Politika

Turković predložila odluku: Hoće li HDZ i treći put blokirati novac za izbore?

Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković dostavila je Vijeću ministara BiH prijedlog posebne odluke o odobravanju novca Centralnoj izbornoj komisiji za provedbu Općih izbora 2022. Kolegij Vijeća ministara BiH o tome će se izjasniti u ponedjeljak ujutro prije sjednice Vijeća ministara BiH.

Na sjednici koja je održana i u četvrtak i u petak predsjednik CIK-a Suad Arnautović pozvao je Vijeće ministara BiH da na dnevni red sjednice VM BiH koja će biti održana u ponedjeljak stave i odluku koja je već dva puta odbijena glasovima ministara iz HDZ BiH.

Glasnogovornik Evropske komisije Peter Stano 3. juna je kazao da su ministri vanjskih poslova jasno pozvali sve političke lidere i aktere u BiH da ulože sve napore, ne samo da se nastavi sa reformama i dijalogom, nego i da se organizuju Opći izbori u oktobru kako je i planirano.

“Krucijalno je važno da se ovi izbori održe, da građani BiH mogu glasati na slobodnim, poštenim i adekvatno finansiranim izborima. U tom smislu pozivamo Vijeće ministara, posebno ministra finansija da iskoristi predstojeću sjednicu u ponedjeljak i usvoje nacrt budžeta za ovu godinu. Također pozivamo da donesu što prije odluku o finansiranju Centralne izborne komisije BIH. Trenutna blokada hitno se mora okončati. Ono što EU radi ili bi mogla uraditi, uključeni smo i dalje ćemo biti, i spremni pomoći u rješenjima za BiH i u BiH”, kazao je Stano.

Podsjećamo, Vijeće ministara BiH usvojilo je Dokument okvirnog budžeta nakon čega je ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda (HDZ) u petak 27. maja uputio Vijeću ministara BiH i Nacrt budžeta za 2022. godinu. Cijela sedmica je prošla bez sjednice iako je novac hitno potreban CIK-u.

Ukoliko Nacrt budžeta i bude usvojen on prolazi dalju proceduru upućuje se u Predsjedništvo BiH koje može tražiti da se doradi budžet.

Ukoliko i sutra bude odbijen prijedlog za donošenje posebne odluke o izdvajanju sredstava za CIK što će biti treći put onda je jasno da HDZ-u odgovara ovakva situacija i da idu na opciju prolongiranja Općih izbora. To bi bilo pogubno za demokratiju s obzirom da je ista Vlada FBiH već skoro puna dva mandata. Igranje s demokratijom ne bi trebalo biti dozvoljeno nikome ko pretenduje da bude u sastavu EU, kao ni onima koji se zaklinju u EU put domovine Bosne i Hercegovine.

(NAP)

Schmidt pisao glavnim tužiocima u BiH: Bliži se dan izbora

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt pisao je glavnim tužiocima i tužiteljicama Tužilaštva u BiH, javlja oslobodjenje.ba.

Njegovo pismo prenosimo u cjelosti:

Poštovani glavni tužioci/glavne tužiteljice,

obraćam vam se u vezi s predstojećim Općim izborima 2022. godine. Kako se bliži sam dan izbora, nedjelja, 2. oktobar, sve nadležne institucije u Bosni i Hercegovini pripremaju se za održavanje izbora.

Slobodni i pošteni izbori su naravno temelj demokratije. Svim građanima Bosne i Hercegovine mora biti omogućeno da ostvare svoja demokratska prava na tim slobodnim, poštenim i demokratskim izborima, pa shodno tome takvo aktivno biračko pravo građana mora biti i zaštićeno.

Eventualne zloupotrebe u izbornom procesu narušavaju legitimitet izbora i podstiču nepovjerenje javnosti u izborni proces. Stoga je u slučajevima takvih zloupotreba neophodno ozbiljno i ekspeditivno postupati i za takva se djela treba utvrditi odgovornost.

