Politika

Od Lavrova do Orbana, preko Ivancova i Kalabuhova : Od 2017. godine (pro)ruski zvančnici insistiraju na “legitimnom predstavljanju” Hrvata!

 

“Balkan se ne može stabilizirati bez Srba niti bez BiH, a BiH se ne može stabilizirati bez bh. Srba. Srpska nacija je ključna za Balkan”, izjavit će u decembru prošle godine mađarski premijer Viktor Orban.

Dodat će, potom, da je “izazov sa BiH je kako integrirati zemlju sa dva miliona muslimana”. Osam mjeseci kasnije će reći da Bošnjaci, od kojih su većina muslimani, varaju bh. Hrvate.

Ovo je komplicirana tema, ali bih volio da znate da Hrvate koji žive u Bosni i koji imaju zakonsko pravo birati svog čelnika varaju Bošnjaci, a ovi drugi, zapravo, koriste rupe u Izbornom zakonu. Hrvati se o tome izjašnjavaju na svakom sastanku Evropskog vijeća, a mi, Mađari, podržavamo ih svim raspoloživim sredstvima“., kazao je Orban.

Tema je, uistinu, komplicirana, a na njoj su proteklih godina, osim hrvatskih zvaničnika najviše insistirali (pro)ruski diplomati. Zapravo, priču o “hrvatskom pitanju”, prvi su, ne računamo li hrvatske zvaničnike, plasirali Rusi. Danas na toj priči insistiraju i pojedine američke diplomate. No, vratimo se u u 2017. godinu.

Hrvatsko pitanje ‘postoji’ i treba ga riješiti u FBiH“, kazao je 24. avgusta 2017. godine u intervjuu za Večernji list bivši ruski ambasador u BiH Petr Ivancov.

Ovoj izjavi je prethodila su dva sastanka ruskog ambasadora Petra Ivancova i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Prvi je bio u februaru 2017. godine, dok je Dragan Čović obavljao funkciju člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

“Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović i ambasador Rusije u BiH Petar Ivancov ocijenili su danas da je izgradnja ambijenta ravnopravnosti u BiH jedini način da se dugoročno prevaziđu ključni politički sporovi i ostvari potrebna stabilnost“, objavio je 7. februara 2017. godine javni servis Republike Srpske (RTRS).

U  julu 2017. godine Čović i Ivancov opet su se sreli. Čović je, prenio je opet RTRS, pozitivnim ocijenio kontinuitet odgovorne i konstruktivne komunikacije predstavnika Ruske Federacije unutar Vijeća za implementaciju mira.

Zajednička je ocjena kako je važno nastaviti njegovati dobre odnose u interesu obje zemlje, ali i kako bi se izbjegli pogubni učinci procesa globalne polarizacije koja je u BiH nedopustiva iz razloga što može pojačati prijetnju miru, stabilnosti i privrednom prosperitetu“, navedeno je u Čovićevom saopćenju poslije susreta sa Ivancovom.

Mjesec i po kasnije Ivancov će u inervjuu Večernjem listu reći kako je nužno riješiti “hrvatsko pitanje u BiH”. Nakon toga ruski ambasador postaje još konkretniji. U oktobru 2017. godine  Ivancov je razgovarao sa visokom zvaničnicom HDZ-a BiH Borjanom Krišto.

Krišto je upoznala Ivancova s funkcioniranjem Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH te istaknula kako je izmjena Izbornog zakona BiH trenutno najbitnije pitanje koje se mora riješiti. Naglasila je da su pojedine odredbe Izbornog zakona BiH, odlukom Ustavnog suda stavljene izvan snage, te da bi nerješavanje tog problema vodilo BiH u stanje još dublje krize. Veleposlanik Ivancov složio se da se pitanje Izmjena izbornog zakona BiH treba riješiti dijalogom i da svi akteri trebaju ponuditi konkretna rješenja sukladno odlukama Ustavnog suda BiH“, saopćeno je nakon sastanka održanog 5. oktobra 2017. godine.

Već u martu naredne, 2018. godine ruski ambasador Petr Ivancov susreo se sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem koji je u tom trenutku obavljao funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

“Čović je informirao ambasadora Ivancova o trenutnoj političkoj situaciji u zemlji, posebno istaknuvši nedavnu predaju odgovora na Upitnik Evropske komisije. Također se razgovaralo i o neophodnoj promjeni Izbornog zakona. Ambasador Ivancov je ovom prilikom kazao kako će Ruska Federacija uvijek pružiti podršku BiH kao državi tri državotvorna i ravnopravna naroda te dva entiteta”, navedeno je u priopćenju za javnost iz Čovićevog kabineta.

U oktobru 2018. godine u BiH su održani Opći izbori na kojima Dragan Čović izgubio u utrci za člana Predsjedništva BiH. Petnaest dana nakon poraza, Čović je, još uvijek u svojstvu člana Predsjedništva BiH, u Mostaru primio ruskog ambasadora Petra Ivancova.

