Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da je, po njegovom mišljenju, problem proširenja Evropske unije i u tome kako integrirati 2 miliona muslimana Bosne i Hercegovine, piše politicki.ba.
Glasnogovornik Orbana, Zoltan Kovacs prenoseći detalje razgovora mađarskog premijera s novinarima, naveo je i da je iz jednog od medija došlo pitanje problema zamora proširenjem.
U odgovoru, Orban je istakao da “zvijezde nisu dobro poredane”.
“Ali nikada nisu ni bile. Prije proširenja koje je zahvatilo Hrvatsku, također smo se morali boriti protiv zamora od proširenja. Izazov sa Bosnom je kako integrirati zemlju sa 2 miliona muslimana.U svakom slučaju, mi ćemo i dalje biti kapija čak i ako zapadne države članice EU još ne žele da uključe zemlje zapadnog Balkana”, prenio je Kovacs Orbanove riječi.
“Moram napomenuti da Washington u posljednje vrijeme izbjegava da s nama razgovara ne samo o BiH, već i o balkanskoj temi kao takvoj. Nadamo se da će Bidenova administracija imati dovoljno političke volje i razloga da Balkan ne pretvori u još jedan front antiruske konfrontacije, u suprotnom to će izazvati pogubne posljedice za Evropu u cjelini”, kazao je u instevrjuu za sarajevsko Oslobođenje ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Ekskluzivni intervju sa ministrom Lavrovim bit će objavljen u petak, u printanom izdanju Oslobođenja. U intervjuu povodom 25 godina diplomatskih odnosa Bosne i Hercegovine i Rusije, Sergej Vavrov prognozira narednih 25 godina, objašnjava stajališta svoje zemlje o Balkanu, ali i šalje poruku Sjedinjenim Američkim Državama i upozorava: I Evropa može trpiti pogubne posljedice!
“Što se tiče teze o Bosni i Hercegovini kao “žrtvi rusko-američke konfrontacije”, kao što sam već više puta napomenuo, Rusija svoje probleme ne rješava na račun ničijeg interesa. Ne stavlja partnere pred apsolutno lažan izbor “ili sa nama ili protiv nas”. Naš principijelni stav je poznat – regionalnim problemima su potrebna regionalna rješenja zasnovana na inkluzivnom dijalogu i uzimajući u obzir stavove svih strana”, rekao je Lavrov.
Zašto je Rusija stavila veto u Vijeću sigurnosti na Rezoluciju o Srebrenici? Da li je negiranje mandata Christiana Schmidta ruski napad na Dayton? Šta je Milorad Dodik Rusiji? Odgovore na ova pitanja možete priočitati u intervjuu koji je sa ruskim ministrom vanjskih poslova vodila glavna i odgovorna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović.
“Zakonom o Vladi FBiH nije osiguran jednako vrijedan glas predstavnicima konstitutivnih naroda, odnosno utjecaj prigodom donošenja odluka o radu Vlade FBiH”, navedeno je u “radnom materijalu” kojeg je HDZ BiH dostavio Predstavničkom domu Federacije BiH.
Stoga je, smatraju u HDZ-u BiH, nužno riješiti način odlučivanja na sjednicama Vlade FBiH, što bi, prema njihovom mišljenju, deblokiralo Federaciju BiH. U stvarnosti bi to, međutim, izgladalo obrnuto. Naime, Vlada Federacije BiH sada donosi odluke prostom većinom i uopće nije bitno da li je i koliko je ministara iz reda određenog konstitutivnog naroda glasalo za odluku. HDZ BiH sada želi da se u Vladi FBiH odlučuje po istom principu kao u Vijeću ministara BiH. Ili, da pojednostavimo, da jedan ministar (potpredsjednik Vlade) može blokirati odluku za koju je glasalo preostalih šesnaest ministara.
Osim što traže drugačiji način odlučivanja u Vladi FBiH, HDZ BiH traži i izmjenu načina izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
“U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH najmanje polovina izaslanika iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih izaslanika u Domu naroda mogu kandidirati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH”, navedeno je u HDZ-ovom dolkumentu.
