Politika

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić se obratio zastupnicima u EU Parlamentu: Čović i Dodik su među najvjernijim Putinovim saradnicima na Zapadnom Balkanu

Sarajevo, BIH - 20. novembar 2018:Izgovarajući i potpisujući svečanu izjavu, Milorad Dodik, koji će u narednih osam mjeseci biti predsjedavajući po sistemu rotacije, te članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović preuzeli su dužnost kolektivnog šefa države, koju će obavljati naredne četiri godine ( Samir Yordamoviç - Anadolu Agency )

“Rusija je, do agresije na Ukrajinu, bila najveći zagovornik ovog stanja u BiH iz jednostavnog razloga – to je bilo stanje „zamrznutog konflikta“ koje je Rusiji odgovaralo kao izvor problema za NATO ali i EU. Rusija je zapravo pravilno procijenila da „zamrznuti konflikti“ na zapadnom Balkanu, a time i u mojoj zemlji predstavljaju sigurnosni rizik za NATO i EU i bila je najveći zagovornik zadržavanja sadašnjeg stanja”, kazao je predjedavajući Predsjedništva biH Željko Komšić.

On je kao dvojicu najvjernijih ruskih igrača označio lidere HDZ-a i SNSD-a, Dragana Čovića i Milorada Dodika, koji bi se, također, u Briselu trebali obratiti zastunpcima EU. Komšić je govorio i o uticajama susjednih država na BiH.

“Kako drugačije nazvati politiku koja dolazi iz Srbije, a nazvali su je „srpski svet“, identično tzv. „ruskom svetu“. Kako drugačije nazvati otvoreno miješanje Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, poput izmjene Izbornog zakona, a sve sa pozivanjem na zaštitu prava hrvatskog naroda u BiH, a da to ne liči na Putinovo pozivanje na zaštitu ruskog naroda u Ukrajini. Iz tog razloga nije ni čudno da među najvjernije saradnike Rusije na zapadnom Balkanu ubrajamo i dva danas prisutna gospodina – Milorada Dodika i Dragana Čovića”, kazao je Komšić.

U nastavku objavljujemo kompletan govor Željka Komšića zastupnicima u EU Parlamentu.

“Želio bih vam zahvaliti na interesu i prilici da iznesem svoje viđenje situacije u Bosni i Hercegovini kao i u našem neposrednom okruženju.

S obzirom na sva dešavanja na evropskom kontinentu, agresiju Rusije na susjednu nezavisnu i suverenu Ukrajinu, do sada neviđeno jedinstvo gotovo svih zemalja Evrope, ne samo članica EU, u odgovoru na ovu agresiju kao i na refleksiju te agresije na Zapadni Balkan, a samim time i na moju zemlju, obaveza mi je biti direktan i govoriti ne baš uvijek diplomatskim jezikom.

Naravno, govoriću o stanju u Bosni i Hercegovini ali ću svakako pomenuti i ono što već godinama uporno ponavljamo o malignom ruskom utjecaju na Zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu.

Ponoviću i ono što svi već znate – ko su ključni ruski politički akteri u mojoj zemlji sa nadom da će se to ovaj put čuti i upamtiti. To je važno  jer ruska agresija na susjednu Ukrajinu, ugrožena sigurnost cijelog evropskog kontinenta, dugogodišnja ruska politika „zamrznutog konflikta“ na Zapadnom Balkanu kao i u mojoj zemlji, sada, napokon mogu i trebaju biti shvaćeni i prihvaćeni kao sigurnosni izazov.

Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji iz maja 2019. godine, po mom shvatanju, za BiH predstavlja ako ne „revolucionaran dokument“, onda bar dokument koji se po svojoj važnosti nalazi odmah iza Daytonskog-Pariškog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat u BiH. Taj dokument predstavlja političku pa čak i istorijsku raskrsnicu za moju zemlju.

Pred Bosnu i Hercegovinu je stavljen izbor. Zapravo, BiH ima tri mogućnosti, tri puta kojima se može kretati sa te svojevrsne političke raskrsnice.

Prvi izbor jeste odabrati put koji vodi ka realizaciji preporuka i 14 prioriteta iz navedenog mišljenja. To je za moju zemlju, po mom mišljenju, možda najteži ali najbolji put. Ako mogu da biram pravac, ja biram ovaj, i to iz sljedećih razloga:

  • U pomenutom Mišljenju Evropske komisije vrlo precizno i tačno su detektovane ključne reformske oblasti i mjere koje Bosna i Hercegovina treba poduzeti, ne samo da bi ubrzala svoj put ka EU, nego i da bi postala demokratska i uređena država u kojoj će navedene reforme imati utjecaj i na izgradnju drugačijeg društva. Društva liberalne građanske demokratije, društva jednakih, društva u kojem se cijeni demokratija i vladavina prava.
  • U slučaju realizacije 14 preporuka iz mišljenja, Bosna i Hercegovina se nepovratno okreće Evropskoj uniji. Uniji zasnovanoj na poštivanju i zaštiti ljudskih prava i ljudskog dostojanstva nas građana, pojedinaca, bez obzira na rasno, etničko, vjersko ili bilo koje drugo porijeklo ili opredjeljenje. BiH se u tom slučaju okreće demokratskim i naprednim društvima u kojima je najvažnija činjenica da smo, kao pojedinci, i mi i naše dostojanstvo cijenjeni i zaštićeni bez obzira na to ko smo, šta smo, kojeg smo porijekla, u kojeg Boga vjerujemo i da li uopće vjerujemo, bez obzira šta su i koji su naši životni odabiri u svim segmentima našeg života.
  • Treći razlog zašto vjerujem da je to ispravan put nalazi se u tome što sam mišljenja da je evropski put BiH, uz NATO put; zapravo dodatna garancija egzistencije BiH. Svaki drugi izbor predstavlja veliki rizik za moju zemlju.

