Bivši bh. diplomata i vanjskopolitički analitičar Slobodan Šoja bio je jedan od posmatrača takozvanog referenduma o pripajanju Ruskoj Federaciji koji je održan u okupiranim regijama Ukrajine, saznaje Istraga.ba.
“Ono što sam vidio jučer i danas je snažna borba za mir i prestanak ratnog užasa”, kazao je Šoja za televiziju bash.news koja se emitiruje u ruskoj regiji Baškortostan.
Slobodan Šoja u Ukrajini
Delegacija međunarodnih posmatrača posjetila je biračko mjesto u selu Iglino u Rusiji, gdje su su Rusi porijeklom iz okupiranih dijelova Ukrajine mogli izjasniti da li žele pripajanje Ruskoj Federaciji.
“Članovi komisija Donjecke i Luganske narodne republike stigli su na biračko mjesto u selu Iglino sa svojim prenosivim glasačkim kutijama i listićima. Za njih su opštinski organi stvorili sve uslove za organizaciju rada. Među glavnim zahtjevima je i provjera temperature i prisustvo maski za birače. Sva interno raseljena lica su unaprijed obaviještena”, izvijestila je televizija bash.news.
Prvi zamjenik načelnika Iglinskog okruga Andrej Konnov je rekao da su “postojali su spiskovi ljudi koji su ranije stigli kao izbjeglice na teritoriju Republike”.
“Stavili smo ih u migracionu službu, zatim ih obavijestili preko načelnika seoskih naselja, 15 ljudi je izrazilo želju da glasa”, rekao je Andrey Konnov.
Osim bh. diplomate Slobodana Šoje, u delegeciji međunarodnih posmatrača su bili Mozambika i Velike Britanije.
Video prilog u kojem se vidi i posmatrač Šoja možete pogledati na ovom linku.
Slobodan Šoja je, napominjemo, bivši bh. diplomata i čest gost medija u Sarajevu koji ga potpisuju kao vanjskopolitičkog analitičara.
Osim Slobodana Šoje, posmatrač takozvanog referenduma o pripajanju okupiranskih ukrajinskih regija Ruskoj Federaciji bio je i Oleg Soldat. Soldat je docent na Katedri za filozofiju Filozofskog fakulteta u Banja Luci. Njegovo imee nalazi se na spisu posmatrača koji su objavili ukrajinski mediji.
Podsjećamo, proruski separatisti protekli su dana održali referendume u okupiranim dijelovima istočne Ukrajine. U pitanju su samoproglašene narodne republike Lugansk (LNR) i Donjeck (DNR), koje je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao kao nezavisne države neposredno pred početak agresije na Ukrajinu. Osim u LNR i DNR je održan referendum u regiji Herson i Zaporožje, koje Ruska Federacija još nije priznala kao nezavisne države.
Visoki predstavnik Christian Schmidt nije odustao od nametanja izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH. On je u intervjuu za Frankfgurter Allgemaine Zeittung rekao da bi mogao intervenirati nakon izbora.
“Bili smo preblizu izbora za velike intervencije”, rekao je Schmidt, objašnjavajući da bi nakon izbora mogao intervenirati jer “blokade još nisu riješene”.
“Kada budem donosio odluke donosit ću ih tako da budu proceduralno opravdane i pravno obavezujuće. Inače, ovaj proces ne bih ni započeo”, rekao je Schmidt.
Upitan da li imas podršku SAD-a, Brisela i Berlina, Schmidt je kazao da je on razgovarao sa svima.
“Svima sam jasno dao do znanja kako vidim svoj opis posla. Ja nisam izvršni sekretar potpisnica Dejtonskog sporazuma. Također, sugerisao bih nekim domaćim igračima u BiH da ne potcjenuju moju nezavisnost”, rekao je visoki predstavnik u intervjuu za FAZ.