Šta bi to značilo u praksi? Prema važećim propisima, da bi neko bio kandidiran za predsjednika ili potpredsjednika Federacije, mora prikupiti potpise 1/3 delegata u klubu iz kojeg naroda dolazi. S obzirom na to da u klubovima konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH mora biti po 17 delegata, za kandidaturu je nužno prikupiti najmanje šest potpisa u određenom klubu. HDZ sada predlaže da se prikupi devet potpisa. S obzirom na načn delegiranja delegata u Dom naroda FBiH, HDZ BiH bi zauvijek imao kontrolni paket za izbor predsjednika ili potpredsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda.
Pored pitanja u vezi sa Vladom FBiH i Domom naroda, HDZ BiH u “radnom dokumentu”, kao preduslov za deblokiranje Federacije, traži i hitno rješevanje imenovanja direktora Federalne uprave policije i Federacine televizije
Ministrica valjskih poslova Kosova Donika Gervala saopćila u petak da je na zahtjev premijera Aljbina Kurtija donijela odluku da se ruski zvaničnik UNMIK-a na Kosovu proglasi „personom non grata“.
Ona je dodala da je odluka donesena da se ruski zvaničnik proglasi nepoželjnim na Kosovu zbog njegovog štetnog djelovanja, kojim je narušena nacionalna sigurnost Republike Kosovo.
„Istovremeno sam obavijestila organe za sprovođenje zakona i nadležne organe o sprovođenju ove odluke. Institucije Republike Kosovo ostaju posvećene borbi protiv malignog uticaja Ruske Federacije i njenih satelitskih predstavnika u regionu, koji imaju za cilj da podrivaju dostignuća Kosova i naših partnera, prije svega SAD, NATO-a i EU. Republika Kosovo će nastaviti još tješnju saradnju sa svojim međunarodnim saveznicima, posebno sa Amerikancima, Evropljanima i NATO-om, kako bi osujetila bilo kakve destabilizujuće napore Ruske Federacije u našem regionu“, napisala je Gervala na Fejsbuku.
Dodala je da su odlučnost i put Republike Kosovo ka članstvu u NATO, EU, a potom i u UN su nepovratni.
„Uvjeravamo građane Republike Kosovo da će institucije ostati budne svakog dana i odlučne da zaštite bezbjednost i ustavni poredak naše zemlje, kad god je to potrebno“, napisala je ministrica Gervala.
Ono što je Istraga objavljivala proteklih dana, sada je i potvrđeno. Izmjene Zakona o električnoj energiji FBiH, koje su predložili predsjednik NiP-a Elmedin Konaković i delegat SDP-a BiH Aner Žuljević, ruše ustavni poredak BiH i krše međunarodne ugovore koje je potpisala država Bosna i Hercegovina. To je, u razgovoru za N1, potvrdio i doskorašnji direktor Sekretarijata Energetske zajednice – Janez Kopač.
“Ovaj zakon je suprotan pravnom poretku Energetske zajednice koji je međunarodna obaveza BiH. Direktiva o tržištu električne energije dozvoljava ograničenu regulaciju cijena za domaćinstva, a nikako za industrijske kupce! Razumijem emocije zbog trenutnih visokih cijena električne energije, ali privredi bi mogli privremeno pomoći na način, koji ne bi bio protivan međunarodnim obavezama. Vlada u susjednoj Republici Srbiji je privremeno obavezala državnu Elektroprivredu Srbije, da ne podigne cijene industrijskim kupcima na trenutni tržišni nivo. To su napravili kao vlasnici i time nisu narušili tržišta električne energije, dok najnoviji zakon Federacije uspostavlja novi pravni poredak u jednom delu BiH“, upozorio je Kopač u izjavi za N1.
Istraga.ba je, podsjećamo, u petak objavila da, u četvrtak navečer usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine kojim Parlament Federacije BiH obavezuje Vladu FBiH da posebnom odlukom ograniči rast cijene električne energije privrednim subjektima na 20 posto, nije u skladu važećim državnim zakonima i međunarodnim ugovorima Bosne i Hercegovine. Naime, usvojene odredbe su u suprotnosti sa Ugovorom o uspostavljanju Energetske zajednice („Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori“ broj 09/06) i Zakon o konkurenciji („Službeni glasnik BiH“ br. 48/05, 76/07 i 80/09).
Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine direktno krši Ugovor o uspostavljanju Energetske zajednice koji propisuje da prema Aneksu III Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, nisu dozvoljene i bit će procjenjivane u skladu sa čl. 81., 82. i 87. Ugovora o osnivanju Evropske zajednice sljedeće aktivnosti:
– Sprečavanje, ograničavanje ili poremećaj konkurencije,
– Zloupotreba dominantne pozicije,
– Pružanje državne pomoći koja uzrokuje ili prijeti poremećajem konkurencije.
Poštovat će se odredbe Ugovora o osnivanju Evropske zajednice, posebno člana 86., koje se odnose na javna preduzeća i preduzeća kojima su data posebna prava.
Navedene odredbe sadržane su u članovima 101., 102., 106. i 107. Ugovora o funkcioniranju Evropske unije.
Dalje, Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine je u suprotnosti sa Zakonom o konkurenciji BiH koji uređuje pravila, mjere i postupke zaštite tržišne konkurencije. Naime, dopunama Zakona se direktno krši član 2 (Primjena) zbog djelovanja Parlamenta Federacije BiH koji je dopunama Zakona ograničio i narušio tržišnu konkurenciju čime je direktno prekršen stav b) koji se odnosi na narušavanje konkurencije od organa državne uprave kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište što je u ovom slučaju nesumnjiv utjecaj na tržište električne energije u Bosni i Hercegovini.
Zašto je ova „dopuna Zakona“ posebno opasna za funkcionisanje jedinstvenog tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini, objasnićemo dalje u tekstu.
Kada govorimo o kršenju međunarodnog sporazuma, u ovom slučau Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice, treba napomenuti da su osnovni ciljevi Energetske zajednice kreiranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i tržišnog prostora koji obezbjeđuje pouzdano snabdijevanje energentima i omogućava privlačenje investicija u sektore električne energije i prirodnog gasa. Zaključivanjem ovog Ugovora, Bosna i Hercegovina se obavezala da će sa drugim članicama energetske zajednice uspostaviti zajedničko tržište električne energije i gasa koje će funkcionirati po standardima tržišta energije EU sa kojim će se integrirati.
Prema Ugovoru o uspostavi Energetske zajednice („Službeni glasnik BiH-Međunarodni ugovori“ broj 09/06), Državna regulatorna komisija Bosne i Hercegovine (DERK) je donijela Odluku o opsegu, uvjetima i vremenskom razdoblju otvaranja tržišta električne energije u BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 48/06 i 77/09) čime je omogućila da tržište električne energije u Bosni i Hercegovini od 01.01.2015. godine bude u potpunosti otvoreno za konkurenciju.
Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine je sve navedeno urušio te fragmentirao jedinstveno tržište električne energije Bosne i Hercegovine a jedinstveni ekonomski prostor je ustavna kategorija definisana Dejtonskim sporazumom što znači da su ovim dopunama krši i sam Ustav BiH.
Pored toga, DERK je 12. februara 2020. godine usvojio Odluku o transponiranju Uredbe o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (“Službeni glasnik BiH”, broj 13/20), kojom se normiraju načini i rokovi transponiranja i implementacije dijela prilagođene REMIT Uredbe koji je, shodno navedenom Zakonu, u nadležnosti DERK-a.
Predsjednik NiP-a, proteklih je dana, pokušavao ubijediti javnost da je on, zapravo, “spasilac privrede”. No, kako Elmedin Konaković svoje stavove uglavnom zasniva na informacijama dostupnim na “Wikipediji”, suvišno je bilo očekivati da on razumije ovu problematiku i posljedice koje bi mogle uslijediti. A mogle bi. Državni organi BiH (ne Federalni) će, prema informacijama Istrage, u narednim danima zatražiti i službeno očitovanje Evropske zajednice i, s obzirom na činječno stanje, izvjesno je da bi zbog izmjena koje je predložio Konaković, državu BiH mogle zadesiti međunarodne sankcije.
