Facebook Twitter Youtube
    Slučajan

    Politika

    Transparency International podnio prijavu protiv devet stranaka: SDP primio zabranjene donacije od 14 preduzeća koja posluju sa državom, SDA od šest, na spisku još HDZ, NiP, SBiH …

    Piše:
    Redakcija
    -

    Političke stranke u BiH prijavile su oko 550.000 KM donacija privatnih preduzeća, a devet stranaka primalo je zakonom zabranjene priloge od kompanija koje su dobijale tendere od organa izvršne vlasti. Zbog toga je Transparency International u BiH (TI BiH) uputio prijave Centralnoj izbornoj komisiji protiv  SDP BiH, SDA, HDZ BiH, NiP, Stranke za BIH, HRS,  Socijaldemokrata BiH,  Republičke stranke Srpske i Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu.

    Najviše zabranjenih priloga primila je Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) koja je prijavila oko 83.000 KM donacija privatnih preduzeća u postizbornom izvještaju za posljednje opšte izbore, a među donatorima našlo se i 15 privatnih kompanija koje su sklapale poslove sa državom. To je zabranjeno Zakonom o finansiranju političkih partija, a zanimljivo je da je većina zabranjenih donatora poslovala sa organima u kojima SDP čini dio vlasti.

    Tako je “DINALSA” d.o.o. Sarajevo koje je finansiralo SDP sklopila u prošloj godini dva ugovora o izvođenju javnih radova sa Gradskom upravom Grada Sarajeva vrijedna preko 113 hiljada KM, zatim dva ugovora sa Općinom Centar Sarajevo preko 400.000 KM, četiri ugovora sa Općinom Ilidža vrijedna preko 550.000 KM, a tu su i brojni drugi ugovori sa ostalim institucijama čija vrijednost daleko premašuje dozvoljeni zakonski prag od 10.000 KM zbog čega ovo preduzeće nikako nije smjelo biti donator političke partije. Donator SDP-a Dinamico d.o.o. iz Kalesije takođe je prošle godine dobio  ugovore od  grada Tuzla, Vlade Tuzlanskog kantona i drugih organa izvršne vlasti, što je zabranjeno zakonom. Među donatorima SDP-a je i JATA Group koja je samo od Grada Srebrenika dobila desetine ugovora vrijednih ukupno preko 3,1 milion KM. Preduzeće Behic Sanny boy d.o.o. Bihać dobijalo je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća, a osim SDP-a finansiralo je i Pokret za modernu i aktivnu Krajinu gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića. Isti slučaj je i sa firmama Babilon i Terakop koje su dobijale ugovore o javnim nabavkama od organa izvršne vlasti a donirala su i SDP i SDA. Takođe, firma Amitea dobijala je značajne ugovore od Grada Mostara i drugih javnih organa, a pojavljuje se među donatorima SDP-a i Stranke za Bosnu i Hercegovinu.

    Stranka demokratske akcije (SDA) prikazala je pojedinačno najviše donacija privatnih preduzeća – 137.800 KM, a među donatorima ove stranke nalazi se i šest kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti. Pored pomenuta dva, među zabranjenim donatorima SDA je i preduzeće AGI iz Konjica koje je samo od gradske uprave Grada Konjica u kojoj SDA ima gradonačelnika dobilo šest ugovora vrijednih preko 650.000 KM. Takođe, donator SDA je i Širbegović inžinjering iz Gračanice koji je poslovao sa lokalnim zajednicama u cijeloj BiH .

    Stranke ne prijavljuju donacije

    Ostale stranke prijavile su samo manje donacije, a brojne velike partije ni ove godine nisu prikazivale donacije privatnih preduzeća. Tako SNSD, koji je po procjeni TI BiH na kampanju potrošio preko 2 miliona KM, u izvještajima nije prikazao ni jednu marku donacija privatnih preduzeća.

    HDZ BiH prikazao je svega 6.000 KM donacija privatnih kompanija, a među donatorima ove partije je i Vodoprivreda Posavina koja je od općine Odžak i Ministarstva poljoprivrede Posavskog kantona gdje HDZ BiH ima vlast, dobila ugovore vrijedne preko 84.000 KM. Narod i pravda (NIP) u izvještaju ima prijavljeno nekoliko manjih donacija, a sporna je firma Conram koja je tokom prošle godina sklopila više ugovora o javnim nabavkama sa lokalnim zajednicama.

    Poseban problem je slučaj Tehničkog remonta Bratunac koji je sa 12.000 KM finansirao Republičku stranku Srpske, čiji je predsjednik Slaven Risitić ujedno i direktor ovog preduzeća. Ova donacija sporna je po dva osnova jer Republika Srpska i dalje ima značajan manjinski udio u vlasništva Tehničkog remonta Bratunac koji na svom sajtu navodi da RS “time pruža podršku prilikom sklapanja komercijalnih ugovora“. Pored toga sporno je i to što Tehnički remont godinama dobija vrijedne poslove od MUP-a RS, a samo prošle godine dobio je ugovor od 49.000 KM i nije se smio naći među donatorima stranaka.

