Grupa od 30 poslanika Evrospkog parlamenta zatražila je da se komesar za proširenje i politiku susjedstva Oliver Varhelyi kazni zbog svog ponašanja u Bosni i Hercegovini, objavio je politicki.ba.
U pismu koje je uputila mađarska poslanica Katalina Cseh predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen zahtijeva se pokretanje postupka protiv Varhelyija.
Poslanici optužuju komesara da provodi svoju i politiku Viktora Orbana, a ne Evropske unije i Evropske komisije, piše politicki.ba.
“Prošle i sadašnje akcije Rusije protiv Ukrajine nisu stvar samo Ukrajine ili Evrope. One imaju ozbiljne globalne implikacije. Nepoštvanje osnovnih principa međunarodnog prava, Povelje UN-a i osnovnih principa međunarodnih odnosa usmjerenih prema drugoj državi izaziva ozbiljnu zabrinutost. Ova pravila važe za sve. I stalni član Vijeća sigurnosti ima posebnu odgovornost u pridržavanju Povelje”, piše, pored ostalog, u izjavi Evropske Unije koju je na na sjednici Generalne skupštine UN-a podržao i ambasador BiH Sven Alkalaj.
Bosna i Hercegovina se, tako, pridružila evropskim zemljama koje su podržale zjavu EU o situaciji o Ukrajini. Jedina država koja nije podržala ovu izjavu je Srbija čiji ambasador uopće nije prisustvovao sjednici Generalne skupštine UN-a tokom rasprave.
“Europska unija oštro osuđuje kontinuirane agresivne akcije i prijetnje Rusije protiv Ukrajine, uključujući neviđenu vojnu izgradnju u blizini granice s Ukrajinom i u Crnom moru i kroz raspoređivanje borbenih snaga u Bjelorusiji i zajedničke vježbe s Bjelorusijom i poziva Rusiju na deeskalaciju, da se pridržava međunarodnog prava i da se konstruktivno uključi u dijalog kroz uspostavljene međunarodne mehanizme. EU na ova najnovija kršenja odgovara dodatnim restriktivnim mjerama, uključujući sve ekonomske odnose sa područjima pod kontrolom nevladinih organizacija, kao i imenovanja protiv pojedinaca i subjekata odgovornih za podrivanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, u koordinaciji s našim partnerima”, navedeno je u izjavi.
EU, piše dalje, ponovno potvrđuje svoju opredijeljenost za daljnju podršku otporu Ukrajine, uključujući borbu protiv sajber i hibridnih prijetnji, te borbu protiv dezinformacija.
“Ono što se dešava u Ukrajini utiče na sigurnost svake zemlje članice UN. Stoga pozivamo Rusiju da poštuje principe Povelje UN-a, da deeskalira i da se uključi u diplomatske aktivnosti. Generalni sekretar UN-a je prošle sedmice naglasio „Ne postoji alternativa diplomatiji. Sva pitanja se mogu i moraju rješavati i rješavati u diplomatskim okvirima”, piše u izjavi koju je, rekosmo, podržala i Bosna i Hercegovina.
Jedan dio izjave posvećen je zbivanjima u istočnoj Ukrajini, odnosno u regijama Luhanjsk i Donjeck,
“EU oštro osuđuje odluku predsjednika Putina da prizna područja pod kontrolom Donjecke i Luganske Ukrajine kao nezavisne entitete i odluku o slanju ruskih trupa u te oblasti. Pozivamo Rusiju da poništi ove odluke”, navedeno je u izjavi EU.
Osim zbivanja na istoku Ukrajine, u izjavi EU su osuđene i ruske akcije na Krimu, ukrajinskom poluotoku koji je Rusija 2014. godine, suprotno međunarodnom pravu, anektirala.
