Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana upozorava da bi Rusija mogla pokušati napasti ključnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne, kao što je to učinila kada je napala Ukrajinu.
Mircea Geoana je rekao je da bi Gruzija i Bosna i Hercegovina uskoro mogle postati mete Rusije. On je precizirao da napad može biti u obliku masovnog cyber napada, javlja poljska novinska agencija PAP,a prenosi politicki.ba.
Geoana je izjavio da NATO pojačava svoju podršku dvjema zemljama kako bi ojačali njihove odbrambene sposobnosti, uključujući i cyber ratovanje.
Kako je objasnio, Ukrajina je dokazala “koliko je jačanje cyber sigurnosti od velike važnosti za odbranu NATO-a,” idući tako daleko da je to nazvala “NATO prioritetom”.
Ukazao je na masovne cyber napade koji su izvedeni na ukrajinsku vladu i vojsku, kao i na drugu važnu infrastrukturu, tokom prvog dana ruske invazije, zaključivši da su „cyber napadi, pored dezinformacija i digitalne špijunaže, dio nove vrste ratovanja”.
Samantha Power, glavna administratorica USAID-a, koja je sinoć doputovala u dvodnevnu posjetunasoj zemlji, svoj prvi sastanak imala je u Oslobođenju.
U redakciji Oslobođenja dobitnica Pulicerove nagrade, koja se snažno zalaže za slobodu medija, razgovarala je s novinarima istraživačima.
Goste je dočekala glavna i odgovorna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović, koja je zajedno s kolegama Sinišom Vukelićem iz banjalučkog Capitala, Šteficom Galić, glavnom urednicom portala Tacno.net i Eldinom Karićem glavnim urednikom Žurnala, predočila s kojim se sve problemima mediji suočavaju u svojim nastojanjima da Bosancima i Hercegovcima ponude potpune i tačne informacije i različita stajališta.
Samantha Power je sa svojim suradnicima i američkim ambasadorom u našoj zemlji Ericom Nelsonom obišla naš Superdesk i O kanal.
Integrirana redakcija koju čine dnevni list Oslobođenje, info-program O kanala i portali portali nastala je uz podrsku USAID-a koji, skupa sa Internewsom, pomaže kroz regionalni i domaće projekte jačanje neovisnih medija.
„Dva heroja bratskog srpskog naroda i dva moja prijatelja. Profesor Radovan Karadžić – bivši čelnik Republike Srpske u Bosni i Hercegovini i general Ratko Mladić – legendarni komandant Vojske Republike Srpske. 1994-1996. često smo se sastajali.Reći ću vam o tome detaljno. Iskreno se nadam da će ih biti moguće izvući iz haških tamnica, gdje ih već dugi niz godina pokušavaju osuditi za tuđe zločine, inspirisani Sjedinjenim Državama i njihovim pomagačima. Srbi u Bosni i srpski narod u cjelini ostaju vjerni tradiciji našeg vjekovnog prijateljstva“, poručio je na Twitteru direktor ruske državne svemirske agencije Roskosmos Dmitrij Rogozin.
Два героя братского сербского народа и два моих друга. Профессор Радован Караджич – бывший глава Республики Сербской в Боснии и Герцеговине и генерал Радко Младич – легендарный полководец, командующий армией Республики Сербской. В 1994-1996 году мы часто встречались. Как-нибудь pic.twitter.com/9XD1FhEfGt
Очень надеюсь, что удастся вырвать их из застенков Гааги, где который год их пытаются осудить за чужие преступления, инспирированные США и их сподручными. Сербы в Боснии и сербский народ в целом сохраняет верность традиции нашей многовековой дружбы. pic.twitter.com/ROeu6BpidG
„Slobodna Bosna“ podsjeća i na Rogozinove nedavne prijetnje susjednoj Crnoj Gori.
Naime, Putinov je odani političar Crnoj Gori zaprijetio interkontinentalnim balističkim projektilima jer je zatvorila svoj zračni prostor za avion koji trebao dovesti ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova u Beograd.
Lavrov se trebao sastati s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali je posjet otkazan nakon zatvaranja zračnog prostora. Rogozin se nakon toga oglasio na Twitteru.