 

Drugi izbor za moju zemlju jeste da sve ostane ovako kako je sada. Objašnjavati kakvo je sada stanje, mislim da nije potrebno. Svima nam je poznato.  To je stanje stakbacije i latentnog konflikta koje je neizdrživo za građane BiH. Neizdrživo je jer se BiH nalazi u konstantnoj blokadi institucija i etničkim napetostima. Etnička podjeljenost se pokušava predstaviti kao trajna kategorija bosanskohercegovvačkog društva dok nesigurnost, neizvjesnost i korupcija dovode do masovnog iseljavanja, većinom, mladih ljudi iz BiH.

Kreira se društvo i društveni ambijent u kojem se, kao pojedinac, možete afirmisati i imati pristojan život samo kao osvjedočeni pripadnik etničke grupe i pripadnik vladajuće stranke ili političke strukture. Sve to govori u prilog činjenici da je sadašnji, ne samo ustavno pravni okvir, nego i koncept organizacije društva koji počiva na njemu prevaziđen i da dalje insistiranje na njemu vodi u dekadenciju. Ili prosto rečeno, u propast koje niko neće biti pošteđen.

Interesantno je ovom prilikom napomenuti i da sve više međunarodnih faktora koji prate situaciju na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini postaju ili su postali svjesni ove činjenice i govore o potrebi promjene.

U svjetlu trenutnih dešavanja na evropskom kontinentu, podsjećam da je Rusija, do agresije na Ukrajinu, bila najveći zagovornik ovog stanja u BiH iz jednostavnog razloga – to je bilo stanje „zamrznutog konflikta“ koje je Rusiji odgovaralo kao izvor problema za NATO ali i EU. Rusija je zapravo pravilno procijenila da „zamrznuti konflikti“ na zapadnom Balkanu, a time i u mojoj zemlji predstavljaju sigurnosni rizik za NATO i EU i bila je najveći zagovornik zadržavanja sadašnjeg stanja.

Svakako, postoji i treći izbor za moju zemlju. A to je kretati se nazad u odnosu čak i na sadašnje stanje. Sigurno rezultat ovakvog izbora jeste konflikt. Do toga konflikta će u tom slučaju sigurno doći. Trenutak izbijanja tog konflikta ovisiće o tome da li je BiH u svom ustavno-pravnom uređenju nastavila putem etničkih podjela. Ovisit će o tome da li formalizirala te podjele kako u Ustavu BiH tako i u svome zakonodavstvu koje će biti izraženije i veće nego što su to sada, a ovisit će i o vanjskom poticaju ili okolnostima u regiji.

Svaka dalja etnička podjela u Bosni i Hercegovini, insistiranje da ustavna i zakonodavna struktura BiH bude temeljena na konačnim etničkim podjelama aktiviraće etnički zasnovane konflikte. Podsjećanja radi, sadašnja dominantno etnički zasnovana ustavno-pravna struktura, sa djelimičnim građanskim pristupom, koja se zasniva na konceptu konstitutivnih naroda već je izvor, za sada, političkih konflikata koji se najbolje vide u blokadi države.

Etnički struktuiran elektorski sistem izbora na jednom dijelu države koji se trenutno pokušava nametnuti je definitivni početak disolucije Bosne i Hercegovine sa veoma neizvjesnim ishodom.

To se postiže i narušavanjem suvereniteta Bosne i Hercegovine od stane susjeda kroz koncept brige susjednih država za pripadnike naroda koji su zapravo autohtoni državljani i građani BiH. Taj koncept ide do te mjere da se susjedne države otvoreno miješaju u unutrašnja pitanja BiH. Ako vam ovo liči na situaciju u Lugansku i Donjecku, politiku Rusije i do čega je sve dovela ta politika, u pravu ste, to je isti agresivni koncept jedne države koja nastoji da zavlada drugom državom.

Jedina razlika u odnosu na takav ruski pristup, za sada, jeste u tome što susjedne države ne pokušavaju oružanom agresijom to ostvariti. Istina za volju, na prostoru BiH su to već radili od 1992. do kraja 1995. a  što je dokazano i potvrđeno brojnim presudama međunarodnih sudova.

Kako drugačije nazvati politiku koja dolazi iz Srbije, a nazvali su je „srpski svet“, identično tzv. „ruskom svetu“. Kako drugačije nazvati otvoreno miješanje Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, poput izmjene Izbornog zakona, a sve sa pozivanjem na zaštitu prava hrvatskog naroda u BiH, a da to ne liči na Putinovo pozivanje na zaštitu ruskog naroda u Ukrajini. Iz tog razloga nije ni čudno da među najvjernije saradnike Rusije na zapadnom Balkanu ubrajamo i dva danas prisutna gospodina – Milorada Dodika i Dragana Čovića.

Zar je potrebno podsjećati na Dodikovu „neutralnost“ po pitanju ruske agresije na Ukrajinu. Neutralnost koja je identična saučesništvu. Zar je potrebno podsjećati na stav Čovića kako Rusija treba pojačati prisustvo u BiH. Zar je potrebno podsjećati na usuglašen identičan stav ministra vanjskih poslova Hrvatske i Sergeja Lavrova po pitanju izmjene Izbornog zakona BiH. Šta je još potrebno da bi se vidjela „putinovska matrica“ u takvom pristupu, kako domaćih političkih faktora tako i političkih faktora iz susjedstva?

To je taj treći put, treći mogući izbor za Bosnu i Hercegovinu. On sigurno ne vodi moju zemlju u Evropsku uniju. Ne vodi ka poštivanju osnovnih ljudskih prava građana moje zemlje. Ne vodi poštivanju presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ne vodi Bosnu i Hercegovinu ka stabilnoj demokratiji i demokratskom društvu. Ne vodi borbi protiv korupcije, itd. itd. Vodi nas ravno u vještački kreirane etničke podjele sa izvjesnim konfliktom”.

Međunarodni posrednici predložili rješenje za Dom naroda FBiH: Delegate ne bi birali kantoni, već “opća skupština naroda”

Opća skupština naroda. To je, prema informacijama Istrage, jedno od rješenja  koje su, u vezi sa izborom delegata u Dom naroda FBiH, međunarodni zvaničnici iz EU ponudili pregovaračima tokom današnjih pregovora o izmjenama Izbornog zakona.

“Prema tom prijedlogu, broj delegata u Domu naroda FBiH bi ostao isti. Samo bi se promijenio način izbora delegata”, potvrđuju dva izvora Istrage koji su učestvovali u pregovorima.

Delegati bi se virali tako što bi svi izabrani zastupnici iz deset kandonalnih skupština formirali svoje klubove naroda koji bi, potom, izabrali po sedamnaest delegata u tri kluba konstitutivnih naroda Doma naroda FBiH. Konkretno, svi zastupnici iz reda hrvatskog naroda iz svih deset kantonalnih skupština bi međusobno izabrali sedamnaest delegata u Domu naroda FBiH. Isto tako bi svoje delegate birali i bošnjački i srpski zastupnici iz kantonalnih skupština.

Ova prijedlog su, kako saznajemo, pregovarači iz stranaka sa sjedištem u Sarajevu odbili, jer bi, prema izračunu, to omogućilo HDZ-u BiH apsolutnu kontrolu u Domu naroda Federacije BiH, a samim tim i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Poređenja radi, prema Ustavu FBiH svaki kanton daje najmanje po jednog predstavnika iz reda svih konstitutivnih naroda pod uslovom da je takav prethodno izabran u kantonalnu skupštinu. No, ukoliko bi se izmijenila ova odredba i prihvatilo rješenje “opće skupštine”, to ne bi bilko tako.

Nakon što je iznesen ovaj prijedlog i “općoj skuštini”, predloženo je smanjenje ovlasti Doma naroda FBiH, odnosno njegovo svođenje samo na pitanje vitalnog nacionalnog interesa. HDZ BiH, međutim, nije želio razgovarati o tom pitanju.

“O smanjenju ovlasti Doma naroda FBiH HDZ ne želi pregovarati”, kazao nam je jedan od pregovarača.

A upravo je smanjenje ovlasti HDZ-a BiH jedan od preduslova da bi stranke sa sjedištem u Sarajevu podržale “elektorski model” izbora članova Predsjedništva BiH o kojem je danas pisala i Novinska agencija Patria.

Prema informacijama Istrage, predstavnici EU i Ambasade SAD-a su u dva navrata danas izolovali lidere HDZ-a i SDa, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića, pokušavajući ih ubijediti da postignu “kompromis”. No, konkretnih pomaka nije bilo. Nastavak pregovora zakazan je za subotu.

Azra Zornic's Open Letter to International Mediators in Election Law Negotiations: “Your actions bring instability and threaten peace in Bosnia and Herzegovina”

To Messrs. Borell, Einhorst, Sattler, Murphy, and all other international “mediators” on the one hand, and representatives of HDZ and SDA who give themselves the right to represent and negotiate on behalf of citizens on vital issues of survival of citizens of Bosnia and Herzegovina on the other: anything you conclude will NO PASARAN. We will defend our civil rights with all available means.

Gentlemen mediators, if you came with honest and sincere intentions to help build a civil BiH society, I would like to remind you of the international legal norms that apply in your countries, which are signatories to the Universal Declaration of Human Rights and the European Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms. I underscore that it is the constitutional political right of every citizen to participate with their vote in the constitution of government bodies through elections. The legislatures, as the broadest directly elected body representing citizens has the greatest legitimacy to debate, deliberate, and decide on matters of such importance.

According to the Universal Declaration of Human Rights, more precisely in accordance with.

Article 2 Everyone is entitled to all the rights and freedoms set forth in this Declaration, without distinction of any kind, such as race, colour, sex, language, religion, political or other opinion, national or social origin, property, birth or other status. Furthermore, no distinction shall be made on the basis of the political, jurisdictional or international status of the country or territory to which a person belongs, whether it be independent, trust, non-self-governing or under any other limitation of sovereignty.

Article 21 Everyone has the right to take part in the government of his country, directly or through freely chosen representatives. Everyone has the right of equal access to public service in his country. The will of the people shall be the basis of the authority of government; this will shall be expressed in periodic and genuine elections which shall be by universal and equal suffrage and shall be held by secret vote or by equivalent free voting procedures.

In accordance with the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms, the enjoyment of the rights and freedoms set forth in this Convention shall be ensured without discrimination on any grounds such as sex, race, color, language, religion, political or other opinion, national or social origin, affiliation with a national minority, property status, birth or other status.

According to Article 3 of Protocol No. 1 to the Convention- The High Contracting Parties undertake to hold free elections at reasonable intervals by secret ballot, under conditions which will ensure the free expression of the opinion of the people in the choice of the legislature.

In accordance with Article 1 of Protocol No. 12- General prohibition of discrimination- The enjoyment of any right set forth by law shall be secured without discrimination on any ground such as sex, race, colour, language, religion, political or other opinion, national or social origin, association with a national minority, property, birth or other status. 2. No one shall be discriminated against by any public authority on any ground such as those mentioned in paragraph 1.

All these norms have already been violated by the Dayton Constitution, as determined by the European Court of Human Rights in Strasbourg in its judgment of 15 July 2014 in case no. 3681/06 Zornić v. Bosnia and Herzegovina. Therefore, it was to be expected that international mediators would support the implementation of the European Court of Human Rights ruling, and not, as is currently the case, represent the interests of ethnic parties in Bosnia and Herzegovina by advocating “legitimate representation of constituent peoples,” or even small ethnic group with inadequate capacity to participate in government in a ratio of 1: 3, all to the detriment of the citizens who are de jure constitution-makers in every democratic state. It is inadmissible and extremely undemocratic to propose an electoral system in a country with about 3 million inhabitants, according to which my vote would be worth 1/20th of what it would be in Široki Brijeg, were I to cast it in, for example, Tuzla. You, gentlemen, actually divide this country according to the ethnic principle, thus creating ethno-fiefdoms in which the lords of war and peace and life would be Čović, Izetbegović, and Dodik. Therefore, your actions produce instability and endanger peace in Bosnia and Herzegovina, which is further spreading through the entire region to the EU itself. By dividing Bosnia and Herzegovina, you are directly participating in the division of the entire region and the entire European Union. Are you gentlemen ready to carry that burden on your back?

The citizens of Bosnia and Herzegovina expect you to direct the negotiations towards the adoption of a civil constitution and, in accordance with that, the Election Law. If you are not able to do that, the citizens invite you to as honorable people, to withdraw from these negotiations and leave it to us to organize our state in accordance with the democratic principles that apply in the countries you come from. Do not allow that your actions confirm speculations that you are paid lobbyists of the HDZ of the Republic of Croatia, which has a centuries-old aspiration to parts of the territory of Bosnia and Herzegovina, as evidenced by the Tudjman-Milosevic agreement from Karađorđevo. So, gentlemen, the choice are yours! Either you are honorable and honest mediators who advocate true democracy as a principle on which the EU itself rests, or you are no better than paid lobbyists who do everything to satisfy the ethnocratic national fascist policy that divides the country deepens segregation and instead of a democratic and prosperous future leads Bosnia and Herzegovina to ruin and armed conflicts.

I warn Dragan Čović and Bakir Izetbegović that as party leaders they do not have a mandate to represent the citizens of Bosnia and Herzegovina. They do not even have a mandate to represent all Croats and all Bosniaks in Bosnia and Herzegovina. In their capacity as Speaker and Vice-Speaker of the House of Peoples, they are not authorized to participate in the negotiations. The Parliament of Bosnia and Herzegovina, as the legislative body, is the only one called upon to pass both the constitution and laws. The citizens of Bosnia and Herzegovina will not allow you to divide their homeland at the cost of their lives. “Useless effort of you musicians, it's meant to be for someone else…..” (This was very difficult to translate for me, but this is famous song that is very suitable for the closure.)

Nove laži ruskih medija pod kontrolom oligarha Konstantina Malofeeva: “Amerikanci su iscenirali Buchu i Srebrenicu, BiH je umjetna tvorevina”

“SAD i njihovi saveznici organizirali ‘masakr’ muslimana u Srebrenici, optužujući Srbe za ‘genocid’”, objavljeno je na portalu Tsargrad TV-a iza kojeg stoji ruski oligarh Konstantin Malofeef.

U tekstu koji obiluje teorijama zavjere, manipulisanja činjenicama i lažima, autor Igor Pshenichnikov navodi da su “Srbi, koje je predstavljao predsjednik Milošević, ne bez pomoći čelnika ‘nove Rusije’, sredinom 1990-ih učinili su ustupke Zapadu”.

Najprije su 1995. bili prisiljeni potpisati Daytonski sporazum, koji je, čini se, zaustavio rat u Bosni, koji Beograd nikako nije izgubio, i konsolidirao proces kidanja Jugoslavije u komadiće. Kao rezultat ovih sporazuma, među čijim jamcima bila Rusija, nastala je umjetna državna tvorevina Bosne i Hercegovine (BiH). A od Jugoslavije je, uzimajući u obzir dotadašnje otcijepljene Hrvatske, Slovenije i Makedonije, ostala samo zajednica Srbije i Crne Gore”. Tada su SAD i njihovi saveznici organizirali ‘masakr’ muslimana u Srebrenici, optužujući Srbe za ‘genocid’. Beograd je još uvijek uvjeren da su zapadni stručnjaci krivotvorili ‘dokaze’ o masakru koji je navodno izvršila vojska bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića. Ali ko želi slušati Srbe? Ipak, ovaj lažnjak je bio temelj za progon čelnika bosanskih Srba i općenito je postao izgovor kolektivnom Zapadu da demonizira sve Srbe”, navodi Pshenichnikov u tekstu objavljenom u medijima pod kontrolom oligarha Maleofeeva.

Igor Pshenichnikov piše da je “tužan rezultat ustupaka i ponižavajućih dogovora za Srbe sa Zapadom”.

Od Jugoslavije do 2000. postojao je mali stub u obliku zajednice Srbije i Crne Gore. Godine 2006., kao rezultat ‘narodnog referenduma’ održanog pod nadzorom Sjedinjenih Država, Crna Gora je istupila iz unije sa Srbijom i nekoliko godina kasnije uvučena u NATO. Gotovo sve bivše republike SFRJ – Makedonija (sada – Sjeverna Makedonija), Slovenija, Hrvatska – postale su članice NATO-a. BiH će tamo biti uvučena. Kosovo je 2008. formalno proglasilo neovisnost, iako je de facto ova regija već početkom 2000-ih bila otrgnuta od Srbije. Sada okrnjenu i oglodanu Srbiju od jednog do drugog kraja možete preći autom za nekoliko sati”, piše u članku Pshenichnikov, inače zvijezda proruskih medija na Balkanu.

Tsargrad TV, na čijem je portalu objavljen spoorni tekst, pokrenuo je 2015. godine ruski oligarh Konstantin Malofeejev, koji podržava ideju “obnove Ruskog Carstva”. Malofeejev je financirao proruske separatiste na Krimu zbog čega se našao na crnim listama SAD-a i EU. Prvi urednik Tsargrad TV-a bio je Aleksandr Dugin, osnivač Pokreta Euroazija i jedan od ideologa ruske agresivne ekspanzionističke politike.Funkciju glavne urednice trenutno obavlja Daria Tokareva. Gradski sud u Moskvi nedavno je izrekao kaznu ovom kanalu od 120 hiljada rubalja zbog širenja lažnih vijesti o koronavirusu. Ranije je Tokareva sedam puta kažnjena zbog širenja informacija i fotografija maloljetnika bez pristanka njihovih roditelja.

Autor spornog teksta, Igor Pshenichnikov, ujedno je i urednik političke rubrike na web stranici Tsargrad. Ovaj nekadašnji savjetnik Ruskog instituta za strateška istraživanja (koja je pod direktnom kontrolom Putina i na čijem se čelu trenutno nalazi Mikhail Fradkov, dugogodišnji šef u ruskoj obavještajnoj službi) specijalizirao se kada je u pitanju širenje ruske propagande na prostorima bivših jugoslavenskih zemalja, posebno Kosova i Crne Gore.

Austor spornog teksta navodi da ga povijest Jugoslavije  podsjeća na događaje u Ukrajini da se čini kao da se sve ponavlja kao plan.

“To nam govore naši srpski prijatelji koji imaju priliku promatrati sve što se događa u Ukrajini izvana i usporediti s onim što su imali prije više od 20 godina. Iscenirani ‘ruski masakr’ u kijevskom predgrađu Bucha je isti lažnjak, koji su izmislili Amerikanci u Srebrenici”, stoji u tekstu objavjenom na portalu čiji je stvarnbi osnovač Konstantin Malofeev.

Konstantin Malofeev i Milorad Dodik

Podsjećamo, prije tri godine Konstantinu Malofeevu je zabranjen ulazak u BiH. Prije toga Malofeev je bio u stalnom kontaktu sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom. 

Britanske vlasti saopćile: Sankcije za Milorada Dodika i Željku Cvijanović

Vlasti Velike Britanije uvele su sankcije članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i predsjednici Republike Srpske Željki Cvijanović.

„Ohrabreni ruskim podrivanjima međunarodnog sistema zasnovanog na pravilima, obje osobe su iskoristile svoje pozicije vlasti da se zalažu za de facto secesiju Republike Srpske — jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine — u direktnoj suprotnosti s ustavom zemlje,“ saopćio je britanski Ured za Commonwealth. 

Vijes o sankcijama je objavio i britanski AP.

Sankcije, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabranu putovanja, prve su koje je Ujedinjeno Kraljevstvo objavilo pod režimom sankcija za Bosnu i Hercegovinu.

“Milorad Dodik je”, piše u saopćenju britanskih vlasti, “pokrenuo akciju za povlačenje Republike Srpske iz ključnih državnih institucija, koristeći razdornu, opasnu, nacionalističku retoriku, narušavajući domaći i regionalni mir i podstičući etničku mržnju i poricanje genocida”.

Željka Cvijanović je, navodi se dalje, iskoristila svoju kancelariju za podnošenje zakona u Republici Srpskoj kojima se nastojalo prenijeti državne nadležnosti na entitetski nivo.

“Cvijanovićeva je javno veličala ratne zločince i negirala genocid u Srebrenici”, saopćeno je iz Londona.

Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss je rekla da Cvijanović i Dodik namjerno potkopavaju teško stečeni mir u Bosni i Hercegovini.

“Ohrabreni Putinom, njihovo nepromišljeno ponašanje ugrožava stabilnost i sigurnost širom Zapadnog Balkana. Ovim oštrim sankcijama pokazujemo da će neprijatelji mira biti pozvani na odgovornost. Postupci i retorika Dodika i Cvijanovićeve prijete da ponište 26 godina teško stečenog mira i stabilnosti i potkopaju Opšti okvirni sporazum za mir (Dejtonski mirovni sporazum), koji je okončao rat 1995. godine”, saopćila je Truss. 

Christian Schmidt posegnuo za bonskim ovlastima: OHR suspendira Zakon o imovini RS

Visoki predstavnik Christian Schmidt upotrijebit će bonske ovlasti, saznaje Istraga. Schmidt će do kraja dana suspendirati Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS. Odluka bi trebala biti saopćena na konferenciji za novinare koja je zakazana u OHR-u za 18 sati i 30 minuta.

Prema informacijama Istrage, Schmidt će privremeno suspendirati   Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS, sve dok Ustavni sud BiH ne donese odluku o ovom zakonu.

Podsjećamo, predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović objavila je Ukaz o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

“Proglašavam Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, koji je Narodna skupština RS usvojila na Dvadesetoj redovnoj sjednici, održanoj 10. februara 2022. godine”, piše u Ukazu Željke Cvijanović, objavljenom Službenom glasniku.

Osim Zakona o imovini, očekuje se da Schmidt poništi i Zakon o lijekovima RS, koji bi trebao stupiti na snagu krajem juna i kojim su vlasti RS otele nadležnosti državnoj Agenciji za lijekove. No, Istraga još uvijek nije dobila službenu potvrdi da će i ovaj zakon biti poništen.

Bit će kvorum na sjednici Doma naroda BiH: Bošnjački delegati se vraćaju u salu, otvara se rasprava o HDZ-ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona

Delegati iz SDA i SBB-a prisustvovat će današnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, saznaje Istraga. To znači da će biti kvorum u Klubu Bošnjaka, što je jedan od presudlova za održavanje sjednice na kojoj bi trebao biti razmatran prijedlog izmjena Izbornog zakona koje su predložili delegati iz HDZ-a BiH.

Podsjećamo, Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić, Amir Fazlić i Munib Jusufović u utorak su odluči bojkotovati sjednicu Doma naroda BiH, ocijenivši to kao jedan od načina da se, barem privremeno, stopira usvajanje HDZ-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH.

“Odlučili smo ne prisustvovati kako bismo spriječili usvajanje nakaradnog zakona”, kazao je u utorak dopredsjedavajući Doma naroda BiH Bakir Izetbegović.

No, líder HDZ-a i predsjedavajući Doma naroda PS BiH Dragan Čović je odmah zakazao novu hitnu sjednicu za srijedu ujutro. Kadrovi SDA i SBB-a su, prema informacijama Istrage, ipak odlučili prisustvovati sjednici. Ukoliko uopće dođe do glasanja (postoje i drugi mehanizmi blokade), HDZ-ov prijedlog će biti usvojen u Domu naroda, jer delegati HDZ-a i SNSD-a u zbiru imaju osam ruku, što znači da imaju potrebnu većinu.

Jučerašnja zbivanja u Domu naroda BiH osudili su i iz Ambasade SAD-a.

“Dešavanja u Domu naroda Parlamenta BiH bila su zajednički neuspjeh političkih predstavnika da ispune svoje ustavne obaveze. HDZ BiH, uz podršku SNSD-a, neprimjereno je iskoristio hitnu proceduru kako bi podnio uzmi-ili-ostavi prijedloge izborne reforme za koje je ranije zaključeno da su u suprotnosti s pravnim standardima i standardima ljudskih prava EU. To je uključivalo vlasništvo političkih stranaka nad izbornim mandatima, model sa dvije liste za Predsjedništvo BiH koji bi predstavljao dalju etničku podjelu i druge regresivne elemente. Odluka SDA da zloupotrijebi uslov za kvorum Doma naroda kako bi blokirala raspravu također je bila nedosljedna sa principima funkcionalnih demokratskih institucija. Nesuglasice treba rješavati kroz debatu i glasanje, a ne bojkotom. Opstrukcija i bojkot institucija na državnom nivou, bez obzira ko to radi, predstavlja destabilizirajuće antidejtonsko ponašanje”, saopćeno je iz Ambasade SAD.

CIK raspisao Opće izbore: Vijeće ministara mora obezbijediti novac do 19. maja

Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o rapisivanju Općih izbora 2022.

“Raspisuju se neposredni izbori za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, Predsjednika i potpredsjednika RS i skupštine kantona u Federaciji BiH”, navedeno je u Odluci Centralne izborne komisije BiH.

Izbori će se, prema ovoj odluci, održati 2. oktobra 2022. godine.

Odluku o raspisivanju izbora nije podržao Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije BiH koji je imenovan na prijedlog HDZ-a BiH. On je kazao da ne može podržati Odluku o raspisivanju izbora, jer “ne postoje zakonske odredbe za provedbu izbora”, istilući, pritome, popunjavanje Doma naroda FBiH, što je, prema njegovim riječima, osporeno u predmetu “Ljubić”.

Rogić je, rekosmo, član Centralne izborne komisije koji je imenovan na prijedlog HDZ-a BiH, stranke čiji kadrovi nastoje opstruirati provođenje izbornog procesa.

Član CIK-a Željko Bakalar je upozorio Rogića da se odluka o rapisivanju izbora odnosni na neposredne izbore, a ne na posredne izbore o kojima je govorio HDZ-ov član CIK-a. Bakalarovo izlaganje je podržao i predsjednik CIK-a Suad Arnautović koji je rekao da je Vlado Rogić bio član CIK-a kada je ta institucija glasala za Uputstvo o načinu popunjavanja Doma naroda FBiH.

“Ti si, Vlado, glasao za to Uputstvo”, podsjetio je Arnautović koji je, također, govorio o obezbjeđivanju sredstava za provedbu izbora.

Prema odluci o raspisivanju izbora, sredstva za provedbu izbora se moraju obezbijediti 15 dana od dana raspisivanja izbora.

“Rok počinje da teče sutra. To znači da se do 19.5. moraju osigurati sredstva. Želim poslati poruku građanima BiH. Tačno je propisano zakonom kada se novac mora osigurati. Očekujemo od nadležnih organa da postupe u skladu sa zakonom i da prestanu sa opstrukcijom rada CIK-a”, kazala je Vanja Bjelica.

Istraga u Tripoliju: Libija na rubu novog totalnog rata!

Kada prošetate glavnim ulicama Tripolija, nećete steći utisak da se u Libiji, suštinski, vodi građanski rat. U parkovima su roditelji s djecom, a iza zgrade Centralne libijske banke, nasred uske uličice koja dijeli stari grad od Zelenog trga, lokalni trgovci su se okupili da trguju na najčudnijoj berzi na svijetu. U građevinskim kolicima, ona što ih u Bosni zovu tačke, dovoze se vreće novca, pa se, onda, vrši konverzija u neke druge valute.

dolari u “tačkama”

Subota je, inače, za državnu službu neradni dan. Pored ceste koja prolazi pored hotela u kvartu Zawya Al Dahmani, možete vidjeti kako lokalno stanovništvo u debeloj hladovini mirno sjedi. I ne osvrće se kada se stotinjak metara dalje od njih začuju dugi rafali.

Bilo je, dakle, 14 sati kada se baš u tom naselju začula pucnjava. Ali dok sam izašao iz hotela, rafali su prestali. Uslijedio je tek poneki pojedinačni hitac i sve je utihnulo. Prolaznici me usmjeravaju ka obližnjoj zgradi u kojoj je smješteno jedno od ministarstava libijske vlade. Tu je, dakle, bila pucnjava. Stotinjak metara šetnje i onda – problemi. Trojica napružanih muškaraca me opkoljavaju nasred ulice. Jedan od njih je opasan redenicima i u rukama drži mitraljez uperen u mene. Druga dvojica su prekrila lice maslinastozelenim maramama. U rukama su im automtske puške. Oštre upute na arapskom jeziku, kratki pretres kako bi se uvjerili da li sam naoružan i da li ih snimam i naredba da se vratim natrag.

Stranac sam na ulicama Tripolija uvijek je u opasnosti. Naročito – novinar. Zahitur Rahman, novinar iz Bangladeša, 21. je marta ove godine doputovao u Libiju. Na Zelenom je trgu u centru Tripolija napravio nekoliko fotografija i, onda je nestao. Pet dana kasnije, vlasti iz Libije su potvrdile da je novinar NTV-a iz Bangladeša u njihovom pritvoru. Pušten je početkom aprila.

Pucnjave i otmice su ovdje svakodnevnica. Skoro svaki kvart, obasnit će mi Libijci, ima svoju miliciju, koja se, opet, bori za prevlast sa drugom milicijom. Lokalni i strani bisnismeni im, onda, moraju plaćati reket kako bi ih zaštitili.

Pripadnici ovih snaga su naoružani mitraljezima i protuavionskim topovima. Snimci nastali 15. maja ove godine pokazuju jednu noćnu bitku na ulicama Tripolija. No, o tome već dugo u zapadnim medijima ne možete pročitati ništa.

Otkako je, nakon arapskog proljeća i smaknuća Muamera Gadafija,  “demokratija” zavladala ovom zemljom, rat nije prestao. U ovom trenutku se, zapravo, i ne zna ko upravlja Libijom i njenim resursima. Grad Bengazi, na sjeveroistoku zemlje, kontrolišu snage generala Khalife Haftara.

General Haftar godinama je bio jedan od oficira najbližih Moameru  Gadafiju. Međutim, nakon poraza Libije u ratu sa Čadom, 1987. godine, Haftar je zarobljen i dvije godine kasnije isporučen SAD-u.  Tu se priključuje libijskoj opoziciji koju je kontrolirala CIA. Kada je pao Gadafi, Haftar se vratio u Libiju i pokušao je preuzeti kontrolu nad državom. Nevladine organizacije su ga optužile za zločine počinjene u Bengaziju. Iza njega su, neformalno, stale Saudijska Arabija, Egipat sa generalom Abdelom Fatahom al Sisijem na čelu. U početku su na Haftara računali još i Rusija, Francuska i SAD. Međutim, Khalifa Haftar nikada nije uspio uspostaviti kontrolu nad glavnim gradom Tripolijem. Vlasti Turske zvanično su, što vojno, što politički, podržale vlasti u Tripoliju koje Haftar namjeravao svrgnuti. Međunarodna zajednica je, potom, priznala vladu u Tripoliju kao zvaničnu vladu Libije. Međutim, tada dolazi do eskalacije. Amerika je promijenila stranu, a Rusija je ostala uz generala Haftara. Štaviše, Vladimir Putin je u Libiju, kao ispomoć generalu Haftaru, poslao svoju paravonjnu jedinicu Wagner. Istodobno, Rusija je, prema izvještajima arapskih medija, za potrebe Haftar odštampala nekoliko milijardi libijski dolara bez pokrića koji su, potom, pušteni u promet. U Rusiji odštampani novac je, preko Malte, prebacivan u gradove pod kontrolom generala Haftara, a jedna takva pošiljka je zaplijenjena u luci na Malti. Ruska pomoć Haftaru nije značila mnogo. On je ostao vladar Bengazija.

No, onda su započeli problemi i u dijelu Libije koji kontroliše “međunarodno priznata vlada”. Nakon što je u februaru 2021. godine zaustavljen totalni rat, šef prelazne vlade Libije postaje Abdul Hamid Dbeiba. Prema tadašnjem dogovor uz posredstvo međunarodnih zvaničnika, Dbeiba se obavezao da u decembru 2021. godine organizira izbore. Od toga, međutim, nije bilo ništa. Izbori nisu organizirani, a Dbeiba je ostao premijer prelazne vlade sa sjedištem u Tripoliju. Međutim, u februaru ove godine, Parlament čije je sjedište u gradu Tobruku izabrao drugog premijera – bivšeg ministra unutarnjih poslova Fethija Bašagu. Parlamentarci su svoj potez obrazložili time da je premijeru Abdulu Hamidu Dbaibi, koji je imenovan u februaru prošle godine uz posredovanje Ujedinjenih naroda, istekao mandat na neuspjelim izborima u decembru. Dbaiba, međutim, ne pristaje na predaju premijerske fotelje. Fethi Bašaga je 17. maja pokušao ući u zgradu Vlade u Tripoliju, ali su ga milicijske snage koje kontroliše Dbeiba natjerale na povlačenje prema gradu Sirtu. U cijelu priču se, potom, uključuje Osama Al Juwaili, bivši šef vojne obavještajne službe koji je služio Dbaibi. Nakon što je Dbaiba smijenio Juwailija, on se pridružuje Bašagiju kojem je Parlament Libije dao mandat. Sredinom ove sedmice, Al Juwaili je dao ultimatum Abdul Hamidu Dbeibi da u roku od 72 sata napusti zgradu Vlade. Ovaj to odbija. Od četvrtka navečer jake Juwailijeve snage kreću se prema Tripoliju.

Intenziviranje sukoba očekuje se najkasnije u ponedjeljak. Do tada se čuje spooradična pucnjava u četvrti Zawait al Dahmani. Tu se nalaze zgrade Nacionalnog radija i Ministarstva vanjskih poslova Libije . Jedna od frakcija koja kontrolišu ovo naselje zove se Al Nawasi. Jedan njihov pripadnik je ubijen u subotu oko 14 sati. Zove se Malik Džabu.

Ovo je njegova fotografija koja je počela kružiti društvenim mrežama u Libiji. Da li će ovo uvod u novi totalni rat na ulicama Tripolija?

Turković predložila odluku: Hoće li HDZ i treći put blokirati novac za izbore?

Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković dostavila je Vijeću ministara BiH prijedlog posebne odluke o odobravanju novca Centralnoj izbornoj komisiji za provedbu Općih izbora 2022. Kolegij Vijeća ministara BiH o tome će se izjasniti u ponedjeljak ujutro prije sjednice Vijeća ministara BiH.

Na sjednici koja je održana i u četvrtak i u petak predsjednik CIK-a Suad Arnautović pozvao je Vijeće ministara BiH da na dnevni red sjednice VM BiH koja će biti održana u ponedjeljak stave i odluku koja je već dva puta odbijena glasovima ministara iz HDZ BiH.

Glasnogovornik Evropske komisije Peter Stano 3. juna je kazao da su ministri vanjskih poslova jasno pozvali sve političke lidere i aktere u BiH da ulože sve napore, ne samo da se nastavi sa reformama i dijalogom, nego i da se organizuju Opći izbori u oktobru kako je i planirano.

“Krucijalno je važno da se ovi izbori održe, da građani BiH mogu glasati na slobodnim, poštenim i adekvatno finansiranim izborima. U tom smislu pozivamo Vijeće ministara, posebno ministra finansija da iskoristi predstojeću sjednicu u ponedjeljak i usvoje nacrt budžeta za ovu godinu. Također pozivamo da donesu što prije odluku o finansiranju Centralne izborne komisije BIH. Trenutna blokada hitno se mora okončati. Ono što EU radi ili bi mogla uraditi, uključeni smo i dalje ćemo biti, i spremni pomoći u rješenjima za BiH i u BiH”, kazao je Stano.

Podsjećamo, Vijeće ministara BiH usvojilo je Dokument okvirnog budžeta nakon čega je ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda (HDZ) u petak 27. maja uputio Vijeću ministara BiH i Nacrt budžeta za 2022. godinu. Cijela sedmica je prošla bez sjednice iako je novac hitno potreban CIK-u.

Ukoliko Nacrt budžeta i bude usvojen on prolazi dalju proceduru upućuje se u Predsjedništvo BiH koje može tražiti da se doradi budžet.

Ukoliko i sutra bude odbijen prijedlog za donošenje posebne odluke o izdvajanju sredstava za CIK što će biti treći put onda je jasno da HDZ-u odgovara ovakva situacija i da idu na opciju prolongiranja Općih izbora. To bi bilo pogubno za demokratiju s obzirom da je ista Vlada FBiH već skoro puna dva mandata. Igranje s demokratijom ne bi trebalo biti dozvoljeno nikome ko pretenduje da bude u sastavu EU, kao ni onima koji se zaklinju u EU put domovine Bosne i Hercegovine.

(NAP)

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...