Facebook Twitter Youtube
    Slučajan

    Istaknuto

    Istaknute objave

    Od Lavrova do Orbana, preko Ivancova i Kalabuhova : Od 2017. godine (pro)ruski zvančnici insistiraju na “legitimnom predstavljanju” Hrvata!

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

     

    “Balkan se ne može stabilizirati bez Srba niti bez BiH, a BiH se ne može stabilizirati bez bh. Srba. Srpska nacija je ključna za Balkan”, izjavit će u decembru prošle godine mađarski premijer Viktor Orban.

    Dodat će, potom, da je “izazov sa BiH je kako integrirati zemlju sa dva miliona muslimana”. Osam mjeseci kasnije će reći da Bošnjaci, od kojih su većina muslimani, varaju bh. Hrvate.

    “Ovo je komplicirana tema, ali bih volio da znate da Hrvate koji žive u Bosni i koji imaju zakonsko pravo birati svog čelnika varaju Bošnjaci, a ovi drugi, zapravo, koriste rupe u Izbornom zakonu. Hrvati se o tome izjašnjavaju na svakom sastanku Evropskog vijeća, a mi, Mađari, podržavamo ih svim raspoloživim sredstvima“., kazao je Orban.

    Tema je, uistinu, komplicirana, a na njoj su proteklih godina, osim hrvatskih zvaničnika najviše insistirali (pro)ruski diplomati. Zapravo, priču o “hrvatskom pitanju”, prvi su, ne računamo li hrvatske zvaničnike, plasirali Rusi. Danas na toj priči insistiraju i pojedine američke diplomate. No, vratimo se u u 2017. godinu.

    “Hrvatsko pitanje ‘postoji’ i treba ga riješiti u FBiH“, kazao je 24. avgusta 2017. godine u intervjuu za Večernji list bivši ruski ambasador u BiH Petr Ivancov.

    Ovoj izjavi je prethodila su dva sastanka ruskog ambasadora Petra Ivancova i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Prvi je bio u februaru 2017. godine, dok je Dragan Čović obavljao funkciju člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

    “Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović i ambasador Rusije u BiH Petar Ivancov ocijenili su danas da je izgradnja ambijenta ravnopravnosti u BiH jedini način da se dugoročno prevaziđu ključni politički sporovi i ostvari potrebna stabilnost“, objavio je 7. februara 2017. godine javni servis Republike Srpske (RTRS).

    U  julu 2017. godine Čović i Ivancov opet su se sreli. Čović je, prenio je opet RTRS, pozitivnim ocijenio kontinuitet odgovorne i konstruktivne komunikacije predstavnika Ruske Federacije unutar Vijeća za implementaciju mira.

    “Zajednička je ocjena kako je važno nastaviti njegovati dobre odnose u interesu obje zemlje, ali i kako bi se izbjegli pogubni učinci procesa globalne polarizacije koja je u BiH nedopustiva iz razloga što može pojačati prijetnju miru, stabilnosti i privrednom prosperitetu“, navedeno je u Čovićevom saopćenju poslije susreta sa Ivancovom.

    Mjesec i po kasnije Ivancov će u inervjuu Večernjem listu reći kako je nužno riješiti “hrvatsko pitanje u BiH”. Nakon toga ruski ambasador postaje još konkretniji. U oktobru 2017. godine  Ivancov je razgovarao sa visokom zvaničnicom HDZ-a BiH Borjanom Krišto.

    “Krišto je upoznala Ivancova s funkcioniranjem Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH te istaknula kako je izmjena Izbornog zakona BiH trenutno najbitnije pitanje koje se mora riješiti. Naglasila je da su pojedine odredbe Izbornog zakona BiH, odlukom Ustavnog suda stavljene izvan snage, te da bi nerješavanje tog problema vodilo BiH u stanje još dublje krize. Veleposlanik Ivancov složio se da se pitanje Izmjena izbornog zakona BiH treba riješiti dijalogom i da svi akteri trebaju ponuditi konkretna rješenja sukladno odlukama Ustavnog suda BiH“, saopćeno je nakon sastanka održanog 5. oktobra 2017. godine.

    Već u martu naredne, 2018. godine ruski ambasador Petr Ivancov susreo se sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem koji je u tom trenutku obavljao funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

    “Čović je informirao ambasadora Ivancova o trenutnoj političkoj situaciji u zemlji, posebno istaknuvši nedavnu predaju odgovora na Upitnik Evropske komisije. Također se razgovaralo i o neophodnoj promjeni Izbornog zakona. Ambasador Ivancov je ovom prilikom kazao kako će Ruska Federacija uvijek pružiti podršku BiH kao državi tri državotvorna i ravnopravna naroda te dva entiteta”, navedeno je u priopćenju za javnost iz Čovićevog kabineta.

    U oktobru 2018. godine u BiH su održani Opći izbori na kojima Dragan Čović izgubio u utrci za člana Predsjedništva BiH. Petnaest dana nakon poraza, Čović je, još uvijek u svojstvu člana Predsjedništva BiH, u Mostaru primio ruskog ambasadora Petra Ivancova.

    “Hrvatski član Predsjedništva Dragan Čović i ambasador Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov saglasili su se tokom sastanka u Mostaru da je neophodno nastaviti podršku očuvanju načela konstitutivnosti sva tri naroda u BiH, kao temelja Dejtonskog mirovnog sporazuma i cjelovite i suverene BiH”, saopćeno je 24. oktobra 2018. godine iz Čovićevog kabineta.

    Nakon što je formalno predao dužnost u Predsjedništvu BiH, Dragan Čović je u decembru 2018. godine otputovao u Budimpeštu gdje se susreo sa Viktorom Orbanom, mađarskim premijerom koji ne skriva svoje dobre veze sa Ruskom Federacijom. Čović je Orbana informisao o izborima u BiH.

    Dragan Čović i Viktor Orban

    “Uprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ osvojili među Hrvatima u BiH, zbog neustavnog i nedemokratskog izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva BiH. Time je nepotrebno stavljen pritisak na političke odnose u BiH, te nužnost izmjena izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala”, kazao je Čović mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.

