Politika

Nova presuda Suda u Strazburu: Entiteti ne mogu biti izborne jedinice za Predsjedništvo BiH i državni Dom naroda, cijela BiH jedna izborna jedinica, Sud predložio ukidanje Doma naroda BiH!

Legitimno predstavljanje je diskriminatorno. Članovi Predsjedništva BiH moraju se birati na području cijele države, a ne iz entiteta. Delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH moraju biti izabrani sa teritorije cijele države. Dakle, Predsjedništvo BiH – jedna izborna jedinica. Dom naroda PS BiH – jedna izborna jedinica. Bez entiteta.

Ovo je suština presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Slaven Kovačević protiv BiH. Sud u Strazburu presudio je prije godišnjih odbora, a službena objava bi, kako saznaje Istraga sedmice Hayat TV-a, trebala bi biti do kraja ovog mjeseca.

Slaven Kovačević, u ovom trenutku savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića obratio se Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, navodeći da je ugroženo njegovo pravo jer kao Bosanac i Hercegovac iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda niti može biti delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Evropski sud za ljudska prava je, prema informacijama Istrage sedmice HAYAT TV-a, presudio da je u ova slučaja Kovačević diskriminisan.

Sud je utvrdio da je sadašnji politički sistem BiH etničku zastupljenost učinio važnijom od političkih, ekonomsko-socijalnih i drugihg pitanja, te je pojačao etničke podjele u državi i potkopao demokratski karakter izbora, te da su “konstitutivni narodi privilegovani”.

Prema informacijama Istrage,  Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da Sud da kombinacija teritorijalnih i etničkih zahtjeva predstavljala diskriminatorno postupanje u suprotnosti s člankom 1. Protokola br. 12 u kontekstu prava na sudjelovanje u izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, smatrao je da isto vrijedi i za pravo glasa na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Ukratko, Sud konstatuje da su izbori u BiH – nedemokratski.

Posebnu pažnju Sud je, kako saznajemo, posvetio i nadležnostima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Sudije konstatuju da bi postojanje Doma naroda PS BiH bilo prihvatljivo ako bi se ovlasti Doma naroda ograničile na precizno definiran vitalni nacionalni interes kontitutivnih naroda, a ne na odobravanje svih zakona. Sud u presudi predlaže nekoliko rješenja za Dom naroda. Prvo rješenje je – reduciranje ovlasti Doma naroda. Drugo moguće rješenje je – ukidanje Doma naroda i etničke interese štiti   u okviru Predstavničkog doma. Treće rješenje – zadržati Dom naroda u sadašnjoj formi uz omogućavanje učešća u njegovom radu svim građanina.

Sud, dalje, navodi da predstavnici naroda u Domu naroda moraju predstavljati pripadnike tog naroda sa cijele teritorije države, a ne samo njenih pojedinih dijelova.

Predlaže se i belgijski model prema kojem bi građani prvo birali, pa bi tek onda izabrani poslanici odlučivali u kojem klubu naroda bi participirali.

Etničko, navodi Sud u Strazburu, ne može i ne smije prevladati političko predstavljanje. Ono mora biti sekundarno.

Više detalja o ovoj presudu bit će poznato u narednim danima.

Sporazum iz Dodikovog rakijskog podruma: Osmorka odustala od NATO-a, a prihvatljiva im gradnja istočne interkonekcije za ruski plin!

U rakijskom podrumu u Laktašima ugašen je NATO put Bosne i Hercegovine. Jer nema potrebe da lideri osmorke i Milorad Dodik proturječe jedni drugima, kada o NATO integracijama ne postoji konsenzus. Visok stepen razumijevanja postoji oko energetskih projekata. Gle čuda, onaj što se zove “istočna interkonekcija” ionako ovisnu Bosnu i Hercegovinu o ruskom plinu pravi još ovisnijom. Onaj projekat koji se zove “Buk Bijela”, energiju rijeke Drine daje Beogradu i Banja Luci. A protiv onog posljednjeg,  aerodroma u Trebinju, godinama su bili službenici Ambasade SAD-a u Sarajevu, jer bi se taj aerodrom mogao nekad u budućnosti iskoritisti kao baza za ruske snage.

Nema, dakle, govora o NATO integracijma. Ali ima o jačanju srbijanskih i ruskih projekata u Bosni i Hercegovini.

I u zaključcima principijelne Naše stranke nema NATO inegracija. Jer nema potrebe, reći će prije nekoliko godina Sabina Ćudić, da se “prepiremo oko stvari oko kojih se ne možemo dogovorit”.

“Posebno me raduje”, ponovit će godinama kasnije Željka Cvijanović, “što se ne insistira na onome oko čega nemamo saglasnost”.

