Smanjenje kapaciteta Oružanih snaga BiH. To je ono što je posljednjih tridesetak dana zagovarao Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH.
Sattler se, prema informacijama Istrage, sastajao sa nekoliko zvaničnika iz Ministarstva odbrane, Oružanih snaga BiH i političkih partija sa sjedištem u Sarajevu.
“Na svim sastancima je postavio pitanje – smanjenje kapaciteta Oružanih snaga BiH”, kaže jedan od izvora Istrage.
Prilikom sastanka sa komandantom Oružanih snaga Senadom Mašovićem, ambasador Sattler je, prema informacijama Istrage, pitao “koliko je optimalan broj pripadnika Oružanih snaga BiH”. Johann Sattler je 9. novembra ove godine imao sastanak i sa ministrom odbrane BiH Sifetom Podžićem, gdje je, također, bilo govora o kapacitetima Oružanih snaga BiH.
“Ambasador Sattler je kazao da je formiranje Oružanih snaga BiH bio značajan korak ka jačanju stabilnosti i povjerenja u zemlji, te je pozvao na prestanak retorike podjela”, saopćeno je nakon sastanka sa ministrom odbrane BiH.
Drugi detalji nisu saopćeni. Ali i na tom je sastanku šef Delegacije EU govorio o “eventualnom smanjenju broja pripadnika Oružanih snaga BiH”. Ova Sattlerova ideja je, zapravo, pokušaj smirivanja Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH iz RS-a čija je stranka SNSD pokrenula inicijativu za ukidanje Oružanih snaga BiH, odnosno formiranja vojske Republike Srpske. Smanjenje kapaciteta Oružanih snaga BiH Johann Sattler vidi kao način dolaska do “kompromisa”.
“Znači, ako ja nešto dobijem, svi ostali su na gubitku. I obratno. Takav jedan mentalitet gubi iz vida obične građane i mislim da je to, nažalost, ono s čime smo suočeni i to definitivno treba mijenjati. Za kompromis uvijek trebaju dvije strane, da ne kažem više strana u BiH. Jednostrano djelovanje nikada nije dobro rješenje, pogotovo u BiH, tako da zaista morate težiti rješenjima”, kazao Johann Sattler, govoreći za Federalnu televiziju o posljednjoj krizi u BiH izazvanoj Dodikovom inicijativom za ukidanje Oružanih snaga BiH.
Govoreći o eventualnim sankcijama EU za Dodika, Sattler je kazao “da još uvijek ima vremena da se dođe do kompromisa“.
A za Satlera bi kompromis, barem kada su u pitanju Oružane snage, bilo smanjenje broja pripadnika Oružanih snaga BiH. Sličnu ideju, već smo objavljivali, imao je i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je prošle sedmice o tome informisao i Dereka Cholleta, višeg savjetnika američkog državnog sekretara Antony Blinkena.
“Naravno da ćemo mi povući saglasnost, ali smo isto tako rekli da nismo protiv toga da se dogovorimo da se smanji i prepolovi sastav Oružanih snaga, što je bilo predviđeno ranije, a bošnjačka struktura to nije htjela i da se smanje troškovi održavanja te vojske”, potvrdio je Dodik informacije portala Istraga.ba.
U smanjenju kapaciteta Oružanih snaga BiH, ambasador Sattler vidi šansu za smitivanje tenzija u BiH. No, kako saznajemo, drugi međunarodni zvaničnici u BiH protive se ovoj ideju šefa Delegacije EU koju podržava i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Javni servis BHRT i sarajevska televizija N1 u nedjelju su ujutro Bosnu i Hercegovinu nazvali “državnom zajednicom dva entiteta”. Podsjećajući na godišnjicu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, BRHT i N1 su objavili tekst koji čiji je stvarni autor Srpska novinska agencija SRNA koja je u vlasništvu Vlade Republike Srpske.
“Danas se navršilo 26 godina od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak. Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa”, glasila je vijest novinske agencije SRNA koja je objavljena na portalu BHRT-a i u programu N1 televizije.