“Hrvatski član Predsjedništva Dragan Čović i ambasador Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov saglasili su se tokom sastanka u Mostaru da je neophodno nastaviti podršku očuvanju načela konstitutivnosti sva tri naroda u BiH, kao temelja Dejtonskog mirovnog sporazuma i cjelovite i suverene BiH”, saopćeno je 24. oktobra 2018. godine iz Čovićevog kabineta.

Nakon što je formalno predao dužnost u Predsjedništvu BiH, Dragan Čović je u decembru 2018. godine otputovao u Budimpeštu gdje se susreo sa Viktorom Orbanom, mađarskim premijerom koji ne skriva svoje dobre veze sa Ruskom Federacijom. Čović je Orbana informisao o izborima u BiH.

Dragan Čović i Viktor Orban

“Uprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ osvojili među Hrvatima u BiH, zbog neustavnog i nedemokratskog izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva BiH. Time je nepotrebno stavljen pritisak na političke odnose u BiH, te nužnost izmjena izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala”, kazao je Čović mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.

Skoro identične riječi četiri godine kasnije ponovit će i mađarski premijer, govoreći na jednom od univerziteta u toj zemlji.

“Volio da znate da Hrvate koji žive u Bosni i koji imaju zakonsko pravo birati svog čelnika varaju Bošnjaci”, kazao je Orban.

O ugroženosti Hrvata i “legitimnom predstavljanju”, nastavit će govoriti i novi ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov. Nakon što je Vlada Kraljevine Nizozemske kritizirala koncept “konstitutivnosti” na kojem insistira HDZ BiH, Kalabuhov je u intervjuu za RTRS kritizirao stavove Nizozemske.

U junu ove godine, Igor Kalabuhov je, govoreći pred Narodnom skupštinom Republike Srpske, bio još otvoreniji u vezi sa “hrvatskim pitanjem”.

“Vidimo duboke probleme u Federaciji BiH gdje se podstiču takve prakse zbog kojih se krše prava Hrvata na legitimno predstavljanje u pojedinim organima vlasti”, rekao je Kalabuhov.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović je, podsjećamo, u februaru 2020. godine bio gost Valentine Matvijenko, predsjednice Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije. Nakon toga je gostovao na Državnom moskovskom institutu za međunarodne studije u svojstvu akademika Međunarodne inženjerske akademije iz Moskve, čiji je član postao bez ijednog relevantnog naučnog rada.

Tokom posjete Rusiji, Čović je za dnevni list Rossiyskaya Gazeta dao intervju u kojem je kazao: “Nažalost, u BiH ima vrlo malo ruskog uticaja”.

U decembru 2020. godine ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je doputovao u Sarajevo gdje se, odvojeno, sreo sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem.

Sergej Lavrov I Dragan Čović

Na novinarsko pitanje kako vidi sadašnju poziciju Hrvata u BiH odgovorio je kako “hrvatski narod mora imati prava zajamčena Daytonskim sporazumom te kako se to odnosi i na osobe koje će taj narod predstavljati u Predsjedništvu BiH.

Nepune dvije godine kasnije, dio američkih diplomata podržao je OHR u namjeri da nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH koje bi ojačale princip “legitimnog predstavljanja” i omogućile trajnu vladavinu HDZ-a BiH.

Zbog njegovih veza sa Miloradom Dodikom: Europarlamentarci traže pokretanje postupka protiv Olivera Varhelyia, pominju i Sattlerovu zabilješku

Grupa od 30 poslanika Evropskog parlamenta zatražila je da se komesar za proširenje i politiku susjedstva Oliver Varhelyi kazni zbog svog ponašanja u Bosni i Hercegovini, objavio je politicki.ba.

U pismu koje je uputila mađarska poslanica Katalin Cseh predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen zahtijeva se pokretanje postupka protiv Varhelyija.

Poslanici optužuju komesara da provodi svoju i politiku Viktora Orbana, a ne Evropske unije i Evropske komisije, piše politicki.ba.

“Poštovana predsjednice von der Leyen”, pišu europarlamentarci, “Mnogi u Evropskom parlamentu (a sigurni smo da je isto važi i za Komisiju) pomno prate zbivanja oko Republike Srpske (RS). Mir unutar i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine (BiH) od ključnog je značaja ne samo iz lokalne, već i iz regionalne i, zapravo, evropske perspektive. Zbog toga smo izuzetno uznemireni očiglednom eskalacijom političkih tenzija unutar Bosne i Hercegovine koje podstiče Milorad Dodik, srpski član tročlanog Predsjedništva zemlje. Ako Dodikov poduhvat da razbije državu i uspostavi nezavisnost RS povlačenjem iz državnih institucija i uspostavljanjem nezavisnih vlasti na teritoriji RS bude uspješan, njegove posljedice će se osjetiti daleko izvan granica BiH, sa teškim posljedicama po vanjsku politiku EU, kao i proces proširenja. Kao neutralna strana sa značajnim uticajem, Komisija ima ključnu ulogu u osiguravanju da se zaključci Dejtonskog sporazuma poštuju na obje strane i da se u BiH uspostavi mirna koegzistencija oba entiteta koja pogoduje razvoju i rastu. Međutim, ne dijele sve zemlje članice EU ove ciljeve. Naširoko se izvještava da sadašnja mađarska vlada aktivno podržava Dodikovu kampanju da nastavi svoju političku strategiju u podjeli BiH, o čemu svjedoči nedavna podrška Mađarske RS-u od 100 miliona eura, neposredno prije predstojećih općih izbora u BiH”, navedeno je u pismu.