Oko čega to, onda, postoji “visok stepen suglasja”. Oko reforme pravosuđa koja će se provoditi po notama u Dodikovom rakijskom podrumu prisutnog Milana Tegeltije? Da. Oko smjene direktora Službe za poslove sa strancima i predaje te institucije Miloradu Dodiku? Da. Oko imenovanja Riste Zarića za zamjenika direktora OSA-e? Da. Oko postavljanja Nikole Špirića za člana Kolegija Doma naroda PS BiH? Da. Oko gradnje hidroelektrane na Drini koja će biti u vlasništvu Srbije i Republike Srpske? Da. Oko istočne interkonekcije kojom će dolaziti ruski plin? Da. Oko procesuiranja korumpiranih političara u Sarajevu? Djelimično. Oko    prebacivanja Uprave za indirektno oporezivanje iz nadležnosti HDZ-a u nadležnost SNSD-a? Da.

A gdje su, onda, točke prijepora?

Slažu li se partneri oko NATO integracija? Ne. I zato niko iz osmorke, uključujući i Nermina Nikšića, i Sabinu Ćudić, i Elmedina Konakovića, više ne smije reći da će BiH nastaviti svoj NATO put. Slažu li se partneri iz Dodikovog rakijskog podruma oko kvalifikacije zločina u Srebrenici? Ne. I zato se neće insistirati na procesuiranju negatora genocida. Slažu li se partneri oko izdvajanja novca za materijalno-tehnička sredstva za Oružane snage BiH? Ne. I zato će novac biti izdvojen samo za povećanje plaća vojnicima, ali ne i za njihovo opremanje i naoružavanje. Slažu li se partneri oko pitanja Kosova? Ne. I zato se na tom pitanju više neće insistirati. Slažu li se partneri iz Laktaša oko karaktera rata u Ukrajini? Ne. I o Ukrajini se više neće govoriti. Slažu li se partneri oko karaktera rata u Bosni i Hercegovini? Ne. I  zato Elmedin Konaković više ne insistira na reviziji presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije.

Lideri iz Dodikovog rakijskog podruma na rubu su slaganja i oko izmjena Izbornog zakona. Jer, nema smisla da “Bošnjaci biraju Hrvatima” Željka Komšića. Lideri iz rakijskog podruma su na rubu slaganja i oko izmjena Ustava BiH. U RS-u će se član Predsjedništva BiH birati direktno, a u Federaciji indirektno.

Podsjeća li vas ovo na 2012.?

Elmedin Dino K(r)onaković: Ministar prehrabar u izdaji

Ni hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nije imao hrabrosti reći ono što je kazao bosanskohercegovački ministar Elmedin Konaković. Jer nigdje na svijetu nije zabilježeno da se na zajedničkoj sjednici vlada dvije države raspravlja o unutrašnjim pitanjima jedne države.

Zamislite, iako je nezamislivo, da, recimo, Slovenija i Hrvatska naprave zajedničku sjednicu svojih vlade i da se na toj sjednici razmatraju mogućnosti izmjena izbornog zakona u Sloveniji. Ili da recimo, Dritan Abazović i Ana Brnabić održe zajedničku sjednicu crnogorske i srbijanske vlade pa da na toj sjednici raspravljaju o Ustavu Crne Gore. Teško je, je li tako, zamisliti da to uradi čak i Dritan Abazović.

Ali Elmedin Konaković je hrabriji u izdaji i od crnogorskog premijera.

Pitanje postavlja novinar javnog servisa Republike Hrvatske: “Evo, konkretno, vezano za provođenje izborne reforme. Rekli ste, ministre, da već imate u glavi neka potencijalna rješenja. Jeste li, možda, već danas na sastanku razgovarali o tim rješenjima i sa kakvim učinkom i kada, konkretno, u kojem vremenskom roku možemo očekivati provođenje izborne reforme”.

Elmedin Konaković, valjda ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine:

“Pa, danas nismo razgovarali o detaljima pomenutih tema. Tempirali smo to sa nekim konkretnim rješenjima do šestog mjeseca izađemo na ovoj zajedničkoj sjednici”.

Pošto zvuči nevjerovatno – da ponovimo.

“Pa, danas nismo razgovarali o detaljima pomenutih tema. Tempirali smo to sa nekim konkretnim rješenjima do šestog mjeseca izađemo na ovoj zajedničkoj sjednici”.

I, još jednom.

“Pa, danas nismo razgovarali o detaljima pomenutih tema. Tempirali smo to sa nekim konkretnim rješenjima do šestog mjeseca izađemo na ovoj zajedničkoj sjednici”.

Dakle, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, u Zagrebu, u kameru Hrvatske-radio televizije kaže da će Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na zajedničkoj sjednici sa Vladom Republike Hrvatske raspravljati o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine.

