“Nepokretna imovina koja se smatra vlasništvom subjekata javne vlasti iz člana 2. ovog zakona, koju ti subjekti koriste za obavljanje njihove djelatnosti i funkcionisanje, po sili zakona svojina je tih subjekata”, piše u članu 3 prijedloga Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Ovaj Zakon vlasti Republike Srpske namjeravaju usvojiti po hitnoj proceduri, čime će obavezati institucije RS da i imovinu Bosne Hercegovine, suprotno presudama Ustavnog suda BiH, knjiže na entitet.
“Ovim zakonom reguliše se svojina na nepokretnoj imovini koja služi kao sredstvo vršenja i sprovođenja javne vlasti, a koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Subjekti javne vlasti su Republika Srpska, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge javne službe čiji je osnivač Republika Srpska, odnosno jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: subjekti javne vlasti)”, navedeno je u članovima 1. i 2. predloženog Zakona.
U obrazloženju Zakona navedeno je da je “član 3. Ustava BiH, koji propisuje isključivu nadležnost institucija BiH, isključio regulisanje svojinskih odnosa iz nadležnosti BiH i članom 4. dao nadležnost entitetima da regulišu te odnose”, te da “Republika Srpska nikad nije dala saglasnost da se prošire nadležnosti iz člana 3. Ustava BiH u pogledu svojinskih odnosa”.
“Predložena zakonska rješenja zasnovana su upravo na Ustavu Republike Srpske, i to na Amandmanu XXXII t. 6) i 18) na član 68. Ustava Republike Srpske, te je, koristeći svoje pravo, Republika utvrdila nepokretnu imovinu koja je svojina javne vlasti u izvršenju njene primarne funkcije”, piše u obrazloženju.
Kompletan matgerijal koji se odnosi na ovaj zakon, možete pročitati klikom ovdje.
Milorad Dodik bi u 2024. godini mogao započeti proces secesije Republike Srpske, što bi dovelo do sukoba u Bosni i Hercegovini, navedeno je u Izvještaju američke obavještajne zajednice.
“Lider bosanskih Srba Milorad Dodik poduzima provokativne korake kako bi neutralizirao međunarodni nadzor u Bosni i Hercegovini i osigurao de facto secesiju za svoju Republiku Srpsku. Njegovo djelovanje moglo bi potaknuti vođe Bošnjaka da ojačaju vlastite kapacitete kako bi zaštitili svoje interese, što bi moglo dovesti moguće dovesti do nasilnih sukoba koji bi mogli nadjačati mirovne snage”, navedeno je u dokumentu.
Pojednostavljeno, američki obavještajci procjenjuju da postoji opasnost da Dodik započne otcjepljenje RS, na šta bi odgovorili Bošnjaci, što bi dovelo do teških sukoba u BiH. U tom slučaju međunarodne snage EUFOR-a bi bile nadjačane.
Podsjećamo, predsjednik RS godinama prijeti secesijom Republike Srpske. Za svoju politiku Milorad Dodik reovno dobija podršku ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ovaj izvještaj američke službe načinile su početkom februara.Petnaest dana kasnije, predsjednik RS Milorad Dodik boravio je u Bjelorusiji i Rusiji gdje se susreo sa Putinom. Tokom sastanka, ruski predsjednik je odlikovao Milorada Dodika ordenom Aleksandra Nevskog.
„Potvrđujemo dobre odnose koje Srpska ima i gaji prema ruskoj državi i prema Vama. Ono što mi radimo u sadašnjim okolnostima, odbijamo bilo kakvu mogućnost da se pridružimo sankcijama Zapada prema Rusiji“, rekao je Dodik Putinu na sastanku, istakavši da neće pokleknuti pred sankcijama Zapada i pritiscima da se uvedu sankcije Rusiji, za što RS neće dati svoj glas. Dodik je Putinu rekao da mu u tim pritiscima sa Zapada posebnu podršku daju premijer Mađarske Viktor Orban i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
„Međutim čitavo rukovodstvo Srpske, predsjednik Vlade, predsjednik Narodne skupštine, srpski član Predsjedništva BiH i ja, svi smo dobili sankcije SAD-a i Britanije. Zahvaljujući našim prijateljima u EU-u, Europa nije uvela iste sankcije nama“, rekao je Dodik, vodeći se, kako je rekao, onom narodnom „što vas ne uništi, to vas ojača“.