Zato je Bosni i Hercegovini potrebna čvrsta riješenost svih njenih institucija da spriječe takve zloupotrebe, a u slučaju da se pak zloupotrebe eventualno pojave, i odlučnost i spremnost njenog pravosuđa i organa za sprovođenje zakona da se pobrinu da oni koji su odgovorni za bilo kakve vidove nepoštenog postupanja u izborima budu otkriveni i sankcionirani. Integritet izbora se mora sačuvati.

Siguran sam da sve svoje odgovornosti shvatate veoma ozbiljno i da ste osigurali uvjete za otkrivanje eventualnih prekršaja, kao i uvjete koji će građanima omogućiti da se osjećaju slobodno i ohrabreno da prijave ponašanje koje se smatra nezakonitim, a koje će naići na vašu brzu reakciju. Ključno je da pravosuđe i organi za sprovođenje zakona brzo reagiraju na eventualne nezakonitosti.

Uvjeravam vas da imate svu moju zahvalnost i podršku u vašoj borbi protiv kriminala, napisao je Schmidt.

 

Problemi sa poštom: Bh. državljani iz Finske i Mađarske ne mogu poslati glasački materijal

Bh. državljani koji su prijavljeni za glasanje putem pošte iz Finske i Mađarske ne mogu vratiti izborni materijal u BiH, saznaje Istraga. U pitanju je 160 glasova iz Finske i 68 iz Mađarske.

“Upoznati smo s problemom. Ne radi poštanski promet iz Finske prema BiH”, kazali su nam iz Centralne izborne komisije BiH.

Trenutno se, kako saznajemo, vode pregovori o načinu slanja glasačkog materijala, a jedna od opcija je slanje materijala u najbliže diplomatsko-konzularno predstavništvo odakle bi se materijali dalje slali prema BiH.

Nekoliko bh. državljana koji žive u Finskoj već se obraćalo CIK-u. Ustvrdili su da im se pošta koju šalju prema BiH vraća na kućnu adresu.

 

Posjeta Sergeja Lavrova: Rusija koristi Dodika za propagandu u BiH

Dan prije posjete ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini, Dodik je rekao da je „samo ruska vakcina protiv COVID-a odgovarajuća i da vakcine koje se proizvode na Zapadu izazivaju neplodnost“.

Najavio je da će Republika Srpska vakcinu za svoje stanovništvo predložiti isključivo iz Rusije, zanemarujući činjenicu da ne postoji odobrenje Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH bez čijeg odobrenja strani medicinski preparati ne mogu biti uvezeni u zemlju.

Dodik je ovu izjavu dao za medije najavljujući pripreme za posjetu ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova.

Lavrov će u ponedjeljak uveče stigao u Sarajevo, gdje se sastao sa Dodikom i visokim liderima Republike Srpske.

U utorak, prie svoje sljedeće posjete Beogradu, očekuje se da se Lavrov sastane sa tri člana bosanskog Predsedništva i ministarkom spoljnih poslova BiH Biserkom Turković.

Čitava posjeta Sergeja Lavrova proći će pod visokim mjerama bezbjednosti.

Nagorno-Karabakh Conflict serves as a warning for Serbia and Kosovo

On 10th October 2020 the President of Azerbaijan and the Prime Minister of Armenia signed an agreement brokered by Russian President Vladimir Putin seemingly ending the fighting in the Nagorno-Karabakh region. While the situation remains fluid and developing , this event has generally been viewed as victory in Baku and defeat in Yerevan. As large-scale military operations are seemingly coming to an end, the post-conflict landscape in the region is beginning to quickly take shape, and its difficulties will likely be more complicated, intricate, and drawn-out than the 44-day battlefield dynamic. Russia stood by during much of the conflict, but took advantage of its shift to press for an agreement which included the rapid deployment of Russian peacekeeping forces to the region.

The present conflict in the Western Balkan region between Kosovar and Serbian population looks like perfect model or the future arena for deployment of the same Russian malign influence model. Russian involvement in disputes between sovereign countries to manipulate and maintain their control.

Russia’s behaviour in the Nagorno-Karabakh conflict serves as a warning for Serbia and Kosovo on how Russia uses conflicts between nations to manipulate, dominate, and extend its malign influence abroad. Just as Moscow tries to use the territorial dispute between Serbia and Kosovo to retain its influence in the Western Balkan Region, the Moscow-brokered peace deal between Azerbaijan and Armenia allows the Kremlin to extend its influence in the Caucasus and may be a part of a plan to oust the Armenian leadership so they can be replaced with more pliable individuals.

The Kremlin essentially ignored Armenia’s status as a CSTO member and all but forced the Armenians to accept a humiliating deal viewed as a defeat in Yerevan and a victory in Baku, that protects Moscow’s interests much better than Armenian interests, and now Russian “peacekeepers” will be ensconced for years to come to implement Russian foreign policy  as Russia sees fit.

Russia’s insertion of troops into the Nagorno-Karabakh dispute gives Russia a foothold that allows it to assert its malign influence over the region and manipulate it as desired, while keeping Azerbaijan and Armenian interests. It is possibly that Russia purposely waited to get involved as punishment for Armenia not falling in line with Russian policy? The Russians repeatedly show that they are only in it for themselves – is it possible they will try to replace the Armenian leadership with someone more pliable who will bend to the Russian will? We all know that Russia believes Serbia should be subordinate to Moscow’s rule – is it possible that they will also try to replace the leadership in Serbia to to regain control?

The increased isolationism of US foreign policy and a lack of interest by the European Union and European countries in the region, coupled with the global COVID-19 pandemic’s shifting of most countries’ attention on domestic public health concerns, have all provided an opportunity for Russia in the first place to “hijack” the Nagorno-Karabakh dossier from the Minsk Process and convert it into a regional endeavour in to ease their manipulation and malign influence.

Joint statement by the EU Delegation in BiH and the US Embassy to BiH: “Democracy is neither about perpetual stalemates to force through one’s demands nor about imposing the will of the majority”

When U.S. and EU officials met with BiH political parties and civil society earlier this month to discuss electoral/constitutional reform, leaders agreed they would prepare in advance of a next round of discussions. We have seen little progress since. Leaders have not done the work necessary to bring the BiH political system in line with EU regulations and court rulings. Apart from that, following the unacceptable further escalation by the RSNA on 10 December, the political crisis is deepening.

Renewed efforts to mediate now, before the end of the year, will unfortunately be futile. Such efforts will only bear fruit once the parties sincerely work with each other to find solutions.

We have heard commitments from the ruling coalition on constitutional and electoral reforms that can achieve parliamentary support.  Equally important in moving BiH forward are reforms to make elections more secure, trustworthy and to create a government in the Federation of BiH that functions. The time has come to live up to those commitments.

We urge the parties to back down from maximalist proposals, which are not supported by international and EU standards and lack support within parliament or society. Democracy is neither about perpetual stalemates to force through one’s demands nor about imposing the will of the majority. We also urge the RS representatives to fully return to the institutions.

The EU and the U.S. have invested in a dialogue that recognises the concerns and interests from all sides. This process is an opportunity to deal with discrimination, dysfunctionality and election fraud. Considering the political landscape and climate in BiH, we believe these reforms would be a major step forward. Parties know what is needed to take aim at the root causes of chronic political crisis in BiH – corruption, lack of trust and low democratic standards. It's up to the them to step up and come to the table ready to take action. We therefore call on all sides to engage and contribute in this process in a meaningful way, in the interest of the people of Bosnia and Herzegovina, stated by EU Delegation in BiH and the US Embassy to BiH.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...