“Znate za što je dobar ‘Sarmat’? Od kukavičkih Bugara, osvetoljubivih Rumunja i Crnogoraca koji su izdali našu zajedničku povijest neće tražiti suglasnost za let”, poručio je Rogozin.
“Sarmat” je naziv za rusku interkontinentalnu balističku raketu.
Inače, Rogozin je ruski političar koji je od 2018. bio generalni direktor Roscosmosa. Prethodno je bio potpredsjednik Vlade Rusije zadužen za odbrambenu industriju od 2011. do 2018., i ambasador Ruske Federacije u NATO-u od 2008. do 2011. godine.
Četvero američkih senatora – Jeanne Shaheen, Thom Tillis, Chris Murphy i Roger F. Wicker uputili su jučer pismo američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu i američkom ministru odbrane, generalu Lloydu J. Austinu, u kojem su izrazili duboku zabrinutost za mir i stabilnost u našoj zemlji te pozvali na osiguranje podrške za nastavak misije EUFOR-a, ali i pripremu za nastavak prisustva mirovnih snaga u Bosni i Hercegovini ukoliko UN ipak ne obnovi mandat EUFOR-u.
Pišemo vam da izrazimo našu duboku zabrinutost za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Krhkost mira uspostavljenog Daytonskim mirovnim sporazumom je vidljiva i alarmantna. Putinov rat u Ukrajini je ohrabio igrače u Bosni i Hercegovini koji već dugo vremena imaju podršku od Kremlja i drugih vanjskih igrača, i rizik od nasilja ne može biti ignorisan. Sjedinjenje Države moraju se fokusirati na održavanje mira u Bosni i Hercegovini.
22. novembra 2004. godine Vijeće sigurnosti UN-a je Rezolucijom 1575 uspostavilo Operaciju Althea – Evropske snage u Bosni i Hercegovini, kao legalnog nasljednika sigurnosnih snaga NATO-a (SFOR) koji je čuvao mir devet godina nakon rata. U vrijeme primopredaje, NATO trupe brojale su 7 hiljada vojnika i EUFOR je startao sa sličnim brojem snaga. Tokom godina, broj se stalno umanjivao, kao što je i trebao u skladu sa napretkom prema trajnom miru. Posljednji destabilizirajući politički događaji u zemlji, ipak, ukazuju na jasan preokret situacije koja zahtijeva usklađeniji strateški odgovor od članica EU, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država na tome kako osigurati dovoljne podrške za misiju EUFOR Althea.
Sjedinjene Države trebale bi pozvati svoje evropske partnere da garantuju trupe i opremu potrebnu za održavanje trenutnog sastava EUFOR-a od minimalno 1100 vojnika. U ovom trenutku, Sjedinjene Države bi također trebale ispitati svoju podršku EUFOR-u kako bi utvrdile može li se učiniti i više od logističke podrške i obuke. Prošle godine, lider bosanskih Srba Milorad Dodik je pojačao retoriku za secesiju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Napetosti su visoke, a rizik da mala provokacija izazove daljnju destabilizaciju, pa čak i nasilje, je stvaran, a potreba za učinkovitim odvraćanjem je hitna.
Budući da snage Sjedinjenih Država nisu dio EUFOR-a, NATO štab u Sarajevu ostaje jaka veza sa lokalnim snagama, a prisustvo NATO trupa šalje jasan signal širom zemlje i regije. Sjedinjene Države i naši NATO saveznici moraju raditi zajedno na jačanju NATO štaba u Sarajevu, a to počinje osiguravanjem da rezultati summita u Madridu, tačnije prilagođene mjere podrške i program izgradnje obrambenih kapaciteta, odgovaraju potrebama i imaju dobre resurse. Rusija i dalje tvrdi da je Zapadni Balkan unutar njene sfere utjecaja, a ruski zvaničnici izdali su brojne izjave podrške regionalnim akterima koji se protive europskim integracijama i NATO-u. Sjedinjene Države ne smiju zatvarati oči pred ovim prijetnjama; mi moramo pokazati našu posvećenost Evropskoj sigurnosti održavanje efektivnog prisustva na Balkanu kao što nastavljamo odgovarati ničim izazvanoj agresiji Rusije na Ukrajinu.