    Skoro identične riječi četiri godine kasnije ponovit će i mađarski premijer, govoreći na jednom od univerziteta u toj zemlji.

    “Volio da znate da Hrvate koji žive u Bosni i koji imaju zakonsko pravo birati svog čelnika varaju Bošnjaci”, kazao je Orban.

    O ugroženosti Hrvata i “legitimnom predstavljanju”, nastavit će govoriti i novi ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov. Nakon što je Vlada Kraljevine Nizozemske kritizirala koncept “konstitutivnosti” na kojem insistira HDZ BiH, Kalabuhov je u intervjuu za RTRS kritizirao stavove Nizozemske.

    U junu ove godine, Igor Kalabuhov je, govoreći pred Narodnom skupštinom Republike Srpske, bio još otvoreniji u vezi sa “hrvatskim pitanjem”.

    “Vidimo duboke probleme u Federaciji BiH gdje se podstiču takve prakse zbog kojih se krše prava Hrvata na legitimno predstavljanje u pojedinim organima vlasti”, rekao je Kalabuhov.

    Lider HDZ-a BiH Dragan Čović je, podsjećamo, u februaru 2020. godine bio gost Valentine Matvijenko, predsjednice Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije. Nakon toga je gostovao na Državnom moskovskom institutu za međunarodne studije u svojstvu akademika Međunarodne inženjerske akademije iz Moskve, čiji je član postao bez ijednog relevantnog naučnog rada.

    Tokom posjete Rusiji, Čović je za dnevni list Rossiyskaya Gazeta dao intervju u kojem je kazao: “Nažalost, u BiH ima vrlo malo ruskog uticaja”.

    U decembru 2020. godine ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je doputovao u Sarajevo gdje se, odvojeno, sreo sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem.

    Sergej Lavrov I Dragan Čović

    Na novinarsko pitanje kako vidi sadašnju poziciju Hrvata u BiH odgovorio je kako “hrvatski narod mora imati prava zajamčena Daytonskim sporazumom te kako se to odnosi i na osobe koje će taj narod predstavljati u Predsjedništvu BiH.

    Nepune dvije godine kasnije, dio američkih diplomata podržao je OHR u namjeri da nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH koje bi ojačale princip “legitimnog predstavljanja” i omogućile trajnu vladavinu HDZ-a BiH.

    Odbijen prijedog tužioca Olega Čavke: Direktor OSA-e Osman Mehmedagić na slobodi

    Piše:
    Redakcija
    -

    Direktor Obavještajno sigurnosne agencije BiH Osman Mehmedagić pušten je na slobodu. Sud BiH odbio je prijedlog državnog tužioca Olega Čavke da se Mehmedagiću odredi jednomjesečni pritvor. Mehmedagiću nije određena ni mjera zabrane obavljanja dužnosti direktora OSA-e, što znači da će on nastaviti da rukovodi Obavještajno sigurnosnom agencijom BiH. Određena mu je mjera zabrane kontaktiranja sa vlasnikom Američkog univerziteta Denisom Prcićem koji je u četvrtak pušten iz pritvora.

    Podsjećamo, u srijedu ujutro, po nalogu Tužilaštva BiH, pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo uhapsili su direktora OSA-e zbog sumnje da je počinio krivično djelo krivotvorenje diplome i pranje novca. Noć uoči hapšenja Istraga.ba je objavila da su lideri SNSD-a i HDZ-a BiH, Milorad Dodik i Dragan Čović, dogovorili sa svojim partnerima u Sarajevu da, pored ostalog, uhapse direktora OSA-e kako bi na taj spasili Gordanu Tadić na poziciji glavne državne tužiteljice.

    “Kraj svih ovih loših momenata koje imamo u BiH, sigurnosna situacija u zemlji je izuzetno dobra. Ako je sigurnosna situacija dobra, a vodi se već drugi proces protiv mog branjenika, može li se išta drugo zaključiti nego da je ovo produkt političkih igara. Treba samo uključiti logiku. Iza ovih izjava stojim i spremna sam za njih odgovarati”, kazala je nakon ročišta na Sudu BiH Mehmedagićeva braniteljica Senka Nožica.

    Ovo je četvrti krivični postupak protiv direktora OSA-e u posljednje nepune dvije godine. Sve predmete glavna državna tužiteljica Gordana Tadić dala je u rad tužiocu Olegu Čavki.

    Prvo je u jesen 2019. godinen Čavka formirao predmet u vezi sa diplomom direktora OSA-e, stečenom na Univerzitetu za poslovne studije Banja Luka. Tužilaštvo je tada dalo nalog Inspektoratu Republike Srpske da provjeri vjerodostojnost diplome. Nakon toga  Inspektorat je odbio poništiti diplomu direktoru OSA-e, ali je Vlada Republike Srpske razriješila šeficu Inspektorata. U novembru 2019. godine diploma je poništena, ali je Okružno sud u Banja Luci utvrdio da je poništavanje bilo – nezakonito.

    Nakon što mu je propala ta istraga, Čavka je formirao predmet “Pošta” te je u oktobru 2020. godine Mehmedagića optužio zbog toga što je, kao direktor OSA-e, naredio izuzimanje snimaka nadzornih kamera kako bi dokazao ko podnosi anonimne krivične prijave protiv nosilaca pravosudnih funkcija. Tada je utvrđeno da su anoniomne prijave na osnovu kojih je Tužilaštvo BiH “formiralo predmete” podnosili najbliže saradnice federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare. Nakon provedenog suđenja, Sud BiH je odlobodio Mehmedagića, a postupajuči sudija Branko Perić je rekao da se nad ovim predmetom “nadvila politika” i da je sud bio pod velikim pritiskom, ali da nije podlegao.

    Propašću tog predmeta, Oleg Čavka u decembru prošle godine formira treći predmet nazvan “sigurnosne provjere” i podiže optužnicu protiv direktora OSA-e zbog toga što je predložio Vijeću ministara BiH da u Komisiju za sigurnosne provjere imenuje Muriza Druškića. Sud BiH odbio je potvrditi tu optužnicu. Međutim, Čavka u februaru ove godine ponovo Sudu BiH, za isti slučaj, dostavlja optužnicu protiv Mehmedagića. I ova optužnica nije potvrđena.