Ovo nije prvi put da BHRT u svom programu objavljuje kontroverzne stavove. U junu ove godine, BHRT je Armiju RBiH nazvao “takozvanom”. Naime, izvještavajući o prvostepenoj presudi Suda Bosne i Hercegovine Senadu Džananoviću i Edinu Gadži zbog ratnih zločina u sarajevskom naselju Alipašino Polje, voditeljica informativne emisije Vijesti na Javnom servisu BHRT pročitala je, također, vijest novinske agencije SRNA u kojoj je ARBiH je nazvana “takozvanom”.
U spetembru ove godine, BHRT je prekinuo živi prijenos govore predjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića pred Generalnom skupštinom UN-a.
Pogledajte kako je Javni servis BHRT prekinuo prijenos govora predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na Generalnoj skupštini UN-a kada je počeo govoriti o izmjenama izbornog zakonodavstva pic.twitter.com/3NhioqJJL1
“Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu.Pored toga, kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samo-opredjeljenja, sa konačnim ciljem disolucije ili raspada Bosne i Hercegovine i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama. Ovo potiče nejednakost u ljudskim pravima, potpuno devalvirajući i zanemarujući odredbe Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima”, konstatovao je Komšić prije nego je prekinut direktan prijenos njegovog govora.
Angelina Eichhorst, direktorica za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) jedna je od najvećih protivnica uvođenja evropskih sankcija predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, saznaje Istraga iz više diplomatskih izvora.
Isti izvoru su nam, podsjećamo, još 15. novembra potvrdili da se Mađarska protivi uvođenju sankcija Miloradu Dodiku, te da su, osim Njemačke, zagovornici kažnjavanja člana Predsjedništva BiH iz RS-a, još i zemlje Beneluxa i Češka Republika. Sve je ovo kasnije potvrdio i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto koji je kazao da “sankcije nisu alat broj jedan, jer sve dosadašnje sankcije koje je uvodila Evropska unija nisu postigle rezultate”.
S obzirom na relacije mađarskog premijera Viktora Orbana i Milorada Dodika, ovakav stav ministra Szijjarta je potpuno očekivan. No, da vidimo ko još podržava stav da je “rano za sankcije”.
Prema informacijama Istrage, osim Mađarske uvođenju sankcija Miloradu Dodiku otvoreno se protive Francuska, Slovenija i Evropska služba za vanjske poslove u kojoj bitnu ulogu ima nizozemska diplomatkinja Angelina Eichhorst. Direktorica za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) je dugogodišnja prijateljica predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović, koju je u oktobru 2019. godine primila u službenu posjetu u Briselu.
Da se Angelina Eichhorst protivi sankcijama dalo se naslutiti i krajem oktobra ove godine, kada je bila u službenoj posjeti Sarajevu i kada je, na konferenciji za medije, “slučajno” nosila papir na kojem je pisalo da nije vrijeme za sankcije.
“Ono što mi trebamo danas je dijalog među političkim liderima. Trebamo čistu strategiju koje konkretne rezultate sankcije mogu postići u ovoj fazi. Smatramo da još uvijek nije vrijeme da govorimo o sankcijama, fokus treba biti u nastavku dijaloga političkih subjekata u BiH”, pisalo je na dokumentu koji je Eichhorst držala tokom konferencije za medije u Sarajevu.
U istom dokumentu je posalo da sankcije moraju biti donesene jednoglasno. Ali konsenzus, očito, ne postoji. Mađarska je, rekosmo, već jasno iznijela stav da se protivi uvođenju sankcija Moloradu Dodiku. Isti stav, prema informacijama Istrage, ima i slovenački ministar vanjskih poslova Anže Logar, inače kadar stranke slovenačkog premijera Janeza Janše. Početkom novembra Janša je primio Milorada Dodika u Ljubljani gdje je imao “sadržajan razgovor”.
“Teritorijalni integritet i poštovanje postojećeg ustavnog poretka, vodeći računa o istim pravilima za sve, temelj za suživot njenih naroda i rješavanje trenutnih dilema. Budućnost u punom suverenitetu BiH i članstvu u EU“, objavio je Janša na Twitteru nakon susreta sa Dodikom.