Suština problema je, naime, u tome da u amandmanu koji je predložio predsjednik NiP-a navedeno da Vlada FBiH “mora” donijeti odluke o regulisanju cijena. Da je sve svedeno na nivo preporuke da Vlada FBiH “može” preporučiti ograničavanja cijena struje, situacija bi drastično bila drugačija.
“Senat SAD-a ohrabruje vlasti u Bosni i Hercegovini da nastave put ka NATO-u i EU, te poziva Evropsku uniju da poveća svoje napore, saradnju i pomoć za ubrzavanje proces pristupanja”, piše u prijedlogu rezolucije o BiH koju je predložila senatorka Jeanne Shaheen, a podržalo još četvero američkih senatora – Ron Johnson, Christopher Murphy, Richard Durbin, Roger Wicker i Gary Peters.
U predloženoj rezoluciji se konstatira da je Bosna i Hercegovina “pozvana da se pridruži Akcionom planu za članstvo u NATO-u 2010. godine (MAP), te da je 2019. godine podnijela svoj prvi reformski program NATO-u”. Također, u Rezoluciji se podsjeća da je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik “kočio napore pomirenja negiranjem genocida, upuštao se u proaktivne i destabilizirajuće sigurnosne manevre, prijetio da će povući Republiku Srpsku iz institucija na državnom nivou , uključujući pravosuđe, sigurnosne službe, Upravu za indirektno oporezivanje i oružane snage Bosne i Hercegovine, te pozvao na raspuštanje OHR-a”. Stoga se u rezoluciji predlaže i pojačavanje sankcija.
S obzirom na to da među predlagačima ima demokrata i republikanaca, usvajanje predložene rezolucije je skoro neupitno.
“Senat čestita Bosni i Hercegovini tridesetu godišnjicu od proglašenja njene nezavisnosti, potvrđuje snažnu, dugotrajnu i jedinstvenu podršku Bosni i Hercegovini, vjerujući i dalje da je mir i stabilnost u Bosne i Hercegovine sastavni dio mira i stabilnosti Evrope u cjelini”, navedeno je u ovom dokumentu o kojem bi se senatori trebali izjašnjavati u narednih nekoliko dana.
U predloženoj rezoluciji dalje piše da “Senat osuđuje pojedince koji nastoje potkopati sigurnost, stabilnost i teritorijalni integritet BiH, te poziva predsjednika (SAD-a) i evropske saveznike da takve osobe pozovu na odgovornost za svoje postupke, uključući i korištenje sankcija”.
“Osuđuje se zapaljiva retorika političara u Bosni i Hercegovini i drugih iz regiona koji negiraju težinu počinjenja ratnih zločina i genocida u Bosni i Hercegovini”, navedeno je u prijedlogu rezolucije.
Senat poziva članice PIC-a (Vijeća za implementaciju mira) da pruže punu podršku OHR-u, te ohrabruje Ujedinjene nacije i država članice da nastave podržavati EUFOR, u kontektu izazova po integritet BiH.
“Potiče SAD da razmotre dodatne korake u svrhu podrške sigurnosti i stabilizacije BiH i podrške EUFOR-u”, napisala je u svom prijedlogu senatorka Jeanne Shaheen.
I izmjena izbornog zakonodavstva obuhvaćena je ovom rezolucijom. Budući da od 2009. godine i slučaja Sejdić-Finci, Evropski sud za ljudska prava (ECHR) donosi presude o pitanjima koja se tiču etničke i teritorijalne diskriminacije na izborima u Bosni i Hercegovini i zahtijevaju reforme, koje tek treba provesti.
“Senat poziva sve strane da podrže duh jedinstva sadržan u Dejtonskom sporazumu i da udvostruče svoje napore za provedbu izbornih i ciljanih ustavnih reformi prije općih izbora 2022 u Bosni i Hercegovini”, piše u prijedlogu rezolucije Senata SAD-a.