    Nakon što je propao i treći slučaj, Oleg Čavka “formira predmet” Američki univerzitet tvrdeći da je direktor OSA-e na toj visokoškolskoj ustanovi nezakonito stekao diplomu. Sredinom juna Čavka prvo hapsi vlasnika Američkog univerziteta Denisa Prcića, a u srijedu se odlučuje na hapšenje direktora OSA-e. Akciju je proveo MUP Kantona Sarajevo, a prethodne naredbe Suda BiH nisu izdate. Čavka je, na kraju, predložio određivanje jednomjesečnog pritvora, ali je Sud BiH odbio taj prijedlog. Tako je i službeno propao četvrti predmet protiv direktora OSA-e. Sve predmete je, rekosmo, pokrenuo državni tužilac Oleg Čavka. I sve to za nepune dvije godine.

    Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko za bečki Die Presse: “Situacija u Bosni nikad nije bila teža, Brisel nije preuzeo ulogu lokomotive”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Nikada nije bilo ovako dramatična situacija kao u ovom trenutku. Zovu me ljudi iz Bosne i pitaju me hoće li biti rata i treba li zbog toga emigrirati”, kazao je u intervjuu za bečki list Die Presse bivši visoki predstavnik Valentin Iznko.

    Postoje kritike, konstatirali su novinari Die Pressa, da je Inzkovo nametanje izmjena Krivičnog zakona BiH kojim se kriminalizira negiranje genocida prouzrokovalo blokade u BiH.

    “Nažalost, to je bilo za očekivati. Međutim, bilo je blokada prije mog mandata. Otprilike u vrijeme mog prethodnika Miroslava Lajčáka. On je 2008. godine donio je zakon protiv blokada, ali je sve to oslabljeno jer je u to vrijeme bila i kriza na Kosovu. No, istina je: ova kriza je vjerojatno najgora do sada”, rekao je Inzko.

    Bivši visoki predstavnik složio se sa svojim nasljednikom Christianom Schmidtom. Ako se ovako nastavi, misli Inzko, moglo bi doći do raspada Bosne i Hercegovine.

    “Zapadna zajednica je uvijek govorila: Dodik samo priča i prijeti. Ali sada poduzima konkretne mjere: već je odlučeno da se povuče iz državne agencije za lijekove. Dodik je najavio odlazak iz Visokog vijeća pravosuđa, iz zajedničke tajne službe i poreznog sustava. I želi osnovati svoju vojsku za Republiku Srpsku. Međunarodna zajednica je bila iznimno uspješna nakon 1995. godine, a stvaranje zajedničke vojske nakon krvavog rata kada su postojale tri vojske vjerojatno je bio njezin najveći uspjeh. Dodik je pristao na ono što sada rado negira”, istrakao je bivši visoki predstavnik.

    Najava da Republika Srpska formira vlastitu vojsku izaziva strah od novog rata, konstatirali su austrijski novinari.

    “Nikada nije bilo ovako dramatične situacije kao u ovom trenutku. Zovu me ljudi iz Bosne i pitaju me hoće li biti rata i treba li zbog toga emigrirati. Naravno da ću vas razuvjeriti i također citirati specijalnog izaslanika SAD-a Gabriela Escobara koji je ovih dana boravio u Sarajevu: On je javno izjavio da neće doći do rata. To znači da je ponovno povećan interes SAD-a za Bosnu i Hercegovinu i održavanje mira. Nakon diplomata Matta Palmera i Gabriela Escobara, ministar vanjskih poslova Tony Blinken sada šalje svog savjetnika Dereka H. Cholleta u Bosnu i Hercegovinu. Sve u roku od dvije sedmice”, objasnio je Inzko.

    On podsjeća da je Dodik često najavljivao referendume i govorio o razlazu.

    “No, ovoga puta sve je eskaliralo. Raspoloženje u zemlji nikada u proteklih 26 godina nije bilo tako loše kao sada. Ovim najavama mislim da Dodik pokušava pobijediti na izborima naredne godine. Iznad svega, želi odvratiti pažnju od činjenice da nema uspjeha. Tu su katastrofalno niske penzije i plaće, nema novih projekata i, prije svega, nema perspektive. Narod odlazi iz zemlje, pa tako i iz Republike Srpske. Ali imao bi sve šanse da napiše uspješnu priču poput Bavarske u Njemačkoj. Uspješna priča Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine. Imao bi podršku”, rekao je Inzko.

    Govoreći o zakonu o zabrani negiranja genocida, Inzko je kazao da “u posljednje vrijeme dolazi do eskalacije veličanja ratnih zločinaca i negiranja genocida u Bosni i Hercegovini”.

    “Stoga sam odlučio poduzeti moralnu i civilizacijsku mjeru sa zakonom. I implementirao sam i direktivu EU iz 2008. godine koja izričito upozorava na veličanje ratnih zločinaca ili negiranje ili banaliziranje genocida. Valentin Inzko nije osudio bivšeg vojnog načelnika bosanskih Srba Ratka Mladića i njihovog bivšeg predsjednika Ratka Karadžića niti je utvrdio da je počinjen genocid. To je bio međunarodni sud za Jugoslaviju. To znači da postoje pravomoćno osuđeni ratni zločinci s imenom i prezimenom. Osuđuje se pojedinac, ali ne i cijeli narod. Nema loših naroda. Ljudi u Bosni, bili oni Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, dobri su, ljubazni i uslužni ljudi”, izjavio je Inzko.

    Ured visokog predstavnika, glasilo je pitanje Die Pressa, tokom godina je izgubio svoj utjecaj. Kritičari čak tvrde da visoki predstavnik zapravo jaše “mrtvog konja”.

    “Ja sam gorljivi Evropljanin. I zato sam uvijek želio da Evropa biude lokomotiva. Kada sam preuzeo dužnost, imao sam tri premise: Zatvaranje ureda visokog predstavnika, OHR-a, ako se ispune svi uvjeti. Zatim jačanje lokalnih vlasti, odnosno lokalna odgovornost i lokalna rješenja. I, treće, manje Daytona, više Bruxellesa. Nažalost, Bruxelles nije preuzeo ulogu lokomotive. Mogućnost pristupanja balkanskim zemljama je data 2003. godine u Solunu. Da Bosna i Hercegovina bude u EU  morala bi čekati 30 godina. Perspektiva koja je previše udaljena više nije privlačna. Također je došlo do gubitka kredibiliteta od strane EU u postupanju prema Sjevernoj Makedoniji: zemlja je promijenila ustav i ime. Unatoč svim obećanjima koja su joj data, nije započela pregovore o članstvu u EU. To izaziva frustracije”, kazao je Inzko.