Christian Schmidt je govorio i o “preglasavanju Hrvata”, ustvrdivši da su o tom preglasavanju govorili i predstavnici stranaka iz “bošnjačkog miljea”.
“Neko mi je iz bošnjačkog stranačkog miljea jednom rekao da nije prava hrvatska reprezentacija ako se neko sa prepoznatljivim bošnjačkim porijeklom izjašnjava kao Hrvat, rekao je Schmidt.
Podsjećamo, visoki predstavnik je u julu namjeravao nametnuti izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH prema kojem bi kantonima u kojima HDZ ima dominantnu ulogu dao prevlast prilikom formiranja Doma naroda FBiH. Istraga.ba je prije tridesetak dana objavila da Schmidt namjerava nametnuti ove izmjene nakon predstojećih izbora. Istovremeno, Vlada Republike Hrvatske je saopćila da su “mjesecima diskretno razgovarali sa visokim predstavnikom” u vezi sa izmjenama Izbornog zakona”.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt pisao je glavnim tužiocima i tužiteljicama Tužilaštva u BiH, javlja oslobodjenje.ba.
Njegovo pismo prenosimo u cjelosti:
Poštovani glavni tužioci/glavne tužiteljice,
obraćam vam se u vezi s predstojećim Općim izborima 2022. godine. Kako se bliži sam dan izbora, nedjelja, 2. oktobar, sve nadležne institucije u Bosni i Hercegovini pripremaju se za održavanje izbora.
Slobodni i pošteni izbori su naravno temelj demokratije. Svim građanima Bosne i Hercegovine mora biti omogućeno da ostvare svoja demokratska prava na tim slobodnim, poštenim i demokratskim izborima, pa shodno tome takvo aktivno biračko pravo građana mora biti i zaštićeno.
Eventualne zloupotrebe u izbornom procesu narušavaju legitimitet izbora i podstiču nepovjerenje javnosti u izborni proces. Stoga je u slučajevima takvih zloupotreba neophodno ozbiljno i ekspeditivno postupati i za takva se djela treba utvrditi odgovornost.
Zato je Bosni i Hercegovini potrebna čvrsta riješenost svih njenih institucija da spriječe takve zloupotrebe, a u slučaju da se pak zloupotrebe eventualno pojave, i odlučnost i spremnost njenog pravosuđa i organa za sprovođenje zakona da se pobrinu da oni koji su odgovorni za bilo kakve vidove nepoštenog postupanja u izborima budu otkriveni i sankcionirani. Integritet izbora se mora sačuvati.
Siguran sam da sve svoje odgovornosti shvatate veoma ozbiljno i da ste osigurali uvjete za otkrivanje eventualnih prekršaja, kao i uvjete koji će građanima omogućiti da se osjećaju slobodno i ohrabreno da prijave ponašanje koje se smatra nezakonitim, a koje će naići na vašu brzu reakciju. Ključno je da pravosuđe i organi za sprovođenje zakona brzo reagiraju na eventualne nezakonitosti.
Uvjeravam vas da imate svu moju zahvalnost i podršku u vašoj borbi protiv kriminala, napisao je Schmidt.
To što na stranici Centralne zborne komisiję BiH piše da Borjana Krišto vodi sa sedam hiljada glasova u odnosu na Željka Komšića u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ne znači ništa. Jer, CIK je ove rezultate objavio na osnovu 54 posto prebrojanih birališta. Neobrađeno je ostalo još 1502 biračka mjesta u kojima, uglavnom, Borjana Krišto nema biračko tijelo. Željko Komšić, prema obrađenim mjestima zaostaje za Borjanom Krišto sedam hiljada glasova. Ali Željko Komšić je sigurno član Predsjedništva BiH, jer je, prema svim stranačkim rezultatima osvojio preko 190 hiljada glasova.