Parlamentarci, dalje, podsjećaju i na interni dokument  EU koji je Istraga.ba objavila 21. decembra prošle godine, a u kojem šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler izvještava o nadređene o Varhelyievim sastancima sa Dodikom.

“Još više uznemiruje procurjeli dokument koji je potpisao Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, koji sugerira da je komesar EU za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi otvoreno bio u dosluhu s Miloradom Dodikom u potencijalnom razbijanju BiH. U izvještaju se navodi da se komesar Varhelyi “složio” sa Dodikom oko datuma posebne sjednice Narodne skupštine RS i da će biti najavljen šestomjesečni moratorijum za donošenje zakona o jednostranom povlačenju iz državnih institucija. Nepotrebno je reći da predstavnici Evropske komisije ne smiju izgledati kao neko ko udovoljava separatistima i na taj način djeluju izvan svog mandata suprotno zvaničnoj politici EU koja se odnose na region zapadnog Balkana. Ako se dovede u pitanje nepristrasnost i neutralnost Komisije, krhka geopolitička ravnoteža odmah postaje ugrožena. U tom kontekstu, želimo da pitamo da li Komisija smatra da je ponašanje komesara Varhelyija bilo u skladu sa zvaničnom politikom EU prema BiH? Možemo li očekivati ​​detaljnu internu inspekciju kako bi se utvrdilo da li su njegovi postupci kompatibilni s njegovom ulogom komesara za susjedstvo i proširenje? Kakav je stav Komisije po pitanju teritorijalnog integriteta BiH i kako Komisija planira osigurati da se zaključci Dejtonskog sporazuma – čiji je EU potpisnica – ne krše. Srdačan pozdrav”, navedeno je u pismu kojeg su potpisali: Katalin Cseh; Natha lie Loiseau; Irena Joveva; Attila Ara-Kovacs;Thijs Reuten, Milan Brglez; Hilde Vautmans; Michal Simecka; Karen Melchior; Reinhard Butikofer; Petra Kammerevert; Javier Nart; Klara Dobrev; Sandor Ronai; Csaba Molnar; Viola von Cramon-Taubadel; Klemen Groselj; Joan•Dragos Tudorache; Laurence Farreng; Pernille Weiss; Martin Hojsik;  Valerie Heyer; Thomas Waitz; Tineke Strik; Soraya Rodriguez; Gwendoline Delbos-Corfield; Jordi Canas; Abir Al•Sahlani; Vlad Gheorghe i Dietmar Koster.

Zahvaljujući Mirsadu Zaimoviću: Blokiran rad Velikog vijeća Ustavnog suda BiH!

Za deset dana Ustavni sud BiH neće imati kvorum za održavanje sjednica Velikog vijeća. Sudija Miodrag Simović 3. novembra odlazi u penziju, a od sredine avgusta je upražnjeno i mjesto penzionisanog Mate Tadića. Tako će od početka novembra u Ustavnom sudu BiH biti samo četvero domaćih sudija. Kvorum za održavanje sjednice Velikog vijeća je pet.

“Veliko vijeće čine sudije koje su izabrali nadležni zakonodavni organi entiteta”, piše u članu 10. Pravila Ustavnog suda BiH.

U članu 11. Pravila Ustavnog suda BiH piše da “većina svih sudija Ustavnog suda (najmanje pet sudija) čini kvorum za održavanje Plenarne sjednice i sjednice Velikog vijeća.

Od domaćih sudija, odnosno onih koje je su imenovali entitetski parlamenti, u mandatu su trenutno Valerija Galić, Seada Palavrić, Mirsad Ćeman i Zlatko Knežević. No, prisustvo njih četvero nije dovoljno da bi se održala sjednica Velikog vijeća Ustavnog suda BiH.

Za ovu situaciju direktno je odgovoran aktualni saziv Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH kojim predsjedava Mirsad Zaimović iz SDA. Evo i kako.

Mirsad Zaimović

Ustavni sud BiH ima devet sudija. Dvoje sudija imenuje Narodna skupština Republike Srpske, dok četvero sudija imenuje Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Troje međunarodnih sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH.

“Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija”, piše u Ustavu BiH.

Sredinom avgusta, sudija Mato Tadić koji dolazi iz kvote federalnih sudija, napunio je 70 godina zbog čega je, u skladu sa Ustavom BiH, morao u penziju.