Također, apeliramo na Bidenovu administraciju da razvije strategiju, u saradnji sa Evropskom unijom, kako da održi mirovne snage u Bosni i Hercegovini u slučaju ruskog veta na mandat EUFOR-a. Ruski veto se očekuje, moguće uz podršku Kine, kada se glasanje za obnovu mandata nađe pred Ujedinjenim nacijama u novembru. Naše je mišljenje da postoji pravna osnova za održavanje prisutnosti mirovnih snaga u BiH za koju nije potrebno odobrenje UN-a. Iako bismo svakako trebali raditi na osiguranju besprijekorne obnove mandata EUFOR-a, moramo se pripremiti za kontinuiranu prisutnost mirovnih snaga.
Ozbiljno NATO planiranje za nepredviđene situacije je ključno, stvarajući važnu polugu u UN-u za odvraćanje potencijalnog ruskog veta u Bosni i Hercegovini te prenošenje važne poruke liderima u zemlji. Stoga tražimo brifing od ministarstava obrane kako bismo bolje razumjeli međuagencijsku strategiju i kako bismo se pripremili za kontinuiranu predanost SAD-a Daytonskom mirovnom sporazumu i miru u Bosni i Hercegovini.
Sjedinjene Države su potrošile decenije investirajući u mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Ne smijemo dopustiti da nam pozornost sada posustane.
“Nikada nije bilo ovako dramatična situacija kao u ovom trenutku. Zovu me ljudi iz Bosne i pitaju me hoće li biti rata i treba li zbog toga emigrirati”, kazao je u intervjuu za bečki list Die Presse bivši visoki predstavnik Valentin Iznko.
Postoje kritike, konstatirali su novinari Die Pressa, da je Inzkovo nametanje izmjena Krivičnog zakona BiH kojim se kriminalizira negiranje genocida prouzrokovalo blokade u BiH.
“Nažalost, to je bilo za očekivati. Međutim, bilo je blokada prije mog mandata. Otprilike u vrijeme mog prethodnika Miroslava Lajčáka. On je 2008. godine donio je zakon protiv blokada, ali je sve to oslabljeno jer je u to vrijeme bila i kriza na Kosovu. No, istina je: ova kriza je vjerojatno najgora do sada”, rekao je Inzko.
Bivši visoki predstavnik složio se sa svojim nasljednikom Christianom Schmidtom. Ako se ovako nastavi, misli Inzko, moglo bi doći do raspada Bosne i Hercegovine.
“Zapadna zajednica je uvijek govorila: Dodik samo priča i prijeti. Ali sada poduzima konkretne mjere: već je odlučeno da se povuče iz državne agencije za lijekove. Dodik je najavio odlazak iz Visokog vijeća pravosuđa, iz zajedničke tajne službe i poreznog sustava. I želi osnovati svoju vojsku za Republiku Srpsku. Međunarodna zajednica je bila iznimno uspješna nakon 1995. godine, a stvaranje zajedničke vojske nakon krvavog rata kada su postojale tri vojske vjerojatno je bio njezin najveći uspjeh. Dodik je pristao na ono što sada rado negira”, istrakao je bivši visoki predstavnik.
Najava da Republika Srpska formira vlastitu vojsku izaziva strah od novog rata, konstatirali su austrijski novinari.
“Nikada nije bilo ovako dramatične situacije kao u ovom trenutku. Zovu me ljudi iz Bosne i pitaju me hoće li biti rata i treba li zbog toga emigrirati. Naravno da ću vas razuvjeriti i također citirati specijalnog izaslanika SAD-a Gabriela Escobara koji je ovih dana boravio u Sarajevu: On je javno izjavio da neće doći do rata. To znači da je ponovno povećan interes SAD-a za Bosnu i Hercegovinu i održavanje mira. Nakon diplomata Matta Palmera i Gabriela Escobara, ministar vanjskih poslova Tony Blinken sada šalje svog savjetnika Dereka H. Cholleta u Bosnu i Hercegovinu. Sve u roku od dvije sedmice”, objasnio je Inzko.
On podsjeća da je Dodik često najavljivao referendume i govorio o razlazu.
“No, ovoga puta sve je eskaliralo. Raspoloženje u zemlji nikada u proteklih 26 godina nije bilo tako loše kao sada. Ovim najavama mislim da Dodik pokušava pobijediti na izborima naredne godine. Iznad svega, želi odvratiti pažnju od činjenice da nema uspjeha. Tu su katastrofalno niske penzije i plaće, nema novih projekata i, prije svega, nema perspektive. Narod odlazi iz zemlje, pa tako i iz Republike Srpske. Ali imao bi sve šanse da napiše uspješnu priču poput Bavarske u Njemačkoj. Uspješna priča Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine. Imao bi podršku”, rekao je Inzko.
Govoreći o zakonu o zabrani negiranja genocida, Inzko je kazao da “u posljednje vrijeme dolazi do eskalacije veličanja ratnih zločinaca i negiranja genocida u Bosni i Hercegovini”.
“Stoga sam odlučio poduzeti moralnu i civilizacijsku mjeru sa zakonom. I implementirao sam i direktivu EU iz 2008. godine koja izričito upozorava na veličanje ratnih zločinaca ili negiranje ili banaliziranje genocida. Valentin Inzko nije osudio bivšeg vojnog načelnika bosanskih Srba Ratka Mladića i njihovog bivšeg predsjednika Ratka Karadžića niti je utvrdio da je počinjen genocid. To je bio međunarodni sud za Jugoslaviju. To znači da postoje pravomoćno osuđeni ratni zločinci s imenom i prezimenom. Osuđuje se pojedinac, ali ne i cijeli narod. Nema loših naroda. Ljudi u Bosni, bili oni Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, dobri su, ljubazni i uslužni ljudi”, izjavio je Inzko.
Ured visokog predstavnika, glasilo je pitanje Die Pressa, tokom godina je izgubio svoj utjecaj. Kritičari čak tvrde da visoki predstavnik zapravo jaše “mrtvog konja”.
“Ja sam gorljivi Evropljanin. I zato sam uvijek želio da Evropa biude lokomotiva. Kada sam preuzeo dužnost, imao sam tri premise: Zatvaranje ureda visokog predstavnika, OHR-a, ako se ispune svi uvjeti. Zatim jačanje lokalnih vlasti, odnosno lokalna odgovornost i lokalna rješenja. I, treće, manje Daytona, više Bruxellesa. Nažalost, Bruxelles nije preuzeo ulogu lokomotive. Mogućnost pristupanja balkanskim zemljama je data 2003. godine u Solunu. Da Bosna i Hercegovina bude u EU morala bi čekati 30 godina. Perspektiva koja je previše udaljena više nije privlačna. Također je došlo do gubitka kredibiliteta od strane EU u postupanju prema Sjevernoj Makedoniji: zemlja je promijenila ustav i ime. Unatoč svim obećanjima koja su joj data, nije započela pregovore o članstvu u EU. To izaziva frustracije”, kazao je Inzko.
Bivši visoki predstavnik je na kraju kazao da je “nastojao prije svega zaštititi državu i njezine institucije: Ustavni sud, UIO, VSTV, CIK”.
“Želio bih ponovno vidjeti snažniju fazu međunarodne zajednice. Uvjeren sam da međunarodna zajednica i dalje ima svoju ulogu i da je njezina prisutnost iznimno korisna”.
Borjana Krišto bit će kandidat Hrvatskog narodnog sabora za člana Predsjedništva BiH, objavio je Bild.ba, medij blizak HDZ-u BiH.
“HDZ BiH je, čini se, odlučio. Dragan Čović ne ide u utrku za Predsjedništvo BiH Kandidat, odnosno kandidatkinja hrvatskih stranaka će biti Borjana Krišto, dugogodišnja dužnosnica HDZ-a BiH i aktualna zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, piše Bild.ba.
Ovo je tom portalu potvrdio visoki izvor iz HDZ-a BiH.
“Ne ide Čović, ide Borjana”, rekao je izvor iz HDZ-a za portal Bild.ba.
Prema informacijama Istrage, Čović je proteklih sedmica imao pritisak da kandidira mostarskog gradonačelnika Maria Kordića. No, zbog straha da će izgubiti kontrolu nad HDZ-om i HNS-om. Čović je bio protiv te kandidature. Kako bi dijelom udovoljio zvaničnicima iz Hrvatske, Čović se odlučio za Borjanu Krišto koja je njegova dugogodišnja bliska saradnica.
Zvanična potvrda očekuje se uskoro. No, kako rekosmo, HDZ-u bliski Bild.ba je objavio da je kandidat biti Borjana Krišto.
Ministrica valjskih poslova Kosova Donika Gervala saopćila u petak da je na zahtjev premijera Aljbina Kurtija donijela odluku da se ruski zvaničnik UNMIK-a na Kosovu proglasi „personom non grata“.
Ona je dodala da je odluka donesena da se ruski zvaničnik proglasi nepoželjnim na Kosovu zbog njegovog štetnog djelovanja, kojim je narušena nacionalna sigurnost Republike Kosovo.
„Istovremeno sam obavijestila organe za sprovođenje zakona i nadležne organe o sprovođenju ove odluke. Institucije Republike Kosovo ostaju posvećene borbi protiv malignog uticaja Ruske Federacije i njenih satelitskih predstavnika u regionu, koji imaju za cilj da podrivaju dostignuća Kosova i naših partnera, prije svega SAD, NATO-a i EU. Republika Kosovo će nastaviti još tješnju saradnju sa svojim međunarodnim saveznicima, posebno sa Amerikancima, Evropljanima i NATO-om, kako bi osujetila bilo kakve destabilizujuće napore Ruske Federacije u našem regionu“, napisala je Gervala na Fejsbuku.
Dodala je da su odlučnost i put Republike Kosovo ka članstvu u NATO, EU, a potom i u UN su nepovratni.
„Uvjeravamo građane Republike Kosovo da će institucije ostati budne svakog dana i odlučne da zaštite bezbjednost i ustavni poredak naše zemlje, kad god je to potrebno“, napisala je ministrica Gervala.
Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o rapisivanju Općih izbora 2022.
“Raspisuju se neposredni izbori za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, Predsjednika i potpredsjednika RS i skupštine kantona u Federaciji BiH”, navedeno je u Odluci Centralne izborne komisije BiH.
Izbori će se, prema ovoj odluci, održati 2. oktobra 2022. godine.
Odluku o raspisivanju izbora nije podržao Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije BiH koji je imenovan na prijedlog HDZ-a BiH. On je kazao da ne može podržati Odluku o raspisivanju izbora, jer “ne postoje zakonske odredbe za provedbu izbora”, istilući, pritome, popunjavanje Doma naroda FBiH, što je, prema njegovim riječima, osporeno u predmetu “Ljubić”.
Član CIK- Vlado Rogić rekao je da neće podržati odluku o raspisivanju Općih izbora 2022. Rogić je za člana CIK-a imenovan na prijedlog HDZ-a BiH. pic.twitter.com/JHH18w7nRR
Rogić je, rekosmo, član Centralne izborne komisije koji je imenovan na prijedlog HDZ-a BiH, stranke čiji kadrovi nastoje opstruirati provođenje izbornog procesa.
Član CIK-a Željko Bakalar je upozorio Rogića da se odluka o rapisivanju izbora odnosni na neposredne izbore, a ne na posredne izbore o kojima je govorio HDZ-ov član CIK-a. Bakalarovo izlaganje je podržao i predsjednik CIK-a Suad Arnautović koji je rekao da je Vlado Rogić bio član CIK-a kada je ta institucija glasala za Uputstvo o načinu popunjavanja Doma naroda FBiH.
“Ti si, Vlado, glasao za to Uputstvo”, podsjetio je Arnautović koji je, također, govorio o obezbjeđivanju sredstava za provedbu izbora.
Prema odluci o raspisivanju izbora, sredstva za provedbu izbora se moraju obezbijediti 15 dana od dana raspisivanja izbora.
“Rok počinje da teče sutra. To znači da se do 19.5. moraju osigurati sredstva. Želim poslati poruku građanima BiH. Tačno je propisano zakonom kada se novac mora osigurati. Očekujemo od nadležnih organa da postupe u skladu sa zakonom i da prestanu sa opstrukcijom rada CIK-a”, kazala je Vanja Bjelica.
The US State Department’s Special Envoy for Electoral Reform in BiH Matthew Palmer and representative of the European External Action Service Angelina Eichhorst by their return to Bosnia and Herzegovina this week are encouraging national chauvinist leaders to continue their fascist demands.
It seems that the negotiating logic of this infamous duo relies on the principle of meeting these requirements in order to stop the open demolition of BiH. Based on Sattler's report, which saw the light of day a long time ago, with the help of renegade EU Enlargement Commissioner Olivér Várhelyi, Dodik and Čović, and with them Izetbegović, each get what they want: Dodik gets to convert state property (forest, rivers, agricultural land etc.) into entity property that he can sell and gift at will while paving the way for secession; Čović gets the essential third entity he wants to ensure he has his own HDZ fiefdom; and Izetbegović will either be promised a new law against genocide e denial (which even he must know would be ignored), and perhaps a promise that he and his cronies won’t be added to any sanctions lists.
Regular people anywhere – in Travnik, Trebinje or Tomislavgrad – of course they will get nothing, and lose more.
After the disappointing visit of USAID Administrator Samantha Power, who combined vague declarative support for the civic option in BiH while advertising US grant-funded projects that ignore the real needs for fundamental change, everyone in BiH is wondering who actually represents whom here and in whose name?
For a year now, Sattler has been shunned an invitation from the Foreign Policy Committee to submit a report on negotiations and electoral reform in BiH. 30 MEPs have filed a request for an investigation against Mr. Várhelyi for his close co-operation with Dodik. So, it is clear to the citizens of Bosnia and Herzegovina that all these “negotiators” are effectively freelancing, working to cut dirty deals with national chauvinists to camouflage a failed policy – and for careerist reasons rather than values-based strategy or policy.
The deal brokered by the EU, US, and UK in Mostar in 2020 between the HDZ and SDA is the obvious template for the ongoing effort. But rather than “scaling” that deal to the state, it will be seen in its proper frame as appeasement of national feudalism – which Bosnians and Herzegovinians, from within the country and in the diaspora, will resist. Attempts by predatory neighbors to divide the country elicited civic defense in the war – as they must now. But citizens/partisans of BiH have an advantage vis a vis 1992-1995: far more of us can see clearly who won – and it wasn’t ordinary people of any self-description. It was party leaders. We will not allow their victory over us to be reinforced. We will assemble to reverse it – socially and systemically. After 26 years of apartheid rule, the citizens decided to send these national fascists to the dustbin of political history.
At the invitation of Romeo Franz, Chair of the Delegation of the European Parliament to Bosnia and Herzegovina and Kosovo, in my speech on January 12 this year, I set out, inter alia, the following facts:
“BiH’s three-headed nationalist hydra, led by Milorad Dodik, Dragan Čović and Bakir Izetbegović, have for years delineated their spheres of power, creating a kind of balance of powers by agreeing non-transparent political deals that were alleged to be motivated by an interest in protecting the “constituent peoples” they claim to represent. But in reality, they have only consistently looked after their own personal interests – at evident popular and societal expense. The result has been corruption and repression – against members of the opposition, and against anyone who wants to live in an accountable, democratic, rights-based system. In order to protect their personal interests and stay in power, all three have secured the support of Serbia, Croatia, Hungary, Turkey and Russia. They have picked sides, and have chosen the illiberal team.
The result is an initiative-destroying machine that is encouraging Bosnians and Herzegovinians from every corner of the country to leave at an alarming velocity.
While its activities within and on the border with Ukraine are motivated by Vladimir Putin’s interest in ensuring that Ukraine is never able to thrive as an accountable democracy – and therefore can never serve as a model to which the people of Russia might themselves aspire – the tensions there serve an additional purpose. Russia actually wants to divert the attention of the USA, the EU and the UK from the situation in the Western Balkans. While analysts are divided as to whether Russia does or does not want to fight on its doorstep, with some seeing the accumulation of troops and weapons on the border with Ukraine as actions aimed at misleading the world to improve his leverage in talks with the US/NATO, or to put into motion escalation that could facilitate the hybrid warfare he favors, his actions also facilitate his aims further west. For while allies worry about Ukraine, Russia is deliberately carrying out a silent invasion of the Western Balkans. This is evidenced by the following events.
During the last meeting between the Minister of Foreign Affairs of BiH, Bisera Turković (SDA – the main Bosniak nationalist party) and the Minister of Foreign Affairs of Russia, Sergey Lavrov, in Sochi, a consensus was reached on the opening of a Russian Center in Banja Luka. According to Turković, a decision is expected to be made on opening other Russian “cultural and humanitarian” centers in Bosnia and Herzegovina.
A few years ago, one such Russian humanitarian center was opened in Niš, in southern Serbia, with the ostensible purpose of reacting quickly in Serbia and potentially the region if there should be extraordinary circumstances requiring a rapid humanitarian response. However, the center enjoys diplomatic status, which affords it with the potential to ferry in supplies and even manpower, leading some observers to consider this a sub rosa entryway for (implausibly) deniable armed forces (Putin’s “little green men”) – calling into question the credibility of Serbia’s declared “military neutrality”. For years there have been concerns that this strategy could be used in Banja Luka; now we are seeing that this may come to pass, and with no objection from the SDA’s own Minister of Foreign Affairs.
Negotiations have also begun on financing the construction of the Belgrade-Sarajevo highway with the Russian state agency, with the mediation of the Turkish government, and the construction should cost about 5.5 billion KM. Far-right wing extremist and ultra nationalist gangs with Russian roots have increased their activity in the RS, ranging from the Night Wolves motorcycle gang to the paramilitary group Srbska Čast. And finally, one can’t forget its preference for “religious diplomacy,” with small funds for large Orthodox churches in Serbia and in the RS, which have outsized symbolic impact.
Such projects are a powerful tool for achieving Russia's local geopolitical ambitions, and Russia's most powerful geopolitical tool is certainly the connection of Bosnia and Herzegovina to the Turkish Stream gas pipeline and related investments in the oil sector.
The USA and some members of the EU (such as Germany, the Netherlands, Belgium, Scandinavian countries, the Czech Republic, Italy) are actually in favor of the territorial integrity of the state of Bosnia and Herzegovina and want to impose sanctions on Dodik – and undertake other measures – to cripple his ability to generate further instability. The US has done so. But the EU’s internal fractiousness and large and slow bureaucratic administration, has hampered decisive action. While liberals and Eurocrats dither, European right-wing parties, Hungary and Russia openly support the policies of Dodik and Čović. The British Parliament – itself seeking post-Brexit relevance – at least called for the engagement of NATO troops (likely including their) in response to potential military action. But, just as during the war, the EU relies on toothless statements and fruitless meetings that aim to appease the arsonists.”
The speeches by me and my colleagues Dervo Sejdić and Jakob Finci, were received with majority affirmation from MEPs who gave us their full support, while four Croatian MEPs (three from the ultra-right HDZ RH) sought to use their positions within the EU to continue to frame BiH as a country that doesn’t deserve the same democracy as other countries in Europe value. They want to ensure that a certain class of people in BiH remain second class citizens – forever – depending on who they are, or in which part of the country they live. BiH’s own Željana Zovko, a former BiH ambassador, was the loudest, rudest, and most vulgar of the lot. She threatened to call on Bozo Ljubić and BiH Constitutional Court President Mato Tadić to testify in their favor. These reactions, however, likely had the opposite of the desired effect with most other MEPs.
I saw it as an attempt by desperate people to justify their position and compensate for their incompetence. Their nationalist grandstanding is their only product, as they have nothing else to offer. The difference between them and us – citizens who do not have the unearned privilege of these nationalist elites – is huge. They do their dirty work for money and positions, while we honorably seek a system built on the values we thought the EU itself held and promoted. The only correct way to ensure democratization and the establishment of a truly accountable Bosnia and Herzegovina for everyone living here is through the implementation of the Zornić verdict. Only then can we begin discussions on the social contract for the 21stcentury that we want to see, which will provide the basis for a citizen-centered constitution and Election Law.
Finally, let me conclude with a message to US and EU emissaries Palmer and Eichhorst. You were better off not returning after your last attempt. Your return appears not only desperate, but shows you are committed to wrong-headed and non-democratic, anti-European ideas. If you drop in on BiH with the same principles of non-transparent and non-institutional dirty agreements on the future of our country, where we live, you are guaranteed failure – once again – and lasting reputational damage.
As we see the games being played by local predatory elites, and against the backdrop of Vladimir Putin’s amoral aggression against Ukraine, the message should be clear for our trans-Atlantic friends. For Europe: remember what illiberalism did to the continent in the 20th century, and why your thick web of values-based institutions was established. For the US: representatives of the Biden administration should behave like American politicians, not Balkan politicians. Please use your energy to participate in the democratic emancipation of the political system and not in its smothering.
Please be part of the solution and not part of the problem. And stop thinking that we in BiH and the region somehow deserve less accountability, less opportunity, less participation and less democracy.
Vlada Ruske Federacije predložila je bivšeg francuskog premijera Francoisu Fillona za člana Uprave ruske državne naftne kompanije Zarubrežnjeft, objavili su u petak navečer moskovski mediji pozivajući se na službene web portale tamošnjih vlasti.
Fillon je bio predsjednik francuske vlade tokom petogodišnjeg predsjedničkog mandata Nicolasa Sarkozya, u periodu od 2007. do 2012. godine.
Правительство России выдвинуло экс-премьера Франции Франсуа Фийона в совет директоров «Зарубежнефти». Фийон возглавлял правительство Франции с мая 2007 по май 2012 при президенте Николя Саркози. https://t.co/eRW8MjQlZlpic.twitter.com/artW7DOAD8
Ukoliko Fillon bude potvrđen, a skoro je izvjesno da hoće, on će biti treći visoki zvaničnik neke od zemalja Evropske unije kojeg su ruske vlasti, nakon isteka mandata u matičnoj zemlji, imenovale u upravljačke strukture svojih naftnih kompanija.
Četiri godine prije francuskog premijera u ruskoj naftnoj kompaniji Rosneft skrasio se bivši njemački kancelar Gerhard Schröder, dok je početkom ove godine u upravljačke strukture iste kompanije imenovana i bivši ministrica vanjskih poslova Austrije Karin Kneissl.
Gerhard Schröder je bio predsjednik njemačke Vlade od 1998. do 2005. godine. Tokom obavljanja dužnosti je uspostavio prijateljske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Gerhard Schröder i Vladimir Putin
Nakon kancelarskog mandata, Schröder je prvo postao predsjednik Odbora dioničara vlasnika podvodnog plinovoda Sjeverni tok koji povezuje Rusku Federaciju i Njemačku. Većinski udio u Sjevernom toku ima ruski naftni gigant Gazprom. U avgustu 2017. godine Schröder je postao član Upravnog odbora ruske naftne kompanije Rosnjeft što je tada naišlo na brojne osude u Njemačkoj.
Karin Kneissl je bila ministrica vanjskih poslova Austrije od 2017. do 2019. godine. Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je 2018. na njenoj svadbi organiziranoj u Beču.
Karin Kneissl i Vladimir Putin
U martu ove godine, bivša austrijska ministrica Kneissl imenovana je u Upravni odbor ruskog naftnog giganta Rosnjeft.
Tako je nastavljena praksa da visokopozicionirani zvaničnici zemalja Evropske unije nakon isteka mandata bivaju nagrađeni pozicijama u naftnim kompanijama kojima suvereno upravlja Vladimir Putin.
Inače, osim premijera Francuske i Njemačke te austrijske ministrice vanjskih poslova, godinama je u upravljačkim strukturama Rosnjefta i hrvatski biznismen Željko Runje. Hrvatski sedmičnik Nacional objavio je u januaru 2020. godine da je Rosnjeft podržavao Zorana Milanovića u utrci za hrvatskog predsjednika zbog ambicija oko preuzimanja naftne kompanije INA.
Da Zoran Milanović gaji dobre veze sa Rusima, vidjelo se i 14. septembra 2020. godine. Naime, na službenom Twitter nalogu Ambasade Ruske Federacije u Zagrebu objavljeno je da je predsjednik Republike Hrvatske uručio ruskom ambasadoru u Hrvatskoj A.S. Azimovu Orden princa Branimira sa grbom republike Hrvatske “za njegov veliki doprinos razvoju rusko-hrvatskih odnosa”.
Twitter nalog Ambasada ruske Federacije u Zagrebu
Tokom premijerskog mandata u Hrvatskoj, Milanović se nekoliko puta susretao sa čelnicima Rosnjefta, među kojima je bio i Igor Sečin, dugogodišnji prijatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
Pismo četvero senatora