“Ista pravila za sve” je formulacija koju, govoreći u kontektu Bosne i Hercegovine, nerijetko koriste ruske diplomate. Sličnu formulaciju je i sredinom novembra upotrijebio i komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi koji je, tokom rasprave o sankcijama Miloradu Dodiku, kazao da u Bosni i Hercegovini treba “fer predstavljati sve strane”. Slične izjave, glede sankcija, dao je i visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell.
“Kriza je ozbiljna i jako smo zabrinuti. Umjesto da se neizborna godina iskoristi za reforme, neki politički lideri odlučili su se za secesiju i oštru nacionalističku retoriku. To mora prestati”, poručio je 15. novembra Josep Borrell.
Dakle, većina zvaničnika Evropske komisije ne zagovara uvođenje sankcija protiv Milorada Dodika, koje je predložio njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maaas. Osim njih, kako saznajemo, čvrsto protiv sankcija su vlade Francuske, Mađarske i Slovenije. Svoj stav, za sada, nisu iznijeli zvaničnici Kipra, Grčke, Austrije, Irske, Portugala, Poljske, Malte i Slovačke. Izvori Istrage iz Brisela očekuju da će nabrojane članice EU biti protiv sankcija. Bez stava su i baltičke države Litvanija, Latvija i Estonija, ali s obzirom na njihove stavove prema proruskim režimima, za očekivati je da ove države podrže odluku o uvođenju sankcija. Sankcije, za sada, otvoreno zagovaraju zemlje Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg), Češka Republika i Njemačka. Vjerovatno će im se pridružiti i nordijske zemlje – Švedska, Danska i Finska.
Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je u četvrtak na sastanku u Sarajevu da se taj entitet povlači iz daljnih pregovora o definisanju seta zakona iz oblasti energetike kojim bi se, na nivou Bosne i Hercegovine, trebalo riješiti pitanje gasa, saznaje Istraga.
Sastanak u Sarajevu organizirala je Evropska energetska zajednica, a osim predsjednika EEZ-a Janeza Kopača, sastanku su prisustvovali entitetski ministri Petar Đokić, Nermin Džindić, te državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.
“Đokić je rekao da RS ne može dalje učestvovati u razgovorima u vezi sa ovim pitanjima”, kazao je sagovornik Istrage koji je prisustvovao ovom sastanku.
Istraga.ba je u četvrtak popodne kontaktirala i direktora Sekretarijata Energetske zajednice Janeza Kopača.
“Sastanak je bio korektan. Razgovaralo se i o trenutnoj političkoj situaciji”, kratko nam je kazao Kopač, kojem krajem novembra ističe mandat i kojeg će na poziciji direktora Sekretarijata naslijediti Poljak Artur Larkowski.
No, drugi izvori Istrage kažu da Kopač pokušava “ublažiti” stavove predstavnika Republike Srpske koji su doslovno kazali da se povlače iz svih pregovora.
Podsjećamo, Evropska energetska zajednica je Bosni i Hercegovini, zbog neusvajanja propisa na državnom nivou kojim se regulišu pitanja plina, električne energije te nafte i naftinih derivata krajem prošle godine uvela sankcije. Međunarodna zajednica traži, pored ostalog, od BiH usvajanje Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije u BiH. Tim zakonom se definiše i uvodi državni regulator za gas, te se uspostava jedinstveno tržišta i gasa i električne energije.
“Federacija traži da na identičan način bude riješeno pitanje i gasa i električne energije, dok RS želi uvesti samo protokolarnu funkciju eventualnom regulatoru”, kazao je sagovornik Istrage uključen u ove pregovore.
No, nakon što su vladajuće političke partije iz RS-a pokrenule pitanje “vraćanja” nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta, resorni ministar Petar Đokić je u četvrtak izvijestio svoje kolege da se Republika Srpska povlači iz pregovora o zakonima koji će regulisati energetska pitanja. To znači da će i dalje Bosna i Hercegovina ostati pod sankcijama, što će direktno spriječiti i strana ulaganja u oblasti energetike.Najveći problem će biti pitanje snabdijevanja plinom. Bez usvajanja zakona na nivou BiH tržište u BiH neće biti “slobodno” tako da će i dalje glavni izvor snabdijevanja prirodnim gasom biti iz ruskih izvora.
Nekadašnji bliski suradnik Richarda Holbrookea i aktivni sudionik administracije Billa Clintona Derek Chollet ima respektabilnu karijeru u State Departmentu, Bijeloj kući i Pentagonu. Nakon 20 godina ponovo je u našoj zemlji i ne krije da su razlog njegova boravka prijetnje miru i ugrožavanje Daytona, ali i vrlo energično kaže da je njegova zemlja riješena da sačuva stabilnost Bosne i Hercegovine.
”Prije 26 godina niko nije vjerovao da je mirovni sporazum moguć, a BiH od Daytona živi mir”, ističe na samom početku našeg razgovora, napominjući koliko je dužnosnika SAD-a u BiH dolazilo još tokom rata tragajući za rješenjima. Podsjećam da je među njima bio i današnji predsjednik SAD-a Joseph Biden, koji je tog aprila 1993. godine posjetio i razrušenu zgradu Oslobođenja, sastao se sa brojnim dužnosnicima BiH i naravno osvanuo na naslovnici našeg lista.
BIH U SRCU
– Vaš komentar za predsjednika Bidena, tada je bio senator, na prvoj stranici ratnog Oslobođenja pomaže da ilustrujemo suštinu američkog prisustva u Bosni i Hercegovini koje traje 30 godina. I predsjednik SAD-a i mi ostali smo fokusirani na pitanja u BiH. Predsjednik Biden je bio jedan od zagovornika u SAD-u za jaču intervenciju, liderstvo po pitanjima koja su se ticala BiH u ratu. Bio je jedan od predvodnika Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegove provedbe.
Nakon što je bio senator i potpredsjednik SAD-a, sada je predsjednik, a državni sekretar Blinken, moj šef, također je neko ko je službovao u Clintonovoj administraciji kao visoki savjetnik za Evropu u Bijeloj kući, poslije Daytona a za vrijeme kosovskog rata. Dakle, on je stručnjak za Balkan, neko ko prati pitanja u ovom regionu jako pažljivo. I zato kažem: mnogi zvaničnici u američkoj vladi sada su zaista duboko uključeni u pitanja vezana za BiH, posebno u Daytonu. Znate da sam dugo bio savjetnik i suradnik ambasadora Holbrookea i posljednji put sam ovdje bio prije 20 godina s njim. Hoću reći da mnogi visoki američki zvaničnici imaju iskustva ovdje, nose BiH u srcu i odlučni su da urade šta god mogu da pomognu građanima Bosne i Hercegovine da osiguraju svoju kvalitetniju budućnost. BiH jeste mala zemlja, ali ona ima veliko mjesto u razmišljanjima brojnih američkih dužnosnika.
PA, ŠTA JE ONDA BIH SAD-U?
– Naša uloga je opečaćena postizanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma prije 26 godina, a zatim i sa više od dvije milijarde dolara pomoći koje su SAD osigurale u proteklom periodu. Bilo je tu i američkih vojnika koji su službovali prije 20 godina u sklopu EUFOR-a, snaga za implementaciju mira, ali SAD-u je također Bosna i Hercegovina važna i zato što je u strateškom dijelu svijeta. Bosna i Hercegovina predstavlja i potencijal koji ona može da pokaže, da se građani mogu objediniti i imati jedinstvenu multietničku inkluzivnu demokratiju. To može biti primjer za ostatak svijeta.
O ČEMU RAZGOVARATE S DOMAĆIM ZVANIČNICIMA? ŠTA IM SAVJETUJETE?
– Svrha tih sastanaka je da jasno kažem da SAD duboko brinu za situaciju ovdje, da pažljivo posmatramo, da smo razočarani i zabrinuti smjerom kojim stvari idu i da je na liderima da vode, da idu izvan svojih uskih interesa, pojedinačnih potreba radi boljitka svih u ovoj zemlji. Pokušavamo ohrabriti ljude ovdje da šire gledaju na to šta je u interesu BiH i da shvate da ovdje postoji ogroman potencijal.
NATO I EU
Nažalost, mnogi talenti napuštaju ovu zemlju, kažu da glasaju tako što odlaze pješice iz BiH tamo gdje smatraju da njihova budućnost može biti bolja. Neko mi je kazao da je lakše otići iz BiH, nego ostati ovdje i uspjeti. Ja mislim da lideri moraju sebi postaviti ta teška pitanja – zašto toliko mladih ljudi odlazi i kako je to u zajedničkom interesu ove zemlje. To je poruka koju ja šaljem, ali istovremeno pokušavam da prenesem u ime SAD-a našu podršku i želju da BiH uspije. Vjerujemo da BiH može imati pozitivnu budućnost. Ljudi treba da pamte dobro, prije 26 godina svi su mislili da mir neće potrajati, da će se za godinu svi vratiti u rat, a nije bilo tako i to je dobro. Jasno je da bi se svi koji su bili uključeni u Daytonu i toliko marljivo radili da bi se postigao ovaj mir, složili da to nije mir kojem smo se nadali. Da ima šanse da se popravi. Mi se i dalje nadamo da se stvari mogu poboljšati, ali ne želimo da se pogoršaju.
VAŠA ZEMLJA VEĆ GODINAMA PODRŽAVA EU RJEŠENJA ZA BALKAN, A POSTALO JE BJELODANO DA EU NEMA RJEŠENJA NI ZA SVOJE DESNIČARE: IMAJU LI SAD I EU SADA ZAJEDNIČKI PLAN?
– Ja sam bio iznenađen kada sam shvatio da mnoge ključne evropske zemlje vide situaciju ovdje slično kao i SAD i jednako smo zabrinuti pravcem u kojem stvari idu. Odlučni smo da radimo zajedno koliko god možemo, da podržimo BiH da nađe put naprijed. Ja odavde putujem za Bruxelles, gdje ću se sastati sa zvaničnicima iz EU, da razgovaramo o tome šta sam vidio i čuo ovdje i o načinima kako možemo raditi zajedno. Znam da je BiH važno pitanje za mnoge evropske lidere. Državni sekretar Blinken je razgovarao sa kolegama o situaciji ovdje, kao što sam i ja pred svoju posjetu slušao od evropskih kolega kako se nadaju napretku kojeg možemo postići, ali i koliko su zabrinuti. Mi vjerujemo da BiH treba biti na euroatlantskom putu i da je njena budućnost najbolja ako je usidrena unutar evropskih institucija. Naravno, nije na SAD-u da odluče o sudbini BiH, da li će ići u EU ili NATO, ali smatramo da su vrata ovih institucija otvorena i da je u interesu BiH, ako može postići reforme, da uđe u te institucije.
ZAŠTO SE POTISKUJE NATO? JE LI TO USTUPAK VUČIĆU?
– SAD-u je stalo do NATO-a. Vjerujemo da vrata NATO-a trebaju biti otvorena BiH. Postoje mnoge važne odluke koje se moraju donijeti unutar BiH kada je riječ o reformama i neophodnim koracima da bi se mogla pridružiti NATO-u. U Bruxellesu ću se sastati i sa kolegama iz NATO-a. NATO je izrazio dobrodošlicu Crnoj Gori, a mi smatramo da je euroatlantski put pravi put za BiH i odlučni smo da radimo sve što možemo da BiH ostane na tom putu. Građani BiH će da odluče da li će zemlja ući u NATO, jer niko van BiH neće odlučiti o tome.
ZA MIRNU BOSNU NEOPHODAN JE MIRAN REGION, NO SRBIJA I HRVATSKA SE AKTIVNO BAVE BIH, CRNA GORA BIJE SVOJE BITKE, KOSOVO ČEKA RASPLET, A MAKEDONIJA JE IZIGRANA. RUSIJA ZADOVOLJNO TRLJA RUKE, KINA JAČA UTJECAJ, A TURSKA NUDI SVOJU MEDIJACIJU. U SVIJETU U KOME AUTOKRATE SLAVE, A ODNOS PREMA MIGRANTIMA ZORNO SLIKA STEPEN POŠTIVANJA LJUDSKIH PRAVA, MOŽEMO LI GOVORITI O DEMOKRATSKOJ BUDUĆNOSTI?