Zvaničnici u BiH su pozvani da im prioritet bude i borba protiv političke korupcije, nazadovanja demokratije, nezaposlenosti i odlaska mladih, obrazovanih kadrova.
U predloženoj rezoluciji se podsjeća da je Milorad Dodik bio organizator obilježavanja neustavnog dana RS, koji se, kako piše, “poklopio sa danom kada su bosanski Srbi proglasili vlastitu državu i rasplamsavali četiri godine rata i krvoprolića”.
Propast pregovora o izmjenama izbornog zakona, za evropskog je zastupnika Paula Rangela, ravno rušenju institucija BiH u režiji Milorada Dodika. Osim toga, izmjene izbornog zakona, prema Rangelu, treba provesti samo u Federaciji BiH. Zaključujemo to na osnovu drafta rezolucije o BiH, o kojoj bi se ove sedmice trebali izjasniti članovi Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta. Dokument je pripremio izvjestitelj Evropskog parlamenta za BiH Paulo Rangel, koji je, pored nacrta rezolucije, europarlamentarcima dostavio i Explenatory Statement, ili “objašnjenje” u kojem “zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine” identifikuje kao jednu od “dvije ključne prepreke napretku BiH na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i izabranom putu ka evropskim integracijama”.
Nacrt rezolucije i Rangelovo objašnjenje (o kojem se neće glasati) možete pročitati ukoliko kliknete ovdje, a ključne rečenice iz ovog dokumenta ćemo obraditi u nastavku ovog članka.
“Izvjestilac identifikuje dvije glavne prepreke napretku BiH na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i izabranom putu ka evropskim integracijama: bojkot i povlačenje iz državnih institucija i organa odlučivanja od strane rukovodstva i predstavnika Republike Srpske, odnosno Milorada Dodika; i zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine“, navedeno je u “objašnjenju” Paula Rangela, izvjestioca Evropskog parlamenta.
Rangel, dakle, smatra da se reforma izbornog zakonodavstva treba provesti samo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Što je, opet, u skladu sa zahtjevima HDZ-a BiH čije interese u EU Parlamentu zastupaju svi europarlamentarci iz Hrvatske. Portugalski europarlamentarac, zadužen za izvještaje o BiH, i u nastavku svog objašnjenja izborni zakon i rušenje instuticija BiH dovodi u istu ravan.
“Neuspješno postizanje neselektivnog i bezuslovnog povratka u sve državne institucije, kao i uravnoteženog dogovora o reformi izbornog zakona, i dalje će ometati društveni, ekonomski i euroatlantski napredak BiH, štetiti naporima u pomirenju i nesumnjivo doprinijeti jačanju tenzija u zemlji i regiona, posebno imajući u vidu rusku agresiju na Ukrajinu i povezano zlonamjerno uplitanje na Zapadni Balkan”, napisao je Rangel, zaboravljajući da su upravo ambasadori Ruske Federacije u BiH od 2017. godine zagovarali “izmjene izbornog zakonodavstva”.
Prvo je to u avgustu 2017. godine učinio bivši ruski ambasador Petr Ivancov ističući da u BiH treba riješiti “hrvatsko pitanje”, da bi krajem marta aktualni ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izrazio nezadovoljstvo što pojedine članice EU (u ovom slučaju Nizozemska) insistiraju na “uklanjanju termina konstitutivnost”.
Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov podržao je “koncept konstitutivnosti” za koji se zalaže HDZ BiH, @Dragan_Covic i Vlada Republike Hrvatske. Kalabuhov je “napao” stav Nizozemske koja se u institucijama EU usprotivila upotrebi termina “konstitutivnost” u kontekstu BiH pic.twitter.com/kPua9wN2BN
Upravo se termin “konstitutivnost” pominje i u samom draftu rezolucije koji je pripremio izvjestitelj Paulo Rangel.