    Bivši visoki predstavnik je na kraju kazao da je “nastojao prije svega zaštititi državu i njezine institucije: Ustavni sud, UIO, VSTV, CIK”.

    “Želio bih ponovno vidjeti snažniju fazu međunarodne zajednice. Uvjeren sam da međunarodna zajednica i dalje ima svoju ulogu i da je njezina prisutnost iznimno korisna”.

    (VIDEO) Srpski dobrovoljci na ukrajinskom frontu: “Kosovo se ovdje brani. Tako nam Bog pomogao i ruska artiljerija”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Ovako izgleda šator ruske armije”, govori u pozadini Srbin Dejann  Berić dok ulazi jedan od šatora u kampu za obuklu Vojske Ruske Federacije.

    U tom šatoru smješteno je nekoliko Srba koji su došli da se bore na ukrajinskom frontu. No, prije odlaska na ratište moraju proći obuku. Na snimku se može čuti najmanje šest mladića iz Srbije koje obučavaju ruski specijalci.

    “Pozdrav za Borču”, kaže jedan od njih na snimku koji je je prije dva dana objavljen na yputuybe kanalu Dejanna Berića.

    Dejann Berić je “prekaljeni” srpski ratnik. Od 2014. godine borio se u Ukrajini, u paravojnim formacijama koje su bile pod kontrolom paradržave Donjecka narodna republika. Ili, preciznije rečeno, borio se na strani neformalnih ruskih vojnih formacija. Nakon što je početkom ove godine Rusija i službeno pokrenula agresiju na Ukrajinu, Berić je dobio zadatak da vrbuje ratnike iz Srbije.

    “Znači, dođete u Moskvu. U Moskvi vas ja sačekam ili neko iz službe. Odvede vas na poligon i na poligonu potpisujete ugovor. Služite u oružanim silama Ruske Federacije pod istim uslovima kao i svaki drugi ruski vojnik. Znači, vojnik ste po ugovoru. Ne postoje. dobrovoljci. Dobija se plata, ide radni staž”, govori na početku snimka Dejan Berić.

    Revoltiran odnosom srbijanskih vlasti prema njemu i optužbama da na ukrajinski front iz Srbije odvodi “topovsko meso”, Berić je odlučio da napravi kraći video na kojem se vide srpski dobrovoljci koji se pripremaju za ratna dejstva.

    “Nemojte da vas zavara što su uslovi na pologonu dobri. Ipak, kada se ode u rat tamo je sve mnogo drugačije i mnogo teže”, kaže Berić dok prilazi grupi srpskih državljana oklupljenih oko vatre.

    Dvojica Srba pristaju da im se snimi lice. Pokazuju komade suhog mesa i govore da im je u ruskoj vojsci bolje nego u Srbiji.

    “Pozdravljam borce za Rusiju. Samo da nam Bog pomogne”, govori jedan vojnik, dok Berič dobacuje:”Bog i ruska artiljerija”.

    U šatoru se pojavljuje mladić kojeg zovu Borčanac.

    “Bolje je nego u Beogradu. Bolje nego kući, brate”, kaže Borčanac.

    Jedan od vojnika govori kako su uslovi “top”. Pokazuje čizme ispod kreveta i one na nogama.

    “Da sam imao takve dok sam bio na Kijevu, bilo bi gotovo”, govori Berić.

    U pozadini se čuje glas drugog mladića. On poziva druge momke iz Srbije da im se pridruže.

    “Kosovo se ovdje brani. A ne dolje”, završava svoj poziv.

    Srpske dobrovoljce, rekosmo, okuplja i  kordinira 48-godišnji Vojvođanin Dejan Berić Deki, On je za zbog zasluga u Ukrajini odlikovan sedam puta. Bio je jedan od najpoznatijih snajperista. Ranjen je nekoliko puta.

    “Najprije možete izgubiti život i ostati trajni invalid. Ovo nije Play Station igrica, ovdje ljudi ginu i dobro razmislite hoćete li doći. Ako ste bolesni i mislite da nećete moći izdržati obuku, Rusi će vas vratiti nazad i onda ćete imati probleme sa zakonom u svojim zemljama gdje se dobiva zatvorska kazna za angažman na strani Rusije. Sami snosite svoje troškove putovanja i tek nakon tri mjeseca od potpisivanja profesionalnog ugovora s ruskom vojskom, ta sredstva će vam biti refundirana. Kad potpišete ugovor imate sva prava kao svaki profesionalni ruski vojnik, a mjesečna plaća vam je 110 tisuća rubalja ili između 1500 i 1600 eura, a ako ste angažirani na najtežim ratnim terenima plaća doseže i do 2000 eura. Kada odslužite šest mjeseci u ruskoj vojsci kao profesionalni vojnik, dobivate pravo na rusku putovnicu i rusko državljanstvo.  Odmah nakon dolaska morate ostaviti telefon vama bliske osobe iz zemlje iz koje dolazite kako bi je obavijestili o eventualnoj vašoj smrti za koju država Rusija toj osobi čiji kontakt ostavite isplaćuje sedam milijuna rubalja (nešto više od 115 tisuća eura) i brine se o svom trošku o prijevozu tijela pokojnika do destinacije gdje ćete biti pokopani. U slučaju da ste ranjeni, da ste ozlijeđeni (lom noge i slično) također dobivate naknadu zavisi od težine ozljeda, a ona doseže i do 45 tisuća eura za ranjavanje gelerom, što spada u srednje teške ozljede. Ja ću biti zapovjednik u tom bataljonu i neću tolerirati nikakav alkohol ni nedisciplinu, a obuku s vama će u Donjecku obavljati četiri vrhunska vojna instruktora koja su već tamo”, objašnjavao je Berić ove jeseni preko svog Telegram kanala.

