Ministarstvo vanjskih poslova Izraela u srijedu je ukorilo svog ambasadora u Albaniji, koji je odgovoran i za Bosnu i Hercegovinu, zbog njegove intervencije u unutrašnja pitanja te balkanske zemlje, objavio je izraelski Haaretz.
Opomena je uslijedila dvije sedmice nakon što se pojavio memorandum koji je procurio u kojem ambasador podržava kontroverzni plan izborne reforme kojem se protivi lokalna vlada i podržavaju nacionalističke stranke. Premijer Yair Lapid, koji je i ministar vanjskih poslova, naredio je da se ambasador Noah Gal Gendler ukori nakon objavljivanja uvodnika Haaretz-a u kojem se njegovi postupci nazivaju “novim najnižim nivoom za izraelsku diplomatiju”.
“Po nalogu premijera i ministra vanjskih poslova Yaira Lapida, generalni direktor Ministarstva vanjskih poslova Alon Ushpiz ukorio je izraelskog ambasadora u Albaniji i Bosni i Hercegovini zbog ponašanja u slučaju o kojem se danas govori u uvodniku Haaretz-a”, navodi se u saopštenju ministarstva.
Memorandum ambasade u središtu kontroverze izdat je kao odgovor na izborni plan koji je promovirao Ured visokog predstavnika, institucija koju podržava EU, stvorena nakon balkanskih ratova 1990-ih za održavanje mira u regionu. Kritičari kažu da bi predložena promjena izbornog sistema smanjila politički utjecaj Jevreja, Roma i drugih manjina u zemlji.
Ranije ovog mjeseca, bosanska ministrica vanjskih poslova Bisera Turković izjavila je za Haaretz da je “teško shvatiti kako bi zvanična politika Države Izrael mogla biti da pozdravi diskriminaciju Jevreja zbog nemogućnosti obnašanja dužnosti u Bosni i Hercegovini” s obzirom na to da je “Predloženo izborno zakonodavstvo učvrstilo bi trenutni diskriminatorni sistem prema manjinama u Bosni.” Smrt i drugi prognanici: prazni prostori koje su bosanski Muslimani ostavili za sobom ‘Nema poricanja genocida’: žestok razgovor lidera bosanskih Srba s Haaretzom Izraelski istoričar će ‘ispraviti’ izvještaj o Bosni nakon što je optužen za negiranje genocida Njene osjećaje ponovio je i Jakob Finci, predsjednik bosanske jevrejske zajednice, koji je izjavio da je “začuđen” očiglednom pozicijom Izraela. “Ovo je prvi put da Izrael zauzima stav u unutrašnjim bosanskohercegovačkim poslovima, ne pomažući Jevrejskoj zajednici, niti na zahtjev Jevrejske zajednice, već jednoj političkoj stranci u zemlji”, rekao je Finci za Haaretz. Na pitanje o protivljenju jevrejske zajednice tom prijedlogu – koji bi odmjerio lokalnu demografiju na izborima, konsolidirajući moć etnonacionalističkih stranaka – izraelsko ministarstvo vanjskih poslova prvo je za Haaretz odgovorilo da je njegova pozicija namijenjena zaštiti lokalnih Židova. Ministarstvo je tada za Haaretz reklo da je u dopisu ambasade izražena “podrška [za] očuvanju prava jevrejske zajednice u zemlji” i da je “poslan nakon lokalne inicijative za promjenu izbornog zakona i straha da će implikacije rasprave oko ove promjene mogle bi naštetiti tim pravima.”, piše Haaretz.
Bude li tokom decembra Marin Vukoja izabran za sudiju Ustavnog suda BiH, Milorad Dodik i njegov SNSD će dobiti potvrdu četvrtog delegata u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. To će značiti da SNSD do kraja 2026. godine neće moći biti izbačen iz vlasti na nivou BiH, bez obzira na to šta se dešavalo u koaliciji Trojka-HDZ-SNSD.
Podsjetimo, na julskoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH nije mogla biti donesena po apelaciji PDP-a (“AP-81-23 (Partija demokratskog progresa – PDP)”, kojom je traženo poništenje odluke Suda BiH koji je ranije presudio da onaj “sporni” listić kojeg je CIK priznao ne može biti priznat zbog čega je SNSD dobio četvrtog delegata u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. No, odluka nije donesena. Četvero sudija Ustavnog suda BiH bilo je za prihvatanje PDP-ove apelacije, dok je njih troje bilo – protiv. Kako je za donošenje odluke bilo potrebno pet glasova, Ustavni sud BiH nije mogao donijeti odluku u ovom predmetu, pa je sve odloženo za neku od narednih sjednicu Ustavnog suda BiH. Mođutim, četiri mjeseca od julske Ustavni sud više nije razmatrao apelaciju PDP-a.
Da ukratko pojasnimo o čemu se radi. Narodna skupština RS bira pet delegata u Klubu Srba Doma naroda PS BiH. S obzirom na način odlučivanja u Domu naroda PS BiH (entitetsko glasanje) najmanje dvoje od petero delegata iz Kluba Srba moralo bi podržati (odnosno – ne biti protiv) određenu odluku da bi ona bila usvojena. Upravo zbog toga je SNSD nastojao dobiti četiri delegata u Klubu Srba kako bi imao kontrolni mehanizam prilikom donošenja odluka na nivou BiH. Recimo, da bi Vijeće ministara BiH ili neki ministar bio smijenjen, za odluku o smjeni mora glasati većina zastupnika u Predstavničkom domu, te većina (osam) delegata u Domu naroda, s tim da u oba slučaja mora postojati entitetska većina. Opozicija iz RS-a u Predstavničkom domu PS BiH ima pet zastupnika, što je entitetska većina, dok u Domu naroda sve ovisi o “četvrtom” SNSD-ovom delegatu.
Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS, dvije liste, prva SNSD-ova, a druga PDP-ova, imale su po 12 glasova. Međutim, Izborna komisija NSRS koja je provodila izbor delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je pao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać iz SNSD-a ostala na dvanaest glasova.