Dva i po mjeseca prije nego što će Mato Tadić napuniti sedamdeset godina, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH donio je odluku o imenovanju članova Radne grupe za provođenje procedure izbora sudije Ustavnog suda BiH kojeg bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Za članove Radne grupe su imenovani Mladen Bošković (HDZ BiH), Ismet Osmanović (SDA), Samer Rešidat (DF), Hakija Zajmović (Udruženje sudija FBiH) i Božana Banduka (Općinski sud Kiseljak). Na prijedlog SDA-ovog predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Mirsada Zaimovića, za predsjednika Radne grupe je imenovan Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Od tog trenutka počinju opstrukcije.

Krajem jula je istekao rok za podnošenje prijava koje je trebala razmatrati ova Radna grupa. Za sudiju Ustavnog suda BiH iz Federacije prijavilo se 14 kandidata. To su Boris Barun, Danica Šain, Sanela Butigan-Gorušanović, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario Širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević i Mile Lasić. Međutim, Mladen Bošković  (HDZ) nije sazvao nijednu sjednicu Radne grupe. Istodobno, grupa zastupnika iz Parlamenta Federacije tražila je od Mirsada Zaimovića da on sazove Radnu grupu ili da ovlasti nekog od drugih članova Radne grupe da sazovu sjednicu. Zaimović je, međutim, to odbio. Iako je mogao tražiti da sva imena budu dostavljena Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, pa da zastupnici izaberu sudiju, ovaj SDA-ov kadar ni to nije uradio. Zbog toga je Tadićevo mjesto upražnjeno od sredine avgusta.

Početkom novembru ove godine, u penziju mora i Miodrag Simović. Njega je imenovala Narodna skupština Republike Srpske. Iako je procedura bila pokrenuta, NSRS do danas nije imenovala Simovićevog nasljednika. Tako će i njegovo mjesto nakon 3. novembra ostati upražnjeno, zbog čega više neće biti kvoruma za održavanje sjednica Velikog vijeća.

Veliko vijeće, većinom glasova svih sudija Ustavnog suda (najmanje pet sudija), odlučuje o predmetima iz nadležnosti Ustavnog suda iz člana VI/3.a), kada ih pokrenu neovlašteni podnositelji, i člana VI/3.b) Ustava, koji nisu uvršteni u dnevni red Ustavnog suda u Plenarnoj sjednici, i o drugim pitanjima koja se uvrste na dnevni red sjednice u skladu sa Ustavom i ovim pravilima“, navedeno je u članu 10. Pravila Ustavnog suda BiH.

Ruski ministar Dmitrij Patrušev: Hrvatska je za Rusiju jedan od glavnih partnera u EU, na sastanku u Zagrebu pozdravljena ilegalna plinofikacija ruske rafinerije u Brodu

“Hrvatska je za Rusku Federaciju jedan od glavnih partnera u Evropskoj uniji”, kazao je u petak u Zagrebu ruski ministar  poljoprivrede Dmitrij Patrušev.

Patrušev je, govoreći na desetoj sjednici Međuvladine hrvatsko-ruske komisije za gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju u Zagrebu, kazao da je ove dvije države “najviše sarađuju u područjima energetike, infrastrukture, zdravstva i obrazovanja, a postoji i visok potencijal saradnje u poljoprivredi”.

“Tokom ove godine robna razmjena između Rusije i Hrvatske porasla je dva puta u odnosu na prethodno razdoblje pa možemo zaključiti da imamo velik potencijal za daljnje unaprjeđenje odnosa”, rekao je ruski ministar Patrušev.

Tomislav Ćorić, hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja, rekao je kako se na sastanku u Zagrebu razgovaralo o saradnji ove dvije države.

“Razgovaralo se i o suradnji na čitavom nizu drugih područja, prije svega o trgovinskoj suradnji. Upravo u tom smislu, Republika Hrvatska će u 2022. godini, u sklopu obilježavanja 30 godina svoje neovisnosti, organizirati u Ruskoj Federaciji veliki Gospodarski forum gdje ćemo dogovoriti konkretnije korake za trgovinsku razmjenu. Ono što veseli je da smo se danas složili kako postoji dobar potencijal za produbljivanje suradnje između naših dviju država te vjerujem da ćemo u narednom razdoblju to i postići”, izjavio je ministar Ćorić nakon završetka sastanka komisije, a što je objavljeno na službenoj stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske.

U području energetike, razgovaralo se o saradnji u području čistih i održivih tehnologija i obnovljivih izvora energije. No, ono što je posebno interesantno za BiH je dio koji se odnosi na rusku Rafineriju Brod.

“Pozdravljena je realizacija projekta plinofikacije Rafinerije nafte Brod te su partneri iskazali spremnost za nastavak suradnje”, saopćeno je nakon sastanka delegacija Hrvatske i Ruske Federacije.