    Takođe, manje donacije od privatnih kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti primali su Hrvatska republikanska stranka i Socijaldemokrate BiH, a i u ovim slučajevima TI BiH je prijave proslijedio CIK-u. Nažalost, zakon zabranjuje strankama da primaju donacije samo od onih preduzeća koja su poslovala sa organima izvršne vlasti, dok su brojni stranački donatori poslovali i sa javnim ustanovama i javnim preduzećima gdje političke stranke imaju kontrolu nad svim procesima donošenja odluka, što zakon ne tretira.

    Iako su ove godine stranke prijavile 552.510 KM donacija privatnih preduzeća, što je znatno više nego ranijih godina, brojne velike političke stranke koje dugo učestvuju u vlasti godinama ne prijavljuju donacije privatnih kompanija. Tako pored SNSD-a treba istaći da, na primjer, Ujedinjena Srpska i Socijalistička Partija nisu prijavile ni jednu marku ovih donacija. Sa druge strane, političke partije teško mogu opravdati ogromne troškove izborne kampanje, jer su po podacima TI BiH SNSD, Ujedinjena Srpska i još šest političkih partija prikrili najmanje 1,5 miliona KM troškova protekle izborne kampanje. TI BIH već dugo ukazuje da zbog lošeg Zakona o finansiranju političkih partija stranke uspijevaju sakriti svoje stvarne finansijere i iznose prihoda sa kojima raspolažu, a posebno rashoda koje ni sama CIK ne može utvrditi.

    Transparentno.ba

    Milorad Dodik učestvovao u radu Predsjedništva BiH: Glasao protiv imenovanja rukovodstva Centralne banke, ali Banku nije obezglavio

    Piše:
    Redakcija
    -

    Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik učestvovao je u radu Predsjedništva BiH čime je prekršio dogovor stranaka iz RS-a o bojkotu rada institucija BiH. On je u ponedjeljak kasno navečer, na vanrednoj telefonskoj sjednici, koju je sazvao predsjedavajući  Željko Komšić, nakon višesatnog odbijanja učestvovanja u radu Predsjedništva, glasao protiv prijedloga odluke o imenovanju Upravnog vijeća Centralne banke BiH. S obzirom na to da nije postojao konsenzus, odluka o izboru Upravnog vijeća Centralne banke nije usvojena. Bez obzira na to, aktualni saziv Vijeća kojem mandat ističe u utorak, nastavit će sa radom do imenovanja novog saziva. To će, prema informacijama Istrage, biti i tumačenje OHR-a koji će se pozvati na odluku Ustavnog suda BiH po apelaciji Sulejmana Tihića od 13. jula 2012. godine kojom je utvrđen kontinuitet vlasti.

    Ustavni sud BiH tada je konstatovao da mandat izabranog ili imenovanog zvaničnika traje do imenovanja ili izbora njegovog nasljednika.

    “Ovakva odredba ima za cilj da osigura kontinuitet vlasti i stalnost Parlamenta u državi, jer nemogućnost konstituiranja tijela nakon izbora ne smije utjecati na mogućnost izvršavanja vlasti, a time i na funkcionalnost države”, konstatovao je Ustavni sud BiH.

    To znači da će guverner CBBiH i predsjedavajući Upravnog vijeća i dalje biti Senad Softić, a ostali čalnovi ostaju Radomir Božić, Šerif Isović, Danijela Martinović i Dragan Kulina.

    Dodikovo pojavljivanje, odnosno učestvovanje u telefonskoj sjednici nije “spriječilo štetne posljedice po RS”. U Upravnom vijeću Centralne banke Milorad Dodik ni ubuduće neće imati većinu. No, nakon ovoga jasno je da je predsjednik SNSD-a prekršio međustranački dogovor u RS-u koji je uslijedio nakon pto je Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima je zabranjeno negiranje genocida i drugih počinjenih zločina.

    Nekoliko sati prije izjašnjenja Predsjedništva BiH, novi visoki predstavnik Christian Schmidt u Sarajevu se sastao sa guvernerom Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Senadom Softićem.

    Schmidt je naglasio potrebu za postojanjem jake i nezavisne CBBiH – dejtonske institucije koja štiti stabilnost monetarnog i finansijskog sektora BiH od svog osnivanja 1997. godine, čime direktno doprinosi sveukupnoj stabilnosti i razvoju zemlje.

    Visoki predstavnik i guverner CBBiH razmijenili su mišljenje o potrebi očuvanja i daljnjeg razvijanja dosadašnjih uspjeha, te o važnosti kontinuiranog rada upravljačkih struktura CBBiH u cilju očuvanja neometane sposobnosti CBBiH da izvršava svoje ustavne i zakonske obaveze, saopćeno je iz OHR-a.

    Time je, faktički, podržan aktualni saziv upravljačkih struktura CBB-a BiH.

     

    Stigao zvanični prijedlog: Arnel Isak predložen za potpredsjednika Predstavničkog doma FBiH!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Arnel Isak, sin federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, predložen je za novog poptredsjednika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, saznaje Istraga.