    Nakon stavova NES-a i SBiH-a: Hoće li Konaković i Nikšić isporučiti Draganu Čoviću četvrtog delegata u Domu naroda BiH?

    Piše:
    Amra Vrabac
    -

    Milorad Dodik danas je ostvario dvije pobjede. SNSD je zvanično dobio četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i mehanizam blokade, a nakon sastanka sa predstavnicima Osmorke, zbog svoje politike uspio ih je oslabiti za dvije stranke koje neće učestvovati u državnoj vlasti.

    Iako SDP BiH, Narod i pravda, Naša stranka, PDA, BHI Fuad Kasumović i Za nove generacije nastavljaju s formiranjem Vijeća ministara BiH, ova šestorka uz NES i SBiH će uskoro biti na novom ispitu kod izbora delegata za Klub Hrvata u Domu naroda PS BiH.

    HDZ BiH Dragana Čovića u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta FBiH ima 14 delegata što je dovoljno za tri državna delegata.

    HDZ 1990 ima tri delegata i uz jednog delegata Hrvatskog nacionalnog pomaka osigurao je jedno mjesto u Domu naroda PS BiH. To bi trebao biti Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990.

    Stranke osmorke u Klubu Hrvata također imaju četiri delegata i to NES Tanju Šantić, SDP BiH Marinu Mujkanović, Za nove generacije Damira Marjanovića i NIP Silvu Banović. U Klubu Hrvata preostala je Berina Fejzić iz Goražda za koju još nije poznato koju listu će podržati.

    Treba podsjetiti da se nakon saopćenja NES-a i Stranke za BiH u ponedjeljak oglasio i pokret Za nove generacije koji u Predstavničkom domu PS BiH ima zastupnika Zlatka Miletića, a u Skupštini KS Damira Marjanovića. Iz ZNG-a su vrlo jasno precizirali da će njihova podrška Vijeću ministara BiH isključivo zavisiti od kadrova koji budu predloženi.

    Također kako Patria saznaje, Marjanović je zainteresiran da stranke osmorke izaberu i jednog državnog delegata. Marjanović je, ukoliko bi Stranka za BiH odustala od formiranja Vlade KS, 19. ruka u Skupštini KS što je tijesna većina imajući u vidu česta odsustva zastupnika pa bi se pred svaku sjednicu morale brojati ruke i ima li dovoljno zastupnika za donošenje odluka i zakona.

    Ukoliko bi nekim slučajem neko iz Osmorke pomogao HDZ-u da dobije četvrtog delegata koncept osmorke bio bi vjerovatno prepolovljen, a time i ugroženo dalje funkcionisanje državne vlasti.

    Na kraju do njih je da li će izabrati da umanje štetu koju su napravili u NSRS.

    (NAP)

    Po hitnom postupku: Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o nepokretnoj imovini RS!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, po hitnom postupku, Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Ovaj zakon koji je izazvao brojne reakcije, stupit će na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku RS. Za je glasalo 45 zastupnika. 

    Na fotografiji iznad je zakon koji je usvojen. Sličan zakon vlasti Republike Srpske su uvojile u februaru ove godine, ali je Ustavni sud BiH u septembru taj zakon stavio van snage.

    “Ustavni sud zaključuje da je Narodna skupština RS donijela sporni zakon protivno članu I/1. Ustava Bosne i Hercegovine i članu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, kao i članu IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine, koji dodjeljuje Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine nadležnost u ostalim pitanjima koja su potrebna za provođenje dužnosti države, jer se radi o isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine da regulira pitanja imovine iz spornog zakona. Iz ovih razloga, sporni zakon je protivustavan. Cjelokupan sporni zakon ne može ostati na pravnoj snazi”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH od 22. septembra ove godine kojom je van snage stavljen sporni zakon.

    Odlučujući na osnovu zahtjeva šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Ustavni sud Bih je zaključio kako je Republika Srpska donijela sporni zakon protivno čl. I/1, III/3.b) i IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine jer se radi o isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine u reguliranju pitanja nepokretne „državne imovine“ iz spornog zakona. Iz ovih razloga, sporni zakon je u cijelosti protivustavan.

    “Utvrđuje se da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 29/22), jer je to, u skladu sa članom I/1, članom III/3.b) i članom IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine, nadležnost Bosne i Hercegovine”, navedeno je u dispozitivu odluke Ustavnog suda BiH koju u cjelosti možete pročitati na ovom linku.

    Na fotografiji ispod možete pročitati sadržaj prethodnog Zakona o imovini Republike Srpske kojeg je Ustavni sud BiH stavio van snage.

    Nakon što im je osporen prethodni zakon, Narodna skupština Republike Srpske je izmijenila određene odredbe ranijeg zakona te dodala jedan novi čan.

    “Ovaj Zakon se ne odnosi na svojinu na nepokretnoj imovini koja je u javnim evidencijama o nepokretnostima, za čije vođenje i održavanje je nadležna Uprava do 31. decembra 1991. godine bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše Socijalističke Republike BiH”, navedeno je u članu 2 novog zakona koji drastično mijenja suštinu ranije osporenog zakona o nepokretnoj imovini RS.

    Redovna vježba ili demonstracija sile: Srbija poziva vojne obveznike na višednevne obuke

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Centri Ministarstva odbrane za lokalnu samoupravu vrše pozivanje vojnih obveznika radi regulisanja pitanja vezanih za ratni raspored u jedinicama civilne zaštite i pozivanje pripadnika jedinica civilne zaštite na jednodnevne i višednevne obuke – treninge civilne zaštite, na osnovu zahteva Odeljenja za vanredne situacije Ministrastva unutrašnjih poslova”, saopćeno je iz Ministarstva odbrane Republike Srbije.

    U saopćenju je dalje navedeno da će “ednodnevne i višednevne obuke – treninge pripadnika specijalizovanih jedinica civilne zaštite  provoditi Sektor za vanredne situacije Ministrastva unutrašnjih poslova Srbije.