Uslijedila je, potom, žalba CIK-u čiji su članovi, na sjednici održanoj 5. decembra prošle godine, po službenoj dužnosti utvrdili da je listić važeći. Nakon toga, SNSD je uputio žalbu Sudu BiH. Sud BiH je, potom, uvažio žalbu SNSD-a nalažući CIK-u ponovno odlučivanje. CIK je, potom, ponovo odlučio da je listić važeći. SNSD je opet uputio žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH koje je, na kraju, poništilo odluku CIK-a i naložilo da se donese odluka o poništavanju spornog listića. SNSD je tako dobio četvrtog delegata u Klubu Srba, dok je opozicija ostala na jednom delegatu. Zahvaljujući tom delegatu, Milorad Dodik danas ima kontrolni paket prilikom donošenja odluka u Domu naroda PS BiH.
Opozicioni PDP je, nakon svega, uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH, ali odluka, rekosmo, nije mogla biti donesena jer je četvero sudija bilo za prihvatanje PDP-ove apelacije, dok je troje sudija, među kojima je i predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić, bilo za odbijanje apelacije.
ada je omjer 4:3, odluka ne može biti donesena, osim ako predsjednik Ustavnog suda BiH nije u grupi od četvero sudija.
“Izuzetno, kada u plenarnoj sjednici u donošenju odluke učestvuje manje od ukupnog broja od devet sudija, i to zbog razloga navedenih u članu 90 stav (1) ili članu 98 ovih pravila, kao i kada nisu izabrane sve sudije, ili kada je sudija/sudije u dužem periodu, zbog bolesti, spriječen da vrši svoju funkciju, ukoliko najmanje pet sudija ne glasa identično o prijedlogu odluke o zahtjevu/apelaciji, u slučaju iz člana 98 odlučivanje o toj odluci će se odložiti za jednu od narednih sjednica ali ne duže od šest mjeseci, a ako se ista situacija nakon isteka tog roka ponovi, glas predsjednika Ustavnog suda, odnosno sudije koji ga zamjenjuje, računa se dvostruko”, piše u Pravilima Ustavnog suda BiH.
Dakle, da bi dupli glas predsjednice Ustavnog suda BiH imao svrhu, ona mora biti na strani četvero sudija (pod uslovom da Sud nije popunjen). Na posljednjoj plenarnoj sjednici, Valerija Galić je bila na strani troje sudija koji su željeli odbiti apelaciju PDP-a.
Upravo zbog toga je bitan izbor novog sudije iz Federacije BiH. Ukoliko bi Predstavnički dom FBiH, nadležan za imenovanje sudija iz Federacije BiH, imenovao Marina Vukoju, on bi, s obzirom na veze HDZ-a i SNSD-a, bio na strani Valerije Galić. U tom bi slučaju omjer bio 4:4. predsjednica Galić bi mogla upotrijebiti dupli glas čime bi apelacija PDP-a zvanično bila odbijena, a Dodikov delegat potvrđen.
Sve je, dakle, u rukama Trojke. Za narednu sedmicu zakazana je sjednica Predstavničkog doma FBIH na kojoj bi trebale biti razmatrane izmjene Poslovnika. Ukoliko budu usvojene izmjene, Trojka i HDZ će imati otvoren put da imenuju Mrina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković je otvoreno priznao da NiP i Trojka nemaju ništa protiv izbora Marina Vukoje.
Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara povukao je potez kojim svoje potpredsjednike dovodi u tešku situaciju. Ako ne pristanu na njegov prijedlog za imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH, odgovornost za blokadu procesa više neće biti na Marinku Čavari, već na Milanu Dunoviću i Meliki Mahmutbegović. Ukoliko, pak, prihvate prijedlog predsjednika Fedracije, u Ustavni sud FBiH će biti imenovane sudije bliske SNSD-u, HDZ-u BiH, te Narodu i Pravdi. Čavara, saznaje Istraga, namjerava svojim potpredsjednicima dostaviti listu na kojoj će se, pored ostalih, naći imena Dubravka Čampare (NiP) i Ljubomira Ožegovića (SNSD). Ranije prijedloge koje su Milan Dunović i Melika Mahmutbegović dostavili predsjedniku Federacije, Marinko Čavara neće uzeti u obzir. Naprotiv, on sada želi sačiniti svoju listu i tako dovesti potrpedsjednike pred svršen čin.
U Ustavnom sudu FBiH su četiri upražnjena mjesta. Od devet potrebnih sudija u Sudu ima njih pet. Da bi odlučivali o vitalnom nacionalnom interesu, potrebno je šest sudija, i to najmanje po dvoje iz reda konstitutivnih naroda. U Ustavu Federacije BiH piše da se Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih. Trenutno u Ustavnom sudu FBiH sjede Vesna Budimir (Hrvatica), Aleksandra Martinović (Ostali), Edin Muminović (Bošnjak), Kata Senjak (Hrvatica), Mirjana Čučković (Srpkinja). Dakle, kvote sudija iz reda hrvatskog naroda i ostalih su popunjene, dok Bošnjacima i Srbima nedostaje po najmanje jedan sudija. Evo kako se biraju sudije.
U Ustavu Federacije BiH piše da je predsjednik Federacije BiH nadležan za imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH na prijedlog kandidata od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. U članu 6, poglavlje sudska vlast, dalje je navedeno predsjednik Federacije, uz saglasnost potpredsjednika, dostavlja na potvrdu Domu naroda FBiH prijedlog za imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH, a imenovanje potvrđuje većina delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju.
Dakle, Čavari je potrebna saglasnost potpredsjednika da bi listu dostavio u Dom naroda FBiH na potvrdu. On je do sada to izbjegavao učiniti, ali nakon pritiska OHR-a, promijenio je taktiku. Čavara, sada, pojedinačno poziva sve dosadašnje kandidate za sudiju Ustavnog suda FBiH da dođu u njegov kabinet na intervju. Među onima koje je pozvao su i kandidati koje je eliminirao VSTV, iako je, po Ustavu, dužan poštovati njihovu listu. Zbog toga su potpredsjednici Federacije BiH uputili pismo OHR-u.
“Predsjednik FBiH Marinko Čavara (HDZ) samoinicijativno i mimo procedura poziva kandidate za sudije Ustavnog suda FBiH na razgovor. Na ovaj način predsjednik Čavara direktno krši Ustav FBiH te oduzima ingerencije Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) koje je već provelo zakonom propisanu konkursnu proceduru i koje je jedino kompetentno za tako nešto”, naveli su Mahmutbegovićeva i Dunović.
Prema informacijama Istrage, Čavara će, nakon intervjua, izabrati četiri kandidata i dostaviti ih svojim potpredsjednicima na saglasnost. Na listi bi se trebao naći jedan sudija iz reda hrvatskog naroda, jedan iz reda srpskog, jedan iz reda bošnjačkog i jedan iz reda ostalih. Prođe li njegov prijedlog, Hrvati bi u Ustavnom sudu FBiH imali troje sudija, dok bi Srbi, Bošnjaci i ostali imali po dva. No, to je u skladu sa Ustavom FBiH, jer je odredba prema kojojoj svaki od konstitutivnih naroda mora imati najmanje dvoje sudija. Međutim, postoje nedoumice u vezi sa brojem sudija iz reda ostalih.
“Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih”, piše u Ustavu FBiH.
Dio pravnih eksperata koje je konstultovala Istraga stava je da Ostalima, zapravo, pripada samo jedno mjesto, dok drugi, pak, smatraju da ne postoje smetnje da Ostali dobiju dvije pozicije. Aktualni zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda FBiH Aljoša Čampara (NiP) je, kako saznajemo, ubijeđivao čelnike Doma naroda da nema smetnji da Ostalima pripadnu dvije pozicije. No, Čampara u ovom slučaju ima lični interes. Njegov brat, naime, jedan je od kandidata za sudiju Ustavnog suda FBiH. Kako se Dubravko Čampara izjasnio kao Ostali, on ne može biti imenovan iz kvote konstitutivnih naroda. U Ustavnom sudu FBiH trenutno sjedi Aleksandra Martinović, koja je sudija iz reda Ostalih. Čampara bi, u tom slučaju, bio drugi sudija koji je izjašnjava kao Ostali.
U dogovoru sa kadrovima NiP-a Marinko Čavara, kako saznajemo, namjerava upravo Dubravka Čamparu predložiti za sudiju Ustavnog suda FBiH. Osim toga, Čavara namjerava predložiti i Ljubomira Ožekovića bliskog SNSD-u. Ožegović je dugogodišnji sekratar Ustavnog suda Republike Srpske.
“Ako jednostrano preuzimanje nadležnosti sa države na RS postane operativno, onda bi se na temelju ove Odluke Vijeća trebalo razmotriti pojedinačne restriktivne mjere (zamrzavanje imovine/zabrana putovanja fizičkim i pravnim osobama). Sankcije se također mogu razmatrati u odnosu na druge aktivnosti koje bi predstavljale prijetnju državi, u skladu s postojećim okvirom”, navedeno je u u internom dokumentu kojeg je pripremila Služba za vanjske poslove EU za ministre vanjskih poslova zemalja članica EU.
Istraga.ba u posjedu internog dokumenta Službe za vanjske poslove i možete ga u cjelosti pročitati ovdje.
“Takvi instrumenti”, piše u internom dokumentu EU, “trebali bi ostati krajnja mjera, nakon što prethodni nisu uspjeli, jer nose značajne rizike da skrene put BiH prema EU”.
U dokumentu je navedeno da BiH trenutno “ima koristi od portfelja od oko 400 milijuna eura tekućih/aktivnih bilateralnih IPA fondova i portfelja od 1077 milijuna eura ulaganja (uključujući 242 milijuna eura bespovratnih sredstava) kroz regionalne akcije i Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF).
“Uz upozorenje da ne bi trebalo utjecati na građane i civilno društvo, financiranje IPA-e kao i bilateralni doprinosi država članica EU-a mogli bi se revidirati ili suspendirati. Trebala bi biti bliska koordinacija s međunarodnim financijskim institucijama (IFI)”, navedeno je u dokumentu EU.
Ako se cjelokupna politička situacija kratkoročno ne popravi, EU bi mogla odlučiti upotrijebiti svoju financijsku pomoć EU-a kao polugu. O ovom dokumentu ministri vanjskih poslova raspravljati 21. februara.
“Instrumenti politike EU-a također uključuju okvir sankcija koji je na snazi od 2011., kroz Odluku Vijeća 2011/173/CFSP[4] koja se obnavlja na godišnjoj razini i odnosi se na aktivnosti koje (a) narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodnu osobnost BiH; (b) ozbiljno ugroziti sigurnosnu situaciju; ili (c) potkopati Dejtonski/Pariški Opći okvirni sporazum za mir”, piše u internom dokumentu EU.
U bliskoj koordinaciji s ključnim partnerima, EU planira “intenzivirati napore za olakšavanje kako bi se opredjeljenje vodstva RS-a da se u potpunosti vrati državnim institucijama pretočilo u konkretne korake naprijed”,
“Naš angažman bi se tada trebao usredotočiti na olakšavanje pokretanja konkretnog dijaloga unutar državnih institucija o pitanjima koja neprestano potiču političke tenzije. Trebalo bi mobilizirati sve aktere EU-a i nastaviti surađivati na visokoj razini s vlastima i političkim akterima BiH, također naglašavajući posljedice ako se situacija brzo ne popravi. Takvi diplomatski napori mogli bi uključivati sastanak na visokoj razini s čelnicima BiH koji bi sazvala HRVP. HRVP bi se trebao nastaviti angažirati i koordinirati s čelnicima u regiji, posebno sa Srbijom. Održavanje mira i sigurnosti kao sveobuhvatnog prioriteta. U najgorem slučaju, ako su gore navedeni instrumenti bili neuspješni u promjeni negativnog tijeka djelovanja, ako je zemlja ušla u izborno razdoblje bez dogovora o CR/ER i vođena secesionistička politika, tada su mogući sigurnosni incidenti. EUFOR Althea, koji ima koristi od povjerenja i podrške svih aktera u zemlji, trebao bi ostati glavni bedem ako se situacija pretvori u sigurnosnu krizu”, piše u dokumentu EU.
Kada su je jučer pred zgradom Predsjedništva BiH novinari upitali o čemu je razgovarala sa hrvatskim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, njemačka ambasadorica Marget Uebber samo je odmahnula rukom i sjela u službeni automobil. Sastanak Uebber- Komšić trajao je nešto malo manje od sat vremena. Izjava nakon sastanka nije bilo. Detalji su, službeno, nepoznati.
No, Istraga neslužbeno saznaje da je ambasadorica Uebber Željku Komšiću saopćila isto ono što je dan ranije kazala i bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću. Njemačke vlasti žele početkom naredne godine za Visokog predstavnika za BiH, umjesto Valentina Inzka, postaviti svog diplomatu Christiana Schmidta.
„O tim namjerama već su upoznate najbitnije članice Vijeća za implementaciju mira (PIC)“, kazao je sagovornik Istrage iz Predsjedništva BiH.
Za to vrijeme aktualni visoki predstavnik Valentin Inzko „mirno spava“. U četvrtak popodne iz OHR-a su medijima dostavili saopćenje za javnost.
“Visoki predstavnik će se suzdržati od komentarisanja bilo kojeg imena u smislu njegovog potencijalnog nasljednika. Pažnja visokog predstavnika će kao i dosad biti usmjerena na provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Cilj je da Bosna i Hercegovina bude stabilna i funkcionalna zemlja, nepovratno na euro-atlantskom putu za koji se sama opredijelila. Visoki predstavnik pozdravlja svaki korak koji bi vodio jačanju OHR-a i jačanju opredijeljenosti međunarodne zajednice da ostvari taj cilj. Visoki predstavnik je više puta izjavio da situacija koja još uvijek prevladava u BiH čini diskusije o zatvaranju Ureda visokog predstavnika preuranjenim. Kako se Visoki predstavnik želi suzdržati od bilo kakvih špekulacija o ovoj temi, eventualna pitanja treba uputiti članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira”, saopćili su iz OHR-a.
Njemačka ambasadorica članica je Upravnog odbora PIC-a (Vijeća za implementaciju mira) i, unatoč medijskim upitima, izjave nije davala. Ali saznajemo da je dvojici članova Predsjedništva BiH već naznačila da Vlada u Berlinu namjerava zamijeniti Valentina Inzka te na njegovu poziciju postaviti Christiana Schmidta. Schimdt je član njemačke partije CSU. Do 2018. bio je ministar poljoprivrede u Saveznoj vladi Angele Merkel. U januaru ove godine hrvatski premijer Andrej Plenković uručio je Schmidtu Orden Red Ante Starčevića zbog zalaganja za interese Republike Hrvatske. Osim ove nagrade, Schmidt je 2009. godine primio priznanje i Njemačko hrvatsko društvo Bonne. Dok je obavljao funkciju ministra poljoprivrede u Vladi Njemačke Schmidt je pokušavao izgraditi dobre odnose sa Ruskom Federacijom, ističući da bi Njemačka i Rusija trebale biti otvorenije jedna prema drugoj. Odnosi Njemačke i Rusije tokom decembra ove godine značajno su poboljšani, a najbitniji posao ove dvije države je izgradnja plinovoda poznatog kao Sjeverni tok 2. Zbog oštrih rekacija SAD-a gradnja tog plinovoda bila je obustavljena skoro godinu dana. Američke vlasti najavile su uvođenje sankcija svim državama i firmama koje pomažu gradnju Sjevernog toka 2 čije je puštanje u pogon bilo predviđeno za početak 2020. godine. Ovaj plinovod bi trebao udvostručiti kapacitete isporuke ruskog plina i zagarantovati sigurnost opskrbe Zapadne Evrope preko Baltičkog mora. SAD smatraju da bi Sjeverni tok 2, zapravo, zemlje istočne Evrope napravio još ovisnijim o Ruskoj Federaciji. No, unatoč prijetnjama sankcijama, Njemačka i Rusija su 12. decembra ove godine, nakon jednogodišnje pauze, nastavile sa gradnjom ovog plinovoda, što je ove sedmice izazvalo novu reakciju SAD-a i novo upozorenje sankcijama.
Uporedo sa jačanjem rusko-njemačkog prijateljstva “rođena” je i ideja o novom Visokom predstavniku za BiH. Berlin je ove sedmice i službeno upoznao pojedine članice PIC-a da želi razriješiti Valentina Inzka i na njegovo mjesto postaviti Christiana Schmidta. Sve to njemačka diplomacija namjerava završiti prije nego novoizabrani američki predsjednik Joe Biden uspostavi kontrolu nad kompletnom administracijom.
Joe Biden i Valentin Inzko
Valentin Inzko već dugo je na udaru Milorada Dodika i Dragana Čovića, lidera SNSD-a i HDZ-a s kojima se nedavno u Sarajevu susreo ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Prilikom posjete Sarajevu Lavrov je govorio o potrebi zatvaranja OHR-a. No, donošenje odluke o zatvaranju OHR-a je prosto nemoguće bez saglasnosti stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, pa su Nijemci, kako bi “smirili situaciju”, odlučili preuzeti inicijativu i na poziciju Visokog predstavnika dovesti svog čovjeka Christiana Schmidta koji je, pored ostalog, veoma blizak službenom Zagrebu i zagovara “otvoreniji odnos Rusije i Njemačke”. Aktualni šef OHR-a Valentin Inzko od 2011. godine se nalazi u nemilosti zvaničnika HDZ-a BiH, jer ga smatraju glavnim krivcem što je 2011. godine formirana Vlada Federacije BiH bez te stranke. Tada je, naime, visoki predstavnik Valetnin Inzko, nakon konsultacija s ambasadorima Vijeća za implementaciju mira, donio odluku o privremenoj suspenziji odluka Centralne izborne komisije BiH koje su se odnosile na Dom naroda Parlamenta FBiH te na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. HDZ BiH je tako ispao iz vlasti na nivou FBiH. U tom trenutku Inzko je dobio apsolutnu podršku američke administracije sa Barackom Obamom i Joe Bidenom na čelu.
Zastupnik PDA u Posavskom kantonu Mujo Puzić podržao je listu SDA za bošnjačkog delegata u Domu naroda FBiH. Ta lista sada ima četiri bošnjačka potpisa, dok SDP-ova lista ima dva imena. Ukoliko se tako bude i glasalo, to će značiti da u Posavskom kantonu neće biti žrijeba prilikom izbora bošnjačkog delegata, te da će jedan bošnjački delegat pripasti SDA-u. Stoga, prema trenutnom stanju i odnosu snaga kantonalnim skupštinama, SDA ima sigurnih dvanaest delegata, a stranke Trojke (SDP, NiP i Naša stranka) pojačane strankom Fuada Kasumovića imaju šest sigurnoh mjesta. Čak i ako im se dodaju jedan sigruni delegat Stranke za BiH i jedan sigurni NES-a iz USK-a, stranke osmorke imaju osam bošnjačkih delegata. Za sada je nepoznata raspodjela tri bošnjačka delegata. U nastavku ćemo po kantonima detaljnije objasniti situaciju.
Tuzlanski kanton (3 SDA, 2 Trojka)
Sa 15 bošnjačkih zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona SDA ima sigurna tri delegata u Klubu Bošnjaka. SDP ima osam zastupnika od čega se njih šest izjašnjavaju kao Bošnjaci. To SDP-u garantuje jednog bošnjačkog delegata. PDA je, nakon raspada, ostala sa jednom zastupnikom, dok se od dva NiP-ova jedan izjašnjava kao Bošnjak. U zbiru za jednim “viškom” SDP-a, te jednim zastupnikom Socijaldemokrata, ova grupa ima na raspolaganju četiri bošnjačka zastupnika, što im, ukoliko ne bude promjena, garantuje još jedno bošnjačko mjesto. Tako u TK dolazimo do omjera tri bošnjačka delegata SDA naspram dva delegata Trojke.
Unsko-sanski kanton (1 SDA – 1 NES – 1 nepoznat)
SDA u Skupštini USK ima osam zastupnika, od čega je sedam Bošnjaka. To im garantuje jedno od ukupno tri bošnjačka mjesta u Domu naroda FBiH. I NES je u identičnoj situaciji. Ova stranka ima osam zastupnika od kojih se sedmero izjašnjava kao Bošnjak i imaju sigurnog delegata. SDP ima tri zastupnika, s tim da je dvoje Bošnjaka. Isto je i sa DF-om koji od tri zastupnika ima dva Bošnjaka. POMAK ima tri zastupnika i svi su Bošnjaci. Narod i Pravda ima dva zastupnika (Bošnjaka), dok SBiH i Naša stranka imaju po jednog zastupnika Bošnjaka. Dakle, SDA i NES su sigurni sa po jednim delegatom, dok ostale stranke trenutno pregovaraju o preostalom, trećem bošnjačkom delegatu.
Srednjobosanski kanton ( 2 SDA ili 1 SDA 1 DF)
U Skupštini SBK SDA ima jedanaest zastupnika i svi su Bošnjaci. SDP ima četiri, od čega je troje Bošnjaka. NiP ima dva zastupnika. DF ima dva zastupnika, od čega je jedan Bošnjak. S obzirom na to da je lider NiP-a Elmedin Konaković rekao da ne želi DF u koaliciji, izgledno je da će zastupnik ove stranke ili podržati SDA ili ostati suzdržan. U ovvom slučaju, SDA ima osiguranog jednog delegata, a drugi je u rukama Demokratske fronte.
Zeničko-dobojski kanton (2 SDA, 1 Trojka, 1 NES?)
SDA u Skupštini ZDK ima jedanaest zastupnika, od čega je deset Bošnjaka. To im garantuje dva od ukupno četiri bošnjačka mjesta koliko tom kantonu pripada u Domu naroda FBiH. BHI Fuada Kasumoviča ima pet zastupnika, ali troje su Bošnjaci. Identična situacija je i u SDP-u BiH. NiP ima tri zastupnika, a dvoje su Bošnjaci. Naša stranka ima jednog zastupnika i u pitanju je Bošnjak. Dakle, stranke Trojke pojačane Fuadom Kasumovićem imaju jednog sigurnog bošnjačkog delegata, dok im za drugog nedostaje jedna ruka. Šansu u tome vidi zenički ogranak NES-a koji je protiv Fuada Kasumovića. Oni imaju dvoje zastupnika, koliko ima i SBB koji, praktično, ne postoji. Presudnu ulogu bi mogao imati jedan od troje zastupnika DF-a koji se izjašnjava kao Bošnjak. Za sada je, dakle, izgledno da SDA i Trojka imaju po jednog sigurnog delegata, dok se o trećem bošnjačkom delegatu iz ZDK vode pregovori.
Kanton Sarajevo (SDA 1, NiP 1, SDP 1, SBiH 1)
Situacija u Kantonu Sarajevo je najjasnija. SDA i NiP imaju po sedam zastupnika (od čega je po šest Bošnjaka) i imaju zagarantovanog po jednog delegata iz reda Bošnjaka. Nakon povlačenja Adnana Štete iz Skupštine Kantona Sarajevo koji je bio Ostali i SDP je skoro pa osigurao jedno bošnjačko delegatsko mjesto. Tu je i Stranka za BiH koja sa pet zastupnika ima sigurnog delegata iz reda bošnjačkog naroda.
Hercegovačko-neretvanski (SDA 1)
Prema nametnutim odredbama Izbornog zakona, Hercegovačko-neretvanski kanton ima pravo na jednog bošnjačkog delegata. SDA ima sedam zastupnika, od čega je šestero Bošnjaka. SDP ima tri zastupnika, ali samo je jedno Bošnjak. NiP ima jednog Bošnjaka, NES jednog i DF jednog. Čak i ako bi se sve stranke, osim SDA, udružile, ne bi imale šest Bošnjaka u Skupštini HNK. To znači da će SDA imati sigurnog delegata i iz HNK.
Bosansko-podrinjski kanton (1 Trojka, 1 SDA)
Skupština BPK daje jednog delegata iz reda bošnjačkog naroda. I tog delegata će, vjerovatno, izabrati stranke okupljene oko Trojke. No, ovdje je bitna i gubitnička lista. Naime, SDA sa partnerima može imati sedam Bošnjaka, što će, izvjesno je, biti najveća gubitnička lista u cijeloj Federaciji. Kako u Zapadnohercegvačkom kantonu nema izabranih Bošnjaka, on bi, prema ranijim pravilima i praksi CIK-a, trebao biti dodijeljen najvećoj gubitničkoj listi. To je, u konkretnom slučaju BPK, što SDA-u donosi još jednog bošnjačkog delegata.
Posavski kanton (1 SDA)
SDA u Posavskom kantonu ima tri bošnjačka zastupnika. SDP ima jednog, PDA jednog, i Neovisni jednog bošnjačkog zastupnika. Kako je PDA-ov zastupnik u srijedu podržao listu SDA, skoro pa izvjesno je da će bošnjački delegat pripasti SDA-u, koja u zbiru sa PDA ima četiri Bošnjaka. Čak i ako PDA ode sa SDP-om i Trojkom, došlo bi do žrijeba jer bi bile dvije lsite sa podrškom 3:3. No, opcija sa žrijebanjem u Posavini je sada manje izvjesna.
Livanjski kanton (1 delegat – žrijeb)
Kanton 10 daje jednog bošnjačkog delegata u Domu naroda FBiH. SDA i SDP imaju po dva zastupnika u Skupštini ovog kantona i svi se izjašnjavaju kao Bošnjaci. U ovom kantonu je izvjesno predlaganje dvije liste koje če podržati po dva zastupnika. Kako se radi o neodlučnom ishodu, Centralna izborna komisija BiH će organizirati žrijebanje. Stranke Trojke, prema informacijama Istrage, imaju obećanje jednog službenika zapadne ambasade da će ovaj žrijeb biti namješten u njihovu korist, kako bi, na taj način, bila otvorena mogućnost da stranke okupljene oko SDP-a, NiP-a i NS-a dođu do jedanaest delegata u Klubu Bošnjaka u Domu naroda FBiH. Ukoliko SDA dođe do broja 13, a trenutno su na 12 delegata, onda formiranje vlasti na nivou Federacije BiH neće biti moguće bez te stranke, jer niko drugi, osim SDA, neće moći predložiti (pot)predsjednika FBiH.
Ustavni sud BiH je, kako smo i najavili , odgodio donošenje odluke o meritumu odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a čiju je ocjenu ustavnosti zatražio član Predsjedništva BiH Željko Komšić.Istovremeno, Ustavni sud BiH je odbio prijedlog za donošenje odluke o privremenoj mjeri u ovom predmetu.
Istraga.ba je, podsjećamo, proteklih dana objavila da dio međunarodnih zvaničnika vršio pritisak na Ustavni sud da donese upravo ovakvu odluku kakva je donesena. Razlog za to je da se omogući formiranje Vlade Federacije BiH po pravilima koja je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a koja idu u prilog HDZ-u BiH sa Draganom Čovićem na čelu.
Podsjećamo, član Predsjedništva BiH Željko Komšić zatražio je od Ustavnog suda BiH izjašnjenje da li su amandmani na Ustav FBiH i Izborni zakon koje je 2. oktobra ove godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt usklađeni sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.
Jedna od odredaba čiju je ocjenu zatraži Željko Komšić odnosi se na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
“Bilo koja grupa od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto potpredsjednika
Federacije”, glasi prvi član Amandmana CXX kojeg je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Visoki predstavnik je, tako, nametnuo iste odredbe Ustava FBiH za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu U14/12 već utvrdio da nisu u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, uz promjene koje se odnose samo na potrebni broj glasova u okviru klubova konstituentnih naroda uz isključivanje Ostalih kao mogućih kandidata za te funkcije čime su dovedeni u identičnu situaciju kao i prije usvajanja ovih odluka Visokog predstavnika.
Podsjećamo, u izreci Odluke Ustavnog suda BiH, broj U14/12 navedeno je: “Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.
Dakle, Ustavni sud BiH je utvrdio da član IV.B. 1. član 2. stav 1. i 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovinenije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.
“U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, glase odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da nisu u skladu sa Evropskom konvencijom.
Obrazlažući svoju Odluku, Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da su odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima se Ostalima ne omogućava kandidiranje za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine i Evropskoj konvenciji. Osporene odredbe, Visoki predstavnik je promijenio, ali je suština ostala ista, što se može jasno vidjeti iz sljedećeg: “Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih narodau Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, kako glasi odredba Ustava FBiH koju je navedenim amandmanima nametnuo Visoki predstavnik.
Visoki predstavnik je, tako, samo izmijenio broj delegata koji moraju podržati kandidate za predsjednika ili potpredsjednike Federacije BiH, ističući da se mogu kandidirati samo kandidati iz reda konstituentnih naroda. Građane Bosne i Hercegovine iz grupacije „Ostali“ zbog kojih je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio kršenje Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, Visoki predstavnik ponovno ne pominje niti im daje mogućnost da kandidiraju svog kandidata bilo za predsjednika ili potpredsjednika FBiH niti imaju bilo kakvu ulogu u predlaganju kandidata, što se obavlja isključivo u okviru klubova konstituentnih naroda. Tako je, dakle, Visoki predstavnik nametnuo odredbe koje su u direktnoj suprotnosti sa Odlukom U14/12 Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, pa samim time i Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.
Dakle, Ustavni sud BiH je već jednom utvrdio da je način izbora rukovodstva Federacije BiH neustavan. No, sada zbog procesa formiranja vlasti, Ustavni sud BiH je odgodio donošenje odluke.
Pregovori u Neumu na rubu su propasti. Svjesni su toga svi koji se nalaze u izolovanom hotelu.
„Stvar je samo u tome da niko neće da preuzme odgovornost i prvi ustane iza pregovaračkog stola. No, od subote popodne sve su veće razlike u zahtjevima HDZ-a i ostalih lidera političkih partija sa sjedištem u Sarajevu“, kaže sagovornik Istrage.
Jedino što je djelimično usaglašeno su izmjene koje se odnose na tehnička pitanja. To je onaj dokument od 79 stranica koji su, u međuvremenu, mediji „skratili“ na 17 stranica. Kliknete li ovdje, moći ćete vidjeti o čemu se radi.
Na usaglašavanju tog dokumenta rade „niži“ zvaničnici međunarodne zajednice i političkih partija. HDZ BiH, na tehničkim pitanjima, predstavljaju Borjana Krišto i Bariša Čolak. U ime SDA tu je Alma Čolo. Munib Jusufović predstavlja SBB. U pitanju su članovi Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona. Pregovori o tim, tehničkim pitanjima vode se u jednoj sali. U drugoj se rješavaju politička pitanja. Dragan Čović i Josip Merdžo predstavljaju HDZ BiH. Povremeno im se pridruži i Borjana Krišto. U ime SDA su Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović. I njima se, ponekad, pridruži Alma Čolo. SBB predstavlja lider te stranke Fahrudin Radončić kojem pomaže Munib Jusufović. Delegaciju NiP-a čine Elmedin Konaković i Denis Zvizdić. NES predstavljaju Nermin Ogrešević i Jasmin Emrić. U toj sali zabranjeno je korištenje mobilnih telefona. Prije sastanka u posebne ih pretince odlažu čak i međunarodni posrednici Angelina Eichhorst i Matthew Palmer.
Na snazi su, očito, nova pravila. Ali položaji su isti. HDZ BiH ne odstupa od svojih zahtjeva. Evo kako su tekli pregovori.
U petak popodne delegacijama SDA, NiP-a, SBB-a i NES-a, ponuđen je modificirani prijedlog HDZ-a BiH koji podrazumijeva elektorski način izbora članova Predsjedništva BiH. I to samo članova Predsjedništva iz Federacije BiH. U Republici Srpskoj bi ostao dosadašnji način izbora. Dakle, RS bi bila jedna izborna jedinica, dok bi Federacija, prema ovom prijedlogu bila podijeljena na deset izbornih jedinica koje bi davale određeni broj elektora, koji bi potom birali članove Predsjedništva BiH.
Članovi delegacija su preračunali. Primjenom ponuđenog modela, a gledajući rezultate posljednja tri izborna ciklusa, član Predsjedništva BiH bi uvijek bio kandidat HDZ-a BiH. Ali i to je Draganu Čoviću malo.
„HDZ BiH traži vrste takozvanih osigurača“, pojašnjava sagovornik Istrage.
Prvi osigurač je – etnički prefiks. Drugi podrazumijeva takozvane plutajuće kantone. I na kraju, kao treći osigurač, HDZ predlaže da članove Predsjedništva iz Federacije potvrđuju delegati u Domu naroda BiH, odnosno u bošnjačkom i hrvatskom klubu.
To je, zapravo, prijedlog koji se nedavno pojavio u medijima i kojim se, praktično, garantira HDZ-ovom kandidatu izbor člana Predsjedništva BiH.
Prijedlog, prema informacijama Istrage, nije bio prihvatljiv liderima političkih partija iz Sarajeva. No, svi su bili spremni pristati na elektorski model pod jednim uslovom – smanjenje ovlasti Doma naroda Federacije.
„Ali Dragan Čović, zapravo, ne želi da razgovara o smanjenju nadležnosti Doma naroda FBiH“, objašnjava sagovornik Istrage.
Tako je elektorski sistem propao. Na dnevni red je, potom, došao prijedlog o kojem je nedavno govorio lider SNSD-a Milorad Dodik. Nacionalni prefiksi bi ostali, ali bi pored nje pisalo i predstavnik ostalih. Recimo, u slučaju hrvatskog člana Predsjedništva BiH bi pisalo – Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ili ostalih.
Ali i tu opciju HDZ BiH ne prihvata.
Čovićevi zahtjevi – sve ili ništa pregovore o izmjenama Izbornog zakona vode u propast. Čak i međunarodni posrednici Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, za razliku od ranijih sastanaka, ne iskazuju više otvorenu podršku HDZ-u BiH. To se, dijelom može naslutiti i iz saopćenja za javnost Ambasade SAD-a koje je izdato u subotu popodne.
„Stručnost Venecijanske komisije u ovom procesu je neprocjenjiva“, saopćili su iz Ambasade SAD-a, navodeći da „diskriminacija mora nestati kako bi BiH krenula dalje“.
Tokom ranijih pregovora HDZ BiH je otvoreno bio protiv stavova Venecijanske komisije. Izvori Istrage tvrde da se to ni sada nije značajno promijenilo.
U subotu popodne došlo je do dodatnog udaljavanja stavova. Sada su, tvrde naši sagovornici, upitne i izmjene koje regulišu tehnička pitanja u izbornom procesu. Jer HDZ bez onih političkih neće podržati bilo kakve druge izmjene Izbornog zakona.
Pregovori su nastavljeni u subotu, u 21 sat. Palmer i Eichhorst planiraju da delegacije za pregovaračkim stolom drže do kasno u noć. Onda će nastaviti u nedjelju ujutro. No, sve je izvjesnije da dogovora neće biti.
Službeni snimak nastupa Christiana Schmidta na simpoziju pod nazivom Euroatlanske perspektive BiH, koji je prošle sedmice održan u gradu Neunstadt an der Eisch, uklonjen je sa oficijelnog youtube kanala organizatora skupa.
Snimak je bio dostupan sve do četvrtka ujutro, odakle je Istraga.ba, prije nego je uklonjen, uspjela skinuti dijelove govora visokog predstavnika koji se odnose na izborne reforme u BiH. Nakon što smo objavili na youtube kanalu Istrage trominutni video Schmidtovog nastupa, sa oficijelnog kanala organizatora simpozija je uklonjen trosatni snimak kompletne konferencije na kojoj je učestvovao visoki predstavnik.
dokaz da je snimak uklonjen
Oficijelni snimak je bio dostupan pod naslovom Symposium: Die Euroatlantische Perspektive Bosnien und Hercegowinas i bio je dostupan na ovom linku. Trajao je 3 sata i 11 minuta i kao dokaz da je postojao prilažemo ovaj screenshot.
screenshot oficijelnog snimka koji je uklonjen
Podsjećamo, visoki predatavnik se našao u centru medijske pažnje nakon što je objavljeno da je na simpoziju u Njemačkoj rekao da je “predsjednik Komšić hrvatski predstavnik u državnom Predsjedništvu, ali je većinom biran od Bošnjaka”, te da je “pravi/istinski vođa Hrvata gospodin Čović izgubio od njega”. (profesor Vahidin Preljević tvrdi da je Schmidt kazao da “Čović sebe doživljavao kao pravog Hrvata ili hrvatskog predstavnika, dok je prevod Deutwsche wellea i prevodilaca koje je konsultovala Istraga da je visoki predstavnik rekao da je Čović pravi vođa Hrvata).
dokaz da je snimak postojao
Osim ovoga, Schmidt je još govorio o ugroženosti Hrvata u BiH.
“Od mnogo ljudi, mnogo mladih ljudi koji idu iz BiH, natprosječno, većinom su to Hrvati, vrlo jednostavno. Većina Hrvata, oni koji se izjašnjavaju kao Hrvati ili ljudi iz Bosne, Bosanci koji imaju hrvatsku etničku pozadinu, uglavnom imaju dvojno državljanstvo, i hrvatsko, što vodi do toga kada pokažu hrvatski pasoš, to je pasoš Evropske unije, i sa njim ne postoji mnogo pitanja i prepreka koje se postavljaju pred državljane Bosne i Hercegovine. I zbog toga se, nažalost, mora zaključiti da se udio hrvatskog stanovništva, koji je postavljen na 15-17%, a u stvarnosti je izuzetno reduciran, što opet dovodi do zabrinutosti kod onih koji su ostali ili koji su izabrani u tom političkom području da reprezentativnost udijela hrvatskog stanovništva u kompliciranoj državnoj strukturi nije potpuno osigurana”, kazao je Schmidt tokom simpozija.
Na simpoziju je, podsjećamo, govorio i predsjednik Bundestaga Wolfgang Schäuble.
Prema pisanju Deutsche Wellea, Schäuble smatra da je, za razliku od dramatične propasti politike Zapada u Afganistanu, u BiH intervencijom Zapada i Dejtonom ponešto i ostvareno. Održao se makar i krhak mir mada su problemi ogromni.
Razmišljanje u kategorijama etničke pripadnost kod Bošnjaka, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata sve više dominira, centrifugalne sile djeluju pod uticajem susjednih zemalja i prijete da rastrgnu fragilnu državnu tvorevinu.
„U tom slučaju bi ostalo muslimansko ostrvo sa znatnim konfliktnim potencijalom i kao stalni izvor nemira – tim prije što je tu i samoproklamovana zaštitnica Turska“, rekao je on.
Sve je to bilo na snimku koji je uklonjen sa oficijelnog youtube kanala.
Kada upitate Dragana Čovića kojim to članom predloženih izmjena Izbornog zakona BiH rješava presude iz Strazbura i pitanje ostalih i građana BiH, lider HDZ-a BiH će vam odgovoriti da on nije tu ta obrazlaže zakon.
“Moj posao nije da obrazlažem ZakonAko sutra (u srijedu) bude održana sjednica Doma naroda, ponudit ćemo kompletna obrazloženja svih elemenata izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH”, reći će Čović.
Nakon što je u utorak u 11 sati propala “žurna sjednica” Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH , Dragan Čović je, u svojstvu predsjedatelja Doma, zakazao novu sjednicu. Srijeda u 10 sati. lli, da dodatno preciziramo, sjednica Doma naroda bi trebala biti održana sat vremena prije početka sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na sjednicama oba doma trebale su biti izmjene Izbornog zakona. Dom naroda bi trebao raspravljati o HDZ-ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona, dok je na dnevnom redu Predstavničkog doma trebao bitiPrijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, čiji su predlagači poslanici SDA (Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić), SBB-a (Edita Đapo), SDP-a (Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez), Naša stranka (Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović) i NiP-a (Denis Zvizdić). No, propast oba zakona je izvjesna.
HDZ-ove izmjene Izbornog zakona BiH oborili su delegati iz Kluba Bošnjaka, tri SDA-ova i jedan SBB-ov, do su izmjene Izbornog zakona koje se odnose na izborni integritet na Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma oborili zastupnici iz SNSD-a i HDZ-a, jer sjednici Komisije nisu prisustvovali SDP-ov zastupnik Nermin Nikšić i SDS-ov Dragan Mektić. No, sada se vratimo sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
SDP-ov državni zastupnik Saša Magazinović krajem će prošle sedmice prvi detektovati novu strategiju HDZ-a BiH glede izmjena Izbornog zakona.
“Za one koji su se pitali zašto se Dragan Čović ušutio. Dakle, ide Izborni zakon u Dom naroda. Tamo će ga vjerovatno HDZ i SNSD usvojiti, a onda slijedi pritisak na Predstavnički dom. Nastavlja se igra, a vidjet ćemo ko sve i kako igra u njoj”, napisao je Magazinović na svom Twitter nalogu.
I, uistinu, zahvaljući SDA-ovoj kratkovidoj politici, SNSD je dobio četvrtog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, što im je, u zbiru sa četiri HDZ-ova delegata, omogućilo da imaju osam sigurnih ruku, što je, opet, potrebna većina za usvajanje ovog ali i drugih zakona.
Očito svjesni da će HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona biti usvojen na Domu naroda, delegati SDA, Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić i Amir Fazlić, odlučili su da ne dođu na sjednicu. Pridružio im se i SBB-ov Munib Jusufović koji je, također, izostao. Osim četvorice Bošnjaka, u sali je izostao i Mladen Bosić, delegat iz reda srpskog naroda koji je kadar SDS-a. Neuspjelom početku sjednice su nazočili svi delegati iz reda hrvatskog naroda, četiri HDZ-va i Zlatko Miletić, četiri delegata iz reda sprkog naroda (svi SNSD) i jedan delegat iz reda bošnjačkog naroda – SDP-ov Denis Bećirović. Ali bez obzira na Bećirovićevo prisustvo, kvoruma u Klubu Bošnjaka nije bilo. Čović je morao prekinuti sjednicu i zakazati novu, za srijedu, sa, vjerovatno, istim ishodom. Čovićev prijedlog izmjena Izbornog zakona, tako, neće biti usvojen. Kao što neće biti usvojene ni izmjene Izbornog zakona koje su predložili zastupnici SDA, SDP-a, Naše stranke, SBB-a i NiP-a. Te izmjene, možete ih pročitati ako kliknete ovdje, odnosile su se na poboljšanje izbornog integriteta, odnosno smanjenje šansi za izborne manipulacije. O ovom prijedlogu su se, po proceduri, prije sjednice Predstavničkog doma, trebali izjasniti članovi Ustavnopravne komisije koja broji devet članova. Na čelu komisije je Alma Čolo (SDA), zamjenici su joj Obren Petrović (SNSD) i Nikola Lovrinović (HDZ/HNS), a članovi Borjana Krišto (HDZ), Dragan Mektić (SDS), Nermin Nikšić (SDP), Nebojša Radmanović (SNSD), Safeto Softić (SDA) i Zlatan Begić (DF). Odluka se donosi većinom glasova. SNSD i HDZ u Komisiji imaju četiri zastupnika, što znači da bi mogli biti preglasani ukoliko bi svi drugi zastupnici glasali. No, u utorak su izostala dvojica članova Komisije. Dragan Mektić (SDS) je u Banja Luci polagao cvijeće, a Nermin Nikšić (SDP) je bio u Konjicu na “strateškom” planiranu svoje partije. Zbog njihovog izostanka, HDZ i SNSD su uspjeli preglasati članove Ustavnopravne komisije koji dolaze iz SDA i DF-a. Predložene izmjene Izbornog zakona koje se odnose na poboljšanje izbornog integriteta nisu dobile podršku. I zbog toga u srijedu neće biti razmatrane na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Zastupnicima je prostalo jedino da prihvate izvještaj Komisije.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