Elmedin Konaković se ministar zove. I buni se kada ga nazivaju izdajnikom. A kako uopće možete nazivati ministra svoje države koji u glavnom gradu druge države, a koja je pred međunarodnim UN-ovim sudom proglašena krivom za uspostavu udruženog zločinačkog poduhvata u vašoj državi, saopći da će sa Vladom te države usaglašavati izmjene Ustava vaše države. On je prevazišao  nadimak “Dritan”, regionalnu jedinicu mjere za izdaju. On je sada jedinica mjere za izdaju. Elmedin Dino K(r)onaković.

Biti ministar vanjskih poslova jedne države nije isto što biti mjerač vode u hotelima Alije Budnje. Vodomjer nije isto što i Ustav i izborno zakonodavstvo. Država se vodi. Ona se ne mjeri.

Nije Bosna i Hercegovina isto što i KK Bosna pa da bude svejedno da li će se sutra njeni “posmrtni ostaci” spajati sa državama u regiji, kao što KK Bosnu, nakon Konakovićevog mandata. spajaju sa nekim anonimnim klubovima da je održe u životu u bilo kojoj ligi.

“Mi smo hrabri”, reći će u izdajničkom zanosu, opčinjen svjetlima Zagreba, Elmedin K(r)onaković, najavljujući zajedničku sjednicu Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara za koju “tempiraju” rješenja o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine.

Hrabrost je poginuti za ideju. Hrabrost je poginuti za državu. Hrabrost je doći u Zagreb i reći pred kamerama – neće se više Hrvatska pitati o unutrašnjim pitanjima BiH. Nije hrabrost doći u Zagreb i reći svojim domaćinama – Bosnu i Hercegovinu ćemo urediti onako kako želite. To je izdaja.

To što je, naknadno, Konaković “ispravio” vlastiti kriv navod je još opasnije. On, zapravo, pokazuje da ministar vanjskih poslova ne zna šta govori. A ne zna ni šta radi. Jer on radi sve ono što mu (do)ministar Josip Brkić naredi.

Koalicija je “otaljala” posao: Hrvatsko cvijeće ministara BiH

Od danas više na Facebooku Elmedina Konakovića ne mogu biti “režimski novinar”. I to je prva bitna stvar. Druga bitna i dobra stvar je to što Duška Jurišić više uopće nije novinar. Ona je sada režim.

Treće, Sabina Ćudić od danas više nema nikakav kredibilitet. Dala ga je za – ništa. Ona je od danas samo jedna od dvadeset i troje državnih zastupnika vladajuće koalicije okupljene oko Milorada Dodika i Dragana Čović. Nacionalista koje je godinama javno prezirala, a protiv kojih je, suštinski, bila samo onda kada je njena Naša stranka u Mostaru iz utrke izbacila SDA-ovog kandidata za gradonačelnika, u korist HDZ-ovog Maria Kordića. Svoj kredibilitet u priči o borbi protiv korupcije Ćudić je potrošila glasajući za Nenada Nešića. Njene feminističke fraze danas su pale u vodu kada je pritisnula taster za, dajući podršku Staši Košarcu kojeg je supruga prijavila za nasilje u porodici. Od danas je ona samo koaliciona partnerica Sanje Vulić, Dušanke Majkić, Borjane Krišto ….

Četvrto, Ambasada SAD-a je pozdravila formiranje Vijeća ministara BiH, izražavajući nadu u nastavak “euroatlantskih integracija”. Ambasador Michael Marphy je samo kratko bio zgrožen Dodikovom odlukom da odlikuje Vladimira Putina. Sad je već Dodikova stranka – reformska stranka koja će Bosnu i Hercegovinu vući ka članstu u NATO-u i Evropskoj uniji čiji se parlamentarci “ne kupaju po pet mjeseci”.

Peto, šuti Saša Magazinović. I to je dobro za javno mnijenje, opčinjeno proteklih godina njegovim besmislenim inicijativama koje “nacionalisti” i režim nisu razumjeli. Sada je vlast, i red je da predloži smanjenje akciza. Ili da predloži legalizaciju marihuane u medicinske i kokaina u ministarske svrhe.

Šesto, Elmedin Konaković ne piše statuse. Nema kada. Prima čestitke od službenog Zagreba koji ga je i instalirao na ovu poiziciju.

Sedmo, Zlatko Miletić je pokazao da je podjednako protiv svih nacionalista. A ne samo onih najbrojnijih.

Osmo, Nenad Nešić je novi ministar sigurnosti. Nije uhapšen, ali će da hapsi.

Deveto, Zoran Tegeltija je ministar finansija BiH. Vodio je najgore Vijeće ministara od Dejtona do danas i sada će biti glavni motor promjena.

Deseto, Zukan Helez je ministar odbrane BiH. Presuđen za nasilje i davanje lažnog iskaza pod zakletvom. A danas se opet zakleo.

Jedanaesto, šuti Jasmin Imamović, autor knjige – “Molim te, zapiši” mi.

Dvanaesto, mirno spavajte, rata neće biti. Milorad Dodik se promijenio. Dragan Čović, također.