“Evropski parlament ponavlja svoju jasnu podršku demokratskoj transformaciji BiH kroz evropsku integraciju, zasnovanu na suverenitetu i teritorijalnom integritetu, utemeljenoj na principima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda kako je ugrađeno u Ustav”, navedeno pod tačkom 3. predloženog teksta rezolucije.
tačka 3 nacrta Rezolucije: konstitutivnost naroda
Rangel predlaže da Evropski parlament potakne “BiH da napreduje u ostvarivanju 14 ključnih prioriteta vraćanjem neovisnosti pravosuđa, jačanjem vladavine prava, intenziviranjem borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, osiguravanjem slobode medija i povoljnog okruženja za civilno društvo te zaštitom ranjivih skupina”, te naglašava da provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma uključuje obavezu provedbe odluka OHR-a. Onda se, ponovo, vraća izmjenama izbornog zakonodavstva.
“Evropski parlament žali zbog zastoja u pregovorima o reformi izbornog zakona u BiH i nedostatka političke volje da se ona prevaziđe; poziva sve aktere da odmah postignu uravnotežen sporazum, da ispune ustavnu dužnost demokratskog upravljanja i da zajamče transparentnost i integritet izbornog procesa”, navedeno je pod tačkom 5. predložene rezolucije.
Izbori i su, očito, centralna tema Paula Rangela koji predlaže da Evropski parlament “naglašava važnost održavanja izbora ove godine kako je planirano“. No, onda opet vraća izbornim reformama, s tim da sintagmu “konstitutivni narodi” više ne koristi”.
“Evropski parlament podržava transparentne i inkluzivne ustavne i izborne reforme kako bi se osigurala ravnopravnost i nediskriminacija svih građana, povećala odgovornost i transformisala BiH u potpuno funkcionalnu i inkluzivnu državu odmah provođenjem odluka, mišljenja i preporuka nadležnih sudova i međunarodnih tijela; podržava transatlantske napore u tu svrhu”, navedeno je pod tačkom 13. rezolucije koju predlaže izvjestitelj za BiH Paulo Rangel.
On, dalje, predlaže da EU parlament oštro osudi “nepoštovanje međunarodnih i nacionalnih normi i obaveza, svu retoriku mržnje i remetilačko djelovanje, uključujući povlačenje iz institucija, posebno rukovodstva entiteta Republika Srpska, čime se destabilizira zemlja, podriva njena državnost kršeći Dejtonski mirovni sporazum i sistematski koči odluke o ključnim zakonima i reformama; odbacuje sve pokušaje formiranja paralelnih paradržavnih institucija, koji potkopavaju državne institucije, pravni poredak, neovisnost i suverenitet pravosuđa; poziva na potpuni, neselektivni i bezuvjetni povratak u sve državne institucije”, te da se pozove EU i međunarodna zajednica “da koriste sve raspoložive alate, uključujući ciljane sankcije, protiv destabilizirajućih aktera u zemlji”.
Dva doma Državnog parlamenta, u samo dva dana, razmatrat će dva različita prijedloga izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Na dnevnom redu “hitne sjednice” Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine , zakazane za 26. april, bit će “Zahtjev delegata Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH: Dragana Čovića, Lidije Bradare, Marine Pendeš i Bariše Čolaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku”. Dan kasnije, na dnevnom redu redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH bit će “Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, predlagači: poslanici Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić, Edita Đapo, Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović i Denis Zvizdić“.
A sada ćemo, ukratko, razjasniti o čemu se radi. Izmjene Izbornog zakona koji HDZ BiH predlaže odnose se na “politička pitanja”, pored ostalog, i na način izbora članova Predsjedništva BiH. Za razliku zvaničnika HDZ-a, zastupnici političkih partija sa sjedištem u Sarajevu (SDA, SDP, NS i SBB) u parlamentarnu su proceduru uputili Prijedlog izmjena Izbornog zakona koji se odnosi na “integritet” izbornog procesa.
“Prijedlog izmjena Izbornoga zakona kojI smo dostavili u žurnu parlamentarnu proceduru je samo prvo poluvrijeme naše inicijative čiji je cilj ukloniti diskriminaciju kako Hrvata, tako i svih manjina Židova, Roma i drugih građana koji se ne mogu kandidirati na najviše pozicije u državi” izjavio je u subotu za Fenu predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović.
Ali ako se pažljivije pročita HDZ-ov prijedlog, može se vidjeti da diskriminacija uopće nije riješena. Naprotiv. Evo kako se biraju članovi Predsjedništva BiH.
“Članove Predsjedništva, koji se neposredno biraju s teritorija FBiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u centralni birački popis za glasanje u FBiH. Birač upisan u centralni birački popis za glasanje u FBiH može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u FBiH. Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata sa koje je izabran kandidat ako: Dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u FBiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, navedeno je u HDZ-ovom prijedlog izmjena Izbornog zakona.
Kako se može vidjeti, pitanje ostalih, odnosno građana BiH nije riješeno. ALI Čovićev prijedlog je, svakako, osuđen na propast. Čak i ako ovaj prijedlog bude usvojen u Domu naroda Paslamentarne skupštine BiH glasovima SNSD-a i HDZ-a (ukupno imaju osam), Zakon neće dobiti potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Istovremeno, za očekivati je da političke partije sa sjedištem u Sarajevu i opoizicija iz Republike Srpske u Predstavničkom domu izglasaju izmjene Izbornog zakona koje se odnose na “integritet”. Ali te izmjene sigurno neće dobiti podršku u Domu naroda BiH, gdje većinu imaju SNSD i HDZ BiH.
Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković (HDZ) odbio je susret sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem i članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, saznaje Istraga.
“Ja sam se već ispričao, neću mogu imati sa njima sastanak u tom dijelu. Ja sam u nekom drugom poslu, na terenu”, rekao je Bošković u razgovoru za Istraga.ba.
Grad Stolac u petak navečer je pogodio snažan zemljotres. Jedna osoba, djevojka Elmira Sefo, smrtno je stradala, dok je neko osoba zadobilo lakše tjelesne povrede. Najveća šteta je pričinjena u na stambenim objektima u naselju Kukavac. Dvojica članova Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović zaputili su se u Mostar i Stolac kako bi razgovarali o pružanju pomoći ugroženim porodicama. Iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića je zatražen i službeni sastanak sa gradanačelnikom Boškovićem. Međutim, ovaj HDZ-ov kadar je odbio sastanak.
“Neću se sastati s njima”, kazao je Bošković, ističući da će dvojica članova Predsjedništva BiH u Stocu biti “oko podne”.
Nešto ranije, Bošković je u izjavi za Avaz kazao da je razgovarao sa “predsjednikom Draganom Čovićem”, ali i i Miloradom Dodikom.
“Mi smo na kriznom stožeru razmatrali to pitanje i imao sam pozive potpore od mojih kolega gradonačelnika, načelnika, predsjednika Vlade HNK, predsjednika Čovića, pa i Dodika, koji se solidarizirao sa svima nama i nadam se da ćeno iznaći snage da pomognemo svima”, rekao je Bošković u razgovoru za Avaz.
Kada upitate Dragana Čovića kojim to članom predloženih izmjena Izbornog zakona BiH rješava presude iz Strazbura i pitanje ostalih i građana BiH, lider HDZ-a BiH će vam odgovoriti da on nije tu ta obrazlaže zakon.
“Moj posao nije da obrazlažem ZakonAko sutra (u srijedu) bude održana sjednica Doma naroda, ponudit ćemo kompletna obrazloženja svih elemenata izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH”, reći će Čović.
Nakon što je u utorak u 11 sati propala “žurna sjednica” Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH , Dragan Čović je, u svojstvu predsjedatelja Doma, zakazao novu sjednicu. Srijeda u 10 sati. lli, da dodatno preciziramo, sjednica Doma naroda bi trebala biti održana sat vremena prije početka sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na sjednicama oba doma trebale su biti izmjene Izbornog zakona. Dom naroda bi trebao raspravljati o HDZ-ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona, dok je na dnevnom redu Predstavničkog doma trebao bitiPrijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, čiji su predlagači poslanici SDA (Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić), SBB-a (Edita Đapo), SDP-a (Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez), Naša stranka (Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović) i NiP-a (Denis Zvizdić). No, propast oba zakona je izvjesna.
HDZ-ove izmjene Izbornog zakona BiH oborili su delegati iz Kluba Bošnjaka, tri SDA-ova i jedan SBB-ov, do su izmjene Izbornog zakona koje se odnose na izborni integritet na Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma oborili zastupnici iz SNSD-a i HDZ-a, jer sjednici Komisije nisu prisustvovali SDP-ov zastupnik Nermin Nikšić i SDS-ov Dragan Mektić. No, sada se vratimo sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
SDP-ov državni zastupnik Saša Magazinović krajem će prošle sedmice prvi detektovati novu strategiju HDZ-a BiH glede izmjena Izbornog zakona.
“Za one koji su se pitali zašto se Dragan Čović ušutio. Dakle, ide Izborni zakon u Dom naroda. Tamo će ga vjerovatno HDZ i SNSD usvojiti, a onda slijedi pritisak na Predstavnički dom. Nastavlja se igra, a vidjet ćemo ko sve i kako igra u njoj”, napisao je Magazinović na svom Twitter nalogu.
I, uistinu, zahvaljući SDA-ovoj kratkovidoj politici, SNSD je dobio četvrtog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, što im je, u zbiru sa četiri HDZ-ova delegata, omogućilo da imaju osam sigurnih ruku, što je, opet, potrebna većina za usvajanje ovog ali i drugih zakona.
Očito svjesni da će HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona biti usvojen na Domu naroda, delegati SDA, Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić i Amir Fazlić, odlučili su da ne dođu na sjednicu. Pridružio im se i SBB-ov Munib Jusufović koji je, također, izostao. Osim četvorice Bošnjaka, u sali je izostao i Mladen Bosić, delegat iz reda srpskog naroda koji je kadar SDS-a. Neuspjelom početku sjednice su nazočili svi delegati iz reda hrvatskog naroda, četiri HDZ-va i Zlatko Miletić, četiri delegata iz reda sprkog naroda (svi SNSD) i jedan delegat iz reda bošnjačkog naroda – SDP-ov Denis Bećirović. Ali bez obzira na Bećirovićevo prisustvo, kvoruma u Klubu Bošnjaka nije bilo. Čović je morao prekinuti sjednicu i zakazati novu, za srijedu, sa, vjerovatno, istim ishodom. Čovićev prijedlog izmjena Izbornog zakona, tako, neće biti usvojen. Kao što neće biti usvojene ni izmjene Izbornog zakona koje su predložili zastupnici SDA, SDP-a, Naše stranke, SBB-a i NiP-a. Te izmjene, možete ih pročitati ako kliknete ovdje, odnosile su se na poboljšanje izbornog integriteta, odnosno smanjenje šansi za izborne manipulacije. O ovom prijedlogu su se, po proceduri, prije sjednice Predstavničkog doma, trebali izjasniti članovi Ustavnopravne komisije koja broji devet članova. Na čelu komisije je Alma Čolo (SDA), zamjenici su joj Obren Petrović (SNSD) i Nikola Lovrinović (HDZ/HNS), a članovi Borjana Krišto (HDZ), Dragan Mektić (SDS), Nermin Nikšić (SDP), Nebojša Radmanović (SNSD), Safeto Softić (SDA) i Zlatan Begić (DF). Odluka se donosi većinom glasova. SNSD i HDZ u Komisiji imaju četiri zastupnika, što znači da bi mogli biti preglasani ukoliko bi svi drugi zastupnici glasali. No, u utorak su izostala dvojica članova Komisije. Dragan Mektić (SDS) je u Banja Luci polagao cvijeće, a Nermin Nikšić (SDP) je bio u Konjicu na “strateškom” planiranu svoje partije. Zbog njihovog izostanka, HDZ i SNSD su uspjeli preglasati članove Ustavnopravne komisije koji dolaze iz SDA i DF-a. Predložene izmjene Izbornog zakona koje se odnose na poboljšanje izbornog integriteta nisu dobile podršku. I zbog toga u srijedu neće biti razmatrane na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Zastupnicima je prostalo jedino da prihvate izvještaj Komisije.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