Podsjećamo, krajem marta ove godine, pod okriljem noći hrvatske su kompanije, bez saglasnosti države BiH, ispod Save položile plinovodne cijevi za rusku Rafineriju u Brodu. Položila ih je firma Crodux, temeljem sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srpske o “gasifikaciji” Rafinerije nafte u Brodu čiji je većinski vlasnik ruski Zarubrežnjeft. Za gradnju ovog plinovoda državne vlasti Bosne i Hercegovine nikada nisu dale saglasnost.

“Vijeće ministara Bosne i Hercegovine stara se o izvršavanju međunarodnih ugovora preko nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i entiteta”, piše u Zakonu o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.

Po istom Zakonu, sve sporazume i međunarodne ugovore moraju ratificirati Parlament i Predsjedništvo BiH. U ovom konkretnom slučaju ništa od toga nije urađeno. Hrvatska firma je preko granice položila cijevi za plin, Granična policija BiH nije ih spriječila. Cijevi su položene u zoru 25. marta. Istog dana Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske dala je dozvolu “Rafineriji nafte Brod” za obavljanje djelatnosti “trgovine i snabdijevanja prirodnim gasom”. Država BiH iz ovog međudržavnog projekta potpuno je isključena. Protokol o plinofikaciji ruske rafinerije u Brodu su u novembru 2017. godine potpisali tadašnji ministar zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske i ministar industrije energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

Protokol ministara Republike Hrvatske i Republike Srpske

“Nosilac projekta s hrvatske strane bit će tvrtka Crodux, a s naše strane rafinerija nafte Brod. Ova investicija vrijedna je oko tri milijuna eura. Ona je značajna za ovu regiju i pokazuje usmjerenost naših vlada na suradnju koja je itekako potrebna regiju”, rekao je tada ministar iz Vlade RS-a Petar Đokić.

Crodux je firma koja je do januara ove godine bila u vlasništvu hrvatskog generala Ivana Čermaka. Većinski vlasnik Rafinerije nafte u Brodu je ruski Zarubrežnjeft.

“Današnjim danom otvoren je prostor za plinofikaciju rafinerije nafte Brod. Iz perspektive Republike Hrvatske otvorena je mogućnost da se konačno riješi pitanje kvalitete zraka na području Slavonskog Broda. Dvije vlade otvorile su vrata suradnje za dvije privatne tvrtke. Ovo je win-win situacija za obje strane”, rekao je u novembru 2017. godine ministar Ćorić.

Ćorić je danas ministar gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske.

CIK raspisao Opće izbore: Vijeće ministara mora obezbijediti novac do 19. maja

Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o rapisivanju Općih izbora 2022.

“Raspisuju se neposredni izbori za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, Predsjednika i potpredsjednika RS i skupštine kantona u Federaciji BiH”, navedeno je u Odluci Centralne izborne komisije BiH.

Izbori će se, prema ovoj odluci, održati 2. oktobra 2022. godine.

Odluku o raspisivanju izbora nije podržao Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije BiH koji je imenovan na prijedlog HDZ-a BiH. On je kazao da ne može podržati Odluku o raspisivanju izbora, jer “ne postoje zakonske odredbe za provedbu izbora”, istilući, pritome, popunjavanje Doma naroda FBiH, što je, prema njegovim riječima, osporeno u predmetu “Ljubić”.

Rogić je, rekosmo, član Centralne izborne komisije koji je imenovan na prijedlog HDZ-a BiH, stranke čiji kadrovi nastoje opstruirati provođenje izbornog procesa.

Član CIK-a Željko Bakalar je upozorio Rogića da se odluka o rapisivanju izbora odnosni na neposredne izbore, a ne na posredne izbore o kojima je govorio HDZ-ov član CIK-a. Bakalarovo izlaganje je podržao i predsjednik CIK-a Suad Arnautović koji je rekao da je Vlado Rogić bio član CIK-a kada je ta institucija glasala za Uputstvo o načinu popunjavanja Doma naroda FBiH.

“Ti si, Vlado, glasao za to Uputstvo”, podsjetio je Arnautović koji je, također, govorio o obezbjeđivanju sredstava za provedbu izbora.

Prema odluci o raspisivanju izbora, sredstva za provedbu izbora se moraju obezbijediti 15 dana od dana raspisivanja izbora.

“Rok počinje da teče sutra. To znači da se do 19.5. moraju osigurati sredstva. Želim poslati poruku građanima BiH. Tačno je propisano zakonom kada se novac mora osigurati. Očekujemo od nadležnih organa da postupe u skladu sa zakonom i da prestanu sa opstrukcijom rada CIK-a”, kazala je Vanja Bjelica.

Američki kongres usvojio zakon o BiH: Traži se provedba presuda iz Strazbura, slučaj Ljubić se ne pominje!

“Politika SAD-a je potaknuti Bosnu i Hercegovinu da provede presude Evropskog suda za ljudska prava”, piše u Zakonu koji je u utorak navečer usvojio američki Kongres.

Presuda Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, na kojoj je insistirao dio američke administracije, uopće se ne pominje u ovom dokumentu kojeg u cjelosti možete pročitati ovdje. Fokus je, dakle, na pet presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazburu koje je su bile ignorisane u prvobitnom planu OHR-a prilikom izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH.

