem je resoru zdravstvo zove se Ankica Gudeljević. Kadar je HDZ-a BiH. Federalni ministar zdravlja je Vjekoslav Mandić. I on je kadar HDZ-a. Direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH je Davor Pehar. Naravno, u pitanju je kadar HDZ-a BiH.
Izbor Živka Budimira i Nermina Nikšića
Sjeća li se neko 2011. godine izbora delegata u Dom naroda Federacije BiH? To je bilo onda kada je u Sarajevu sklopljena koalicija SDP-a i SDA i kada je Narodna stranka radom za boljitak, zajedno sa HSP-om, izrazila spremnost da se formira Vlada Federacije bez HDZ-a BiH i Dragana Čovića. Za to je bilo potrebno šest delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. I bilo ih je. HSP i NSRzB imali su dovoljno ruku da iz Kantona 10 delegiraju jednog Hrvata, što bi, u konačnici, bio šesti delegat u tom Klubu koji bi bio protiv HDZ-a. Dragan Čović je pronašao jednostavno rješenje. Četiri kantona u kojima je HDZ bio vlast (Posavski, Hercegovačko-neretvanski, Zapadnohercegovački i Kanton 10) nisu željeli izabrati delegate u Dom naroda FBiH. Nakon nekoliko neuspješnih konstituirajućih sjednica Doma naroda FBiH, 17. marta je, konačno, za predsjednika Federacije BiH izabran Živko Budimir, a malo zatim za federalnog je premijera imenovan Nermin Nikšić. S obzirom na to da, zbog blokade u četiri kantona, Budimira nije podržalo šest Hrvata iz Kluba tog naroda, reagirala je Centralna izborna komisija BiH (većinu imali HDZ i SNSD) koja je poništila izbor predsjednika Federacije BiH.
„Prva odluka je da se utvrđuje da izbori za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH nisu provedeni u svih 10 kantona u skladu s odrebama Izbornog zakona BiH, te nisu bili ispunjeni ni uslovi za njegovo konstituisanje. Druga odluka je da se poništava izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH iz razloga što smo utvrdili da ovaj izbor u oba doma Parlamenta Federacije BiH nije proveden u skladu sa Izbornim zakonom BiH. I treće su zapravo tri zaključka kojima se kantonalnim skupštinama koje do sada nisu provele izbore nalaže da hitno zakažu sjednicu.“, kazala je tadašnja predsjednika CIK-a Irena Hadžiabdić.
S obzirom na to da HDZ i dalje nije želio sazvati sjednice skupština u kantonima gdje je imao većinu, reagirao je OHR. Odluka CIK-a je suspendovana. Budimir je postao predsjednik, a Nermin Nikšić premijer. HDZ je otišao u opoziciju na nivou Federacije BiH. Tada je Valentin Inzko, zapravo, posljednji put upotrijebio bonske ovlasti kako bi spriječio HDZ-ovu blokadu Federacije BiH.
Blokada Ustavnog suda FBiH
Kako je HDZ BiH bio u opoziciji do izbora 2014. godine, nije bilo opstrukcija prilikom formiranja vlasti nakon tih izbora. Naročito zbog toga što su po nalogu Tužilaštva BiH tokom “opozicijskog mandata” HDZ-a BiH uhapšeni Živko Budimir i Jerko Ivanković Lijanović, zbog čijih su glasova, faktički, HDZ-ovci 2011. godine otišli u opoziciju. Nakon izbora 2014. godine Marinko Čavara je izabran za predsjednika Federacije, a Fadil Novalić za premijera FBiH. No, HDZ taj period koristi za pripremu nove blokade. Božo Ljubić uputio je apelaciju Ustavnom sudu BiH u kojoj je tražio preispitivanje odredaba Izbornog zakona BiH na osnovu kojih se biraju delegati u Dom naroda FBiH. U decembru 2016. godine Ustavni sud BiH djelimično prihvata Ljubićevu apelaciju i poništava odredbe Izbornog zakona koje se odnose na raspored delegata u Domu naroda FBiH. Od tada HDZ insistira isključivo na toj presudi, želeći osigurati 12 ruku u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH čime bi postali vječni i nezaobilazni faktor prilikom formiranja vlasti. Istodobno, Ustavni sud Federacije BiH ostao je bez Vijeća za vitalni nacionalni interes, a predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara ne želi Parlamentu FBiH dostaviti prijedloge za izbor sudija. Zbog čega? Stvar je jednostavna. HDZ je tokom tog mandata imao sigurnih 12 ruku u Domu naroda FBiH, plus rukovodstvo Doma i, ukoliko bi oni pokrenuli pitanje vitalnog nacionalnog interesa u Domu naroda FBiH, Ustavni sud Federacije BiH to ne bi mogao riješiti jer nema popunjeno Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Evo konkretne situacije. S obzirom na to da su odredbe Izbornog zakona BIH o popunjavanju Doma naroda FBiH bile izbrisane, političke partije sa sjedištem u Sarajevu su predložile Zakon o izbornim jedinicama Federacije BiH koji nije osiguravao HDZ-u sigurnih 12 delegata. Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Predstavnički dom FBiH je usvojio 20. juna 2018. godine. Na dnevnom redu Doma naroda Parlamenta FBiH prijedlog ovog Zakona našao se krajem septembra 2018. godine. No, nije usvojen. Tadašnji zamjenik predsjedavajuće Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Drago Puzigaća (SNSD) pristao je zajedno s predsjedavajućom Lidijom Bradarom (HDZ BiH) pokrene pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Sve je upućeno na Ustavni sud FBiH, ali tamo nije mogla biti donesena odluka, jer Marinko Čavara nije dopustio popunjavanje Ustavnog suda, a samim tim i Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa koje bi moglo razmotriti pitanje Zakona o izbornim jedinicama FBiH. HDZ je, na taj način, duplom blokadom ostavio Federaciju bez Doma naroda i mogućnosti da bude izabrana nova Vlada FBiH. Istina, bivši saziv CIK-a u kojem su većinu imali SNSD i HDZ donijeli su Uputstvo o rasporedu mandata u Domu naroda FBiH i na taj su način privremeno riješili popunjavanje ovog Doma. No, ono što je bitno napomenuti, stari saziv CIK-a je, prebacivanjem Hrvata iz Ze-Do u ZHK, omogućio HDZ-u da u “novom sazivu” Doma ima 13 delegata u Klubu Hrvata.
Blokada izbora nove Vlade FBiH
Kako je stari saziv CIK-a omogućio HDZ-u kontrolu Doma naroda FBiH, tako je odgođen i izbor novog saziva Vlade FBiH nakon izbora 2018. godine.
“Nema nove Vlade FBiH prije izmjena Izbornog zakona BIH”, izjavljivao je više puta lider HDZ-a BiH.
Od izbora 2018. godine prošle su dvije i po godine, a nova Vlada FBiH nije formirana. Formirano je jedino Vijeće ministara BiH gdje je HDZ u vlasti dobio novog partnera u liku i djelima Milorada Dodika.
Blokada budžeta zbog CIK-a
Iako su formirali većinu na nivou BiH, Milorad Dodik i Dragan Čović u izbornoj 2020. godini ostali su bez većine u Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović insistirao na otkazivanju izbora dok ne vrati kontrolu nad CIK-om. U skladu sa Izbornim zakonom CIK je raspirao lokalne izbore za oktobar 2020. godine. No, u trenutku raspisivanja izbora, budžet nije usvojen. HDZ i SNSD su naizmjenično blokirali usvajanje Budžeta BiH i na taj način su natjerali CIK da prolongira izbore. Tek u ljeto 2020. HDZ je pristao da usvoji Budžet i lokalni izbori su u konačnici održani. Istina, ne u oktobru, već u novembru 2020. godine.
Blokada izbora direktora UIO
“Uprava za neizravno oporezivanje će biti hrvatska i ni s kim je nećemo dijeliti”, kazao je u julu prošle godine lider HDZ-a BiH Dragan Čović.
Na čelu UIO je kadar HDZ-a BiH Miro Džakula. Mandar mu je istekao u junu 2020. godine. Vijeće ministara BiH nikad nije pokrenulo proceduru za izbor njegovog nasljednika. Bez glasa Vjekoslava Bevande novi direktor ne može biti ni imenovan.