Visoki predstavnik Christian Schmidt stavio je van snage Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na području Republike Srpske. I to prije nego što je sporni zakon stupio na snagu. Istovremno, Christian Schmidt je nametnuo izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koje se odnose na krivična djela Napad ustavni poredak BiH i Udružavanje teritorijalne cjeline.
“Nedavnim odlukama RS se krši ustavni poredak BiH i Dejtonski sporazum”, kazao je Schmidt u svom obraćaju medijima.
Mandat OHR-a je, rekao je Schmidt, da se to više ne dešava.
“Entitetske skupštine nama nadležnost da derogiraju Ustav BiH i da derogiraju nadležnosti Ustavnog suda BiH. To je jednostavno tako. Ovo je napad na Ustavni sud BiH i pokušaj ugrožavanja pravnog i ustavnog okvira zemlje, uključujući i ključne elemente Dejtona, kao što su odluke OHR-a”, rekao je Schmidt, ponavljajući da će posljedice snositi građani RS.
Prema trenutnim, ali nepotpunim rezultatima CIK-a, Koalicija za Mostar i BH Blok osvojili su najmanje osamnaest gradskih vijećnika koliko je potrebno za siguran izbor gradonačelnika bez HDZ-a BiH. Koaliciji okupljenoj oko SDA pripast će najmanje 12 mandata, dok BH Blok Naše stranke i SDP-a osvaja šest gradskih vijećnika. Ključni mandati, prema nepotpunim rezultatima, mogli bi biti osvojeni u gradskim područjima Jugozapad, Zapad i Jug. Od ukupno sedam vijećničkih mjesta sa područja Jugozapad, BH blok će osvojiti jedan mandat. HDZ će dobiti četiri mandata, a Hrvatska republikanska stranka jedan.
Na gradskom području Zapad, BH blok je, za sada, uspio osvojiti jedan mandat od ukupno četiri koliko daje ta izborna jedinica. Za samo tri glasa BH blok je uspio “preskočiti” treći HDZ-ov mandat. Tako bi, za sada, iz tog područja u Gradsko vijeće Mostara trebala ući dva vijećnika HDZ-a BiH, jedan HRS-a i jedan BH Bloka. To znači da bi BH blok na zapadnoj obali Neretve osvojio dva vijećnička mandata.
Izborna jedinica Jug daje dva gradska vijećnika. Trenutno, HDZ BiH ovaja jedan mandat, dok bi drugi, ukoluko ne bude promjena, trebao pripasti Koaliciji za Mostar. Time bi probosanske stranke osvojile treći mandat.
Kada su u pitanju rezultati sa gradske liste koja daje ukupno trinaest mandata, stanje je, prema rezultatima CIK-a (nije uračunato preko 3000 glasova putem pošte) ovakvo : Koaliciji okupljenoj oko HDZ-a pripada pet mandata, Koaliciji za Mostar četiri, BH Bloku dva, Hrvattskoj republikanskoj stranci jedan i Koaliciji Ostajte ovdje – jedan. Probosanske stranke su, tako, prema nepotpunim rezultatima osvojile šest mandata sa gradske liste i na taj bi način dosegle ukupno devet gradskih vijećnika.
Izborna jedinica Stari grad daje ukupno pet vijećnika. Trenutno, tri mandata pripadaju Koaliciji za Mostar, a BH Bloku pripadaju dva vijećnika. S tih pet vijećnika, probosanske snage bi osvojile ukupno četrnaest vijećnika.
Gradska područja Sjever i Jugoistok daju po dva vijećnika. Koalicija za Mostar je u te dvije izborne jedinice osvojila sva četiri gradska vijećnika, što znači da probosanske snage, prema trenutnim, ali nepotpunim rezultatima CIK-a osvajaju najmanje osamnaest mandata u Gradskom vijeću Mostara. To bi bilo dovoljno da se gradonačelnik Mostara izabere bez glasova HDZ-a BiH.
Podrška Borjani Krišto i njenom sazivu Vijeća ministara Bih je upitna. Ukoliko dvojica državnih zastupnika iz Republike Srpske (Miroslav Vujićić iz SNSD-a i Čedomir Stojanović iz DEMOS-a) ostanu pri danas izrečenim stavovima da neće podržati Nenada Nešića za ministra sigurnosti BiH, onda u Predstavničkom domu PS BiH ne postoje 22 ruke koje garantuju potvrđivanje novog saziva Vijeća ministara BiH.
“Nenada Nešića ne treba podržati za ministarsko mjesto. Upropastio bi to ministarstvo jer je imao loše poteze i kao ministar Puteva Srpske. Predsjednik je upoznat sa našim stavovima, ali sutra imamo sastanak na kojem ćemo se dalje konsultovati”, kazao je danas na konferenciji za medije Miroslav Vujičić poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.
Vujičićeve stavove, kako saznaje Istraga, prati i državni zastupnik Čedomir Stojanović iz DEMOS-a. On je, zapravo, u stalnom sukobu sa Nenadom Nešićem i veća je vjerovatnoća da će on glasati protiv potvrđivanja novog Vijeća ministara BiH. No, ukoliko bi Vujičić i Stojanović bili suzdržani, Vijeće ministara bi bilo potvrđeno. Razlog je način odlučivanja u Predstavničkom domu PS BiH. Da bi, naime, neka odluka bila potvrđena, potrebno je da za nju bude više glasova za nego što je protiv, pod uslovom da postoji entitetska većina. Suzdržani se, u tom slučaju, računaju samo u kvorum. Recimo, Vijeće ministara bi bilo potvrđeno ako bi omjer glasova za i protiv bio, recimo, 21-19, uz dva suzdržana glasa Vujičića i Stojanovića.
Podsjećamo, stranke Trojke, (SDP, NiP i Naša stranka) u Predstavničkom domu PS BiH imaju 10 zastupnika. Ukoliko im se pridoda i glas Aide Baručije iz BHI Fuada Kasumovića, dolazimo do jedanaest ruku. Međutim, u Zeničko-dobojskom kantonu je udrmana većina zbog nesuglasica na relaciji BHI FK – SDP, tako da se ne može očekivati ni bezrezervna podrška Kasumovićeve zastupnice novom sazivu Vijeća ministara BiH. Ranije su, podsjećamo, svoju podršku novoj većini na nivou BiH uskratili NES i ZNG, čime su stranke osmorke sa trinaest glasova, pale na jedanaest (računamo i Aidu Baručiju).
HDZ BiH u Predstavničkom domu PS BiH ima četiri zastupnika. U zbiru sa Trojkom i Aidom Baručijom to je ukupno petnaest zastupnika iz Federacije BiH koji bi mogli podržati novi saziv Vijeća ministara BiH. Entitetska većina postoji.
SNSD sa partnerima iz Republike Srpske (DEMOS i US Nenada Stevandića) ima osam zastupnika u Predstavničkom domu PS BiH. Ukoliko Vujičić i Čedomir Stojanović ostanu dosljedni, broj ruku će pasti na šest. Sa petnaest federalni i šest iz RS-a dolazimo do 21 zastupnika koji do sada nisu javno uskraćivali podršku novom sazivu Vijeća ministara BiH. Podrška 21 zastupnika/ice ne bi bila dovoljna za potvrđivanje novog saziva Vijeća ministara BiH, pod uslovom da svi drugi dođu i glasaju protiv. No, ukoliko jedno od mogućih 21 protiv bude suzdržano, Vijeće ministara BiH će biti imenovano i sa glasovima 21 zastupnika/ice.
Sjednica Predstavničkog doma PS BiH za potvrđivanje Vijeća ministara BiH planirana je za srijedu. No, zbog novonastale situacije, razmatra se prolongiranje za narednu sedmicu.
Vođa Hamasa Ismail Haniya poslao je prije sedam dana pismo ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću u kojem traži pomoć za Palestinu. O ovom pismu ministar Konaković nije izvijestio javnost.
“Operacija (Potop Al-Aqsa) će se nastaviti sve dok ne postigne svoje ciljeve, a svijet mora poslušati potlačene, skinuti masku i prestati pružati podršku ovoj fašističkoj i rasističkoj okupaciji Pozivamo arapske i islamske nacije i sve slobodne ljude u svijetu da poduzmu hitnu akciju i mobiliziraju podršku i solidarnost u svim oblicima kako bi zaštitili čvrsto i historijsko palestinsko pravo. Vrijeme je da pravda pobijedi, da naši ljudi uživaju slobodu i da se mogu vratiti na svoja ognjišta iz kojih su prognani, te da prestanu svi oblici okupacije, naseljavanja i agresije na narode i svetinje”; navedeno je u pismu datiranom 11. oktobra ove godine.
U pismu ministru Konakoviću prvi čovjek Hamasa, čiji su pripadnici 7. oktobra počinili teroristički napad ubivši nekoliko stotina Izraelaca i uzevši taoce koje su, potom, odveli u Pojas Gaze nakon čega je uslijedila izraelska odmazda na civilne ciljeve, objašnjava historijat palestinske borbe.
“Naš palestinski narod oduvijek je težio slobodi, nezavisnosti i povratku, ali od okupacije zemlje Palestine 1948., naš narod se suočio s ozbiljnim kršenjima i napadima od strane cionističkih okupacijskih vođa, njihovih vojnika i doseljenika. Ova kršenja utjecala su na sve aspekte palestinskog života: sistematsko raseljavanje i ubijanje, otmice i zatočeništvo, svakodnevni rasistički i kontinuirani napadi, kršenje svetinja i prava na molitve, krađa i uzurpacija zemlje i imovine, te namjerno usvajanje politike opsade i polaganog ubijanja. U svjetlu uspona cionističke fanatične desnice na vlast u okupacijskoj vladi i njezinog usvajanja strategije “Rješavanja sukoba”, palestinska stvar postala je egzistencijalni izazov, prijeteći njezinoj sadašnjosti i budućnosti, i našim pravima na našu zemlju, našu domovinu i naše svetinje, a prije svega pravo na povratak i samoopredjeljenje. Prema tome; Pokret Hamas je pozvao sve strane da izvrše hitan pritisak kako bi zaustavili ova kršenja koja su premašila sva pravila međunarodnog prava, ponajviše zločin, samu okupaciju i oduzimanje našem narodu prava na samoopredjeljenje i povratak. Međutim, ova fašistička vlast nastavila je sa svojim zločinima nad našim narodom i njegovim svetinjama. Palila je sela, konfiscirala tisuće dunuma palestinske zemlje kako bi izgradila nova naselja i svakodnevno vršila masakre, upadajući u gradove i izbjegličke kampove, rušeći kuće na glavama njihovih stanovnika. Ono što je najteže za naš narod i našu naciju je kontinuirano narušavanje mubarek džamije Al-Aqsa, dopuštajući ekstremnim doseljenicima da je skrnave i svakodnevno u njoj obavljaju svoje “Talmudske molitve”, protjerujući muslimanske vjernike i napadajući ih, podcjenjujući osjećaje miliona muslimana širom svijeta, te razvijaju planove za preuzimanje konačne kontrole nad džamijom i njezinu podjelu, podijele je na prostornoj i vremenskoj osnovi, dok su njihove cipele gazile Časni Kur'an. U dvorištu džamije dovlačene su naše žene i premlaćivani starci, na način koji je neprihvatljiv svakom slobodnom i dostojanstvenom čovjeku, a protivan je svim vrijednostima i običajima, te međunarodnim i humanitarnim zakonima, a koji se odnose na puno pravo muslimana nad džamijom”, navedeno je u pismu Hamasa.
Međunarodna zajednica, navedeno je dalje, nije učinila ništa da stane na kraj izraelskim zločinima.
Europarlamentarac iz Francuske Nicolas Bay prisustvovao je obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske. On je u nedjelju navečer objavio fotografije sa akademije iz Banja Luke, koju su, povodom neustavnog dana RS, organizirale vlasti tog entiteta.
“Republika Srpska predstavlja više od trećine stanovništva i polovinu teritorije Bosne i Hercegovine. Ovaj državni praznik prilika je da se podsjetimo kako se Srbi, kršćani, moraju poštovati i kako se mora braniti njihov identitet”, napisao je na svom Twitter nalogu Europarlamentarac Bay.
Bay je član ekstemne desničkarske partije kojom upravlja Marine Le Pen. U periodu od 2014. do 2017. godine, Bay je bio sekretar krajnje desničarske Nacionalne fronte. U februraru prošle godine stranačke kolege su ga suspendirale zbog sumnje da je političkim protivnicima odavao povjerljive podatke tokom predizborne kampanje.
La République serbe de Bosnie représente plus d’un tiers de la population et la moitié du territoire de la Bosnie-Herzégovine.
Ce jour de fête nationale est l’occasion de rappeler que les Serbes chrétiens de Bosnie doivent être respectés et leur identité défendue. pic.twitter.com/C9V2dWr3En
Europarlamentarac Bay je podsjetio javnost da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u nedjelju odlikovao penzionisanog pukovnika francuske vojske Joacquesa Hogarda i i bivšeg vojnog ljekara iz Francuske Patricka Barriota.
“Čast je što su Francuzi na ovaj način odlikovani u znak zahvalnosti za njihovo zalaganje za srpski narod”, saopćio je Bay.
U novembru prošle godine, ovaj francuski europarlamentarac se našao u centru skandala kada je posjetio Kosovo. On je tada kosovsku vlasu nazvao “produženom rukom albanske mafije i islamske albanske države”. Bay je prilikom posjete Kosovu rekao da je “Prizren evropski grad i bivši grad kraljeva Srbije, okupiran od strane muslimanskih Albanaca”.
U ovoj zemlji Evrope crkve su zamijenjene džamijama. Kosovo je srce srpskog naroda. To je istorijska kolijevka Srbije”, kazao je tada Bay, što je izazvalo reakcije zvaničnika Albanije.
Podsjećamo, tokom neustavnog dana Republike Srpske, predsjednik tog entiteta Milorad Dodik odlikovao je ruskog predsjednika Vladimira Putina. Svečanosti u Banjoj Luci prisustvovali su zvaničnici Crne Gore i Srbije.
Visoki predstavnik Christian Schmidt namjerava izmjenama Ustava Federacije BiH dodatno ojačati HDZ BiH. Portal Klix.ba je, pozivajući se na svoje izvore, objavio da OHR planira “deblokirati Federaciju” tako što će omogućiti da Vlada FBiH bude imenovana bez sva tri potpisa predsjednika i dva potpredsjednika entiteta. Pravo veta, odnosno, pravo blokade imenovanja Vlade FBiH će imati onaj (pot)predsjednik Federacije koji dobije dvotrećinsku podršku prvo u klubu konstitutivnog naroda iz kojeg dolazi u Domu naroda FBiH i dvotrećinsku podršku kluba naroda kojem pripada u kantonu gdje je taj narod najmnogoljudniji.
Šta bi to značilo u praksi?
Prema trenutnim odredbama Ustava Federacije BiH, za imenovanje Vlade FBiH potrebni su potpisi predsjednika i dvoje potpredsjednika Federacije.
“Predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa premijerom ili sa kandidatom za tu funkciju, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana, nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom”, piše u odredbi Ustava FBIH koju Schmidt namjerava promijeniti.
Naime, aktualni potpredsjednik FBiH iz reda Bošnjaka Refik Lendo, koristeći ovu odredbu, ne želi potpisati imenovanje Vlade FBiH u kojoj nema ministara iz SDA. Kako bi obezvrijedio Lendin potpis, u OHR-u su proteklih mjeseci tražili rješenje koje bi, istovremeno, ojačalo HDZ BiH, odnosno (pot)predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda, a oslabilo ulogu (pot)predsjednika iz reda Bošnjaka i Srba. U početku je razmatrana opcija koja je predviđala da se, prilikom imenovanja Vlade FBiH, može zaobići onaj (pot)predsjednik Federacije BiH koji nema dvotrećinsku podršku u klubu naroda kojem pripada (16 delegata u bilo kojem klubu konstitutivnih naroda Doma naroda FBiH). Ovo rješenje, međutim, HDZ BiH nije prihvatio, jer im ono ne garantira opstanak u vlasti nakon izbora 2026. godine. Stoga u OHR-u, prema pisanju portala Klix, namjeravaju dodati još jednu odredbu – osim dvotrećinske podrške u klubu naroda kojem pripada Doma naroda FBiH, (pot)predsjednik Federacije koji ne želi staviti svoj potpis na imenovanje Vlade, morao bi dobiti i podršku 2/3 kluba svog naroda u skupštini kantona u kojem tog naroda ima najviše.
Tako bi, prema izračunu, (pot)predsjednik iz reda hrvatskog naroda za blokadu imenovanja Vlade morao dobiti podršku 16 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH i podršku dvije trećine svih zastupnika Hrvata u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona. (Pot)predsjednik iz reda Bošnjaka bi morao dobiti podršku 16 delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH plus podršku 2/3 Bošnjaka u Skupštini Tuzlanskog kantona koja daje najviše bošnjačkih delegata. Isto bi se odnosilo i na Srbe, s tim da bi (pot)predsjednik iz reda srpskog naroda morao dobiti podršku 16 delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH i podršku dvije trećine izabranih Srba u Skupštini Kantona Sarajevo.
Pretočeno u brojeve to bi, u ovom trenutku značilo da samo HDZ-ova predsjednica Federacije Lidija Bradara može blokirati imenovanje Vlade FBiH. Ako je suditi po potpisima za kandidaturu, samo Lidija Bradara ima podršku 2/3 delegata u klubu naroda iz kojeg dolazi i samo ona, može obezbijediti podršku 2/3 zastupnika Hrvata u Skupšini HNK, gdje stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a). U ovom trenutku je, naime, izabrano ukupno 16 zastupnika Hrvata u Skupštini HNK. Samo jedan Hrvat, DF-ov Zoran Mikulić, ne dolazi iz stranke koja nije član HNS-a. Sam HDZ BiH ima 10 zastupnika, što znači da im treba samo jedna ruka iz drugih stranaka, poput HDZ-a 1990, kako bi ispunili oba preduvjeta za blokiranje imenovanja Vlade FBiH.
Igor Stojanović, recimo, nema podršku 2/3 delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH, dok Refik Lendo nema dvotrećinsku podršku ni u Klubu Bošnjaka niti u Skupštini TK, gdje koalicija koja ga podržava ima 17 od potrebnih 18 zastupnika.
Tako, zahvaljući Schmidtovim amandmanima, dolazimo u situaciju da je jedino HDZ BiH neizbježan prilikom formiranja Vlade Federacije BiH, dok sve druge političke partije igraju nebitnu ulogu.
A sada da vidimo šta to znači kada je u pitanju vrijednost glasa.
U Tuzlanskom kantonu, prema popisu iz 2013. godine, živi 392 hiljade Bošnjaka. Dvije trećine od ovog broja je 262 hiljade.
U Hercegovačko-neretvanskom kantonu živi 118 hiljada Hrvata. Dvije trećine od ovog broja je 79 hiljada.
Dakle, da bi (pot)predsjednik Federacije iz reda Bošnjaka ispunio oba uslova iza njega mora biti najmanje 16 delegata u Klubu Bošnjaka i 2/3 zastupnika Bošnjaka u Skupštini TK. To znači da on, samo u drugom preduslovu, predstavlja 262 hiljade Bošnjaka iz TK, što je više nego cjelokupno hrvatsko biračko tijelo.
Istovremeno, u drugom preduslovu, iza (pot)predsjednika iz reda hrvatskog naroda stoji 79 hiljada Hrvata iz HNK.
Znači, znači, da bi Bošnjak blokirao izbor Vlade FBIH, mora dobiti tri puta veću podršku od Hrvata.
Danas se u Turskoj održava drugi krug predsjedničkih izbora. U utrci su aktuelni predsjednik Recep Tayyip Erdogan i lider šest stranaka opozicije Kemal Kilicdaroglu.
Rijetka istraživanja javnog mnjenja kažu da je Erdogan favorit, piše politicki.ba.
Nakon što je u prvom krugu iznenadio većinu agencija za istraživanje javnog mnjenja pobijedivši svog izazivača, Erdogana danas očekuje pobjeda. Agencija za istraživanje javnog mnjenja Konda predviđa da će on osvojit će 53,2 posto glasova.
Njegov konkurent Kemal Kilicdaroglu dobit će 46,7 posto glasova.
Konda je ove podatke objavila nakon analize intervjua sa 3.607 ljudi. Razgovor je obavljan licem u lice i proveden je u 34 regije Turske. Ova agencija za istraživanje javnog mnjenja, inače, nije pogodila ishod prvog kruga predsjedničkih izbora, održanih 14. maja.
Recep Tayyip Erdogan, rođen 26. februara 1954. je turski političar koji je 12. i aktuelni predsjednik Turske od 2014. Prethodno je bio premijer te drđave od 2003. do 2014. i gradonačelnik Istanbula od 1994. do 1998. godine. Osnovao je Stranku pravde i razvoja (AKP) 2001. godine i vodio je do 2014. godine, kada je morao podnijeti ostavku nakon izbora za predsjednika. Kasnije se vratio na čelo AKP-a 2017. nakon ustavnog referenduma te godine. Dolazeći iz islamističke političke pozadine i koji se opisuje kao konzervativni demokrata, promovirao je socijalno konzervativnu i populističku politiku tokom svoje administracije. Erdoganov politički savez osvojio je parlamentarnu većinu 2023. godine, ali on nije uspio pobijediti u potpunosti uprkos tome što je vodio u prvom krugu predsjedničkih izbora.
Kemal Kilicdaroglu, rođen je 17. decembra 1948. godine i po zanimanju je ekonomista. Lider je Republikanske narodne partije (CHP) i vođa glavne opozicione stranke u Turskoj od 2010. Bio je poslanik u drugom izbornom okrugu u Istanbulu od 2002. do 2015. i kao poslanik u drugom izbornom okrugu u Izmiru od 7. juna 2015. godine.
Prije nego što je ušao u politiku, Kilicdaroglu je bio državni službenik i bio je generalni direktor Zavoda za socijalno osiguranje od 1992. do 1996. i ponovo od 1997. do 1999. godine. Izabran je u parlament na općim izborima 2002. i postao je vođa parlamentarne grupe CHP-a. Na lokalnim izborima 2009. bio je nominiran kao kandidat CHP-a za gradonačelnika Istanbula, ali je izgubio od AKP-a. Za zamjenika predsjednika Socijalističke internacionale izabran je u augustu 2012.
Nakon što je Deniz Baykal podnio ostavku na mjesto lidera stranke 2010. godine, Kilicdaroglu je najavio svoju kandidaturu i jednoglasno je izabran za lidera CHP-a. Smatralo se da je vjerovatno da će modernizirati CHP. Iako je CHP doživio naknadni porast svog udjela u glasovanju, nikako mu nije polazilo za rukom da svrgne vladajuću AKP. Kao lider glavne opozicione partije, Kolicdarogluova strategija je bila da izgradi velike koalicije sa drugim strankama, što je kulminiralo u formiranje Nacionalnog saveza i kasnije pobjede CHP-a na lokalnim izborima 2019. On je zajednički kandidat CHP-a i Nation Alliancea za turske predsjedničke izbore 2023. godine.
Erdogan je u prvom krugu izbora dobio 49,52 posto glasova dok je Kilicdarogluu pripalo 44,88 posto.
Mandat predsjednika Republike Turske traje pet godina.
“Uspješni medijski magnat”. Tako je, u svom uvodu za intervju, HDZ-u bliski novinar Zoran Krešić opisao Fahrudina Radončića, lidera Saveza za bolju budućnost BiH koji je, prvi put, otvoreno, podržao stavove Dragana Čovića u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH.
“Moramo biti realni i učiniti sve da se i četvrti put ne dogodi ta situacija jer bi to značilo da punih 16 godina Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH”, kazao je Radončić, govoreći za Večernji list o izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Radončić je, potom, kazao da je Željko Komšić “projekt SDA”, ističući da “za dvanaest godina svog mandata nije doveo nijednog stranog investitora, nije susreo nijednog ozbiljnog svjetskog državnika, nije utjecao na harmoniziranje međunarodnih odnosa”.
Mediji i intelektualci miniraju sporazum
Predsjednik SBB-a je za “radikalizaciju odnosa između Bošnjaka i Hrvata” optužio SDA, a intelektualce iz Sarajeva je optužio da su “minirale dogovor”.
“U sarajevskoj javnosti i najvećem dijelu režimskih medija koji su pod kontrolom preko marketinga su slikovito rečeno posijane mine gospodinu Izetbegoviću iza leđa pa on navodno nema kud nazad s ustupcima. Time se hoće stvoriti dojam da intelektualci, nevladine organizacije, mediji, doslovno svi traže da on ne popusti. To je logika gospodina Izetbegovića. Ali tu situaciju izazvao je sam SDA tako je što je svojim političkim izjavama radikalizirala hrvatsko-bošnjačke odnose”, kazao je Radončić.
Konaković je u pravo oko Doma naroda FBiH
On je pohvalio i prijedlog lidera Naroda i Pravde Elmedina Konakovića koji se odnosio na “reduciranje” ovlasti Doma naroda.
“Gospodin Konaković je ponudio razmišljanje koje apsolutno ima mjesta. Zašto bismo od Doma naroda, gdje Hrvati imaju snažan nacionalni ključ kako bi zaštitili svoje legitimne interese, pravili Vijeće naroda kao u RS-u gdje su Hrvati i Bošnjaci nacionalna manjina. Bolje je inzistirati da Vijeće naroda dobije snažniju ulogu i tako jačamo poziciju Bošnjaka i Hrvata u RS-u. To je predstavljeno kao izdaja, što je poznata propaganda”, kazao je Radončić, govoreći o reduciranju ovlasti Doma naroda FBiH, preko kojeg HDZ B IH decenijama blokira Federaciju BiH.
“Je li točno”, upitat će Zoran Krešić, “da je ponuđenim i uglavnom usuglašenim rješenjima praktično provedene sve presude Europskog suda za ljudska prava od Sejdić-Finci, Zornić, Šlaku, Pilav, Pudarić, ali i Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić?”
Radončić će, pak, reći da “prema njegovom dojmu, ali i mišljenju naših ekspertnih timova, to zaista jest tako”. No, ni Radončić ni ni novinar Krešić nisu razjasnili kako su riješene presude Pilav i Pudarić, ako Srbi iz Federacije i Bošnjaci iz RS-a, prema ponuđenom elektorskom modelu, opet ne bi imali pravo da budu birani za člana Predsjedništva BiH.
Ovim istupom, lider SBB-a je, faktički, podržao sve stavove HDZ-a BiH u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH. No, nije samo Izborni zakon strateško pitanje oko kojeg su Radončić i Konaković bili uz HDZ BiH i Dragana Čovića.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
Erdogan je u prvom krugu izbora dobio 49,52 posto glasova dok je Kilicdarogluu pripalo 44,88 posto.