Trinaesto, pripremite se za novi Izborni zakon. Postat ćete cvijeće. Hrvatsko cvijeće. Baš kao i Elmedin Konaković.

Nakon višednevnih pregovora usaglašen tekst rezolucije: OHR potpuno izbačen, Schmidt neće govoriti pred Vijećem sigurnosti

Ruska Federacija je pobijedila. Tekst rezolucije je usaglašen. OHR neće biti pomenut u konačnoj verziji rezolucije kojom se produžava mandat EUFOR-a u BiH. Visoki predstavnik Christian Schmidt neće govoriti pred Vijećem sigurnosti UN-a. To je, ukratko, epilog višednevnih pregovora koje su članice Vijeća sigurnosti UN-a vodile u New Yorku.

Na fotografiji ispod ovog pasusa možete pročitati integralni tekst usaglašene rezolucije koja bi u srijedu trebala biti razmatrana i, prema diplomatskim izvorima Istrage, usvojena na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinijenih nacija.

“Vijeće sigurnosti, utvrdivši da situacija na području bivše Jugoslavije i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, djelujući u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda: ovlašćuje države članice koje djeluju kroz ili u suradnji s Evropskom unijom da u daljnjem razdoblju od dvanaest mjeseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, uspostave multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravnog sljedbenika SFOR-am pod ujedinjenim zapovijedanjem i upravljanjem, koje će ispunjavati svoje misije u vezi s provedbom Aneksa 1-A i Aneksa 2 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa (zajednički Mirovni sporazum, S/1995/999, Aneks ), u suradnji s prisutnošću Glavnog štaba NATO-a, u skladu sa dogovorima između NATO-a i EU-a kako je priopćeno Vijeću sigurnosti u njihovim pismima od 19. studenog 2004., u kojima se priznaje da će EUFOR ALTHEA imati glavnu ulogu stabilizacije mira u vojnim aspektima Mirovni sporazum, odlučuje obnoviti ovlaštenje iz stavka 11. svoje rezolucije 2183 (2014) za daljnje razdoblje od dvanaest mjeseci počevši od datuma donošenja ove rezolucije”, navedeno je posljednjem, usaglašenom tekstu rezolucije.

Ured visokog predstavnika se ne pominje u tekstu rezolucije. Istraga.ba je, podsjećamo, proteklih dana objavljivala nacrte rezolucija. Ruska Federacije je, od početka, insistirala da se OHR izbaci iz teksta. U drugoj verziji rezolucije koja je bila razmatranju u ponedjeljak, OHR je bio naveden, ali bez bonskih ovlaštenja. No, u utorak popodne članice Vijeća sigurnosti su usaglasile tekst rezolucije i, kako se može vidjeti, OHR i Visoki predstavnik se nigdje ne pominju.

Inače, visoki predstavnik Christian Schmidt dostavio je UN-u svoj izvještaj koji je trebao prezentirati pred Vijećem sigurnosti. Ruska Federacija se usprotivila tome i, na kraju je odlučeno da se Schmidt ne obraća. Zauzvrat, Ruska Federacija će glasati za rezoluciju o produženju mandata EUFOR-a u BiH.

Objavljujemo istraživanje SDP-a BiH: NiP prvi u KS, Naša stranka na rubu cenzusa, Nermin Nikšić najnepopularniji SDP-ovac, Narod i pravda “otima” glasove ljevice

Da su izbori sutra, Narod i pravda Elmedina Konakovića bila bi pobjedička stranka u Kantonu Sarajevo. To pokazuje istraživanje koje je, za interne potrebe, naručio SDP BiH. Odmah iza NiP-a je Stranka demokratske akcije. Treći je SDP, a daleko iza je četvrtorangirana Demokratska fronta Željka Komšića. Naša stranka je tek petoplasirana i, prema ovom istraživanju, oni su na rubu cenzusa. Stranka za BiH sa novim predsjednikom Semirom Efendićem ne bi prešla ni cenzus, dok je tek na sedmom mjestu SBB Fahrudina Radončića koji je na nivou statističke greške. Na grafikonu ispod možete vidjeti rejtinge političkih partija u Kantonu Sarajevo.

“Ono što svakako treba računati da su većinu ispitanika činile starije osobe, zbog čega ne treba čuditi visok procenat podrške strankama poput SDA i SDP. Također treba obratiti pažnju na fenomen „Shy conservatives“ koji se pojavljuje u mnogim anketama širom svijeta, a to podrazumjeva da glasači desnice i konzervativci prilikom anketiranja ne priznaju da glasaju za stranke desnice, što u konačnici predstavlja da rezultat i rejting SDA je i veći od predstavljenog u anketi. Pored tog fenomena, u ovoj anketi je prisutan fenomen da je veći broj ispitanika iz starije poplacije, dok stranke poput „Naše stranke“ nisu prepoznate u toj populaciji, zbog čega rejting „Naše stranke“ može biti veći od prikazanog”, navedeno je u Izvještaju koji možete pročitati na ovom linku.

NiP “otima” glasače SDP-u

Narod i pravda Elmedina Konakovića, kako se vidi na grafikonu iznad, ima podršku 15,4  posto ispitanika. No, za ovako dobar rezultat bivših SDA-ovih kadrova treba tražiti u činjenici da su oni “pokupili” veći dio birača koji ne glasaju za SDA, a koji su do sada svoje glasove davali strankama ljevice. Dokazuje to i podatak da bi čak 30 posto glasača Naroda i pravde glasalo za SDP, ukoliko ne bi postojala stranka Elmedina Konakovića. Svega 14,7 posto birača DF-a bi glasalo za SDP, dok 10 posto onih iz Naše stranke bi dalo glas Socijaldemokratkoj partiji BiH. Na grafikonu ispod ovog pasusa možete vidjeti čijim je to biračima SDP “druga opcija”.

Za potrebe SDP-a BiH, u okviru istog istraživanja, građani u Kantonu Sarajevu su pitani koga bi podržali priliko izbora za članove Predsjedništva BiH.

Željko Komšić najpopularniji

“Kada je riječ o podršci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, najveću podršku ima Željko Komšić koja je za skoro 50% veća od sljedećeg na listi. Veliki utjecaj na ovu podršku je imao intervju za Tanjug u periodu kada je vršena ova anketa”, navedeno je u Izvještaju.

Drugoplasirani je Denis Bećirović, dok iza njega dolazi lider SDA Bakir Izetbegović kojem, prema ovom istraživanju, treba svakako dodati fenomen shy conservatives. Četvrtorangirani je Denis Zvizdić, na petom mjestu je Fahrudin Radončić, dok je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić tek na šestom mjestu. Elmedin Konaković je tek na desetom mjestu sa podrškom 0,6 posto ispitanika.

“Glasači SDP-a najviše svojih glasova daju Bećiroviću , nakon čega čak preko 27% Komšiću dok za lidera SDP-a Nermina Nikšića bi glasalo oko 10% SDPovaca i imaju veliki broj neodlučnih oko 10%. Važnu ulogu igraju glasači NIP-a koji najveći procenat glasova daju Denisu Zvizdiću, ali isto tako i Denisu Bećiroviću i Željki Komšiću, obrazloženo je u izvještaju.

Benjamina Karić najpopularnika SDP-ovka

Ako se gledaju samo kadrovi SDP-a BiH, aktualna gradonačelnica Sarajeva najpopularnija zvaničnica SDP-a. Čak 52,1 posto ispitanih ocijenilo je njene poteze pozitivnim, Na drugom mjestu je Saša Magazinović, teći je Irfan Čengić, četvrti Adnan Šteta. Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je tek na sedmom mjestu.

No, kada su u pitanju negativna mišljenja, Nermin Nikšić je na vrhu ove liste. Čak 25 posto ispitanika u istraživanju SDP-a ocijenilo je poteze predjednika te stranke – negativnim. Drugi na listi nepopularnih je Damir Mašić, treća je Segmedina Srna, a četvri ministar zdravstva Kantona Sarajevo Haris Vranić.

 

Nepotpuni rezultati CIK-a: Probosanske stranke u Mostaru imaju potrebnih 18 vijećnika za izbor gradonačelnika

Prema trenutnim, ali nepotpunim rezultatima CIK-a, Koalicija za Mostar i BH Blok osvojili su najmanje osamnaest gradskih vijećnika koliko je potrebno za siguran izbor gradonačelnika bez HDZ-a BiH. Koaliciji okupljenoj oko SDA pripast će najmanje 12 mandata, dok BH Blok Naše stranke i SDP-a osvaja šest gradskih vijećnika. Ključni mandati, prema nepotpunim rezultatima, mogli bi biti osvojeni u gradskim područjima Jugozapad, Zapad i Jug. Od ukupno sedam vijećničkih mjesta sa područja Jugozapad, BH blok će osvojiti jedan mandat. HDZ će dobiti četiri mandata, a Hrvatska republikanska stranka jedan.

Na gradskom području Zapad, BH blok je, za sada, uspio osvojiti jedan mandat od ukupno četiri koliko daje ta izborna jedinica. Za samo tri glasa BH blok je uspio “preskočiti” treći HDZ-ov mandat. Tako bi, za sada, iz tog područja u Gradsko vijeće Mostara trebala ući dva vijećnika HDZ-a BiH, jedan HRS-a i jedan BH Bloka. To znači da bi BH blok na zapadnoj obali Neretve osvojio dva vijećnička mandata.

Izborna jedinica Jug daje dva gradska vijećnika. Trenutno, HDZ BiH ovaja jedan mandat, dok bi drugi, ukoluko ne bude promjena, trebao pripasti Koaliciji za Mostar. Time bi probosanske stranke osvojile treći mandat.

Kada su u pitanju rezultati sa gradske liste koja daje ukupno trinaest mandata, stanje je, prema rezultatima CIK-a (nije uračunato preko 3000 glasova putem pošte) ovakvo : Koaliciji okupljenoj oko HDZ-a pripada pet mandata, Koaliciji za Mostar četiri, BH Bloku dva, Hrvattskoj republikanskoj stranci jedan i Koaliciji Ostajte ovdje – jedan. Probosanske stranke su, tako, prema nepotpunim rezultatima osvojile šest mandata sa gradske liste i na taj bi način dosegle ukupno devet gradskih vijećnika.

Izborna jedinica Stari grad daje ukupno pet vijećnika. Trenutno, tri mandata pripadaju Koaliciji za Mostar, a BH Bloku pripadaju dva vijećnika. S tih pet vijećnika, probosanske snage bi osvojile ukupno četrnaest vijećnika.

Gradska područja Sjever i Jugoistok daju po dva vijećnika. Koalicija za Mostar je u te dvije izborne jedinice osvojila sva četiri gradska vijećnika, što znači da probosanske snage, prema trenutnim, ali nepotpunim rezultatima CIK-a osvajaju najmanje osamnaest mandata u Gradskom vijeću Mostara. To bi bilo dovoljno da se  gradonačelnik Mostara izabere bez glasova HDZ-a BiH.

Papićeva supruga ušla u “opasnu zonu”: Šefica kabineta napustila Dušku Jurišić, optužila doministricu za “neprofesionalizam” i upozorila da će proizvesti probleme u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice!

Ranka Ninković-Papić više nije šefica Kabineta Duške Jurišić, zamjenice ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, saznaje Istraga. Ona je 12. jula dostavila zahtjev za razrješenje, optužujući, pritom, doministricu Jurišić za “nekorektno ponašanje”.

“Razlozi su, prije svega, najblaže rečeno u neprofesionalnom i nekorektnom odnosu zamjenice ministra prema mom radu i meni lično, itd. Ponašanje Duške Jurišić, Vaše zamjenice, prema meni nije izolovan slučaj i može proizvesti mnoge probleme unutar Ministarstva”, obrazložila je svoju ostavku Ranka Ninković-Papić.

Podsjetimo, Ranka Ninković-Papić je za šeficu Kabineta Duške Jurišić imenovana 1. februara ove godine. Ninković-Papić je supruga “nezavisnog analitičara” Žarka Papića koji je godinama bio u prijateljskim odnosima sa bivšom novinarkom i medijskom radnicom Duškom Jurišić, koja je, kao kadar Naše stranke, dobila poziciju zamjenice ministra za ljudska prava i izbjeglice u novom sazivu Vijeća ministara BiH. Nakon što je obznanjeno da je Duška Jurišić za šeficu kabineta imenovala suprugu analitičara Papića, NS-ova doministrica se našla na udaru dijela bh. javnosti. Tako je bivša novinarka ušla u verbalni sukob sa urednikom i voditeljem N1 Televizije Amirom Zukićem u njegovoj emisiji Presing.

“Ja sam zamjenik ministra, imam pravo na dva savjetnika, vozača i sekretaricu”, rekla je Jurišić, a potom ju je Zukić upitao da li je već popunila te pozicije i kako se zovu ljudi koje je dovela.

“Osoba koja je šef kabineta je Ranka Ninković Papić, dugogodišnja direktorica Fonda, aktivistkinja nevladinog sektora, menadžerica, žena koja fantastično govori engleski jezik”, rekla je Jurišić.

Zukić je potom konstatovao da je to supruga akademika Žarka Papića što je Dušku Jurišić naljutilo.

“Nećete valjda i vi ući u tu zamku?”, upitala je Jurišić pa potom rekla:”Amire, ušli ste u vrlo opasnu zonu, preporučujem vam da izađete iz nje”.

Četiri mjeseca kasnije, aktivistica za ljudska prava Ranka Ninković-Papić je procijenila da je doministrica Duška Jurišić nekorektna i neprofesionalna.

 

Šta znači Dodikov poziv na sastanak: Predsjednik RS je usamljen i uplašen, Konaković i Nikšić ga nipošto ne bi smjeli spašavati!

Milorad Dodik uoči polaska na današnje sudsko ročište na Sudu Bosne i Herecgovine, napisao je neobičan, pomirljiv i „širokogrud“ post na društvenoj mreži X u kojem je pozvao političke partnere na hitni sastanak. Iako je tokom jučerašnjeg  boravka u Mostaru u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Dodik beskompromisno najavljivao kraj razgovora i odlučne korake ka  osamostaljenju Republike Srpske kroz donošenje seta secesionističkih zakona u Narodnoj Skupštini, današnje njegovo obraćanje napisano je u potpuno drugačijem, gotovo koncilijantnijem  tonu.

„Danas ćemo, u još jednom pokušaju da damo šansu evropskom putu Bosne i Hercegovine, u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu organizovati sastanak partnera u vlasti na zajedničkom nivou, gospodina Čovića, srpske strane i bošnjačke strane“, stoji na početku Dodikovog obraćanja.

Predsjednik RS dalje kaže da misli da je „ovo zadnji pokušaj stabilizacije prije nego što bi se to partnerstvo moglo raspasti. Dakle, očekujemo da riješimo probleme u zastoju u radu Doma naroda koji su blokirani od strane Bošnjaka koji su napustili i time blokirali rad Doma naroda“.

Dodik je naveo i niz drugih osjetljivih tema koje namjerava nametnuti na sastanku čije održavanje još niko od „partnera“ nije potvrdio. Pored ostalog tražit će da se riješi „pitanje nelegalnog visokog predstavnika i njegovih odluka, da ih suspendujemo“, kao i da „već sutra na Predstavničkom domu donesemo zakon o izborima koji bi utvrdio sve ono što je normalno za jednu zemlju, a to su tehnički nivoi“.

Milorad Dodik traži od današnjih eventualnih sugovornika „partnera u zajedničkoj vlasti“ i da se „razvlasti Centralna izborna komisija koja je odlukama nelegalnog Šmita previše dobila neki značaj…“

I za niz drugih tema Dodik očekuje da će se razmatrati na sastanku kojeg je danas zakazao. „Ukoliko ne bude dogovora“, upozorio je,  „više nisam siguran koliko to patnerstvo ima smisla. Nakon nekoliko dogovora i onoga što su razvalili stranci, prije svega američki ambasador Marfi blokiran je kompletan evropski put.“

On na kraju žali što je „jedan optimizam koji smo imali ustuknuo i ne možemo da se krećemo dok ne riješimo uzroke tog zastoja“.

Dakle, glavni krivci, prema Miloradu Dodiku, „zastoja na evropskom putu“ su visoki predstavnik Christian Schmidt i ambasadora SAD Michael Murphy, dok njegovi populistički tutori Vladimir Putin, Aleksandar Vučić, Aleksandar Lukašenko.., valjda, sve rade da se Bosna i Hercegovina uključi u porodicu evropskih država?!

Podsjetimo, Dodik je za sutra najavio veliki miting srpskog naroda u Banja Luci pod nazivom „Srpska te zove“. Kako je objasnio prije tri dana u razgovoru za Srnu: „Sa ovoga mitinga mi ćemo poručiti da ne možemo da živimo sa muslimanima, odnosno Bošnjacima koji nas uporni kleveću i nameću nam odgovornost tamo gdje ona ne postoji“.

Iako je Dodik pozvao sve političke stranke iz Republike Srpske da se pridruže mitingu “istine”, dobio je odbijenicu svih važnih opozicionih stranaka i njihovih lidera, Srpske demokratske stranke, Partije demokratskog progresa, partija Jelene Trivić, Nebojše Vukanovića. Skepsu prema Dodikovom negiranju genocida u Srebrenici nedavno je iskazao i njegov koalicijski partner iz Socijalističke partije Petar Đokić.

Prije mitinga bit će održana sjednica Narodne Skupštine RS na kojoj bi se, kako je najavio predsjednik Nenad Stevandić, trebalo raspravljati o niz zakona koji, kako je najavljeno, „jačaju nezavisnost Republike Srpske“. Pored ostalih, na dnevnom redu će biti  Prijedlog izbornog zakona RS, Zakon o imunitetu, o referendumu, građanskoj inicijativi…

Milorad Dodik je prije nekoliko dana objasnio da će svi potezi o kojima je riječ biti odgovor vlast RS na najavljenu Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici. On se istovremeno nada da će sve ove mjere, potezi i zakoni dobiti podršku na Svesrpskom Saboru najavljenom za 5. maj u Beogradu.

Aleksandar Vučić je boraveći u Mostaru na pitanje o potezima koje najavljuje  Milorad Dodik kazao: „On se odlično razmije u interese Srpske, ali, zamolio bih ga da pričeka još dva dana, u nadi da će možda nešto biti preduzeto“.

Na šta je Vučić mislio, ostalo je nepoznato.

No, današnji poziv Milorada Dodika za sastanak upućen „Čoviću i bošnjačkoj strani“ svjedoči da on, koliko god želio ostaviti drugačiji dojam, nije siguiran u radikalne poteze koje namjerava poduzeti i da se pokuašava na neki način izvući, ili kupiti vrijeme, barem onih Vučićčevih „dva dana“.

Pristanu li lider sarajevske Trojke, Elmedin Konaković i Nermin Nikšić pozitivno odgovoriti i otići na današnji navrat-na nos zakazani sastanak u Istočno Sarajevo, preuzimaju na sebe  tešku odgovornost za spašavanje odmetnutog Dodika koji se već mjesecima nalazi na stranputici, odnosno u slobodnom padu!

(Slobodna Bosna)

Mađarska nije jedina: Angelina Eichhorst, Slovenija i Francuska ne žele uvođenje sankcija Miloradu Dodiku

Angelina Eichhorst, direktorica za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) jedna je od najvećih protivnica uvođenja evropskih sankcija predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, saznaje Istraga iz više diplomatskih izvora.

Isti izvoru su nam, podsjećamo, još 15. novembra potvrdili da se Mađarska protivi uvođenju sankcija Miloradu Dodiku, te da su, osim Njemačke, zagovornici kažnjavanja člana Predsjedništva BiH iz RS-a, još i zemlje Beneluxa i Češka Republika. Sve je ovo kasnije potvrdio i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto koji je kazao da “sankcije nisu alat broj jedan, jer sve dosadašnje sankcije koje je uvodila Evropska unija nisu postigle rezultate”.

S obzirom na relacije mađarskog premijera Viktora Orbana i Milorada Dodika, ovakav stav ministra Szijjarta je potpuno očekivan. No, da vidimo ko još podržava stav da je “rano za sankcije”.

Prema informacijama Istrage, osim Mađarske uvođenju sankcija Miloradu Dodiku otvoreno se protive Francuska, Slovenija i Evropska služba za vanjske poslove u kojoj bitnu ulogu ima nizozemska diplomatkinja Angelina Eichhorst. Direktorica za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) je dugogodišnja prijateljica predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović, koju je u oktobru 2019. godine primila u službenu posjetu u Briselu.

Da se Angelina Eichhorst protivi sankcijama dalo se naslutiti i krajem oktobra ove godine, kada je bila u službenoj posjeti Sarajevu i kada je, na konferenciji za medije, “slučajno” nosila papir na kojem je pisalo da nije vrijeme za sankcije.

“Ono što mi trebamo danas je dijalog među političkim liderima. Trebamo čistu strategiju koje konkretne rezultate sankcije mogu postići u ovoj fazi. Smatramo da još uvijek nije vrijeme da govorimo o sankcijama, fokus treba biti u nastavku dijaloga političkih subjekata u BiH”, pisalo je na dokumentu koji je Eichhorst držala tokom konferencije za medije u Sarajevu.

U istom dokumentu je posalo da sankcije moraju biti donesene jednoglasno. Ali konsenzus, očito, ne postoji. Mađarska je, rekosmo, već jasno iznijela stav da se protivi uvođenju sankcija Moloradu Dodiku. Isti stav, prema informacijama Istrage, ima i slovenački ministar vanjskih poslova Anže Logar, inače kadar stranke slovenačkog premijera Janeza Janše. Početkom novembra Janša je primio Milorada Dodika u Ljubljani gdje je imao “sadržajan razgovor”.

“Teritorijalni integritet i poštovanje postojećeg ustavnog poretka, vodeći računa o istim pravilima za sve, temelj za suživot njenih naroda i rješavanje trenutnih dilema. Budućnost u punom suverenitetu BiH i članstvu u EU“, objavio je Janša na Twitteru nakon susreta sa Dodikom.

“Ista pravila za sve” je formulacija koju, govoreći u kontektu Bosne i Hercegovine, nerijetko koriste ruske diplomate. Sličnu formulaciju je i sredinom novembra upotrijebio i komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi koji je, tokom rasprave o sankcijama Miloradu Dodiku, kazao da u Bosni i Hercegovini treba “fer predstavljati sve strane”. Slične izjave, glede sankcija, dao je i visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell.

“Kriza je ozbiljna i jako smo zabrinuti. Umjesto da se neizborna godina iskoristi za reforme, neki politički lideri odlučili su se za secesiju i oštru nacionalističku retoriku. To mora prestati”, poručio je 15. novembra Josep Borrell.

Dakle, većina zvaničnika Evropske komisije ne zagovara uvođenje sankcija protiv Milorada Dodika, koje je predložio njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maaas. Osim njih, kako saznajemo, čvrsto protiv sankcija su vlade Francuske, Mađarske i Slovenije. Svoj stav, za sada, nisu iznijeli zvaničnici Kipra, Grčke, Austrije, Irske, Portugala, Poljske, Malte i Slovačke. Izvori Istrage iz Brisela očekuju da će nabrojane članice EU biti protiv sankcija. Bez stava su i baltičke države Litvanija, Latvija i Estonija, ali s obzirom na njihove stavove prema proruskim režimima, za očekivati je da ove države podrže odluku o uvođenju sankcija. Sankcije, za sada, otvoreno zagovaraju zemlje Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg), Češka Republika i Njemačka. Vjerovatno će im se pridružiti i nordijske zemlje – Švedska, Danska i Finska.

 

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...