Da CIK nije obradio ključna mjesta za članove Predsjedništva BiH, vidi se i na osnovu rezučltata za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda. Prema do sada obrađenim rezultatima, Denis Bećirović je osvojio svega 162 hiljade glasova, a Bakir IZetbegović 114 hiljada. Međutim, Bećirović je, u stvarnosti, osvojio preko 280 hiljada glasaova, dok je Izetbegović oko 190 hiljada glasova.
Dakle, Denis Bećirović i Željko Komšić su članovi Predsjedništva BiH, što će biti potvrđeno kada Centralna izborna komisija BiH prebroji sva birališta.
Glasački listići za predsjednika Republike Srpske bit će ponovo prebrojani, odlučila je Centralna izborna komisija BiH. Razlog za ovakvu odluku su brojne nepravilnosti koje su utvrđene na biralištima u Republici Srpskoj. Prema prvom brojanju, za predsjednika RS je izabran lider SNSD-a Milorad Dodik. No, i kandidatkinja opozicije Jelena Trivić je proglasila pobjedu i od nedjelje navečer opozicija organizira proteste u Banja Luci tvrdeći da su pokradeni.
Dan nakon izbora, opozicione stranke u Republici Srpskoj, PDP i SDA, dostavile su Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) zahtjev za brojanje glasačkih listića za predsjednika Republike Srpske (RS) na svim izbornim mjestima u tom bosanskohercegovačkom entitetu.
Prema trenutnim rezultatima, Milorad Dodik je osvojio 291 hiljadu glasova, dok je Jelena Trivić osvojila 261 hiljadu glasova.
“Christian Schmidt ima punu podršku Vlade Njemačke, kao visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Želim Vas podjetiti da je, kada je prvi put iskoristio Bonske ovlasti kako bi osigurao održavanje izbora, to je odista bilo neophodno. Da on nije mobilizirao neophodna finansijska sredstva, te da nije donio izmjene Izbornog zakona BiH u segmentu integriteta izbornog procesa, mislim da bi teško bilo da se glasanje uopće i održi”, rekla je u ekskluzivnom intervju za Kanal 10 kosovske televizije Anna Luhrmann, državna ministrica u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke, prenosi politicki.ba.
Odgovarajući na pitanje novinara ove TV kuće Xhemajal Rexhe kakav je stav Vlade Njemačke prema odluci visokog predstavnika da u izbornoj noći nametne promjene Izbornog zakona i Ustava entiteta F BiH, ona je izbjegla direktan odgovor, već se osvrnula na korištenje Bonskih ovlasti visokog predstavnika iz jula ove godine.
Luhrmann dolazi iz redova stranke Zeleni Njemačka.
Zadužena je i za klimu u Evropi, ali se značajno bavi Bosnom i Hercegovinom i zapadnim Balkanom.
“Taj region je top prioritet Vlade Njemačke. Kada smo preuzeli vladu, označili smo ga kao jednim od najvažnijih, stavili smo sebi u zadatak oživljavanje Berlinskog procesa, izabrali smo i specijalnog izaslanika vlade njemačke za zapadni Balkan”, rekla je ona.
Tokom intervjua potvrdila je da je jedan od rezultata nedavnog susreta šefova diplomatija šest država našeg regiona s njemačkim i zvaničnicima EU u Berlni i ukidanje viza između BiH i Kosova.
Govoreći o stanju u BiH nakon izbora ona je izrazila nadu da će se nove vlasti formirati što prije i da neće biti blokada.
“Potrebno je donijeti jako puno odluka i građani BiH ih očekuju”, istakla je.
Luhermann je u daljem toku razgovora za Kanal 10 rekla i da je posjetila našu zemlju prije ljetnjih odmora i da je posebno puno razgovarala s mladim ljudima.
“Oni žele ostati u BiH. Ali nisu sigurni imaju li budućnost u njoj. Potrebna im je vlast koja može raditi, koja može djelovati, otvarati nova radna mjesta, donositi socijalni razvoj, pomirenje…”.