    Prijedlog za imenovanje Arnela Isaka potpisala je Elzina Pirić, federalna zastupnica i predsjednica PDA Mirsada Kukića.

    “Klub poslanika PDA predlaže da se potpredsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Edina Gabela iz reda Ostalih razriješi dužnosti, te da se na njenu poziciju imenuje zastupnik Arnel Isak”, navedeno je u prijedlogu koji je potpisala Elzina Pirić.

    Prema informacijama Istraga.ba, ovo je bila glavna tema sastanka predsjednika NiP-a Elmedina Konakovića te oca i sina Isak. Ramo Isak je, kako saznajemo, tražio od Konakovića da njegov sin bude imenovan za popredsjednika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije umjesto Edine Gabele iz Stranke za BiH.

    U vladajučoj koaliciji, kako saznajemo, još uvijek ne postoji puna saglasnost za imenovanje Arnela Isaka na novu poziciju. Dijelovi NiP-a pokušavaju posljednjih dana da ubijede Edinu Gabelu da napusti Stranku za BiH, kako bi nadomjestili glas Arnela Isaka, čijeg oca čelnici Trojke već smatraju teretom u novoj koaliciji. Međutim, Arnel Isak više nije usamljen. U ovom trenutku ga podržava i Elzina Pirić, zastupnica PDA. Bez Elzine Pirić i Arnela Isaka vladajuća koalicija na nivou Federacije BiH nema većinu u Predstavničkom domu.  Upravo to je razlog što predsjednica Predstavničkog doma FBiH Mirjana Lepić-Marinković već više od mjesec dana ne saziva sjednice ovog doma.

    Podsjećamo, glas Arnela Isaka bio je presudan prilikom imenovanja Vlade Federacije BiH.

    Nova akcija međunarodnih zvaničnika: NES i SBiH u utorak u OHR-u, Murphy zadužen za “Devedesetku”

    Piše:
    Redakcija
    -

    OHR u utorak počinje novu rundu konsultacija sa liderima stranaka osmorke i HDZ-a BiH u vezi sa eventualnom odlukom o visokog predstavnika kojom bi potpredsjednik Federacije Refik Lendom bio zaobiđen prilikom formiranja nove Vlade Federacije BiH.

    Lideri su, kako saznaje Istraga. pozvani na odvojene sastanke sa stručnim timovima OHR-a koji pripremaju odluku koju bi Christian Schmidt, prema najavama, trebao nametnuti naredne sedmice.

    “Sastanci su organizirani kako bi se izvršio dodatni pritisak na čelnike NES-a i SBiH-a koji ne žele jednokratne odluke OHR-a”, navodi sagovornik Istrage iz Međunarodne zajednice.

    Uporedo sa djelovanjem OHR-a, djeluje i američki ambasador Michael Murphy. On je, kako saznaje Istraga, za ovu sedmicu već zakazao sastanak sa Ilijom Cvitanovićem, predsjednikom HDZ-a 1990, stranke koja bi mogla odigrati presudnu ulogu prilikom formiranja Vlade Federacije BiH.

    Upravo zbog djelovanja međunarodnih zvaničnika, lideri SDP-a i HDZ-a, Nermin Nikšić i Dragan Čović, odbili su poziv potpredsjednika Federacije Refika Lende na kojem je trebala biti  rješavana trenutna politička kriza.

    Christian Schmidt je, podsjećamo, prije uskršnjih praznika saopćio kako će morati djelovati ukoliko ne bude postignut dogovor. Ali Čović i Niškić su odbili susret sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem o čijem kadru, Refiku Lendi, ovisi formiranje nove Vlade Federacije BiH.

    U ovom trenutku nije jasno definisana parlamentarna većina u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH koji potvrđuje formiranje Vlade. Za potvrđivanje Vlade potrebno je 50 glasova. HDZ i SDP imaju po 15 zastupnika, NiP ima 7, Naša stranka 6, PDA i BHI Fuada Kasumovića po jednog, NES pet (računamo i Arnela Isaka), SBiH četiri.

    U zbiru, ove stranke imaju 54 ruke, što je dovoljno za potvrđivanje Vlade FBiH. Međutim, NES i SBiH su ranije saopćili da neće biti dio parlamentarne većine ukoliko OHR jednokratnom odlukom, a ne trajnom izmjena Ustava FBiH, “zaobiđe” potpis Refika Lende, potpredsjednika Federacije iz reda Bošnjaka. Bez NES-a i SBiH-a, HDZ i stranke Trojke (SDP, NS i NiP), pojačane Kukićevim PDA-om i Kasumovićevom BHI, ostaju na 45 mandata, što nije dovoljno za potvrđivanje novog saziva Vlade FBiH. Stoga je bitna uloga HDZ-a 1990 koji ima tri zastupnika i HNP-a, stranka koju su osnovali bivši HDZ-ovci iz Livna. Sa Devedesetkom i HNP-om, HDZ BiH i stranke Trojke bi došle do 49 ruku. I to im, opet, ne bi bilo dovoljno, pa bi morali tražiti podršku od Hrvatske republikanske stranke (HRS) koja ima jednog federalnog zastupnika, i bihaćkog POMAK-a koji, također, ima jednu zastupnicu.

