Članovi Centralne izborne komisije BiH neće biti u Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona, odlučio je Kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Umjeto toga, “samo u slučaju potrebe bit će angažirani eksperti iz CIK-a”, potvrđeno je iz Kolegija. Eksperti neće redovno učestvovati u radu niti će imati pravo glasa.

To, zapravo, znači da Kolegij oba doma PSBiH nije ispunio zahtjev Ambasade SAD-a koja je insistirala da Centralna izborna komisija BiH bude uključena u Interresornu radnu grupu za izmjene Izbornog zakona BiH. Protiv uključivanja članova CIK-a u IRG glasali su članovi HDZ-a BiH i SNSD-a.

“Čut će se ovih dana  od predstavnika međunarodnih administracija da oni podupiru Povjerenstvo kao legitimno tijelo. No, ja sam svima, bez iznimke, rekao kako je SIP (Središnje izborno povjerenstvo) kao institucija prevažan, ali da ljudi koji sjede tamo ne ispunjavaju ni minimum uvjeta”, kazao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Podjetimo, specijalni predstavnik SAD-a za Zapadni Balkan Matthew Palmer tokom razgovora sa Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom je kazao da CIK treba biti uključen u rad Interresorne grupe. Taj zahtjev je, međutim, ostao neispunjen. Čanovi CIK-a neće biti dio Interresorne radne grupe koju će činiti po tri predstavnika Vijeća ministara BiH, Predstavničkog doma i Doma naroda BIH. Do sada je predloženo šest kandidata. Dom naroda BiH za sada je kandidirao Sredoja Novića, Barišu Čolaka, i Muniba Jusufovića. U ime Predstavničkog doma u Interresornoj radnoj grupi bi trebali biti Alma Čolo, Snježana Novaković-Bursać i Borjana Krišto. Vijeće ministara još nije odredilo svoje kandidate.

U kojem pravcu bi izmjene izbornog zakona trebale ići u u Neumu je najboilje precizirao lider HDZ-a Dragan Čović.

“Nama treba Izborni zakon koji će zajamčiti, kada je u pitanju hrvatska strana, legitiman izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH te legitiman izbor 17 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH”, kazao je Dragan Čović.

Dakle, Čoviću i HDZ-u je prioritet zadržati dvotrećinsku većinu u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH čime bi imali apsolutnu kontrolu prilikom formiranja Vlade FBiH i imenovanja delegata u Domu naroda BiH.

Prema nezvaničnim informacijama Istrage, dio međunarodne zajednice razmatrao je mogućnost da se, zbog izbacivanja CIK-a, i oni povuku iz Interresorne radne grupe o izmjenama izbornog zakona. Međutim, takva odluka najvjerovatnije neće biti donesena. CIK će biti izbačen, a predstavnici međunarodnih institucija će nastaviti da pružaju podršku Interresornoj radnoj grupi.

Prethodni članakCovid, vakcine i evropska “solidarnost”: Briselski Superhik
Naredni članakBitka s vremenom: Krajinagroup predala zahtjev za registraciju vakcine Sputnik, da li će ministar Mandić dati dozvolu za interventni uvoz