Ocijenila je da novoizabrani zvaničnici pred sobom imaju zadatak ispuniti reforme kako bi BiH dobila kandidatski status.
U tom kontekstu posebno je istakla aktivnosti koje će poboljšati stanje vladavine zakona, donijeti rezultate u borbi protiv korupcije.
Istakla je i da je “ponašanje Dodika jako problematično”.
“U proteklim godinama on je stalno govorio o otcjepljenju. To uopće ne doprinosi konstruktivnoj i mirnoj budućnosti države.
Njemačka je to sasvim jasno rekla. Mi ne damo svoj novac u entitet Rs, snažno smo zagovarali i da mu EU uvede sankcije, ali nismo mogli osigurati većinu za takvu odluku.
Iskreno se nadam da će civilno društvo BiH naći načine da prevlada ove tenzije i naći način naprijed koji poštuje zahtjeve i prava svih za bolju budućnost”, ocijenila je Luhrmann za Kanal 10 TV kuće na Kosovu.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković poslala je dopis Ujedinjenim nacijama u kojem izražava namjeru da se, umjesto ambasadora BiH u UN-u Svena Alkalaja, Vijeću sigurnosti UN-a obrati ona, saznaje Istraga.ba.
Kako nije mogla putovati u New York, mi nistrica Turković traži da joj se omogući obraćanje video linkom iz Sarajeva.
Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a zakazana je za danas (srijeda), a na dnevnom redu je i Bosna i Hercegovina, odnosno rezolucija kojom se produžava mandat snagama EUFOR-a u BiH. Na dnevnom redu bi se trebao naći i izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojem je uskraćeno pravo da se obrati Vijeću sigurnosti UN-a.
U ime Bosne i Hercegovine, dosadašnja je praksa bila, Vijeću sigurnosti UN-a su se obraćali ambasadori BiH u UN-u ili članovi Predsjedništva BiH. No, sada ovu praksu želi prekinuti ministrica Bisera Turković koja današnju sjednicu Vijeća sigurnosti vidi kao priliku da posljednji put u ovom mandatu bude na velikoj sceni. Ono što je interesantno, ministrica Turković je čekala dan pred sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a kako bi izrazila namjeru da govori, te kako bi, istovremeno, izigrala i Predsjedništvo BiH koje sada nema vremena da obavijesti Ujedinjene nacije da će umjesto ambasadora Alkalaja govoriti Šefik Džaferović ili Željko Komšić.
Podsjećamo, sličan plan je u maju ove godine imao i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija. On je, naime, u vrijeme zakazane rasprave o BiH otputovao u New York, namjeravajući da se pojavi na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a. Plan je bio da Tegeltija iskoristi pravo hijerarhije, te da govori umjesto ambasadora Alkalaja. Međutim, kako bi spriječili Dodikovog čovjeka da na Vijeću sigurnosti UN-a iznosi proruske stavove i stavove protiv BiH, članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović su se usaglasili da jedan od njih otputuje u SAD. te da se, u svojstvu člana Predsjedništva BiH, obrati Vijeću sigurnosti UN-a. Tegeltijin i Dodikov plan je, tako, osujećen, a Vijeću sigurnosti UN-a se obratio – Šefik Džaferović.
Pola godine kasnije, ministrica Turković primjenjuje istu taktiku kao Tegeltija. Samoinicijativno šalje dopis UN-u u kojem navodi da se ona želi obratiti u ime Bosne i Hercegovine, a gledajući po hijerarhiji, ona je u prednosti u odnostu na ambasadora Alkalaja. No, ovo i ne bi bilo toliko sporno da zahtjev ministrice Turković ne otvara istu mogućnost i predsjedavajućem Vijeću ministara BiH Zoranu Tegeltiji. Ukoliko UN prihvati zahtjev ministrice Turković da se na današnjoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a obrati video linkom, postoji opasnost da isti zahtjev odmah podnese i predsjedavajući Tegeltija. U tom bi slučaju on dobio prednost obraćanja Vijeću sigurnosti, jer, gledajući po hijerarhiji, obavlja višu dužnost i od ambasadora Alkalaja i od ministrice Turković.
Zastupnik PDA u Posavskom kantonu Mujo Puzić podržao je listu SDA za bošnjačkog delegata u Domu naroda FBiH. Ta lista sada ima četiri bošnjačka potpisa, dok SDP-ova lista ima dva imena. Ukoliko se tako bude i glasalo, to će značiti da u Posavskom kantonu neće biti žrijeba prilikom izbora bošnjačkog delegata, te da će jedan bošnjački delegat pripasti SDA-u. Stoga, prema trenutnom stanju i odnosu snaga kantonalnim skupštinama, SDA ima sigurnih dvanaest delegata, a stranke Trojke (SDP, NiP i Naša stranka) pojačane strankom Fuada Kasumovića imaju šest sigurnoh mjesta. Čak i ako im se dodaju jedan sigruni delegat Stranke za BiH i jedan sigurni NES-a iz USK-a, stranke osmorke imaju osam bošnjačkih delegata. Za sada je nepoznata raspodjela tri bošnjačka delegata. U nastavku ćemo po kantonima detaljnije objasniti situaciju.
Tuzlanski kanton (3 SDA, 2 Trojka)
Sa 15 bošnjačkih zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona SDA ima sigurna tri delegata u Klubu Bošnjaka. SDP ima osam zastupnika od čega se njih šest izjašnjavaju kao Bošnjaci. To SDP-u garantuje jednog bošnjačkog delegata. PDA je, nakon raspada, ostala sa jednom zastupnikom, dok se od dva NiP-ova jedan izjašnjava kao Bošnjak. U zbiru za jednim “viškom” SDP-a, te jednim zastupnikom Socijaldemokrata, ova grupa ima na raspolaganju četiri bošnjačka zastupnika, što im, ukoliko ne bude promjena, garantuje još jedno bošnjačko mjesto. Tako u TK dolazimo do omjera tri bošnjačka delegata SDA naspram dva delegata Trojke.
Unsko-sanski kanton (1 SDA – 1 NES – 1 nepoznat)
SDA u Skupštini USK ima osam zastupnika, od čega je sedam Bošnjaka. To im garantuje jedno od ukupno tri bošnjačka mjesta u Domu naroda FBiH. I NES je u identičnoj situaciji. Ova stranka ima osam zastupnika od kojih se sedmero izjašnjava kao Bošnjak i imaju sigurnog delegata. SDP ima tri zastupnika, s tim da je dvoje Bošnjaka. Isto je i sa DF-om koji od tri zastupnika ima dva Bošnjaka. POMAK ima tri zastupnika i svi su Bošnjaci. Narod i Pravda ima dva zastupnika (Bošnjaka), dok SBiH i Naša stranka imaju po jednog zastupnika Bošnjaka. Dakle, SDA i NES su sigurni sa po jednim delegatom, dok ostale stranke trenutno pregovaraju o preostalom, trećem bošnjačkom delegatu.
Srednjobosanski kanton ( 2 SDA ili 1 SDA 1 DF)
U Skupštini SBK SDA ima jedanaest zastupnika i svi su Bošnjaci. SDP ima četiri, od čega je troje Bošnjaka. NiP ima dva zastupnika. DF ima dva zastupnika, od čega je jedan Bošnjak. S obzirom na to da je lider NiP-a Elmedin Konaković rekao da ne želi DF u koaliciji, izgledno je da će zastupnik ove stranke ili podržati SDA ili ostati suzdržan. U ovvom slučaju, SDA ima osiguranog jednog delegata, a drugi je u rukama Demokratske fronte.
Zeničko-dobojski kanton (2 SDA, 1 Trojka, 1 NES?)
SDA u Skupštini ZDK ima jedanaest zastupnika, od čega je deset Bošnjaka. To im garantuje dva od ukupno četiri bošnjačka mjesta koliko tom kantonu pripada u Domu naroda FBiH. BHI Fuada Kasumoviča ima pet zastupnika, ali troje su Bošnjaci. Identična situacija je i u SDP-u BiH. NiP ima tri zastupnika, a dvoje su Bošnjaci. Naša stranka ima jednog zastupnika i u pitanju je Bošnjak. Dakle, stranke Trojke pojačane Fuadom Kasumovićem imaju jednog sigurnog bošnjačkog delegata, dok im za drugog nedostaje jedna ruka. Šansu u tome vidi zenički ogranak NES-a koji je protiv Fuada Kasumovića. Oni imaju dvoje zastupnika, koliko ima i SBB koji, praktično, ne postoji. Presudnu ulogu bi mogao imati jedan od troje zastupnika DF-a koji se izjašnjava kao Bošnjak. Za sada je, dakle, izgledno da SDA i Trojka imaju po jednog sigurnog delegata, dok se o trećem bošnjačkom delegatu iz ZDK vode pregovori.
Kanton Sarajevo (SDA 1, NiP 1, SDP 1, SBiH 1)
Situacija u Kantonu Sarajevo je najjasnija. SDA i NiP imaju po sedam zastupnika (od čega je po šest Bošnjaka) i imaju zagarantovanog po jednog delegata iz reda Bošnjaka. Nakon povlačenja Adnana Štete iz Skupštine Kantona Sarajevo koji je bio Ostali i SDP je skoro pa osigurao jedno bošnjačko delegatsko mjesto. Tu je i Stranka za BiH koja sa pet zastupnika ima sigurnog delegata iz reda bošnjačkog naroda.
Hercegovačko-neretvanski (SDA 1)
Prema nametnutim odredbama Izbornog zakona, Hercegovačko-neretvanski kanton ima pravo na jednog bošnjačkog delegata. SDA ima sedam zastupnika, od čega je šestero Bošnjaka. SDP ima tri zastupnika, ali samo je jedno Bošnjak. NiP ima jednog Bošnjaka, NES jednog i DF jednog. Čak i ako bi se sve stranke, osim SDA, udružile, ne bi imale šest Bošnjaka u Skupštini HNK. To znači da će SDA imati sigurnog delegata i iz HNK.
Bosansko-podrinjski kanton (1 Trojka, 1 SDA)
Skupština BPK daje jednog delegata iz reda bošnjačkog naroda. I tog delegata će, vjerovatno, izabrati stranke okupljene oko Trojke. No, ovdje je bitna i gubitnička lista. Naime, SDA sa partnerima može imati sedam Bošnjaka, što će, izvjesno je, biti najveća gubitnička lista u cijeloj Federaciji. Kako u Zapadnohercegvačkom kantonu nema izabranih Bošnjaka, on bi, prema ranijim pravilima i praksi CIK-a, trebao biti dodijeljen najvećoj gubitničkoj listi. To je, u konkretnom slučaju BPK, što SDA-u donosi još jednog bošnjačkog delegata.
Posavski kanton (1 SDA)
SDA u Posavskom kantonu ima tri bošnjačka zastupnika. SDP ima jednog, PDA jednog, i Neovisni jednog bošnjačkog zastupnika. Kako je PDA-ov zastupnik u srijedu podržao listu SDA, skoro pa izvjesno je da će bošnjački delegat pripasti SDA-u, koja u zbiru sa PDA ima četiri Bošnjaka. Čak i ako PDA ode sa SDP-om i Trojkom, došlo bi do žrijeba jer bi bile dvije lsite sa podrškom 3:3. No, opcija sa žrijebanjem u Posavini je sada manje izvjesna.
Livanjski kanton (1 delegat – žrijeb)
Kanton 10 daje jednog bošnjačkog delegata u Domu naroda FBiH. SDA i SDP imaju po dva zastupnika u Skupštini ovog kantona i svi se izjašnjavaju kao Bošnjaci. U ovom kantonu je izvjesno predlaganje dvije liste koje če podržati po dva zastupnika. Kako se radi o neodlučnom ishodu, Centralna izborna komisija BiH će organizirati žrijebanje. Stranke Trojke, prema informacijama Istrage, imaju obećanje jednog službenika zapadne ambasade da će ovaj žrijeb biti namješten u njihovu korist, kako bi, na taj način, bila otvorena mogućnost da stranke okupljene oko SDP-a, NiP-a i NS-a dođu do jedanaest delegata u Klubu Bošnjaka u Domu naroda FBiH. Ukoliko SDA dođe do broja 13, a trenutno su na 12 delegata, onda formiranje vlasti na nivou Federacije BiH neće biti moguće bez te stranke, jer niko drugi, osim SDA, neće moći predložiti (pot)predsjednika FBiH.
Redovna plenarna sjednica Ustavnog suda BiH planirana za 1. decembar, kada bi se na dnevnom redu mogao naći i zahtjev Željka Komšića sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava Federacije BiH koje je na dan održavanja Općih izbora 2. oktobra nametnuo Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH.
No, postoji mogućnost da zahtjev bude razmatran na nekoj od narednih sjednica, a što, prema saznanjima Patrije lobiraju stranci, tačnije onaj dio međunarodne zajednice koja očekuje brzu uspostavu vlasti.
Prvenstveno se ovo odnosi na Ured visokog predstavnika, pa znajući da OHR pokušava odložiti odluku kako bi dokazali da su nešto deblokirali otežali bi odlučivanje Ustavnog suda BiH kroz novo činjenično stanje. Takav pritisak na Ustavni sud BiH, koji je nedopustiv i neprihvatljiv mogao bi prouzrokovati žestok pravni haos.
No, ono što jeste indikativno jeste da političke stranke osmorke i još neke druge pristaju na Schmidtovu odluku i ne žele čekati odluku Ustavnog suda BiH.
Tim više jer su predsjednici deset političkih partija (SBiH, SDP, SDA, SBB, DF, GS, PDA, BH Zeleni, SD i NES) okupljenih oko Pokreta za državu u Republici Srpskoj, uputili pismo visokom predstavniku Christianu Schmidtu kojim traže da OHR upotrijebi Bonske ovlasti i u vezi sa funkcioniranjem Vijeća naroda RS.
Odgovor nisu dobili, ali se dalje nisu ni bavili ovim pitanjem, izuzev DF-a koji čiji je predsjednik podnio apelaciju, a ostale stranke prionule su formiranju vlasti i to sa HDZ-om i SNSD-om.
A Schmidt je narušavanjem principa pravne sigurnosti, narušio i prava koja garantuje Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
I upravo iz potpune svjesnosti da sve ovisi od Ustavnog suda i vrši se pritisak na ovu instituciju kako bi eventualno odložila svoju odluku prije nego se formira vlast. A, tada će Marko kasno na Kosovo stići.
Jer, ono što bi moglo predstavljati problem je činjenica da će se Ustavni sud uskoro naći u problemu, jer je nakon odlaska Mate Tadića sa mjesta predsjednika Ustavnog suda (penzionisanje), u penziju otišao i Miodrag Simović. Njihovi nasljednici daleko su od Ustavnog suda, jer majstori blokada su ponovo stupili na scenu. U Federaciji BiH je konkurs okončan, ali Radna grupa nikada nakon otvaranja koverti kandidata nije zasjedala, a sada su odlučili sve ostaviti novoizabranim zastupnicima.
A, šta ukoliko Ustavni sud BiH donese odluku o poništavanju dijelova Schmidtove odluke i izbor delegata iz kantonalnih skupština i popunjavanje Doma naroda FBiH bude “neustavno”?
Slaven Kovačević je to okarakterisao kao pravnu neizvjesnu situaciju, koja bi definitivno destabilizirala političke i društvene odnose.
Definitivno bismo ušli u pravni haos i destabilizaciju u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Zato je i sam Komšić pismom prema CIK-u tražio da se prije odluke o popuni Doma naroda sačeka odluka Ustavnog suda, no, taj zahtjev nije ispunjen. Suprotno tome, vrši se pritisak na Ustavni sud da odluku prolongira, prije nego se vlast I formira.
Ustavni sud BiH je, kako smo i najavili , odgodio donošenje odluke o meritumu odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a čiju je ocjenu ustavnosti zatražio član Predsjedništva BiH Željko Komšić.Istovremeno, Ustavni sud BiH je odbio prijedlog za donošenje odluke o privremenoj mjeri u ovom predmetu.
Istraga.ba je, podsjećamo, proteklih dana objavila da dio međunarodnih zvaničnika vršio pritisak na Ustavni sud da donese upravo ovakvu odluku kakva je donesena. Razlog za to je da se omogući formiranje Vlade Federacije BiH po pravilima koja je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a koja idu u prilog HDZ-u BiH sa Draganom Čovićem na čelu.
Podsjećamo, član Predsjedništva BiH Željko Komšić zatražio je od Ustavnog suda BiH izjašnjenje da li su amandmani na Ustav FBiH i Izborni zakon koje je 2. oktobra ove godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt usklađeni sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.
Jedna od odredaba čiju je ocjenu zatraži Željko Komšić odnosi se na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
“Bilo koja grupa od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto potpredsjednika
Federacije”, glasi prvi član Amandmana CXX kojeg je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Visoki predstavnik je, tako, nametnuo iste odredbe Ustava FBiH za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu U14/12 već utvrdio da nisu u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, uz promjene koje se odnose samo na potrebni broj glasova u okviru klubova konstituentnih naroda uz isključivanje Ostalih kao mogućih kandidata za te funkcije čime su dovedeni u identičnu situaciju kao i prije usvajanja ovih odluka Visokog predstavnika.
Podsjećamo, u izreci Odluke Ustavnog suda BiH, broj U14/12 navedeno je: “Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.
Dakle, Ustavni sud BiH je utvrdio da član IV.B. 1. član 2. stav 1. i 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovinenije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.
“U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, glase odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da nisu u skladu sa Evropskom konvencijom.
Obrazlažući svoju Odluku, Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da su odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima se Ostalima ne omogućava kandidiranje za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine i Evropskoj konvenciji. Osporene odredbe, Visoki predstavnik je promijenio, ali je suština ostala ista, što se može jasno vidjeti iz sljedećeg: “Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih narodau Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, kako glasi odredba Ustava FBiH koju je navedenim amandmanima nametnuo Visoki predstavnik.
Visoki predstavnik je, tako, samo izmijenio broj delegata koji moraju podržati kandidate za predsjednika ili potpredsjednike Federacije BiH, ističući da se mogu kandidirati samo kandidati iz reda konstituentnih naroda. Građane Bosne i Hercegovine iz grupacije „Ostali“ zbog kojih je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio kršenje Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, Visoki predstavnik ponovno ne pominje niti im daje mogućnost da kandidiraju svog kandidata bilo za predsjednika ili potpredsjednika FBiH niti imaju bilo kakvu ulogu u predlaganju kandidata, što se obavlja isključivo u okviru klubova konstituentnih naroda. Tako je, dakle, Visoki predstavnik nametnuo odredbe koje su u direktnoj suprotnosti sa Odlukom U14/12 Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, pa samim time i Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.
Dakle, Ustavni sud BiH je već jednom utvrdio da je način izbora rukovodstva Federacije BiH neustavan. No, sada zbog procesa formiranja vlasti, Ustavni sud BiH je odgodio donošenje odluke.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