    “Vojni obveznici se pozivaju na navedene aktivnosti za potrebe funkcionisanja civilne zaštite kako bi se pravovremeno pripremili za sprovođenje mera civilne zaštite u miru, vanrednom i ratnom stanju”, navedeno je na web stranici Ministarstva odbrane Srbije.

    Prema istom saopćenju, planirano je da se pozivanjem lica po sledećem rasporedu: – Centar Ministarstva odbrane u Čačku od 18 03.2022. godine, Centar Ministarstva odbrane Subotica 09., 10. i 14. 03.2022. godine, Centar Ministarstva odbrane  Sremska Mitrovica 16, 17, 21, 22, 23, 24 i 29.03.2022. godine i Centar MO Novi Sad 30 i 31.03.2022. godine.

    Konstantin Malofeev: Oligarh koji voli ikone, Milorada Dodika i ukrajinske separatiste

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Privatnim avionom sletio je na banjalučki aerodrom. Tog 30. maja 2018. godine ruski oligarh Konstantin Malofeef trebao se sastati sa Miloradom Dodikom i razgovarati o kreditiranju Republike Srpske. Ali nešto ranije su bosanskohercegovačke službe dobile informacije od partnerskih agencija da bi se na banjalučkom sastanku Dodik-Malofeev trebalo razgovarati o pranju najmanje 200 miliona eura.

    “Gospodine Malofeev, Vama nije dozvoljen ulazak na teritoriju BiH”, kazat će ruskom milijarderu bh. graničar, prije nego mu je uručio Rješenje kojim je Malofeevu i službeno zabranjen ulazak na teritoriju BiH.

    Nekoliko sati Malofeev je čekao na banjalučkom aerodromu da “prijatelji interveniraju”. Tadašnji ruski ambasador Petr Ivancov redom je zvao bh. zvaničničke, Milorad Dodik lično je dolazio na aerodrom kako bi “urgirao” za Maloveeva. Sve je bilo uzaludno. Malofeev se privatnim avionom vratio za Beograd odakle je nastavio dalje prema Moskvi. Već tada Konstantin Valerijevič Malofeev bio je na crnim listama SAD-a i Evropske unije.

    “Konstantin Malofejev financira separatističke aktivnosti na istoku Ukrajine i usko je povezan s Aleksandrom Borodaijem, Igorom Girkinom (zvani Igor Strelkov) i takozvanom Donjeckom narodnom republikom”, objavile su vlasti SAD-a nakon što su Malofeeva i njegovu fondaciju Marshall Capital stavili na crnu listu. 

    Milorad Dodik i Konstantin Malofeev 

    Malofeev je ruski milijarder koji je direktno finsansirao i rukovodio separatističkim operacije u Ukrajini. Osnivač je nekoliko fondacija,  ali za ovu priču najinteresantnija bi mogla biti Fondacija Svetog Vasilija.

    “Fondacija Svetog Vasilija Velikog jedna je od najvećih privatnih dobrotvornih fondacija u Rusiji. Osnovana je u Moskvi 2007. godine. Osnivač Fondacije je poznati ruski filantrop i dobročinitelj Konstantin Malofeev”, piše na službenoj stranici Fondacije. 

    Oligarh Malofeev: fasciniran ikonama

    Pretražite li dalje djelovanje ove Fondacije, pronaći ćete brojne tekstove o tome kako je “dobročinitelj i filantrop” Konstantin Malofeev kolekcionar ikona od kojih je neke donirao širom svijeta.  Da li to znači da je Milorad Dodik od njega dobio u Ukrajini ukradenu ikonu koju je, potom, poklonio ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu? Ne mora da znači. Ali nesporne su činjenice da je ovaj ruski oligarh rukovodio paravojnim formacijama na istoku Ukrajine, da su pripadnici tih paravojnih formacija ukrale ikonu koju je Dodik poklonio Lavrovu, da je Malofeev kolekcionar ikona, da je imao nekoliko kontakata sa Miloradom Dodikom i da je ikona ukradena u Ukrajini završila kod Milorada Dodika.

    Ukradena u Ukrajini: ikona koju je Dodik poklonio Lavrovu

    Predizborna je kampanja 2014. godine. U Banja Luku je tada stigao “Kozački ansambl” kojeg je predvodio Nikolai Đakonov, zamjenik atamana Donskog odreda Kozaka. U pitanju bio prekaljeni borac sa ukrajinskog ratišta.

    Prema informacijama sigurnosnih službi, sa Kozacima je tada u Banja Luku doputovao i Konstantin Malofeev koji se sastao sa Miloradom Dodikom. Zvanična obavijest o tom sastanku ne postoji, ali mnogo je obavijesti o susretima Donskog odreda Kozaka sa ruskim oligarhom Konstantinom Malofeevim. Finansijer ukrajinskih separatista Konstantin Malofeev i borac iz Ukrajine Nikolai Đakonov u avgustu prošle godine imali su “radni sastanak” nakon kojeg su izrazili fascinaciju ikonama u hramu Donove ikone Majke Božije, smješten na teritoriji pitomačkog korpusa u Rusiji. 

    Oligarh Malofeev i Kozak Nikolai Đakonov

    Osim sa kozačkim dobrovoljcima na ukrajinskom ratištu, Malofeev je imao direktne veze sa Igorom Girkinom poznatijim kao Igor Streklov, jednim od vođa separatističkih formacija u Ukrajini.

     “Zdravo, Konstantine Valerieviču! Dakle, odbili smo napad, neprijatelj se povukao u svim pravcima s velikim gubicima”, izvještavao je ukrajinski separatista Igor Streklov svog finansijera Konstantina Maleofeeva. 

    Ovaj razgovor 2014. godine snimile su ukrajinske službe i na osnovu njega se može zaključiti da je kolekcionar ikona Konstantin Valerijevič Malofeev rukovodio paravojnim formacijama u na istoku Ukrajine odakle je i ukradena ikona koju je Milorad Dodik poklonio ruskom ministru vanjskih poslova.

    “Jeste li se javili Aksenovu?”, pitao je Malofeev Igora Girkina koji ga je prethodno izvijestio o operacijama svojih jedinica.

    Igor Girkin na istoku Ukrajine

    Igor Girkin ima bogato ratno iskustvo, ali i veze sa BiH. Početkom devedesetih Girkin je sa svojim paravojnim formacijama ratovao u VIšegradu gdje je sarađivao sa Osvetnicima ratnog zločinca Milana Lukića.