    Upravo ovo je razlog zbog kojeg ambasador SAD-a Michael Murphy ove sedmice planira imati sastanak sa predsjednikom Devedesetke Ilijom Cvitanovićem čija stranka jeste članica Hrvatskog narodnog sabora, ali nije sastavni dio parlamentarne većine okupljene oko HDZ-a BiH.

    Podsjećamo, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je saopćio kako nikakva trajna odluka OHR-a ne dolazi u pitanje. To znači da visoki predsjednik Christian Schmidt ne smije izmijeniti odredbu Ustava FBiH koja propisuje da Vladu Federacije BiH imenuje predsjednik uz saglasnost OBA potpredsjednika. Čović traži da Schmidtova odluka bude jednokratna, odnosno da se njome samo u ovom trenutku isključi saglasnost potpredsjednika Refika Lende. No, ovu varijantu, već smo naveli, ne podržavaju NES i SBiH. Iako su ranije lideri NiP-a i SDP-a, Elmedin Konaković i Nermin Nikšić, tvrdili da ne podržavaju jednokratna rješenja, oni su se, u međuvremenu, predomislili. I sada im je prihvatljivo da Schmidt samo za potrebe koalicije okupljene oko HDZ-a BiH privremeno suspenduje odredbu Ustava koja se odnosi na imenovanje Vlade Federacije. Naša stranka, kao treći partner iz Trojke, od početka se nije protivila jednokratnim rješenjima na kojima je insistirao i HDZ BiH.

    Općine Široki Brijeg, Stolac i Tomislavgrad uzalud tražile pomoć: Zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić sakrio zahtjeve za angažovanje helikoptera za gašenje požara

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić sakrio je tri zahtjeva lokalnih zajednica koje su od Oružanih snaga tražile angažman helikoptera za gašenje požara. U pitanju su zahtjevi iz općina Široki Brijeg, Stolac i Tomislavgrad koji su 2., 7. i 8. avgusta dostavljene najprije Ministarstvu sigurnosti BiH. Sukladno proceduri ovi zahtjevi su, potom, proslijeđeni Ministarstvu odbrane BiH koje je trebalo svu dokumentaciju proslijediti Predsjedništvu BiH na konačno odlučivanje o angažmanu helikoptera Oružanih snaga BiH.

    “Nama ti zahtjevi nisu došli”, potvrdili su za Istragu u Kabinetu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića.

    Istraga je u posjedu dokumentacije Ministarstva sigurnosti koja dokazuje da su zahtjevi proslijeđeni Ministarstvu odbrane na dalje postupanje.

    zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić

    “U skladu sa Sporazumom o saradnji između Ministarstva odbrane BiH i Ministarstva bezbjednosti BiH u oblasti reagovanja na prirodne ili druge nesreće, Pravilnikom o pružanju vojne pomoći civilnim organima u reagovanju na prirodne i druge katastrofe i nesreće, a prema Standardnim operativnim procedurama Oružanih snaga BiH na pružanju pomoći civilnim organima u reagovanju na prirodne ili druge nesreće, u prilogu vam dostavljamo zahtjev za angažovanje helikoptera Oružanih snaga BiH za gašenje požara na području Crnač – Široki Brijeg“, navedeno je u Zahtjevu Ministarstva sigurnosti BiH upućenom Ministarstvu odbrane BiH 2. avgusta 2021. godine.

    Identične Zahtjeve ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić proslijedio je 7. i 8. avgusta, a oni su se odnosili na požare na području općina Stolac i Tomislavgrad.

    U Ministarstvu odbrane BiH potvrdili su nam da su zaprimili ove zahtjeve i da je sve dostavljeno zamjeniku ministra odbrane Mirku Okoliću koji je dokumentaciju trebao proslijediti Predsjedništvu BiH – koje daje konačnu saglasnost na angažman helikoptera. Zahtjevi, međutim, nikada nisu stigli u Predsjedništvo BiH, što su nam potvrdili i u Kabinetu predsjedavajućeg Komšića.

    Prema pisanju Večernjeg lista od 3. avgusta ove godine, zbog požara u mjestu Gornji Crnač pored Širokog Brijega, zatražena je pomoć helikoptera Oružanih snaga.

    “Izgorjela je velika površina šume, voćnjaka, a vatrena stihija prijetila je obiteljskim kućama koje su gasitelji uspjeli obraniti”, objavljeno je tada.

    Kada je u pitanju požar na području Stoca, on je od utorka ponovo aktivan. Požar se, kako su potvrdili iz Operativnog centra civilne zaštite i vatrogastva Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) kreće prema naseljenim mjestima Boljuni, Podkula, Zaušje, Stupišta i Podosoje. Zbog tih je požara 7. avgusta zatražen angažman helikoptera Oružanih snaga. Ministarstvo sigurnosti je dostavilo dokumente Ministarstvu odbrane, ali oni su završili u ladici zamjenika ministra odbrane Mirka Okolića (SNSD)

    Početkom ove sedmice situacija s požarom u Tomislavgradu ponovo je postala teška.

    “Stanje se opet zakompliciralo kada je vjetar danas naglo promijenio smjer i aktivirao pojedine dijelove požarišta prema više naselja”, rekao je načelnik Tomislavgrada Ivan Buntić u izjavi koju je 9. avgusta prenio HRT.

    Pema njegovim riječima “teško je stanje u selima Gornjem Brišniku, Zidinama, Čobanovićima, Koritima, Drmića stajama, Grabovici”. No, umjesto helikoptera Oružanih snaga angažiran je kanader iz susjedne Republike Hrvatske.

    Johann Sattler iza zatvorenih vrata u Predsjedništvu BiH poručio: “Bez izmjena Izbornog zakona ne mogu se održati naredni izbori”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Idući izbori se ne mogu održati po postojećem izbornom zakonu”, kazao je u srijedu Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH na sastanku sa hrvatskim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, saznaje Istraga.ba.

    Sam Sattler, ne navodeći detalje sastanka, priznao je kasnije u srijedu da je “imao dobru i otvorenu razmjenu mišljenja sa članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem o pristupanju EU, 14 ključnih prioriteta, izbornoj reformi i pomirenju”.

    Izborna reforma je, zapravo, ono zbog čega je ambasador EU u BiH i krenuo u “diplomatsku ofanzivu”. Njegovi stavovi, međutim, usaglašeni su sa stavovima čelnika dvije Hrvatske demokratske zajednice, one sa sjedištem u Zagrebu i one sa sjedištem u Mostaru. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović prije sedam dana izgovorio je rečenicu koju će kasnije u Predsjedništvu BiH ponoviti Johann Sattler.

    “Bez novog Izbornog zakona teško će biti organizovani izbori”, poručio je 3. juna ove godine Dragan Čović, postavivši rok za dogovor drugu polovinu ovog mjeseca.

    Upravo zbog pritiska dva HDZ-a Johann Sattler je pojačao svoje diplomatske aktivnosti zbog čega se u srijedu i sastao sa Željkom Komšićem, kojem je, prema informacijama Istrage, kazao da “idućih izbora nema bez izmjena izbornog zakona”. Šef Delegacije EU u BiH krajem je maja dobio i otvorenu podršku Vlade Hrvatske kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona.

    “Nedavno je veleposlanik Sattler bio pod velikim pritiskom onih koji žele opstruirati izbornu reformu i ne bježe od klevetničkog jezika. To je neprihvatljivo i trebali bismo poslati snažnu i jedinstvenu poruku svoje podrške veleposlaniku Sattleru”, naveo je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić-Radman u svom pismu dostavljenom čelnicima Evropske unije.

    U istom pismu Radman-Grlić je naveo da je zabrinut da će, ako se tokom ove godine ne izmijeni Izborni zakon, “doći do velike političke krize 2022. godine, koja će paralizirati političke institucije u zemlji i zaustaviti cjelokupni proces reformi“. I hrvatski ministar vanjskih poslova je, dakle, kazao isto ono što je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler kazao iza zatvorenig vrata u Predsjedništvu BiH.

    Čelnici HDZ-a BIH i Hrvatske insistiraju da se prilikom izmjena Izbornog zakona mora voditi računa o “legitimnom predstavljanju naroda”.

    “Ne bismo smjeli izgubiti iz vida specifičnu povijesnu i političku pozadinu zemlje i njezinu pravnu tradiciju. Rješenja moraju doći kao rezultat dijaloga i konsenzusa u Bosni i Hercegovini.Od najveće je važnosti istodobno provoditi dva temeljna Načela: i) legitimno predstavljanje tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi) i ii) nediskriminaciju svih građana u političkim institucijama”, napisao je hrvatski ministar Grlić-Radman.

    Slične stavove prošle su sedmice na sastanku u Banja Luci iznijeli lideri HDZ-a BiH i SNSD-a, Drgan Čović i Milorad Dodik. I za njih je “legitimno predstavljanje” osnov ispod kojeg ne žele ići. Ne bude li takvih izmjena, izbori naredne godine bit će ugroženi. Baš onako kako je to kazao Johann Sattler.

    Britanske vlasti saopćile: Sankcije za Milorada Dodika i Željku Cvijanović

    Piše:
    Redakcija
    -

    Vlasti Velike Britanije uvele su sankcije članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i predsjednici Republike Srpske Željki Cvijanović.

    „Ohrabreni ruskim podrivanjima međunarodnog sistema zasnovanog na pravilima, obje osobe su iskoristile svoje pozicije vlasti da se zalažu za de facto secesiju Republike Srpske — jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine — u direktnoj suprotnosti s ustavom zemlje,“ saopćio je britanski Ured za Commonwealth. 

    Vijes o sankcijama je objavio i britanski AP.

    Sankcije, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabranu putovanja, prve su koje je Ujedinjeno Kraljevstvo objavilo pod režimom sankcija za Bosnu i Hercegovinu.

    “Milorad Dodik je”, piše u saopćenju britanskih vlasti, “pokrenuo akciju za povlačenje Republike Srpske iz ključnih državnih institucija, koristeći razdornu, opasnu, nacionalističku retoriku, narušavajući domaći i regionalni mir i podstičući etničku mržnju i poricanje genocida”.

    Željka Cvijanović je, navodi se dalje, iskoristila svoju kancelariju za podnošenje zakona u Republici Srpskoj kojima se nastojalo prenijeti državne nadležnosti na entitetski nivo.

    “Cvijanovićeva je javno veličala ratne zločince i negirala genocid u Srebrenici”, saopćeno je iz Londona.

    Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss je rekla da Cvijanović i Dodik namjerno potkopavaju teško stečeni mir u Bosni i Hercegovini.

    “Ohrabreni Putinom, njihovo nepromišljeno ponašanje ugrožava stabilnost i sigurnost širom Zapadnog Balkana. Ovim oštrim sankcijama pokazujemo da će neprijatelji mira biti pozvani na odgovornost. Postupci i retorika Dodika i Cvijanovićeve prijete da ponište 26 godina teško stečenog mira i stabilnosti i potkopaju Opšti okvirni sporazum za mir (Dejtonski mirovni sporazum), koji je okončao rat 1995. godine”, saopćila je Truss. 

    Janez Kopač potvrdio pisanje Istrage: “Konakovićev zakon” suprotan pravnom poretku Energetske zajednice

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ono što je Istraga objavljivala proteklih dana, sada je i potvrđeno. Izmjene Zakona o električnoj energiji FBiH, koje su predložili predsjednik NiP-a Elmedin Konaković i delegat SDP-a BiH Aner Žuljević, ruše ustavni poredak BiH i krše međunarodne ugovore koje je potpisala država Bosna i Hercegovina. To je, u razgovoru za N1, potvrdio i doskorašnji direktor Sekretarijata Energetske zajednice – Janez Kopač.

    “Ovaj zakon je suprotan pravnom poretku Energetske zajednice koji je međunarodna obaveza BiH. Direktiva o tržištu električne energije dozvoljava ograničenu regulaciju cijena za domaćinstva, a nikako za industrijske kupce! Razumijem emocije zbog trenutnih visokih cijena električne energije, ali privredi bi mogli privremeno pomoći na način, koji ne bi bio protivan međunarodnim obavezama. Vlada u susjednoj Republici Srbiji je privremeno obavezala državnu Elektroprivredu Srbije, da ne podigne cijene industrijskim kupcima na trenutni tržišni nivo. To su napravili kao vlasnici i time nisu narušili tržišta električne energije, dok najnoviji zakon Federacije uspostavlja novi pravni poredak u jednom delu BiH“, upozorio je Kopač u izjavi za N1.

    Istraga.ba je, podsjećamo, u petak objavila da, u četvrtak navečer usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine kojim Parlament Federacije BiH obavezuje Vladu FBiH da posebnom odlukom ograniči rast cijene električne energije privrednim subjektima na 20 posto, nije  u skladu važećim državnim zakonima i međunarodnim ugovorima Bosne i Hercegovine. Naime, usvojene odredbe su u suprotnosti sa Ugovorom o uspostavljanju Energetske zajednice („Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori“ broj 09/06) i Zakon o konkurenciji („Službeni glasnik BiH“ br. 48/05, 76/07 i 80/09).

    Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine direktno krši Ugovor o uspostavljanju Energetske zajednice koji propisuje da prema Aneksu III Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, nisu dozvoljene i bit će procjenjivane u skladu sa čl. 81., 82. i 87. Ugovora o osnivanju Evropske zajednice sljedeće aktivnosti:
    – Sprečavanje, ograničavanje ili poremećaj konkurencije,
    – Zloupotreba dominantne pozicije,
    – Pružanje državne pomoći koja uzrokuje ili prijeti poremećajem konkurencije.
    Poštovat će se odredbe Ugovora o osnivanju Evropske zajednice, posebno člana 86., koje se odnose na javna preduzeća i preduzeća kojima su data posebna prava.

    Navedene odredbe sadržane su u članovima 101., 102., 106. i 107. Ugovora o funkcioniranju Evropske unije.

    Dalje, Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine je u suprotnosti sa Zakonom o konkurenciji BiH koji uređuje pravila, mjere i postupke zaštite tržišne konkurencije. Naime, dopunama Zakona se direktno krši član 2 (Primjena) zbog djelovanja Parlamenta Federacije BiH koji je dopunama Zakona ograničio i narušio tržišnu konkurenciju čime je direktno prekršen stav b) koji se odnosi na narušavanje konkurencije od organa državne uprave kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište što je u ovom slučaju nesumnjiv utjecaj na tržište električne energije u Bosni i Hercegovini.

    Zašto je ova „dopuna Zakona“ posebno opasna za funkcionisanje jedinstvenog tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini, objasnićemo dalje u tekstu.

