O izmjenama Izbornog zakona BiH naredne bi se sedmice trebalo pregovarati u Neumu, saznaje Istraga.ba. Ranije je objavljeno da će Angelina Eichhorst, direktorica u Evropskoj službi za diplomatske odnose (EEAS), Matthew Palmer, specijalni izaslanik State Departmenta za izbornu reformu u Bosnu i Hercegovinu doputovati 25. januara kako bi sa liderima političkih partija nastavili pregovore o izmjenama izbornog zakodavstva. Oni planiraju, kako saznajemo, da u Sarajevu održe nekoliko bilateralnih sastanaka sa liderima političkih partija i njihovim delegacijama, te da, nakon toga, pregovore izmjeste u Neum. Cilj je “izolovati lidere” kako ne bi bili pod medijskim pritiskom i kako bi, što lakše, pristali na određene ustupke koji se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH.
“Prvog dana u Neum bi bili pozvani samo predsjednici političkih partija iz Federacije koje imaju svoje zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH. Nakon toga bili bi uključeni lideri političkih partija iz Republike Srpske”, potvrđeno je za Istragu iz više diplomatskih izvora.
No, situacija u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH je u petak dodatno zakomplicirana. Lider SNSD-a Milorad Dodik je kazao da stranke iz Republike Srpske neće pristati na indirektan izbor člana Predsjedništva BiH iz tog entiteta.
“Ja mogu da ponovim stav nas iz RS-a. Mi iz RS smo davno uspostavili konsenzus da se član Predsjedništva iz RS bira neposredno i to se ne može promijeniti”, kazao je Dodik.
To znači da su sada male šanse da budu prihvaćeni raniji prijedozi da se članovi Predsjedništva BiH biraju indirektno. Naime, nijedna stranka sa sjedištem u Sarajevu ne pristaje na asimetrična rješenja, odnosno da se dva člana Predsjedništva iz Federacije BiH biraju indirektno, a da se treći član, onaj iz RS-a, bira neposredno.
Indirektni izbor članova Predsjedništva BiH zagovarala je i Stranka demokratske akcije, insistirajući, pritome, da se smanje ovlasti domova naroda.
HDZ BIH je, prema dokumentima koje je objavio bild.ba, predložio dva načina izbora članova Predsjedništva BiH. No, u oba slučaja bi ključnu ulogu imali domovi naroda. Ako bi se članovi Predsjedništva BiH birali direktno, onda bi morali ići na konačno potvrđivanje u Dom naroda BiH. Tako bi, prema prijedlogu HDZ-a, član Predsjedništva BiH iz, recimo, hrvatskog naroda morao dobiti podršku većine delegata u Klubu Hrvata Doma naroda BiH. U slučaju indirektnog izbora, članove Predsjedništva BiH bi birali delegati u Domu naroda Federacije BiH, odnosno delegati u Klubu naroda kojem pripada taj član Predsjedništva. Osim toga, načinom izbora delegata u Dom naroda FBiH HDZ BiH je dodatno zacementirao svoju poziciju jer bi imali apsolutnu kontrolu u klubovima Hrvata oba doma naroda, i onog na državnom i onog na nivou Federacije BiH.
Prema informacijama Istrage, veći dio međunarodnih zvaničnika u petak je već odbacio prijedlog HDZ-a BiH. Potvrđuje to i izjava Delegacije EU data sarajevskom Oslobođenju.
“Izborna i ustavna reforma su od suštinskog značaja za put BiH ka EU, kao što je navedeno u Mišljenju Evropske komisije o za- htjevu BiH za članstvo u EU. Ova reforma bi trebala okončati diskriminaciju na osnovu etničke pripadnosti i prebivališta, potpunom primjenom sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci. Izmjene bi također trebale osigurati poštenije, transparentnije i demokratskije izbore, rješavanjem nedostataka navedenih u preporukama OSCE/ ODIHR-a i GRECO-a Vijeća Evrope, kao i u relevantnim mišljenjima Venecijanske komisije”, rečeno je za Oslobođenje u Delegaciji EU i Uredu specijalnog predstavnika EU u BiH.
Treba, međutim, napomenuti da su zvanično izneseni stavovi međunarodnih zvaničnika uglavnom odstupali od stavova iznesenih na sastancima iza zatvorenih vrata. Tako je direktorica u Evropskoj službi za diplomatske odnose (EEAS) Angelina Eichhorst na sastancima, uglavnom, podržavala stavove HDZ-a BiH i njihovih pregovarača. Osim iz EU, HDZ BiH je početkom sedmice dobio i službenu podršku iz Moskve.
“Očigledna je diskriminacija bosanskohercegovačkih Hrvata. Izborna reforma mora se završiti sada uz temelj na Daytonskom sporazumu. Slikovito je, da uz sve naglaske da se ne upleću u unutarnja pitanja drugih zemalja, SAD imenovao svog specijalnog izaslanika za provođenje izborne reforme BiH“, kazao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nakon sastanka sa svojim kolegom iz Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom.