    Igor Girkin u Višegradu

    Nakon rata u BiH, uslijedila je uzvratna posjeta. Kada su izbili sukobi u Ukrajini, borci iz Republike Srpske su podržali proruske separatiste. Najmanje sedmorica bh. državljana borilo se u Ukrajini.  Nemanja Ponjević rođen je u Donjem Vakufu. Trenutno posjeduje samo srbijansko državljanstvo. On je ratnik sa najdužim ratnim stažom u Ukrajini. U BiH je rijetko dolazio. Banovićanin Davor Savičić, također je ratovao  u Ukrajini. Povremeno je odlazio i na teritoriju Sirije gdje se borio zajedno sa ruskim dobrovoljcima na strani Bašara Al Asada. Nakon okončanja ratničke karijere Savičić se nastanio u Krasnodaru gdje se trenutno bavi ugostiteljstvom. Radoslav Milojević je rođen u Njemačkoj, ali posjeduje bh. pasoš. Uglavnom boravi na teritoriji Njemačke, a povremeno odlazi u Ukrajinu gdje se bori na strani ruskih paravojnih formacija. Orden dobrovoljaca Donbasa dobio je i Slavenko Kuzmanović. Ovaj bh državljanin, rođen u Čelincu, na teritoriji Ukrajine je boravio nekoliko mjeseci.  Gavrilo Stević rođen je u Gradačcu. Borio se u Ukrajini, ali je oslobođen svake odgovornosti pred bh. pravosuđem. U njegovom predmetu svjedočio je i Živan Vuksanović iz Pelagićeva. I on je ratovao u Ukrajini, kao i Fočak Dimitrije Jojić.

    Kolumna akademika Rešida Hafizovića: Schmidt ugađa onima koji najviše mrze ovu zemlju!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Na milenijskom stablu bosanske države prije tridesetak godina, usljed krvave agresije i genocida, pojavila se ‘politička imela’ koja sve ove godine u svome parazitskom nagonu većma nastoji progutati srcoliku krošnju bosanske države. Kako se ona ondje pojavila već nam je svima dobrano znano, piše akademik Rešid Hafizović u kolumni za ins.ba. 

    “Naši američki ‘prijatelji’ su je ondje implantirali. Iako su kasnije priznali svoju grešku, nikada je nisu pokušali ispraviti. Naprotiv! Uz svoje tradicionalne saveznike na Zapadu oni u ovo postizborno vrijeme u Bosni čine sve da marginaliziraju i iz političkog života protjeraju jedinu političku ideju s kojom su se Bošnjaci, kao najbrojniji narod ove zemlje, politički dosljedno identificirali i, gle paradoksa, na posljednjim izborima je, unatoč samima sebi, iznova poduprli u većoj mjeri nego ijednu drugu političku opciju, pogotovo u Federaciji BiH.

    Bošnjaci su, doduše, na posljednjim izborima kaznili njenoga lidera, jer njegovi politički stavovi su proteklih godina većma odudarali od onoga što je ta politička ideja dosljedno proklamirala kroz ovih tridesetak godina, ali su samu političku ideju najveće bošnjačke političke partije podržali i poklonili joj izbornu pobjedu sa kakvom se jedva ijedna druga politička opcija u ovom dijelu Bosne može usporediti.

    Međutim, da ta pobjeda, čista kao suza, bude što manje vidljiva i relevantna u bosanskom političkom prostoru pobrinuli su se opet naši američki ‘prijatelji’ i njihovi tradicionalni saveznici na Zapadu, koji su rezolutno tražili formiranje vlasti u Federaciji BiH i na državnoj razini bez ove temeljne bošnjačke političke snage. Njima je naime problem politička ideja koja se zalaže za jedinstvenu bosansku državu, kao i Bošnjaci kao europski politički narod islamske provenijencije, ali im nimalo ne smetaju SNSD i HDZ BiH kao dvije najdestruktivnije političke snage u Bosni, a njihovi lideri kao otvoreni neprijatelji jedinoj domovini kojoj najbrojniji bošnjački narod nema zamjenu niti alternativu.

    Ali, ne možemo dušu griješiti i ne reći da u ovom nečasnom postizbornom političkom mešetarenju i inženjeringu u Bosni nemaju svoje prste i neki drugi. U tome predano, predumišljajno i podmuklo sudjeluje i prvi čovjek OHR-a, i to tako što po vlastitom nahođenju mijenja odredbe Izbornog zakona BiH i Ustava BiH i rado ugađa onima koji najviše mrze ovu zemlju i neskriveno čine sve da ona nestane sa prostora Zapadnoga Balkana.

    Kolonijalistički se odnoseći prema Bošnjacima, prvi čovjek OHR-a provodi bezočnu politiku kulturnog rasizma kakvu je nekoć u osamnaestom stoljeću otvoreno proklamirao i njegov sunarodnjak Emanuel Kant, tvrdeći u ono vrijeme kako umnost, demokratičnost i sloboda su utjelovljeni samo i jedino u Bijelome Čovjeku, koji je po definiciji kršćanin, i to iz onih europskih zemalja sjeverno od Pirineja (Enrique Dussel, Philosophy of Liberation, 1980).

    Kako tada, tako i danas zbog tog kulturnog rasizma, u ovom slučaju njemačke provenijencije, nekoć je trpio cijeli muslimanski svijet u vrijeme kolonijalizma i kasnijeg imperijalizma, potom moj rođeni otac koji je kao dječarac jedva preživio četiri godine agonije u Hitlerovim logorima, a, evo, danas od iste te esencijalističke ili kulturno-rasističke pošasti trpi i moja porodica i svaki Bošnjak i rodoljubni Bosanac u ovoj zemlji.

    Ali gora od svega naprijed rečenog je činjenica što u ovoj nečasnoj antibosanskoj/antibošnjačkoj zavjeri, kao izvođači radova svojih zapadno-europskih nalogodavaca, sudjeluju neki Bošnjaci čija politička ‘pobjeda’ je naštiklana, navrat-nanos skrpljena, i bez supstance i stvarne punovažnosti pripojena dvjema najdestruktivnijim i najneprijateljskijim političkim snagama u Bosni. Oni žele vlast pod svaku cijenu, i ne biraju sredstva da je se dočepaju. Puzeći pred svojim koalicionim Voždom iz SNSD-a, dolazeći mu na noge i tepajući mu kako se ‘promijenio, željan promjena’ (ali kakvih!), nude mu sve što Vožd zatraži na ustavan ili protuustavan način, svejedno je.

    A šta mu nude, pored skidanja sa dnevnog reda uključenja Bosne u euroatlanske integracije, najbolje je kazao prvi čovjek Socijaldemokratske partije BiH, kome nimalo nije važno na koga će se knjižiti zakorovljena livada u manjem BiH entitetu, ako na njoj niko ne živi. Prosto nevjerovatno! Kako se neko, uopće, može ozbiljno baviti politikom, a da se nikada ne upita zašto je ta  (naravno bošnjačka) livada ondje zakorovljena i šta je bilo sa Bošnjacima koji su ondje nekoć živjeli?! Da taj ima obraza barem onoliko koliko političke ambicije da vlada, sam bi se uklonio iz političkog života ove zemlje i ne bi čekao da ga rodoljubi njeni odande protjeraju.

    K tome još, oni iz ‘osmorke/šestorke’ nas uvjeravaju kako građani Sarajeva mogu biti sasvim sigurni i bezbjedni dok se bude obilježavao neustavni 9. januar ove godine tik pod njihovim prozorima, a dogodine možda i u centru bosanske prijestolnice. Ali znaju Sarajlije sasvim dobro ko će u tom nacionalističkom piru sudjelovati: one iste vojne i policijske formacije manjeg BiH entiteta koje su prije trideset godina počinile agresiju i genocid nad ovom zemljom  i nad njenim građanima. Zato se osjećaju nesigurnim i jedva da uopće vjeruju onima koji bi trebali brinuti o njihovoj sigurnosti.

    To što znaju Sarajlije, to isto zna i prvi čovjek OHR-a, ali ga baš nimalo nije briga, baš kao što to znaju i Bošnjaci iz ‘osmorke/šestorke’ koji, opijeni žudnjom za vlašću, ili ne znaju šta znači biti Bošnjak po mjeri istinskog bosanskog patriotizma, koji nema cijenu, ili se svako jutro pred ogledalom ispričavaju sami sebi i nevoljko pravdaju što se uopće zovu Bošnjaci”, naveo je Hafizović.

    Šef Delegacije EU i Milorad Dodik žele isto: Johann Sattler lobira za smanjenje kapaciteta Oružanih snaga BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Smanjenje kapaciteta Oružanih snaga BiH. To je ono što je posljednjih tridesetak dana zagovarao Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH.

    Sattler se, prema informacijama Istrage, sastajao sa nekoliko zvaničnika iz Ministarstva odbrane, Oružanih snaga BiH i političkih partija sa sjedištem u Sarajevu.

    “Na svim sastancima je postavio pitanje – smanjenje kapaciteta Oružanih snaga BiH”, kaže jedan od izvora Istrage.

    Prilikom sastanka sa komandantom Oružanih snaga Senadom Mašovićem, ambasador Sattler je, prema informacijama Istrage, pitao “koliko je optimalan broj pripadnika Oružanih snaga BiH”.  Johann Sattler je 9. novembra ove godine imao sastanak i sa ministrom odbrane BiH Sifetom Podžićem, gdje je, također, bilo govora o kapacitetima Oružanih snaga BiH.

    “Ambasador Sattler je kazao da je formiranje Oružanih snaga BiH bio značajan korak ka jačanju stabilnosti i povjerenja u zemlji, te je pozvao na prestanak retorike podjela”, saopćeno je nakon sastanka sa ministrom odbrane BiH.

    Drugi detalji nisu saopćeni. Ali i na tom je sastanku šef Delegacije EU govorio o “eventualnom smanjenju broja pripadnika Oružanih snaga BiH”. Ova Sattlerova ideja je, zapravo, pokušaj smirivanja Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH iz RS-a čija je stranka SNSD pokrenula inicijativu za ukidanje Oružanih snaga BiH, odnosno formiranja vojske Republike Srpske. Smanjenje kapaciteta Oružanih snaga BiH Johann Sattler vidi kao način dolaska do “kompromisa”.

    “Znači, ako ja nešto dobijem, svi ostali su na gubitku. I obratno. Takav jedan mentalitet gubi iz vida obične građane i mislim da je to, nažalost, ono s čime smo suočeni i to definitivno treba mijenjati. Za kompromis uvijek trebaju dvije strane, da ne kažem više strana u BiH. Jednostrano djelovanje nikada nije dobro rješenje, pogotovo u BiH, tako da zaista morate težiti rješenjima”,   kazao Johann Sattler, govoreći za Federalnu televiziju o posljednjoj krizi u BiH izazvanoj Dodikovom inicijativom za ukidanje Oružanih snaga BiH.

    Govoreći o eventualnim sankcijama EU za Dodika, Sattler je kazao “da još uvijek ima vremena da se dođe do kompromisa“.

    A za Satlera bi kompromis, barem kada su u pitanju Oružane snage, bilo smanjenje broja pripadnika Oružanih snaga BiH. Sličnu ideju, već smo objavljivali, imao je i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je prošle sedmice o tome informisao i Dereka Cholleta, višeg savjetnika američkog državnog sekretara Antony Blinkena.

    “Naravno da ćemo mi povući saglasnost, ali smo isto tako rekli da nismo protiv toga da se dogovorimo da se smanji i prepolovi sastav Oružanih snaga, što je bilo predviđeno ranije, a bošnjačka struktura to nije htjela i da se smanje troškovi održavanja te vojske”, potvrdio je Dodik informacije portala Istraga.ba.

    U smanjenju kapaciteta Oružanih snaga BiH, ambasador Sattler vidi šansu za smitivanje tenzija u BiH. No, kako saznajemo, drugi međunarodni zvaničnici u BiH protive se ovoj ideju šefa Delegacije EU koju podržava i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    1...123124125...194Stranica 124 of 194

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj