Politika

Nepotpuni rezultati CIK-a: Probosanske stranke u Mostaru imaju potrebnih 18 vijećnika za izbor gradonačelnika

Prema trenutnim, ali nepotpunim rezultatima CIK-a, Koalicija za Mostar i BH Blok osvojili su najmanje osamnaest gradskih vijećnika koliko je potrebno za siguran izbor gradonačelnika bez HDZ-a BiH. Koaliciji okupljenoj oko SDA pripast će najmanje 12 mandata, dok BH Blok Naše stranke i SDP-a osvaja šest gradskih vijećnika. Ključni mandati, prema nepotpunim rezultatima, mogli bi biti osvojeni u gradskim područjima Jugozapad, Zapad i Jug. Od ukupno sedam vijećničkih mjesta sa područja Jugozapad, BH blok će osvojiti jedan mandat. HDZ će dobiti četiri mandata, a Hrvatska republikanska stranka jedan.

Na gradskom području Zapad, BH blok je, za sada, uspio osvojiti jedan mandat od ukupno četiri koliko daje ta izborna jedinica. Za samo tri glasa BH blok je uspio “preskočiti” treći HDZ-ov mandat. Tako bi, za sada, iz tog područja u Gradsko vijeće Mostara trebala ući dva vijećnika HDZ-a BiH, jedan HRS-a i jedan BH Bloka. To znači da bi BH blok na zapadnoj obali Neretve osvojio dva vijećnička mandata.

Izborna jedinica Jug daje dva gradska vijećnika. Trenutno, HDZ BiH ovaja jedan mandat, dok bi drugi, ukoluko ne bude promjena, trebao pripasti Koaliciji za Mostar. Time bi probosanske stranke osvojile treći mandat.

Kada su u pitanju rezultati sa gradske liste koja daje ukupno trinaest mandata, stanje je, prema rezultatima CIK-a (nije uračunato preko 3000 glasova putem pošte) ovakvo : Koaliciji okupljenoj oko HDZ-a pripada pet mandata, Koaliciji za Mostar četiri, BH Bloku dva, Hrvattskoj republikanskoj stranci jedan i Koaliciji Ostajte ovdje – jedan. Probosanske stranke su, tako, prema nepotpunim rezultatima osvojile šest mandata sa gradske liste i na taj bi način dosegle ukupno devet gradskih vijećnika.

Izborna jedinica Stari grad daje ukupno pet vijećnika. Trenutno, tri mandata pripadaju Koaliciji za Mostar, a BH Bloku pripadaju dva vijećnika. S tih pet vijećnika, probosanske snage bi osvojile ukupno četrnaest vijećnika.

Gradska područja Sjever i Jugoistok daju po dva vijećnika. Koalicija za Mostar je u te dvije izborne jedinice osvojila sva četiri gradska vijećnika, što znači da probosanske snage, prema trenutnim, ali nepotpunim rezultatima CIK-a osvajaju najmanje osamnaest mandata u Gradskom vijeću Mostara. To bi bilo dovoljno da se  gradonačelnik Mostara izabere bez glasova HDZ-a BiH.

Nakon višednevnih pregovora usaglašen tekst rezolucije: OHR potpuno izbačen, Schmidt neće govoriti pred Vijećem sigurnosti

Ruska Federacija je pobijedila. Tekst rezolucije je usaglašen. OHR neće biti pomenut u konačnoj verziji rezolucije kojom se produžava mandat EUFOR-a u BiH. Visoki predstavnik Christian Schmidt neće govoriti pred Vijećem sigurnosti UN-a. To je, ukratko, epilog višednevnih pregovora koje su članice Vijeća sigurnosti UN-a vodile u New Yorku.

Na fotografiji ispod ovog pasusa možete pročitati integralni tekst usaglašene rezolucije koja bi u srijedu trebala biti razmatrana i, prema diplomatskim izvorima Istrage, usvojena na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinijenih nacija.

“Vijeće sigurnosti, utvrdivši da situacija na području bivše Jugoslavije i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, djelujući u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda: ovlašćuje države članice koje djeluju kroz ili u suradnji s Evropskom unijom da u daljnjem razdoblju od dvanaest mjeseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, uspostave multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravnog sljedbenika SFOR-am pod ujedinjenim zapovijedanjem i upravljanjem, koje će ispunjavati svoje misije u vezi s provedbom Aneksa 1-A i Aneksa 2 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa (zajednički Mirovni sporazum, S/1995/999, Aneks ), u suradnji s prisutnošću Glavnog štaba NATO-a, u skladu sa dogovorima između NATO-a i EU-a kako je priopćeno Vijeću sigurnosti u njihovim pismima od 19. studenog 2004., u kojima se priznaje da će EUFOR ALTHEA imati glavnu ulogu stabilizacije mira u vojnim aspektima Mirovni sporazum, odlučuje obnoviti ovlaštenje iz stavka 11. svoje rezolucije 2183 (2014) za daljnje razdoblje od dvanaest mjeseci počevši od datuma donošenja ove rezolucije”, navedeno je posljednjem, usaglašenom tekstu rezolucije.

Ured visokog predstavnika se ne pominje u tekstu rezolucije. Istraga.ba je, podsjećamo, proteklih dana objavljivala nacrte rezolucija. Ruska Federacije je, od početka, insistirala da se OHR izbaci iz teksta. U drugoj verziji rezolucije koja je bila razmatranju u ponedjeljak, OHR je bio naveden, ali bez bonskih ovlaštenja. No, u utorak popodne članice Vijeća sigurnosti su usaglasile tekst rezolucije i, kako se može vidjeti, OHR i Visoki predstavnik se nigdje ne pominju.

Inače, visoki predstavnik Christian Schmidt dostavio je UN-u svoj izvještaj koji je trebao prezentirati pred Vijećem sigurnosti. Ruska Federacija se usprotivila tome i, na kraju je odlučeno da se Schmidt ne obraća. Zauzvrat, Ruska Federacija će glasati za rezoluciju o produženju mandata EUFOR-a u BiH.

Objavljujemo istraživanje SDP-a BiH: NiP prvi u KS, Naša stranka na rubu cenzusa, Nermin Nikšić najnepopularniji SDP-ovac, Narod i pravda “otima” glasove ljevice

Da su izbori sutra, Narod i pravda Elmedina Konakovića bila bi pobjedička stranka u Kantonu Sarajevo. To pokazuje istraživanje koje je, za interne potrebe, naručio SDP BiH. Odmah iza NiP-a je Stranka demokratske akcije. Treći je SDP, a daleko iza je četvrtorangirana Demokratska fronta Željka Komšića. Naša stranka je tek petoplasirana i, prema ovom istraživanju, oni su na rubu cenzusa. Stranka za BiH sa novim predsjednikom Semirom Efendićem ne bi prešla ni cenzus, dok je tek na sedmom mjestu SBB Fahrudina Radončića koji je na nivou statističke greške. Na grafikonu ispod možete vidjeti rejtinge političkih partija u Kantonu Sarajevo.

“Ono što svakako treba računati da su većinu ispitanika činile starije osobe, zbog čega ne treba čuditi visok procenat podrške strankama poput SDA i SDP. Također treba obratiti pažnju na fenomen „Shy conservatives“ koji se pojavljuje u mnogim anketama širom svijeta, a to podrazumjeva da glasači desnice i konzervativci prilikom anketiranja ne priznaju da glasaju za stranke desnice, što u konačnici predstavlja da rezultat i rejting SDA je i veći od predstavljenog u anketi. Pored tog fenomena, u ovoj anketi je prisutan fenomen da je veći broj ispitanika iz starije poplacije, dok stranke poput „Naše stranke“ nisu prepoznate u toj populaciji, zbog čega rejting „Naše stranke“ može biti veći od prikazanog”, navedeno je u Izvještaju koji možete pročitati na ovom linku.

NiP “otima” glasače SDP-u

Narod i pravda Elmedina Konakovića, kako se vidi na grafikonu iznad, ima podršku 15,4  posto ispitanika. No, za ovako dobar rezultat bivših SDA-ovih kadrova treba tražiti u činjenici da su oni “pokupili” veći dio birača koji ne glasaju za SDA, a koji su do sada svoje glasove davali strankama ljevice. Dokazuje to i podatak da bi čak 30 posto glasača Naroda i pravde glasalo za SDP, ukoliko ne bi postojala stranka Elmedina Konakovića. Svega 14,7 posto birača DF-a bi glasalo za SDP, dok 10 posto onih iz Naše stranke bi dalo glas Socijaldemokratkoj partiji BiH. Na grafikonu ispod ovog pasusa možete vidjeti čijim je to biračima SDP “druga opcija”.

Za potrebe SDP-a BiH, u okviru istog istraživanja, građani u Kantonu Sarajevu su pitani koga bi podržali priliko izbora za članove Predsjedništva BiH.

Željko Komšić najpopularniji

“Kada je riječ o podršci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, najveću podršku ima Željko Komšić koja je za skoro 50% veća od sljedećeg na listi. Veliki utjecaj na ovu podršku je imao intervju za Tanjug u periodu kada je vršena ova anketa”, navedeno je u Izvještaju.

Drugoplasirani je Denis Bećirović, dok iza njega dolazi lider SDA Bakir Izetbegović kojem, prema ovom istraživanju, treba svakako dodati fenomen shy conservatives. Četvrtorangirani je Denis Zvizdić, na petom mjestu je Fahrudin Radončić, dok je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić tek na šestom mjestu. Elmedin Konaković je tek na desetom mjestu sa podrškom 0,6 posto ispitanika.

“Glasači SDP-a najviše svojih glasova daju Bećiroviću , nakon čega čak preko 27% Komšiću dok za lidera SDP-a Nermina Nikšića bi glasalo oko 10% SDPovaca i imaju veliki broj neodlučnih oko 10%. Važnu ulogu igraju glasači NIP-a koji najveći procenat glasova daju Denisu Zvizdiću, ali isto tako i Denisu Bećiroviću i Željki Komšiću, obrazloženo je u izvještaju.

Benjamina Karić najpopularnika SDP-ovka

Ako se gledaju samo kadrovi SDP-a BiH, aktualna gradonačelnica Sarajeva najpopularnija zvaničnica SDP-a. Čak 52,1 posto ispitanih ocijenilo je njene poteze pozitivnim, Na drugom mjestu je Saša Magazinović, teći je Irfan Čengić, četvrti Adnan Šteta. Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je tek na sedmom mjestu.

No, kada su u pitanju negativna mišljenja, Nermin Nikšić je na vrhu ove liste. Čak 25 posto ispitanika u istraživanju SDP-a ocijenilo je poteze predjednika te stranke – negativnim. Drugi na listi nepopularnih je Damir Mašić, treća je Segmedina Srna, a četvri ministar zdravstva Kantona Sarajevo Haris Vranić.

 

Johann Sattler iza zatvorenih vrata u Predsjedništvu BiH poručio: “Bez izmjena Izbornog zakona ne mogu se održati naredni izbori”

“Idući izbori se ne mogu održati po postojećem izbornom zakonu”, kazao je u srijedu Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH na sastanku sa hrvatskim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, saznaje Istraga.ba.

Sam Sattler, ne navodeći detalje sastanka, priznao je kasnije u srijedu da je “imao dobru i otvorenu razmjenu mišljenja sa članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem o pristupanju EU, 14 ključnih prioriteta, izbornoj reformi i pomirenju”.

Izborna reforma je, zapravo, ono zbog čega je ambasador EU u BiH i krenuo u “diplomatsku ofanzivu”. Njegovi stavovi, međutim, usaglašeni su sa stavovima čelnika dvije Hrvatske demokratske zajednice, one sa sjedištem u Zagrebu i one sa sjedištem u Mostaru. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović prije sedam dana izgovorio je rečenicu koju će kasnije u Predsjedništvu BiH ponoviti Johann Sattler.

“Bez novog Izbornog zakona teško će biti organizovani izbori”, poručio je 3. juna ove godine Dragan Čović, postavivši rok za dogovor drugu polovinu ovog mjeseca.

Upravo zbog pritiska dva HDZ-a Johann Sattler je pojačao svoje diplomatske aktivnosti zbog čega se u srijedu i sastao sa Željkom Komšićem, kojem je, prema informacijama Istrage, kazao da “idućih izbora nema bez izmjena izbornog zakona”. Šef Delegacije EU u BiH krajem je maja dobio i otvorenu podršku Vlade Hrvatske kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona.

“Nedavno je veleposlanik Sattler bio pod velikim pritiskom onih koji žele opstruirati izbornu reformu i ne bježe od klevetničkog jezika. To je neprihvatljivo i trebali bismo poslati snažnu i jedinstvenu poruku svoje podrške veleposlaniku Sattleru”, naveo je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić-Radman u svom pismu dostavljenom čelnicima Evropske unije.

U istom pismu Radman-Grlić je naveo da je zabrinut da će, ako se tokom ove godine ne izmijeni Izborni zakon, “doći do velike političke krize 2022. godine, koja će paralizirati političke institucije u zemlji i zaustaviti cjelokupni proces reformi“. I hrvatski ministar vanjskih poslova je, dakle, kazao isto ono što je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler kazao iza zatvorenig vrata u Predsjedništvu BiH.

Čelnici HDZ-a BIH i Hrvatske insistiraju da se prilikom izmjena Izbornog zakona mora voditi računa o “legitimnom predstavljanju naroda”.

“Ne bismo smjeli izgubiti iz vida specifičnu povijesnu i političku pozadinu zemlje i njezinu pravnu tradiciju. Rješenja moraju doći kao rezultat dijaloga i konsenzusa u Bosni i Hercegovini.Od najveće je važnosti istodobno provoditi dva temeljna Načela: i) legitimno predstavljanje tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi) i ii) nediskriminaciju svih građana u političkim institucijama”, napisao je hrvatski ministar Grlić-Radman.

Slične stavove prošle su sedmice na sastanku u Banja Luci iznijeli lideri HDZ-a BiH i SNSD-a, Drgan Čović i Milorad Dodik. I za njih je “legitimno predstavljanje” osnov ispod kojeg ne žele ići. Ne bude li takvih izmjena, izbori naredne godine bit će ugroženi. Baš onako kako je to kazao Johann Sattler.

Međunarodni zvaničnici prezentirali “elektorski” način izbora: Čović traži da Klub Hrvata u Domu naroda FBiH bira člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović odbio je “elektorski način” izbora članova Predsjedništva BiH, saznaje Istraga.ba. On je, na sastanku sa američkim diplomatom Matthewom Palmerom i zvaničnicom EU Angelinom Eichhorst održanom u četvrtak, insistirao da ostanu nacionalni predznaci za članove Predsjedništva BiH, te da kandidat iz reda hrvatskog naroda, koji bi dobio podršku elektora, bude potvrđivan u Klubu Hrvata Doma naroda Federacije BiH.

Nakon tog prijedloga, dio međunarodnih pregovarača je upozorio da se na taj način uopće ne provode presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. A evo šta su predlagali međunarodni pregovarači okupljeni oko Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst.

Svaki kanton u Federaciji bio bi zasebna izborna jedinica. Dakle, ukupno deset kantona. Broj elektora u određenim kantonima bio bi definiran srazmjerno broju stanovnika. Tako bi Bosansko-podrinjski kanton (Goražde) davao samo jednog elektora. S druge strane, Tuzlanski kanton bi dao najviše elektora, ukupno 19. Kanton Sarajevo bi davao 17 elektora.

Kandidat koji bi pobijedio u određenom kantonu, osvojio bi sve elektore iz tog kantona. Tako, recimo, kandidatu koji bi osvojio najviše glasova u Kantonu Sarajevo, pripalo bi svih 17 elektorskih glasova.

Kako bi pregovaračima pokazali kako bi u praksi funkcionisao ovaj način izbora, međunarodni su eksperti uzeli u obzir posljednja tri izborna ciklusa. Svako put je bio isti rezultat – HDZ-ov kandidat bi bio izabran za člana Predsjedništva BiH, dok je drugi član uvijek bio neko iz druge političke partije.

No, i to nije bilo dovoljno Draganu Čoviću. On je smatrao da postoji formula po kojoj bi kandidat HDZ-a, i u slučaju elektorskog načina izbora, mogao biti eliminisan, pa je insistirao da kandidat iz reda hrvatskog naroda bude potvrđivan u Klubu Hrvata Doma naroda Federacije BiH, koji broji 17 članova, i u kojem HDZ BiH uvijek ima dvotrećinslu većinu.

No, prije nego je formalno započeo sastanak, Čović se obratio Angelini Eichhorst i Matthew Palmeru, kazavši im da kako svi detalji sa sastanaka u Delegaciji EU budu objavljeni na portalu Istraga.ba i da bi trebalo prekinuti takvu praksu. Iako lider HDZ-a BiH negoduje, Istraga.ba nastavlja započetu praksu i donosimo najbitnije detalje sa sastanaka održanih u četvrtak.

Pregovarački dan započeo je sastankom o funkcionalnosti Federacije BiH. Međunarodni eksperti istakli su šest tačaka koje bi se trebale riješiti u narednom periodu.

Na prvom mjestu je pitanje Doma naroda Federacije BiH, koji bi trebalo urediti u skladu sa presudom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Na tom je pitanju insistirao HDZ BiH tražeći da se ukine odredba Ustava FBiH prema kojem svaki kanton daje najmanje po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda, ukoliko su oni prethodno izabrani u kantonalne skupštine.

Druga tačka je pitanje nadležnosti Doma naroda FBiH kada je u pitanju vitalni nacionalni interes.

Treća tačka je pitanje imenovanja predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Sekretar Doma naroda FBiH Izmir Hadžiavdić je rekao da bi trebalo postaviti određene rokove kada je u pitanju predlaganje kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije. Naime, ukoliko u zadatom roku određeni klub ne bi predložio svog kandidata, broj delegata koji bi mogli predložiti kandidata smanji bi se za jedan. U praksi bi to izgledalo ovako. Da bi bio izabran predsjednik ili poptredsjednik FBiH iz reda hrvatskog naroda trenutno ga mora predložiti najmanje šest delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Ukoliko u zadatom roku ne bi bilo prijedloga, to bi moglo učiniti pet delegata iz Kluba Hrvata. Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara samo se glasno nasmijao na ovaj prijedlog, kojim bi se, faktički, spriječile blokade u režiji HDZ-a BiH.

Četvrta tačka se odnosi na imenovanje i način odlučivanja u Vladi Federacije BiH. HDZ insistira da Vlada FBiH odlučuje po istom principu kao Vijeće ministara BiH, odnosno da bude uvedeno etničko glasanje u Vladi FBiH. Tako bi, recimo, dopremijer mogao blokirati donošenje odluke, bez obzira na to što svi drugi ministri glasaju za tu odluku.

Peta tačka se odnosi na imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH, dok se šestom tačkom regulira pitanje “unapređenja zakonodavnih procedura između domova Parlamenta Federacije BiH”.

Sve ove zaključke prezentirali su službenici Delegacije EU u BiH. Predstavnik SDP-a BiH Damir Mašić je, od svega ponuđenog, odlučio raspravljati o Komisiji za vrijednosne papire FBiH, tvrdeći da je i sada “nezakonita”.

Nakon ovog sastanka o funkcionalnosti Federacije, uslijedio je sastanak Interresorne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva. Od svega ponuđenog, na tom je sastanku najinteresantnije bilo obraćanje predstavnika Saveza za bolju budućnost Muniba Jusufovića.

“Ja sam dobio zaduženje od predsjednika Fahrudina Radončića da vas obavijestim kako se na njega posljednjih dana vrši stravičan pritisak od strane nekoliko portala koji su pod kontrolom SDA. Predsjednika Radončića nastoje povezati sa Draganom Čovićem. Zbog tih tekstova, predsjedniku prijete radikalne skupine”, kazao je Jusufović na početku sastanka na kojem se, u prisustvu Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst, trebalo razgovarati o izmjenama izbornog zakonodavstva.

Njemačka politika u BiH: Schmidt ograničavanjem broja mandata namjerava izbaciti Komšića i Izetbegovića iz utrke za Predsjedništvo BiH

Kada smo bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka krajem jula upitali da li je tačno da u OHR-u razmatraju mogućnost izmjena Izbornog zakona BiH, rekao nam je da će taj posao prepustiti svom nasljedniku Christianu Schmidtu. A novi visoki predstavnik, potvrdit će nam kasnije iz nekoliko diplomatskih izvora, razmatra opciju koja će zadovoljiti HDZ BiH i Dragana Čovića.

“Retroaktivno ograničavanje mandata. To je plan”, kazao je za Istragu izvor iz OHR-a.

O čemu se, zapravo, radi?

OHR bi, planira dio Međunarodne zajednice, sve riješio donošenjem odluke kojom bi se broj mandata u Predsjedništvu BiH ograničio na dva. I ta bi se odluka primjenivala retroaktivno. To bio, ukratko, značilo da Željko Komšić i Bakir Izetbegović više ne bi mogli biti kandidati za člana Predsjedništva BiH, jer su obojica odradila po najmanje dva mandata. Milorad Dodik, pak, mogao bi biti kandidat, jer je biran samo jednom. Isto se odnosi i na Dragana Čovića koji je odradio samo jedan puni mandat, dok mu je drugi prekinut odlukom OHR-a kojom je smijenjen s mjesta člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

“Ono što bi moglo biti sporno je retroaktivnost jer to krši međunarodne standarde”, kazao nam je izvor iz OHR-a.

No, prema informacijama Istrage, visoki predstavnik je nedavno izrazio želju da se van granica BiH susretne sa stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH. Jedna od tema, tvrde naši izvori, trebale bi biti i eventualne apelacije na odluku o retroaktivnom ograničavanju broja mandata u Predsjedništvu BiH.

Da Scdhmidt vidi Željka Komšića kao problem moglo se iščitati iz njegovih riječi izgovorenih a skupu pod nazivom “Euroatlantske perspektive Bosne i Hercegovine” koji je u organizaciji Njemačko-atlantskog društva održan u mjestu Neustadt an der Aich.

“Gospodin (Željko) Komšić je hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Koliko je sustav kompliciran pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata (Dragan) Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem”, rekao je Schmidt.

Hrvatima se, nastavio je Schmidt, mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima a ne da sve skupa završi recimo nekim oblikom bojkotiranja izbora.

O ograničavanju broja mandata dio Međunarodne zajednice je razmišljao i tokom mandata Valentina Inzka. No, bivši visoki predstavbnik se, ipak, odlučio da promijeni odredbe Krivičnog zakona BiH kojim je zabranio negiranje genocida. A upravo protiv “inzkovog zakona” lobirala je njemačka ambasadorica Margret Uebber. Ona je, naime, nekoliko dana prije Inzkove odluke bila na sastanku sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem i, prema informacijama Istrage, tražila je od njega da prestane pozivati OHR da nametne zakon o zabrani negiranja genocida.

“Predsjednik SDA Bakir Izetbegović razgovarao sa ambasadoricom Savezne Republike Njemačke Margret Uebber. Razgovarano je o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini s posebnim fokusom na reformske procese i ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije”, glasilo je šturo saopćenje SDA izdato 15. jula ove godine.

Upravo na ovom sastanku je, prema informacijama Istrage, ambasadorica Uebber lobirala protiv zakona o zabrani negiranja genocida.

Međutim, uprkos stavu njemačke ambasadorice i službenog Berlina, Inzko je 23. jula nametnuo odredbe Krivičnog zakona koje regulišu to pitanje. Nekoliko dana kasnije, njemačka kancelarka Angela Merkel je pozvala na sastanak Valentina Inzka i Christiana Schmidta. Sastanak je održan 18. avgusta. Na sliužbenoj web stranici njemačke vlade objavljeno je saopćenje za javnost o sastaknu Merkel-Schmidt-Inzko. Uz tekst o ovom sastanku je priložena i forografija na kojoj se vide Valentin Inzko, Angela Merkel i Christian Schmidt.

saopćenje na stranici njemačke Vlade

Za razliku od službenog Berlina, u OHR-u su “cenzurisali” saopćenje o ovom sastanku. Na web stranici OHR-a ime Valentina Inzka je potpuno izostavljeno.

“Na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel, visoki predstavnik Christian Schmidt se u srijedu u Berlinu sastao s kancelarkom, gdje su razgovarali o trenutačnim političkim događanjima u Bosni i Hercegovini.Kancelarka Merkel osigurala je punu podršku Savezne vlade za obavljanje važne međunarodne funkcije visokoga predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.Tijekom razgovora fokus je bio na reformama potrebnim za napredovanje BiH u okviru procesa euroatlantskih integracija. Visoki predstavnik Schmidt iskoristio je priliku zahvaliti kancelarki Merkel na snažnoj podršci njemačke Vlade njegovu mandatu”, glasilo je saopćenje za javnost OHR-a.

Osim što je “izbačen” i iz teksta, Inzko je izbačen i sa fotografije sa sastanka u Berlinu.

Inzko “izbačen” sa sastanka

Ovo je, prema informacijama Istrage, jedna vrsta odmazde prema Valentinu Inzku koji je, umjesto ograničavanja broja mandata u Predsjedništvu BiH, odlučio nametnuti zakonske odredbe o zabrani negiranja genocida. Posao oko nametanja ove odredbe koja kojom bi se ojačao Dragan Čović, Inzko je prepustio Christianu Schmidtu koji je, očigledno, započeo aktivnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Bh. ambasador Sven Alkalaj pred Vijećem sigurnosti UN-a: “Kao etnički Jevrej iz BiH neću imati jednaka prava da učestvujem u izbornom procesu. Visoki predstavnik je prevario birače!”

“Kao etnički Jevrej iz Bosne i Hercegovine, u ovom novom izbornom sistemu koji nameće Visoki predstavnik, neću imati jednaka prava, mogućnosti ili šanse da na adekvatan način učestvujem u izbornom procesu. U Bosni i Hercegovini je očito da neko pokušava stvoriti okruženje zasnovano na premisi „jednaki, ali odvojeni“, koja je zasnovana na rasnoj i etničkoj diskriminaciji. Ovo je apsolutno neprihvatljivo”, kazao je bh. ambasador u Ujedinjenim nacijama Sven Alkalaj, govoreći u srijedu pred Vijećem sigurnosti UN-a.

Veći dio svog govora ambasador Alkalaj posvetio je nedavnim odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta koje se odnose na nametanje izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH.

Bosna i Hercegovina je svojim ustavom određena kao demokratska država koja djeluje u skladu sa vladavinom prava i slobodnim i demokratskim izborima. Visoki predstavnik je prekršio ovaj ustavni princip nametanjem izmjena izbornih pravila nakon završetka izbora. Ovim je visoki predstavnik prevario sve birače u Bosni i Hercegovini, jer bi sigurno glasali drugačije da su upoznati sa novim izbornim pravilima. Istovremeno, visoki predstavnik je prevario sve aktere izbora, tačnije sve političke stranke i nezavisne kandidate, koji bi zasigurno ponudili različite izborne liste i izborne programe koji bi bili u skladu sa ovim novim izbornim pravilima. Kako Bosna i Hercegovina može implementirati svoj ustavni princip da je demokratska država, ako se izborna pravila mijenjaju nakon izbora? To se nikako ne može učiniti, a to je onemogućio visoki predstavnik, koji u svom radu nema pravo da radi bilo šta suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine. Misli li se da Bosna i Hercegovina i njeni građani nisu dovoljno dobri za potpunu demokratiju”, rekao je Alkalaj.

Ambasador je dodao da je “Visoki predstavnik nametnuo izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u kojima se ocjenjivanje živih ljudi vrši matematičkom formulom, a koeficijent za učešće u izbornom procesu utvrđuje se u skladu sa nacionalnom pripadnošću.

“To znači da imate državljane Bosne i Hercegovine koji su etnička manjina u određenim dijelovima zemlje i koji imaju koeficijent od npr. 0,5, dok građani iste nacionalnosti u južnom dijelu Bosne i Hercegovine imaju koeficijent od 1,5, što im daje veća prava i šanse u izbornom procesu. To je krajnji oblik etničke diskriminacije, koji je zabranjen aktima Ujedinjenih naroda kao što su Konvencija UN-a o građanskim i političkim pravima i Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama”, kazao je Alkalaj.

Visoki predstavnik, ustvrdio je bh. ambasador u UN-u, “stvorio je sistem u kojem građani, osobe, pojedinci nisu jednaki pred Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Osim toga, dodao je Alkalaj, visoki predstavnik nije ispoštovao niti jednu presudu Evropskog suda za ljudska prava u kojoj je utvrđeno postojanje sistemske diskriminacije, što je ustavna obaveza u Bosni i Hercegovini.

“Ovo je još jedan pokazatelj kršenja Ustava Bosne i Hercegovine i međunarodnih akata od strane Visokog predstavnika”, ustvrtio je Sven Alkalaj.

Osim toga, Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma nalaže povratak svih raseljenih lica u njihove prijeratne domove i dok se taj proces ne završi, mora se primjenjivati ​​popis stanovništva iz 1991. godine.

“Razlog je vrlo jednostavan. Na ovaj način nikada neće biti moguće legalizovati rezultate etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini u skladu sa presudama Međunarodnog krivičnog suda iz Haga. Međutim, svojim odlukama Visoki predstavnik je neformalno proglasio okončanim Aneks 7 i time formalno prihvatio rezultate etničkog čišćenja, genocida i drugih najstrašnijih ratnih zločina. To nije posao visokog predstavnika i veoma je štetno po Dejtonski mirovni sporazum”, rekao je Alkalaj, dodajući da je Christian Schmidt “sve planirao i radio u saradnji sa susjednom Republikom Hrvatskom, što je i sama Vlada Republike Hrvatske javno objavila, vjerovatno smatrajući se garantom Dejtonskog sporazuma”.

Alkalaj je, na kraju rekao, da BiH pruža podršku OHR-u, ali da upozoravaju na njegove aktivnosti u vezi sa izmjenama Izbornog zakona.

Hofmanove kapi: Upozoravao na “okupljanje Bošnjaka”, skriva podatke o hrvatskim operacijama na granici sa BiH i prijavljuje novinare zbog kritiziranja Hrvatske

Za Hofmana sam prvi put čuo prije dvasesetak godina kada mi je kolega na fakultetu ispričao jedan, poprilično, loš vic. Uglavnom, da ga ne prepričavam, dovoljno je da zaguglate “Hofmanove kapi” i moći ćete pročitati taj glupi vic koji mi je ostao u sjećanju isključivo zbog nečega što se zove Hofman. Kasnije ću od brojnih kolega, novinara, saznati da u Graničnoj policiji BiH postoji izvjesni Svevlad Hoffman, sa dva F, koji, navodno, nema nikakve veze sa onim Hofmanom iz lošeg vica. I taj pravi Hoffman, sa dva F, bio je poznat po tome što je podnosio prijave protiv svojih kolega i svojih nadređenih. Sve dok ga ravnatelj Granične policije Zoran Galić nije unaprijedio u predstojnika Ureda ravnatelja nakon što je on upozorio “na okupljanje Bošnjaka u Graničnoj policiji”. Od tada Hofman sa dva F podnosi prijave protiv novinara.

Mene je, kaže za objektivni Hrvatski medijski servis, prijavio zbog raspirivanja etničke, rasne i međunacionalne mržnje jer sam kazao da dvije trećine službenika sigurnosnih agencija BiH radi u interesu Srbije i Hrvatske. I, evo, da mu pojačam dokaze koje će dostaviti Tužiteljstvu BiH ponavljam – dvije trećine službenika sigurnosnih agencija BiH radi za Beograd i Zagreb. I u ovom slučaju uopće nije bitna njihova nacionalnost. Bitno je da rade. I Svevlad Hoffman to dobro zna jer je sve svoje javne nastupe prilagodio  službenom Zagrebu, odnosno politici Republike Hrvatske. A kada smo već kod Republike Hrvatske da uprostimo sve. Svevlad Hoffman je, u ime Granične policije BiH kojom rukovodi hrvatski državljanin Zoran Galić,  podnio prijavu protiv mene, državljanina BiH, Tužilaštvu BiH kojim rukovodi hrvatska državljanka Gordana Tadić. I sada bi hrvatska državljanka Gordana Tadić, raspoređena na poziciji glavne držvne tužiteljice BiH, trebala istraživati zbog čega ja pišem da Hrvatska u Bosnu i Hercegovinu ilegalno ubacuje migrante. Jer Gordana Tadić, ali i Zoran Galić, ne mogu i ne smiju istraživati kako i zbog čega hrvatska policija u Bosnu i Hercegovinu ilegalno prebacuje migrante koje prethodno bičuje i kamenuje.

“Tko neovlašteno prikuplja tajne podatke, s ciljem da ih učini dostupnim stranoj državi, stranoj organizaciji, stranoj osobi  ili osobi koja za njih radi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, piše u članu 348, stav 2 Kaznenog zakona Republike Hrvatske.

Dakle, hrvatski državljani Gordana Tadić i Zoran Galić počinili bi krivično djelo u susjednoj državi ukoliko bi, za interes BiH, istraživali na koji način hrvatske vlasti organiziraju ilegalno prebacivanje migranata u BiH. I onda se nameće jednostavno pitanje – smiju li državljani Republike Hrvatske zaposleni u sigurnosnim agencijama BiH uopće raditi u interesu države Bosne i Hercegovine, a kontra službenih interesa Republike Hrvatske. E, zbog toga predstojnik ravnateljevog ureda Svevlad Hoffman mora štiti interese Republike Hrvatske kada je u pitanju cijelom svijetu poznati pushback u režiji policije RH.

“Avdiću je poznato da je BiH sklopila Sporazum s Republikom Hrvatskom prema kome svi oni koji nezakonito pređu granicu između BiH i R. Hrvatske mogu bez posebnih formalnih procedura biti vraćeni na teritoriju države s koje su nezakonito ostvarili ulazak na teritoriju druge susjedne države.Dakle kada bi se na granici BiH i R. Hrvatske nezakonito i protuustavno otvorila granica, svi oni koje bi po Avdićevom receptu bili propušteni ubrzo bi bili vraćeni tamo odakle su i krenuli”, pisao je Hofman početkom ove godine dok je još tragao za dokazima koji bi mogli potkrijepiti njegove navode da sam počinio neko kazneno djelo.

Hoffmanu je nepoznato, za razliku od onih koji čitaju Sporazume na koje se on poziva, da su se “Ugovorne stranke” obavezale “prihvatiti bez posebnih formalnosti državljane trećih država, koji su na protuzakonit način prešli državnu granicu između ugovornih stranaka u roku od tri dana od dana kada je utvrđeno da je osoba protuzakonito prešla državnu granicu”.

“Ako se prihvat iz stavka 1. ovoga članka odbije zatražit će se najava prihvata u roku od 72 sata. Najavu predaje uputit će sa strane Republike Hrvatske Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, a sa strane Bosne i Hercegovine Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice.  Zamoljena ugovorna stranka mora ugovornoj stranci koja traži prihvat svoju odluku priopćiti pisanim putem i to u roku od 48 sati koji se eventualno može produžiti na najdulje do 7 dana” , piše u Sporazumu na koji se pozivao predstojnik ravnateljevog ureda Svevlad Hoffman, kojeg od od “lika” iz vica dijeli tek jedno “F”.

Na ovaj način, tokom prošle godine, BiH je od Hrvatske zvanično prihvatila 208 migranata. Na onaj drugi način, zbog kojeg se zgražava cijeli svijet, prošle je godine iz Hrvatske u BiH prebačeno 7210 migranata. I oni ne postoje za službenike Granične policije BiH koji “ne rade u interesu Republike Hrvatske”.

Svevlad Hoffman je sredinom januara, gostujući u Bihaću, optužio MUP USK da iznose “paušalne i neutemeljene podatke” nakon čega se izgubio iz vidokruga policijskog komesara USK-a Muje Koričića čije su kolege još prije tri godine zadokumentovale da je Granična policija “pustila” hrvatskog policajca Zorana Melkića, zatečenog na teritoriji BiH prilikom ilegalnog prebacivanja migranata. I to nije vic u kojem je glavni akter Mujo (Koričić). Ovo je, ipak, ozbiljna priča čiji je glavni akter Hoffman kojeg od onog Hofmana iz vica razlikujemo tek po dva F.

Šta se dešavalo u Briselu: Njemačka pozvala na sankcije Dodiku, podržale je zemlje Beneluxa i Češka, Mađari protiv

Njemačka, Nizozemska, Luksemburg, Belgija i Češka. To je pet članica Evropske unije koje su jasno zagovarale uvođenje sankcija Miloradu Dodiku. Glavni oponent, tvrde izvori Istrage iz Brisela, bila je Mađarska. Ostale države nisu imale jasan stav u vezi sa ovim pitanjem.

“Evropska unije mora nešto uraditi do kraja ove godine”, kazao je tokom rasprave na Vijeću za vanjske poslove EU njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, koji je već ranije, u intervjuu za politicki.ba najavljivao sankcije predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.

Međutim, ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto kazao je da “treba razgovarati s Dodikom te da on  sve radi u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom”. Nakon toga je ponovo reagirao njemački ministar Maas koji je prekinuo izlaganje mađarskog zvaničnika.

U ime zemalja Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg) govorio je predstavnik Belgije i na osnovu tog izlaganja moglo se zaključiti da ove tri članice EU podržavaju prijedog Njemačke za uvođenje sankcija Miloradu Dodiku.

Na sastanku je govorio i komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi koji je kazao da u Bosni i Hercegovini treba “fer predstavljati sve strane”, što je najbiže formulacijama koje nerijetko koriste ruske diplomate.  Varhelyi je izvijestio ministre vanjskih poslova zemalja članica EU da će uskoro u putovati u BiH kako bi se još jednom uvjerio u pravo stanje “na terenu”. Komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje, prema informacijama Istrage, u BiH bi trebao doputovati 24. novembra.

Visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell je kazao da “EU zahtijeva da se politički lideri vrate dijalogu, da državne institucije počnu raditi i da se posvete reformama”.

“Rasprava o BiH bila je visoko na našoj agendi i o tome smo detaljno razgovarali. Kriza je ozbiljna i jako smo zabrinuti. Umjesto da se neizborna godina iskoristi za reforme, neki politički lideri odlučili su se za secesiju i oštru nacionalističku retoriku. To mora prestati”, poručio je Borrell.

Međutim, ni on, kao i većina zvaničnika EU nije govorio o sankcijama Miloradu Dodiku na čije je usvajanje pozvao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. On je, naime, i tokom sjednice FAC-a, ali i prije početka samog sastanka poručio je da “u Evropskoj uniji treba razgovarati o tome da li su sankcije mogućnost da se zaustave negativni politički tokovi u Bosni i Hercegovini”.

(Video) Objavljujemo snimak Schmidtovog nastupa u Njemačkoj: “Dragan Čović je istinski vođa Hrvata”

Za visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta – Dragan Čović je “istinski vođa Hrvata”. Profesori njemačkog jezika koje smo konsultovali prije objave teksta reći će nam da se riječ “eigentliche” još može prevesti kao “pravi”. No, to ne mijenja suštinu. Pravi ili istinski, potpuno je svejedno.

Proteklih dana, nakon što su objavljene njegove riječi izgovorene na jednoim skupu u Njemačkoj, visoki predstavnik je obilazio pojedine ambasade tvrdeći da je u pitanju pogrešan prevod. U srijedu će, pak, iz OHR-a za N1 reći da Christian Schmidt nije stao na bilo čiju stranu.

“Visoki predstavnik je govorio o situaciji i opisao različite stavove, pri čemu je napomenuo da su trenutni razgovori o reformi izbornog zakona teški. On nije stao ni na čiju stranu, a predložio je da se zajednički radi kako bi se na vrijeme započeli razgovori o zakonu ili izmjenama zakona, prije održavanja izbora 2022. godine” saopćili su iz OHR-a.

Istraga.ba uspjela je doći do video snimka Schmidtovog nastupa u Njemačkoj i potpuno je jasno da je visoki predstavnik nije samo govorio  “općenito o situaciji” i “opisaivao različite stavove”. Schmidt je direktno stao na stranu Dragana Čovića nazvavši ga – istinskim ili pravim vođom Hrvata. Evo šta je tačno rekao visoki predstavnik nakon što je emitirana video poruka hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

“Gospodin koji je ovdje pričao, predsjednik Komšić je hrvatski predstavnik u državnom Predsjedništvu, ali je većinom biran od Bošnjaka, a ne Hrvata. To pokazuje koliko je komplicirano, takoreći, jer je pravi/istinski vođa Hrvata gospodin Čović izgubio  od njega”, kazao je Crhistian Schmidt.

lider HDZ-a je, tako, osim titule “šampion evropskih integracija” koju mu je dodijelio šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, postao i “istinski vođa Hrvata”. Sudeći na opsnovu Schmidtovog izlaganja, može se zaključiti da su Hrvati najugroženiji narod u BiH.

“Od mnogo ljudi, mnogo mladih ljudi koji idu iz BiH, natprosječno, većinom su to Hrvati, vrlo jednostavno. Većina Hrvata, oni koji se izjašnjavaju kao Hrvati ili ljudi iz Bosne, Bosanci koji imaju hrvatsku etničku pozadinu, uglavnom imaju dvojno državljanstvo, i hrvatsko, što vodi do toga kada pokažu hrvatski pasoš, to je pasoš Evropske unije, i sa njim ne postoji mnogo pitanja i prepreka koje se postavljaju pred državljane Bosne i Hercegovine. I zbog toga se, nažalost, mora zaključiti da se udio hrvatskog stanovništva, koji je postavljen na 15-17%, a u stvarnosti je izuzetno reduciran, što opet dovodi do zabrinutosti kod onih koji su ostali ili koji su izabrani u tom političkom području da reprezentativnost udijela hrvatskog stanovništva  u kompliciranoj državnoj strukturi nije potpuno osigurana”, kazao je Schmidt.

Prema Schmidtu, dakle, Bosni i Hercegovinu uglavnom napuštaju Hrvati, što je, pazite sada, posljedica dvojnih državljanstava. Ili, još jednostavnije rečeno, Hrvati iseljavaju iz BiH zbog toga što imaju “hrvatske pasoše” koji im omogućavaju lakši odlazak. Rješenje tog problema Schmidt vidi u izmjenama Izbornog zakona BiH.

“I Hrvatima treba dati mogućnost da se osjećaju predstavljeno, a ne da se završi u nekom obliku bojkota izbora”, rekao je visoki predstavnik.

Podsjećamo, Christian Schmid i dio međunarodne zajednice razmatra mogućnost da donesu odluku o ograničavanju broja mandata u Predsjedništvu BiH. Ukoliko bi to pravilo važilo retroaktivno, Željko Komšić i Bakir Izetbegović se više ne bi mogli kandidovati, dok bi Dragan Čović i Milorad Dodik imali pravo kandidature. Međutim, postoje tehnički problemi za donošenje takve odluke, jer je u Ustavu BiH navedeno da se, nakon četvorogodišnje pauze, za člana Predsjedništva mogu kandidirati i oni koji su ranije bili dva mandata člani Predsjedništva. OHR nema mandat da mijenja Ustav, ali dio Međunarodne zajednice pokušava da ovaj problem riješi preko Ustavnog suda. Glavni riječ vodi Njemačka, čije su diplomate posljednjih dana započele aktivnosti u vezi sa pripremom sastanka o “reformi izbornog sistema BiH”. Sastanak bi se trebao održati u George C. Marshall centru u Garsmich-Partenkirchenu u Njemačkoj. Prema informacijama Istrage, već su obavljeni neki sastanci u institucijama BiH i trenutno se radi na usaglašavanju termina i učesnika tog sastanka.

Podsjećamo, Crhistian Schmidt je nosilac hrvatskog odličja “Red Ante Starčevića” koje je ranije dodijeljeno dvojici ratnih zločinaca Dariu Kordiću i Jadranku Prliću. Na konferenciji za medije u Sarajevu je kazao da ne želi vratiti ova odličja, bez obzira na činjenicu što ga dijeli sa osobama koje su pred Haškim tribunalom osuđene za ratne zločine.

 

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...