    Kada govorimo o kršenju međunarodnog sporazuma, u ovom slučau Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice, treba napomenuti da su osnovni ciljevi Energetske zajednice kreiranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i tržišnog prostora koji obezbjeđuje pouzdano snabdijevanje energentima i omogućava privlačenje investicija u sektore električne energije i prirodnog gasa. Zaključivanjem ovog Ugovora, Bosna i Hercegovina se obavezala da će sa drugim članicama energetske zajednice uspostaviti zajedničko tržište električne energije i gasa koje će funkcionirati po standardima tržišta energije EU sa kojim će se integrirati.

    Prema Ugovoru o uspostavi Energetske zajednice („Službeni glasnik BiH-Međunarodni ugovori“ broj 09/06), Državna regulatorna komisija Bosne i Hercegovine (DERK) je donijela Odluku o opsegu, uvjetima i vremenskom razdoblju otvaranja tržišta električne energije u BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 48/06 i 77/09) čime je omogućila da tržište električne energije u Bosni i Hercegovini od 01.01.2015. godine bude u potpunosti otvoreno za konkurenciju.

    Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine je sve navedeno urušio te fragmentirao jedinstveno tržište električne energije Bosne i Hercegovine a jedinstveni ekonomski prostor je ustavna kategorija definisana Dejtonskim sporazumom što znači da su ovim dopunama krši i sam Ustav BiH.

    Naime, nadležnost nad tržištem električne energije je definirana je Zakonom o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj 07/02) gdje je propisano članom 4.2. da je Državna regulatorna komisija za električnu energiju nadležna između ostalog i za tržište električne energije te zaštitu potrošača i konkurenciju i sprečavanje antikonkurencijskih aktivnosti te kažnjavanje protukonkurentnog ponašanja.

    Pored toga, DERK je 12. februara 2020. godine usvojio Odluku o transponiranju Uredbe o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (“Službeni glasnik BiH”, broj 13/20), kojom se normiraju načini i rokovi transponiranja i implementacije dijela prilagođene REMIT Uredbe koji je, shodno navedenom Zakonu, u nadležnosti DERK-a.

    Predsjednik NiP-a, proteklih je dana, pokušavao ubijediti javnost da je on, zapravo, “spasilac privrede”. No, kako Elmedin Konaković svoje stavove uglavnom zasniva na informacijama dostupnim na “Wikipediji”, suvišno je bilo očekivati da on razumije ovu problematiku i posljedice koje bi mogle uslijediti. A mogle bi. Državni organi BiH (ne Federalni) će, prema informacijama Istrage, u narednim danima zatražiti i službeno očitovanje Evropske zajednice i, s obzirom na činječno stanje, izvjesno je da bi zbog izmjena koje je predložio Konaković, državu BiH mogle zadesiti međunarodne sankcije.

    Suština problema je, naime, u tome da u amandmanu koji je predložio predsjednik NiP-a navedeno da Vlada FBiH “mora” donijeti odluke o regulisanju cijena. Da je sve svedeno na nivo preporuke da Vlada FBiH “može” preporučiti ograničavanja cijena struje, situacija bi drastično bila drugačija.

     

     

    Za sada ništa od smanjenja cijena električne energije: Konaković i Žuljević amandmanima “srušili” zakon o ograničavanju cijena struje, sve mora na dodatno usaglašavanje

    Piše:
    Redakcija
    -

    Za sada ništa od smanjenja električne energije za pravna lica. Zbog amandmana delegata Elmedina Konakovića (NiP) i Anera Žuljevića (SDP) Dom naroda FBiH je usvojio dugačiji tekst Zakona o dopuni Zakona o električnoj energiji Federacije BiH u odnosu na tekst koji je usvojio Predstavnički dom. Sada je nužno usaglašavanje teksta zakona. Prema proceduri, Predstavnički dom FBiH sada bi morao ponovo razmatrati tekst koji je usvojio Dom naroda FBiH. No, sve bi bilo u redu da u petak ne ističe krajnji rok za usvajanje ovog zakona. Naime, Elektroprivreda BiH do 31. 12. mora zaključiti nove ugovore o snabdijevanju električnom energijom sa pravnim licima. Zbog enormnog povećanja cijena, većina privrednih društava ne želi potpisati nove ugovore sa Elektroprivredom BiH. No, da bi Vlada FBiH ograničila cijene električne energije, nužno je izmijeniti Zakon o električnoj energiji FBiH.

    Na dnevnom redu sjednice Doma naroda FBiH danas je bio prijedlog izmjena Zakona o električnoj energiji koji je usvojio Predstavnički dom FBiH koji bi bio dovoljan Vladi FBiH da ograniči cijene električne energije. No, Konaković i Žuljević su predložili svoj amandman.

    Kako se ovaj tekst znatno razlikuje od teksta Zakona usvojenog na Predstavničkom domu, dio delegata je pokušao ubijediti Konakovića i Žuljevića da odustanu. Oni su to odbili. Dom naroda je na kraju usvojio njihove amandmane. No, pravi problem tek slijedi. Svega dva dana je ostalo Predstavničkom domu da ponovo zakaže sjednicu na kojoj će biti razmatran tekst zakona  na Domu naroda FBiH.

    Nova strategija međunarodnih pregovarača: Palmer i Eichhorst pregovore o izmjenama Izbornog zakona žele prebaciti u Neum

    Piše:
    Redakcija
    -

    O izmjenama Izbornog zakona BiH naredne bi se sedmice trebalo pregovarati u Neumu, saznaje Istraga.ba. Ranije je objavljeno da će Angelina Eichhorst, direktorica u Evropskoj službi za diplomatske odnose (EEAS), Matthew Palmer, specijalni izaslanik State Departmenta za izbornu reformu u Bosnu i Hercegovinu doputovati 25. januara kako bi sa liderima političkih partija nastavili pregovore o izmjenama izbornog zakodavstva. Oni planiraju, kako saznajemo, da u Sarajevu održe nekoliko bilateralnih sastanaka sa liderima političkih partija i njihovim delegacijama, te da, nakon toga, pregovore izmjeste u Neum. Cilj je “izolovati lidere” kako ne bi bili pod medijskim pritiskom i kako bi, što lakše, pristali na određene ustupke koji se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH.

    “Prvog dana u Neum bi bili pozvani samo predsjednici političkih partija iz Federacije koje imaju svoje zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH. Nakon toga bili bi uključeni lideri političkih partija iz  Republike Srpske”, potvrđeno je za Istragu iz više diplomatskih izvora.

    No, situacija u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH je u petak dodatno zakomplicirana. Lider SNSD-a Milorad Dodik je kazao da stranke iz Republike Srpske neće pristati na indirektan izbor člana Predsjedništva BiH iz tog entiteta.

    “Ja mogu da ponovim stav nas iz RS-a. Mi iz RS smo davno uspostavili konsenzus da se član Predsjedništva iz RS bira neposredno i to se ne može promijeniti”, kazao je Dodik.

    To znači da su sada male šanse da budu prihvaćeni raniji prijedozi da se članovi Predsjedništva BiH biraju indirektno. Naime, nijedna stranka sa sjedištem u Sarajevu ne pristaje na asimetrična rješenja, odnosno da se dva člana Predsjedništva iz Federacije BiH biraju indirektno, a da se treći član, onaj iz RS-a, bira neposredno.

    Indirektni izbor članova Predsjedništva BiH zagovarala je i Stranka demokratske akcije, insistirajući, pritome, da se smanje ovlasti domova naroda.

    HDZ BIH je, prema dokumentima koje je objavio bild.ba, predložio dva načina izbora članova Predsjedništva BiH. No, u oba slučaja bi ključnu ulogu imali domovi naroda. Ako bi se članovi Predsjedništva BiH birali direktno, onda bi morali ići na konačno potvrđivanje u Dom naroda BiH. Tako bi, prema prijedlogu HDZ-a, član Predsjedništva BiH iz, recimo, hrvatskog naroda morao dobiti podršku većine delegata u Klubu Hrvata Doma naroda BiH. U slučaju indirektnog izbora, članove Predsjedništva BiH bi birali delegati u Domu naroda Federacije BiH, odnosno delegati u Klubu naroda kojem pripada taj član Predsjedništva. Osim toga, načinom izbora delegata u Dom naroda FBiH HDZ BiH je dodatno zacementirao svoju poziciju jer bi imali apsolutnu kontrolu u klubovima Hrvata oba doma naroda, i onog na državnom i onog na nivou Federacije BiH.

    Prema informacijama Istrage, veći dio međunarodnih zvaničnika u petak je već odbacio prijedlog HDZ-a BiH. Potvrđuje to i izjava Delegacije EU data sarajevskom Oslobođenju.

    “Izborna i ustavna reforma su od suštinskog značaja za put BiH ka EU, kao što je navedeno u Mišljenju Evropske komisije o za- htjevu BiH za članstvo u EU. Ova reforma bi trebala okončati diskriminaciju na osnovu etničke pripadnosti i prebivališta, potpunom primjenom sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci. Izmjene bi također trebale osigurati poštenije, transparentnije i demokratskije izbore, rješavanjem nedostataka navedenih u preporukama OSCE/ ODIHR-a i GRECO-a Vijeća Evrope, kao i u relevantnim mišljenjima Venecijanske komisije”, rečeno je za Oslobođenje u Delegaciji EU i Uredu specijalnog predstavnika EU u BiH.

    Treba, međutim, napomenuti da su zvanično izneseni stavovi međunarodnih zvaničnika uglavnom odstupali od stavova iznesenih na sastancima iza zatvorenih vrata. Tako je direktorica u Evropskoj službi za diplomatske odnose (EEAS) Angelina Eichhorst na sastancima, uglavnom, podržavala stavove HDZ-a BiH i njihovih pregovarača. Osim iz EU, HDZ BiH je početkom sedmice dobio i službenu podršku iz Moskve.

    “Očigledna je diskriminacija bosanskohercegovačkih Hrvata. Izborna reforma mora se završiti sada uz temelj na Daytonskom sporazumu. Slikovito je, da uz sve naglaske da se ne upleću u unutarnja pitanja drugih zemalja, SAD imenovao svog specijalnog izaslanika za provođenje izborne reforme BiH“, kazao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nakon sastanka sa svojim kolegom iz Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom.

    1...345...40Stranica 4 of 40

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj