“Ako jednostrano preuzimanje nadležnosti sa države na RS postane operativno, onda bi se na temelju ove Odluke Vijeća trebalo razmotriti pojedinačne restriktivne mjere (zamrzavanje imovine/zabrana putovanja fizičkim i pravnim osobama). Sankcije se također mogu razmatrati u odnosu na druge aktivnosti koje bi predstavljale prijetnju državi, u skladu s postojećim okvirom”, navedeno je u u internom dokumentu kojeg je pripremila Služba za vanjske poslove EU za ministre vanjskih poslova zemalja članica EU.
Istraga.ba u posjedu internog dokumenta Službe za vanjske poslove i možete ga u cjelosti pročitati ovdje.
“Takvi instrumenti”, piše u internom dokumentu EU, “trebali bi ostati krajnja mjera, nakon što prethodni nisu uspjeli, jer nose značajne rizike da skrene put BiH prema EU”.
U dokumentu je navedeno da BiH trenutno “ima koristi od portfelja od oko 400 milijuna eura tekućih/aktivnih bilateralnih IPA fondova i portfelja od 1077 milijuna eura ulaganja (uključujući 242 milijuna eura bespovratnih sredstava) kroz regionalne akcije i Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF).
“Uz upozorenje da ne bi trebalo utjecati na građane i civilno društvo, financiranje IPA-e kao i bilateralni doprinosi država članica EU-a mogli bi se revidirati ili suspendirati. Trebala bi biti bliska koordinacija s međunarodnim financijskim institucijama (IFI)”, navedeno je u dokumentu EU.
Ako se cjelokupna politička situacija kratkoročno ne popravi, EU bi mogla odlučiti upotrijebiti svoju financijsku pomoć EU-a kao polugu. O ovom dokumentu ministri vanjskih poslova raspravljati 21. februara.
“Instrumenti politike EU-a također uključuju okvir sankcija koji je na snazi od 2011., kroz Odluku Vijeća 2011/173/CFSP[4] koja se obnavlja na godišnjoj razini i odnosi se na aktivnosti koje (a) narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodnu osobnost BiH; (b) ozbiljno ugroziti sigurnosnu situaciju; ili (c) potkopati Dejtonski/Pariški Opći okvirni sporazum za mir”, piše u internom dokumentu EU.
U bliskoj koordinaciji s ključnim partnerima, EU planira “intenzivirati napore za olakšavanje kako bi se opredjeljenje vodstva RS-a da se u potpunosti vrati državnim institucijama pretočilo u konkretne korake naprijed”,
“Naš angažman bi se tada trebao usredotočiti na olakšavanje pokretanja konkretnog dijaloga unutar državnih institucija o pitanjima koja neprestano potiču političke tenzije. Trebalo bi mobilizirati sve aktere EU-a i nastaviti surađivati na visokoj razini s vlastima i političkim akterima BiH, također naglašavajući posljedice ako se situacija brzo ne popravi. Takvi diplomatski napori mogli bi uključivati sastanak na visokoj razini s čelnicima BiH koji bi sazvala HRVP. HRVP bi se trebao nastaviti angažirati i koordinirati s čelnicima u regiji, posebno sa Srbijom. Održavanje mira i sigurnosti kao sveobuhvatnog prioriteta. U najgorem slučaju, ako su gore navedeni instrumenti bili neuspješni u promjeni negativnog tijeka djelovanja, ako je zemlja ušla u izborno razdoblje bez dogovora o CR/ER i vođena secesionistička politika, tada su mogući sigurnosni incidenti. EUFOR Althea, koji ima koristi od povjerenja i podrške svih aktera u zemlji, trebao bi ostati glavni bedem ako se situacija pretvori u sigurnosnu krizu”, piše u dokumentu EU.