“Ovih dana obilježavamo osam godina od početka neprijateljskih ruskih političkih i vojnih akcija protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, koje su dovele do nezakonite aneksije Autonomne Republike Krim i grada Sevastopolja od strane Ruske Federacije. Ova nezakonita aneksija i potonje ruske akcije na poluostrvu i u okolnim vodama su očigledna povreda međunarodnog prava i ključnih principa međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. Oni ostaju direktan izazov međunarodnoj sigurnosti, sa ozbiljnim implikacijama na međunarodno pravo koje štiti suverenitet teritorijalni integritet i jedinstvo svih država”, piše, pored ostalog u izjavi EU koju je podržala Bosna i Hercegovina i sve druge evropske države, osim Srbje.
Kompletan tekst izjave možete pročitati klikom na ovaj link.
Avioni koji iz Turske prevoze “dodatnu opremu” u Ukrajinu prelijeću i preko Bosne i Hercegovine, objavio je ekspert za sigurnost i geopolitiku Luke Coffey.
So non-NATO members Bosnia and Austria allow a Ukrainian airplane carrying resupplies from Turkey to pass through their airspace but Hungary doesn’t. pic.twitter.com/FcddsHbQJU
“Dakle, Bosna i Austrija koje nisu članice NATO-a dopuštaju ukrajinskom avionu koji prevozi zalihe iz Turske da prođe kroz njihov zračni prostor, ali Mađarska ne”, napisao je Coffey, prilažući kartu na kojoj se vidi kako je Antonov 124 preletio kroz zračni prostor Bosne i Hercegovine.
Na karate se vidi da je avion iz Turske preletio Grčku, potom Albaniju, da bi, iz Jadranskog mora ušao u Hrvatsku, odakle je preko zapadne BiH opet preletio u Hrvatsku, zatim Sloveniju, Austriju, Slovačku, Poljsku, da bi doletio do zapadne Ukrajine.
Iako je članica NATO-a, Vlada Mađarske sa Viktorom Orbanom na čelu, zabranila je prevoz oružja preko svoje teritorije u Ukrajinu, svoju susjednu državu na koju je Ruska Federacija izvršila agresiju.
“Mađarska neće poslati ni vojsku niti oružje u Ukrajinu i neće dopustiti da se ubojito oružje prevozi preko njezina teritorija, kako bi zemlja ostala sigurna”, rekao je 28. februara na Kosovu mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
Razlog za donošenje ove odluke, objasnio je Szijjarto, je to “što bi pošiljke takvog oružja mogle postati mete neprijateljskih vojnih akcija.
“A mi moramo garantovati sigurnost Mađarske.. da ne budemo uključeni u ovaj rat”, kazao je mađarski ministar.
Većina članica NATO-a pomaže vladu u Kijevu, slanjem svojih zaliha naoružanja u Ukrajinu koja se brani od ruske agresije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak je prozvao mađarskog premijera Viktora Orbana zbog odbijanja te države da vojno pomogne Ukrajinu.
“Viktore, znaš li što se događa u Mariupolju”, upitao je Zelenski Orbana, pozvavši ga da se opredijeli na čijoj je strani, tražeći od njega da podrži sankcije protiv ruskih energetskih kompanija i da omogući transport oružja preko Mađarske.
‘Viktor Orban je odbio oba zahtjeva jer su suprotni interesima Mađarske. Mađarska ne želi sudjelovati u ovom ratu pa neće dopustiti transport oružja preko njezina teritorija i neće slati oružje u Ukrajinu’, rekao je glasnogovornik mađarskog premijera Bertalan Havasi.
Vlasti Velike Britanije uvele su sankcije članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i predsjednici Republike Srpske Željki Cvijanović.
„Ohrabreni ruskim podrivanjima međunarodnog sistema zasnovanog na pravilima, obje osobe su iskoristile svoje pozicije vlasti da se zalažu za de facto secesiju Republike Srpske — jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine — u direktnoj suprotnosti s ustavom zemlje,“ saopćio je britanski Ured za Commonwealth.
Vijes o sankcijama je objavio i britanski AP.
Sankcije, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabranu putovanja, prve su koje je Ujedinjeno Kraljevstvo objavilo pod režimom sankcija za Bosnu i Hercegovinu.
“Milorad Dodik je”, piše u saopćenju britanskih vlasti, “pokrenuo akciju za povlačenje Republike Srpske iz ključnih državnih institucija, koristeći razdornu, opasnu, nacionalističku retoriku, narušavajući domaći i regionalni mir i podstičući etničku mržnju i poricanje genocida”.
Željka Cvijanović je, navodi se dalje, iskoristila svoju kancelariju za podnošenje zakona u Republici Srpskoj kojima se nastojalo prenijeti državne nadležnosti na entitetski nivo.
“Cvijanovićeva je javno veličala ratne zločince i negirala genocid u Srebrenici”, saopćeno je iz Londona.
Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss je rekla da Cvijanović i Dodik namjerno potkopavaju teško stečeni mir u Bosni i Hercegovini.
“Ohrabreni Putinom, njihovo nepromišljeno ponašanje ugrožava stabilnost i sigurnost širom Zapadnog Balkana. Ovim oštrim sankcijama pokazujemo da će neprijatelji mira biti pozvani na odgovornost. Postupci i retorika Dodika i Cvijanovićeve prijete da ponište 26 godina teško stečenog mira i stabilnosti i potkopaju Opšti okvirni sporazum za mir (Dejtonski mirovni sporazum), koji je okončao rat 1995. godine”, saopćila je Truss.
Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o rapisivanju Općih izbora 2022.
“Raspisuju se neposredni izbori za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, Predsjednika i potpredsjednika RS i skupštine kantona u Federaciji BiH”, navedeno je u Odluci Centralne izborne komisije BiH.
Izbori će se, prema ovoj odluci, održati 2. oktobra 2022. godine.
Odluku o raspisivanju izbora nije podržao Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije BiH koji je imenovan na prijedlog HDZ-a BiH. On je kazao da ne može podržati Odluku o raspisivanju izbora, jer “ne postoje zakonske odredbe za provedbu izbora”, istilući, pritome, popunjavanje Doma naroda FBiH, što je, prema njegovim riječima, osporeno u predmetu “Ljubić”.
Član CIK- Vlado Rogić rekao je da neće podržati odluku o raspisivanju Općih izbora 2022. Rogić je za člana CIK-a imenovan na prijedlog HDZ-a BiH. pic.twitter.com/JHH18w7nRR
Rogić je, rekosmo, član Centralne izborne komisije koji je imenovan na prijedlog HDZ-a BiH, stranke čiji kadrovi nastoje opstruirati provođenje izbornog procesa.
Član CIK-a Željko Bakalar je upozorio Rogića da se odluka o rapisivanju izbora odnosni na neposredne izbore, a ne na posredne izbore o kojima je govorio HDZ-ov član CIK-a. Bakalarovo izlaganje je podržao i predsjednik CIK-a Suad Arnautović koji je rekao da je Vlado Rogić bio član CIK-a kada je ta institucija glasala za Uputstvo o načinu popunjavanja Doma naroda FBiH.
“Ti si, Vlado, glasao za to Uputstvo”, podsjetio je Arnautović koji je, također, govorio o obezbjeđivanju sredstava za provedbu izbora.
Prema odluci o raspisivanju izbora, sredstva za provedbu izbora se moraju obezbijediti 15 dana od dana raspisivanja izbora.
“Rok počinje da teče sutra. To znači da se do 19.5. moraju osigurati sredstva. Želim poslati poruku građanima BiH. Tačno je propisano zakonom kada se novac mora osigurati. Očekujemo od nadležnih organa da postupe u skladu sa zakonom i da prestanu sa opstrukcijom rada CIK-a”, kazala je Vanja Bjelica.
Njemački Bundestag skinuo je s dnevnog reda rezoluciju o Bosni i Hercegovini čiji je nacrt prošle sedmice objavila Istraga. Razlog skidanja su, kako saznajemo, “nesuglasice” između Josipa Juratovića i Adisa Ahmetovića, dvojice zastupinika vladajućeg SPD-a. Iako je u utorak rezolucija o BiH, u kojoj su Milorad Dodik i Dragan Čović označeni kao rušitelji Bosne i Hercegovine, bila na dnevnom redu, ona je u srijedu popodne prekrižena.
Prema informacijama Istrage, protiv izglasavanja takvog teksta rezolucije je Josip Juratović koji, kako saznajemo, insistira da se izbaci rečenica koja se odnosi na “legitimno zastupanje”.
“Bundestag s velikom zabrinutošću vidi kako se povećava negativan utjecaj susjednih država na moguću reformu izbornog zakona. Treba odbaciti takozvano “načelo legitimnog zastupanja””, navedeno je u nacrtu rezolucije.
Juratoviću je, kako saznajemo, ova rečenica sporna i on nastoji da se ona izbaci, kao i da se u tekstu, pored Dodika i Čovića, i Bakir Izetbegović ocijeni krivcem za tešku situaciju u BiH.
Tekst rezolucije pripremile su tri vladajuće partije, ali u izjavi za Avaz, Juratović u naznakama spočitava da su dokument, zapravo, načinili zastupnici Adis Ahmetović (SPD) i Boris Mijatović (Zeleni).
“U tom papiru je dosta tačnih i prepisanih, dugo raspravljanih stvari, ali u tom papiru mora biti vidljivo da je Njemačkoj stalo da se u BiH mora izgraditi demokratski sistem i suzbiti nacionalizam. Ovako, kako sada stoji, osuđuje se samo separatizam, što je pravilno, ali nedovoljno. Nacionalizam je korijen problema, pa i uzrok separatizma. Separatizam jeste trenutno problem, zbog iskustva iz Ukrajine, ali rješenje je da se u BiH izgradi zdravo, demokratsko društvo. To je moguće samo ako tri nacionalizma ustupe mjesto demokratiji”, kazao je Juratović u izjavi za Avaz.
Objavljeni dokument, dodaje, ide na ruku Dodiku i Čoviću, jer je idealan za njihovu politiku i poziciju žrtve, te im na taj način osigurava vlast i na sljedećim izborima, kaže Juratović, te dodaje da se Njemačka neće staviti na stranu bilo kojeg naroda, već na stranu demokratije.
“Tim dokumentom su neki problemi u BiH dotaknuti, unutra su neka rješenja koja sam ja još prije pet godina pisao, ali mislim da nije dobro da se SPD veže u tu priču. Ne može se govoriti o tri nacionalizma u BiH. Ne želim da se generalizira, jer nacionalisti imaju ime i prezime. To su Dodik, Čović i Izetbegović. Logično je da sam ljut na srpsku i hrvatsku poziciju, ali se moramo zapitati i šta Izetbegović radi da bi smirio tenzije među Hrvatima i Srbima u BiH, zašto ih prepušta Dodiku i Čoviću. Od bošnjačke strane, kao najbrojnije, želimo čuti šta malobrojnijim, umjerenim Srbima i Hrvatima nudi”, rekao je Juratović.
U četvrtak ujutro zbog rezolucije se oglasila se bosanskohercegovačka dijaspora u Njemačkoj, okupljena oko organizacije Pangea.
Sve ispravne činjenice poredane su po prvi put od strane Bundestaga. Nacrt je dobio podrsku svih članova radnih grupa FDP-a i Zelenih. Prema pisanju medija Dnevni avaza od jučer, 18. maja 2022. godine, protiv je glasao samo Josip Juratović, član Evropskog komiteta i predsjedavajući Poslaničke grupe prijateljstva sa zapadnim Balkanom. On u intervjuu za bosanskohercegovački list čak ide i korak dalje i opisuje da bi prijedlog “uglavnom sadržavao stavove dvojice poslanika – Adisa Ahmetovića iz SPD-a i Borisa Mijatovića iz Zelenih”.
Gospodin Juratović dalje u ovom intervjuu kaže da je objavljeni nacrt prijedloga “u korist Dodika i Čovića jer je idealan za njihovu politiku i poziciju žrtve, a time im daje moć na sljedećim izborima”, dodajući da se “Njemačka oslanja ne na stranu etničke grupe, već na stranu demokratije”.
Gospodin Juratović ovdje izvrće činjenice. Niko ne očekuje da će Savezna Republika Njemačka stati na stranu neke etničke grupe ili naroda u Bosni i Hercegovini – kao građani ove zemlje, očekujemo od Njemačke da se založi za evropske vrijednosti, teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i imenuje odgovorne za političku krizu i preduzima konkretne mjere, poput uvođenja sankcija Dodiku i drugim vodećim političarima iz Republike Srpske”, stoji u pismu bh. dijaspore koji je objavio portal politicki.ba.
Boris Mijatović, zastupnik Zelenih u Bundestagu, u izjavi za Istraga.ba kaže da u potpunosti podržava tekst rezolucije.
“Naravno da podržavam rezoluciju. Aktivno smo radili na tome da se ovaj korak napravi i obavili smo razgovore sa našim relevantnim partnerima u koaliciji. Ko je skinuo rezoluciju s dnevnog reda? Zapravo, jedna osoba kasni sa svojim povratnim informacijama. Nadam se da ćemo to uskoro moći popraviti. Ostaje jasna poruka – podržavamo integritet i stabilnost BiH”, kazao nam je Mijatović.
HDZ-ov ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda nastavlja sa blokadom finansiranja Općih izbora 2022. godine. Umjesto Budžeta za 2022. godinu, Bevanda je, kako saznaje Istraga, Sekretarijatu Vijeća ministara BiH dostavio nacrt “dokumenta okvirnog proračuna institucija BiH za razdoblje 2022. – 2024.”. U pitanju je, dakle, okvirni dokument, a ne nacrt budžeta za 2022. godinu što je preduslov da se Centralnoj izbornoj komisiji BiH obezbijedi novac za provođenje Općih izbora.
Dokument je, kako saznajemo, u utorak ujutro dostavljen Uredu za zakonodavstvo BiH i Sekretarijatu Vijeća miniostara BiH.
“Tačno je da se pro mora usvojiti okvirni budžet. Međutim, to sada znači da od budžeta za ovu godinu nema ništa do daljnjeg”, kazao je sagovornik Istrage iz Vijeća ministara BiH.
Dakle, sada prvo Vijeće ministara BiH mora usvojiti nacrt “okvirnog budžeta”. Nakon toga se institucijama BiH šalje na ocjenu i dopunu. Kada se prikupe svi relevantni stavovi, Ministarstvo finansija BiH tek tada počinje sa izradom budžeta za 2022. godinu u formi nacrta. Nakon toga dokument ide na Vijeće ministara, koje, nakon usvajanja nacrta, budžet šalje Predsjedništvu BiH. Predsjedništvo BiH, potom, utvrđuje prijedlog budžeta i upućuje ga Parlementarnoj skupštini BiH koja ga može usvojiti po hitnoj, skraćenoj ili redovnoj proceduri. To znači da BiH namjanje do sredine juna neće imati budžet, a samim tim ni Centralna izborna komisija BiH neće imati novac potreban za provedbu Općih izbora koji bi trebali biti održani u oktobru.
Bevanda je, podsjećamo, prošle sedmice blokirao usvajanje posebne odluke kojom bi se CIK-u iz akumuliranih sredstava iz prethodnih godina obezbijedilo 12 miliona maraka za provedbu izbora. Iako je u januaru pozvao CIK da zatraži “akumulirana sredstva”, Bevanda je kasnije kazao da su članovi CIK-a njegov akt “pogrešno razumjeli”.
Istovremeno, šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler lobira da OHR ne nametne odluku finansiranju Općih izbora 2022. godine.
Ustavni sud BiH ukinuo je pojedine odredbe odluka Narodne skupštine Republike Srpske koje se odnose na prenos nadležnosti.
“Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, utvrdio da postoji spor u vezi s donošenjem osporenih odredbi Deklaracije i Zaključaka od strane Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju prenesenih nadležnosti sa države Bosne i Hercegovine na entitet Republika Srpska u oblasti pravosuđa, odbrane i sigurnosti, indirektnog oporezivanja i drugih pitanja. Utvrđeno je da pojedine odredbe osporenih akata nisu u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, zbog čega je pojedine odredbe navedenih akata Ustavni sud ukinuo”, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.
Istovremeno, Ustavni sud BiH je na plenarnoj sjednici odlučio da HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona nije povrijedio bitalni nacionalni interes Bošnjaka.
“Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavne osnove za proglašenje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-639/22 od 22. aprila 2022. godine štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda, utvrdio da Izjava Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o destruktivnosti po vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini u Prijedlogu citiranog zakona ispunjava uvjete proceduralne ispravnosti iz člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine. Utvrđeno je da Prijedlogom citiranog zakona nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini”, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.
Ono što smo najavili, dogodilo se. HDZ-ov ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda svojim je nacrtom Budžeta institucija BiH ugrozio funkcioniranje i razvoj Oružanih snaga BiH.
Naime, prema dokumentu koji je Bevanda uputio Vijeću ministara BiH, Ministarstvo obrane BiH ukupno je zahtijevalo da se im se za nabavku nabavu opreme dodijeli iznosi 394.370.000 KM.
Ali od traženih 394 miliona KM, Bevanda je Nacrtom budžeta za 2022.godinu za Ministarstvo odbrane, na stavci – nabavka opreme, predvidio ukupni iznos od 2.164.000 KM.
Iz Ministarstva odbrane BiH navode da zbog Bevandinog Nacrta Budžeta neće biti finansirani brojni projekti. Evo i koji.
“Višegodišnji projekt ,Osiguranje i unaprjeđenje operativnosti motornih vozila Oružanih snaga BiH sa razdobljem realizacije 2016-2018.godina“，iznos sredstava koji nedostaje 5.844.000KM“, navode iz Ministarstva odbrane BiH.
Dalje, višegodišnji projekt nabavke helikoptera za MO i OS BiH čija se nabava realizira udruživanjem sredstava u Foreign Military Sales (FMS); 5 mil. $ (8.150.000 KM) osigurano je donacijom iz programa vojne pomoći na temelju Sporazuma između Vlade SAD i Vlade BiH o ekonomskoj, tehničkoj i srodnoj pomoći za BiH.
“Zaključno sa 31.12.2021.godine iz proračuna je osigurano 8.874.800 KM. Ostaje nefinancirano 47.975.200 KM uz napomenu da je Odlukom Vijeća ministara BiH propisano da dinamika financiranja iz proračunskih sredstava u narednom razdoblju uvjetovana usvojenim Globalnim okvirom fiskalne bilance i politika u BiH za srednjoročno razdoblje”, ističu u Ministarstvu odbrane BiH.
Osim ova dva navedena projekta, Bevandinim nacrom udružen je “višegodišnji projekt – nabava opreme za izvršenje zadataka pomoći civilnim organima u reagovanju na prirodne i druge katastrofe“ koji iznosi 1.777.000 KM“.
Zbog Bevandinog Nacrta, ugrožen je i “višegodišnji projekt koji ima odluku Vijeća ministara o odobravanju, ali ne i financiranju
projekta ,,Osiguranje i unaprjeđenje operativnosti helikoptera“ iznosi 9.000.000 KM”.
Podsjećamo, Istraga.ba je 26. maja objavila da je plan HDZ-a da Bevanda predloži, za probosanske stranke, neprihvatljivi budžet i da tako usvajanje budžeta fakturiše strankama sa sjedištem u Sarajevu. Tada smo naveli da, unatoč usvojenim budžetskim i fiskalnim okvirima Bevandin budžet bi se, prema informacijama Istrage, najviše mogao odraziti na Oružane snage BiH. Potvrda ove priče stigla je vrlo brzo kada je Vjekoslav Bevanda utvrdio Nacrt budžeta i dostavio ga na razmatranje Vijeću ministara BiH. Nakon što Vijeće ministara usvoji Nacrt, dokument ide u Predsjedništvo BiH gdje se utvrđuje Prijedlog budžeta. Prijedlog, potom, ide u parlamentarnu proceduru, a moraju ga usvojiti oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Ukoliko Vijeće ministara BiH usvoji ovaj Nacrt, on će biti dostavljen Predsjedništvu BiH koje ima pravo da mijenja odrđene stavke. Prema trenutnom odnosu snaga, Šefik Džaferović i Željko Komšić mogu preglasati Milorada Dodika u usvojiti Prijedlog prema kojem bise povećali izdaci za Oružane snage BiH. No, onda je izvjesno da SNSD-ovi kadrovi (ali i drugi kadrovi iz Republike Srpske) zbog povećanja budžeta Oružanim snagama BiH ne bi podržali Budžet u Parlamentu. To bi, opet, značilo, dodatno ugrožavanje Općih izbora 2022. godine, koji su već ugroženi “smanjenjem” budžeta za Centralnu izbornu komisiju BiH.
Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković dostavila je Vijeću ministara BiH prijedlog posebne odluke o odobravanju novca Centralnoj izbornoj komisiji za provedbu Općih izbora 2022. Kolegij Vijeća ministara BiH o tome će se izjasniti u ponedjeljak ujutro prije sjednice Vijeća ministara BiH.
Na sjednici koja je održana i u četvrtak i u petak predsjednik CIK-a Suad Arnautović pozvao je Vijeće ministara BiH da na dnevni red sjednice VM BiH koja će biti održana u ponedjeljak stave i odluku koja je već dva puta odbijena glasovima ministara iz HDZ BiH.
Glasnogovornik Evropske komisije Peter Stano 3. juna je kazao da su ministri vanjskih poslova jasno pozvali sve političke lidere i aktere u BiH da ulože sve napore, ne samo da se nastavi sa reformama i dijalogom, nego i da se organizuju Opći izbori u oktobru kako je i planirano.
“Krucijalno je važno da se ovi izbori održe, da građani BiH mogu glasati na slobodnim, poštenim i adekvatno finansiranim izborima. U tom smislu pozivamo Vijeće ministara, posebno ministra finansija da iskoristi predstojeću sjednicu u ponedjeljak i usvoje nacrt budžeta za ovu godinu. Također pozivamo da donesu što prije odluku o finansiranju Centralne izborne komisije BIH. Trenutna blokada hitno se mora okončati. Ono što EU radi ili bi mogla uraditi, uključeni smo i dalje ćemo biti, i spremni pomoći u rješenjima za BiH i u BiH”, kazao je Stano.
Podsjećamo, Vijeće ministara BiH usvojilo je Dokument okvirnog budžeta nakon čega je ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda (HDZ) u petak 27. maja uputio Vijeću ministara BiH i Nacrt budžeta za 2022. godinu. Cijela sedmica je prošla bez sjednice iako je novac hitno potreban CIK-u.
Ukoliko Nacrt budžeta i bude usvojen on prolazi dalju proceduru upućuje se u Predsjedništvo BiH koje može tražiti da se doradi budžet.
Ukoliko i sutra bude odbijen prijedlog za donošenje posebne odluke o izdvajanju sredstava za CIK što će biti treći put onda je jasno da HDZ-u odgovara ovakva situacija i da idu na opciju prolongiranja Općih izbora. To bi bilo pogubno za demokratiju s obzirom da je ista Vlada FBiH već skoro puna dva mandata. Igranje s demokratijom ne bi trebalo biti dozvoljeno nikome ko pretenduje da bude u sastavu EU, kao ni onima koji se zaklinju u EU put domovine Bosne i Hercegovine.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
.jfif)