Osim provedbe presuda ESLJP, Kongres je ovim zakonom podržao suverenitet Bosne i Hercegovine, teritorijalni integritet i multietnički karakter; zatim napredak Bosne i Hercegovine ka evroatlantskim integracijama. Kongres ohrabruje i zvaničnike u Bosni i Hercegovini da nastave institucionalno učešće na svim nivoima vlasti, te da unaprijede funkcionalnost i reforme za veći prosperitet kako bi Bosna i Hercegovina dobila status status kandidata za EU. 

Politika SAD-a je da koristi ciljane sankcije protiv osoba koje potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum i demokratske institucije, uključujući blokiranje, bojkot ili ne priznavanje rezultata izbora. SAD u Bosni i Hercegovini podržavaju mir i stabilnost.

SAD želi da potakne Evropsku uniju da se pridruži Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu u sankcionisanju Milorada Dodika, člana Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, zbog njegovih postupaka koji podrivaju stabilnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine Hercegovina.

Nadalje, ovim Zakonom se plnira razotkrivanje i osuda Vlade Rusije za njenu ulogu u poticanju nestabilnosti u Bosni i Hercegovini i podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma,,

Podržava se uloga Ureda visokog predstavnika i snaga Evropske unije u Operacija BiH Althea; te se planiraju aktivnosti sa drugim državama u regionu, uključujući Srbiju i Hrvatska, kako bi podržale teritorijalni integritet i stabilnost Bosne i Hercegovine.

U zakonu se dalje razrađuje način uvođenja sankcija prema osobama koje podrivaju Dejtonski mirovni sporazum ili prijete sigurnosti BiH.

 Tako se planira uvođenje sankcija prema odgovornim osobama ili saučesnicima koji su direktno ili indirektno sudjelovali u bilo kojoj radnji ili politici koja ugrožava mir, sigurnost, stabilnost, ili teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, uključujući radnje koje nastoje narušiti autoritet državnih institucija Bosne i Hercegovine, kao što je formiranje ilegalnih paralelnih institucija ili radnje koje ugrožavaju Ured Visokog predstavnika.

Osim toga, sankcije su predviđene i za one koji direktno ili indirektno sudjeluju u korupciji u BiH, uključujući korupciju zvaničnika ili osoba povezanih sa vlašću u Bosni i Hercegovine. Sankcije se planiraju i za aktualne ili bivše državne službenike na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, koji su zloupotrebili javnu imovinu radi lične koristi ili u političke svrhe, koji su koristili prirodne resurse ili mito. 

U kantonalne skupštine izabran 21 zastupnik srpske nacionalnosti: Nijedna stranka nema potrebnih jedanaest delegata za predlaganje (pot)predsjednika FBiH u prvom krugu!

Nijedna partija neće imati jedanaest delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH. Prema trenutnom stanju, u kantonalne skupštine je izabran 21 zastupnik ili zastupnica koji se izjašnjavaju kao Srbi. Ostala su upražnjena dva mjesta koji će biti popunjeni po kriterijima koje je nedavno usvojila Centralna izborna komisija BiH. Prema tim kriterijima, dvoje nedostajućih Srbina će biti popunjeno sa šestim Srbinom iz Kantona Sarajevo i petim Srbinom iz Kantona 10.

Najviše izabranih delegata iz reda srpskog naroda će imati SDP BiH. Od ukupno 21 izabranog kantonalnog zastupnika srpske nacionalnosti, SDP-ovih je šest. U pitanju su Slađan Ilić (Tuzlanski kanton), Vesna Saradžić (HNK), Mladen Lonić (USK), Jelena Pekić i Igor Stojanović (KS) i Ljubinka Atanasijević (SBK). S obzirom na Kriterije CIK-a, SDP BiH će, vjerovatno, dobiti još jednog delegata iz Sarajeva koji neće ulaziti u Skupštinu KS već će direktno biti delegiran u Dom naroda. U pitanju je Kristina Petrović koja je osvojila 1715 preferencija, ali nije ušla u Skupštinu KS. S obzirom na kriterije CIK-a, ona će direktno u Dom naroda FBiH.

Demokratska fronta ima troje kantonalnih zastupnika koji se izjašnjavaju kao Srbi. U pitanju su Goran Bulajić iz ZDK, Žarko Vujović iz TK, te Vedrana Vujović iz Kantona Sarajevo.

I HDZ BiH ima troje izabranih kantonalnih zastupnika koji se izjašnjavaju kao Srbi, što otvara sumnju da je stranka Dragana Čovića još u julu znala kakve će izmjene Izbornog zakona u oktobru nametnuti OHR. Delegati HDZ-a BiH u Klubu Srba će biti Zora Dujmović (HNK), Miroslav Mitrović iz Zapadnohercegovačkog kantona, te Svetlana Kamenjaš iz Posavskog kantona.

SDA će u domu naroda imati dvoje srpskih delegata. U Kantonu Sarajevo je za kantonalnu zastupnicu sa liste SDA izabrana Smilja Viteškić, dok je u HNK sa SDA-ove liste izabrana Dragica Šuša.

SNSD će u Domu naroda FBiH imati dvojicu delegata iz Kluba Srba. U pitanju su zastupnici izabrani u Skupštinu Kantona 10 Livno – Goran Broćeta i Nikola Materić. Ako se primijene kriteriji CIK-a, SNSD bi mogao dobiti još jednog delegata u Domu naroda FBiH. U pitanju je Milorad Ivetić. On je bio kantidat SNSD-a u Livnu. Unatoč tome što je osvojio 539 glasova, Ivetić nije ušao u Skupštinu Kantona 10. No, on je najbolje rangirani Srbin iz Kantona 10 od svoih kandidata koji nisu ušli u Skupštinu, pa će, zato, vjerovatno, biti delegiran odmah u Dom naroda FBiH.

Iz Kantona 10 bi u Dom naroda trebala ući još i Dragan Damjanović (Srpsko jedinstvo), te Duško Radun sa liste Srpska sloga. Oboje su izabrani zastupnici u Skupštinu Kantona 10.

Iz Bosansko-podrinjskog kantona Goražde u Dom naroda FBiH će ući dvije srpske delegatkinje. U pitanju su Daliborka Milović (Liberalna stranka) i Branka Cvijetić iz Novog početka. I Milovićeva i Cvijetićeva su izabrane za zastupnice u Skupštini BPK Goražde.

Naša stranka ima samo jednog srpskog delegata. U pitanju je Milomirka Melank koja je izabrana za zastupnicu u Skupštinu Kantona Sarajevo.

Ukoliko zbrojimo sve delegate, SDP BiH i Naša stranka će imati osam delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH. To znači da u prvom krugu stranke okupljene oko takozvane Trojke, neće u prvom krugu imati dovoljno ruku za izbor (pot)predsjednika iz reda srpskog naroda.

SNSD i HDZ u zbiru imaju šest delegata i fali im jedna ruka da I oni u drugom krugu predlože (pot)predsjednika FBiH.

Ako zbrojima glasove SDA, DF-a i dvoje Srba iz Goražda, također dolazimo do broja sedam. To bi značilo da i ove stranke mogu u drugom krugu predložiti (pot)predsjednika FBiH.

Kraj drame u Parlamentu FBiH: Prekinuta vanredna sjednica započeta u ponoć, HDZ i Trojka koristili falsifikovani izvještaj sa sjednice Komisije koja nije ni održana!

Nakon zasjedanja kolegija Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH koji je trajao duže od sat vremena, predsjedavajuća Mirjana Marinković-Lepić se kratko obratila zastupnicima i saopštila da vanredna sjednica prekida.

Također, saopštila je da će zastupnike obavijestiti o datumu nastavka sjednice.

Podsjećamo, vladajuća većina u Parlamentu Federacije BiH pokušala je u ponoć održati nastavak danas prekinute vanredne sjednice Predstavničkog doma FBiH kako bi, bez stava Komisije za izbor i imenovanja, popunili tu istu Komisiju od koje ovisi imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. 

Međutim, uslijed burnih protesta opozicije koja je upozorila da je prekršen pravilnik o radu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, te da se kao povod da izmjene Komisiju za izbor i imenovanje koristi krivotvoreni dokument, većina je na kraju odlučila da prekine sjednicu. 

Također, opozicija je rukovodstvu Parlamenta zaprijetila i podnošenjem krivičnih prijava, ukoliko istraju na održavanju sjednice i donošenju odluke o popuni nedostajućih članova Komisije za izbor i imenovanje.

Nepotpuni rezultati CIK-a: Probosanske stranke u Mostaru imaju potrebnih 18 vijećnika za izbor gradonačelnika

Prema trenutnim, ali nepotpunim rezultatima CIK-a, Koalicija za Mostar i BH Blok osvojili su najmanje osamnaest gradskih vijećnika koliko je potrebno za siguran izbor gradonačelnika bez HDZ-a BiH. Koaliciji okupljenoj oko SDA pripast će najmanje 12 mandata, dok BH Blok Naše stranke i SDP-a osvaja šest gradskih vijećnika. Ključni mandati, prema nepotpunim rezultatima, mogli bi biti osvojeni u gradskim područjima Jugozapad, Zapad i Jug. Od ukupno sedam vijećničkih mjesta sa područja Jugozapad, BH blok će osvojiti jedan mandat. HDZ će dobiti četiri mandata, a Hrvatska republikanska stranka jedan.

Na gradskom području Zapad, BH blok je, za sada, uspio osvojiti jedan mandat od ukupno četiri koliko daje ta izborna jedinica. Za samo tri glasa BH blok je uspio “preskočiti” treći HDZ-ov mandat. Tako bi, za sada, iz tog područja u Gradsko vijeće Mostara trebala ući dva vijećnika HDZ-a BiH, jedan HRS-a i jedan BH Bloka. To znači da bi BH blok na zapadnoj obali Neretve osvojio dva vijećnička mandata.

Izborna jedinica Jug daje dva gradska vijećnika. Trenutno, HDZ BiH ovaja jedan mandat, dok bi drugi, ukoluko ne bude promjena, trebao pripasti Koaliciji za Mostar. Time bi probosanske stranke osvojile treći mandat.

Kada su u pitanju rezultati sa gradske liste koja daje ukupno trinaest mandata, stanje je, prema rezultatima CIK-a (nije uračunato preko 3000 glasova putem pošte) ovakvo : Koaliciji okupljenoj oko HDZ-a pripada pet mandata, Koaliciji za Mostar četiri, BH Bloku dva, Hrvattskoj republikanskoj stranci jedan i Koaliciji Ostajte ovdje – jedan. Probosanske stranke su, tako, prema nepotpunim rezultatima osvojile šest mandata sa gradske liste i na taj bi način dosegle ukupno devet gradskih vijećnika.

Izborna jedinica Stari grad daje ukupno pet vijećnika. Trenutno, tri mandata pripadaju Koaliciji za Mostar, a BH Bloku pripadaju dva vijećnika. S tih pet vijećnika, probosanske snage bi osvojile ukupno četrnaest vijećnika.

Gradska područja Sjever i Jugoistok daju po dva vijećnika. Koalicija za Mostar je u te dvije izborne jedinice osvojila sva četiri gradska vijećnika, što znači da probosanske snage, prema trenutnim, ali nepotpunim rezultatima CIK-a osvajaju najmanje osamnaest mandata u Gradskom vijeću Mostara. To bi bilo dovoljno da se  gradonačelnik Mostara izabere bez glasova HDZ-a BiH.

Ni danas nema sjednice Vijeća sigurnosti UN-a o BiH: “Bonske ovlasti” OHR-a nestale iz drafta rezolucije, Schmidtovo obraćanje neizvjesno

Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, unatoč “ekskluzivnim” najavama, neće biti održana u utorak, saznaje Istraga.

Ambasadori država članica Vijeća sigurnosti nisu se još uvijek dogovorili kada će razmatrati rezoluciju kojom bi trebao biti produžen jednogodišnji mandat snaga EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Prema informacijama Istrage, još uvijek je sporno ko će Vijeću sigurnosti UN-a, u ime OHR-a, prezentirati polugodišnji izvještaj o Bosni i Hercegovini. Ranije smo objavili da Ruska Federacija ne želi da pred UN-ovim Vijećem govori visoki predstavnik Christian Schmidt. Osim toga, objavljivali smo prošle sedmice, Rusija insistira da se u rezoluciji o produženju mandata snagama EUFOR-a nigdje ne pominje Visoki predstavnik, odnosno OHR. Kako se moglo vidjeti u prvom draftu rezolucije, ruske diplomate u UN-u su prekrižile sve dijelove u kojima se pominje OHR, nakon čega su uslijedili višednevni pregovori.

Kako saznaje Istraga.ba, u ponedjeljak navečer su članice Vijeća sigurnosti uspjele načelno usaglasiti tekst rezolucije. Ured visokog predstavnika (OHR) se, za sada, pominje samo na jednom mjestu, i to pod tačkom PP11.

“Ponovno potvrđujući odredbe koje se odnose na Ured visokog predstavnika kako je navedeno u Mirovnom sporazumu”, piše u posljednjem draftu rezolucije u koju su izvori Istrage imali uvid.

OHR se, dakle, pominje, ali su, za razliku od prethodnih rezolucija, “Bonske ovlasti” Visokog predstavnika nestale. Bonska ovlaštenja su, naime, uspostavljena 1997. godine, a Dejtonski sporazum je potpisan 1995. godine. Upravo je zbog toga Ruska Federacija insistirala da se u rezoluciji UN-a, OHR pominje isključivo u kontekstu Dejtona. Ili, da pojednostavimo, prema posljednjem draftu rezolucije, OHR se vraća na “izvorni Dejton”. A  na primjenu “izvornog Dejtona” posljednjih godina poziva i predsjednik SNSD-a i član Predsjednišva BiH i RS-a Milorad Dodik.

Osim ovoga, Ruska Federacija ne želi da pred Vijećem sigurnosti govori aktualni visoki predstavnik Christian Schmidt, koji je krajem oktobra, nakon povlačenja prvobitne verzije, UN-u dostavio drugi, revidirani izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini. I sam generalni sekretar UN-a Antonio Gutteres je, prosljeđujući zemljama članicama UN-a, Schmidtov izvještaj, napisao da novog visokog predstavika ne priznaju sve države.

Schmidtovo obraćanje Vijeću sigurnosti UN-a još uvijek je neizvjesno. I upravo je to ključni razlog zbog kojeg nije utvrđen tačan termin održavanja sjednice Vijeća sigurnosti. No, vrijeme za EUFOR uskoro ističe.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...