– Postoje izazovi u cijelom regionu, nema sumnje. Korupcija, sloboda medija, oblasti vladavine zakona, migracije, odliv mozgova, Covid situacija koja je poprilično loša… Ono što se dešava u BiH nije nešto što je izolirano. To je dio šireg, regionalnog problema. Zato pokušavamo da rješavamo regionalna pitanja u širem kontekstu.
BEZ ILUZIJA
Vi ste spomenuli situaciju u Sjevernoj Makedoniji. SAD podržavaju put za Sjevernu Makedoniju i Albaniju ka EU. Sad smo imali izbore i u Bugarskoj. Postoji prilika da se možda postigne neki napredak, a mi ćemo raditi da to podržimo. Mi nismo unutar EU, ali možemo nešto reći onima koji rade na tome. Vidimo šansu u većim regionalnim ekonomskim integracijama. Postoje razni planovi, postoji potencijal na Zapadnom Balkanu za ekonomski rast i razvoj, za dalju modernizaciju. SAD mogu zajedno sa evropskim partnerima pomoći da region realizira taj potencijal. Ali, moramo jasno kazati koji su pravi izazovi. Biće teško građanima ovog regiona da ostvare razvoj ako korupcija ostane toliko sveprisutna, ako nemaju povjerenja u vladavinu zakona, u izborne rezultate.Ako postoje problemi slobodnih medija. Mi smo jako fokusirani na rješavanja ovih problema u cijelom regionu i ostajemo posvećeni ovom dijelu svijeta, imamo iskustva ovdje, znamo i želimo pomake, a odlučni smo da koristimo i vrijeme i energiju i sve što možemo da pomognemo. Mi nemamo iluzija, jasno nam je kako su teški izazovi s kojima se suočavamo, ali moramo se i podsjećati da postoje mnogi trenuci odnosa između SAD-a i BiH kada su mnogi sumnjali, a ispostavilo se da smo uspjeli. Richardu Holbrookeu su govorili da ne treba ni pregovarati o miru zato što nije moguć, ali on je dokazao da su ti kritičari griješili. Ja znam da problemi danas postoje, korupcija, nefunkcionalnosti političkog sistema, nemogućnosti da lideri donose odluke za dobrobit svih građana, ali moramo se nastaviti nadati da uz dodatna nastojanja, ohrabrenje i ulaganje dodatne energije možemo postići kvalitetne iskorake.
KOJIM REDOSLIJEDOM? KAKO?
– Mnogi koraci koje tražimo ovdje važe za cijeli region. Najurgentnije za BiH bi bila izborna reforma, da osiguramo da izbore naredne godine, koji su rekao bih posebno važni, možemo smatrati slobodnim i pravičnim. Ja znam da se mnogo teških razgovora vodilo u proteklim mjesecima o izbornim reformama i mi ćemo to nastaviti raditi i narednih mjeseci. Borba protiv korupcije i svih aspekata korupcije u politici, poteškoće da se pošteno posluje također nas brinu u BiH, ali i regionu.
Očigledno je važno i rješavanje problema Covida, SAD nastoje da urade sve što možemo da pomognemo zemljama širom svijeta, i ovom regionu, da se bore sa Covidom. To su ta top tri pitanja, ali kao što sam rekao, ako ih riješimo, ako napravimo značajne pomake, onda bi to moglo stvoriti mogućnost za budućnost BiH, za mlade ljude kojih toliko puno odlazi iz zemlje, da imaju poticaj da ostanu i pomognu, da doprinesu da ova zemlja bude bolje mjesto za sve. Sreo sam mlade lidere koji su odlučili da ostanu, da se bore za ovu zemlju. Mi želimo da ih je što više i uradit ćemo sve što je u našoj moći da ih podržimo.
U.S. Secretary of State Antony Blinken gives remarks during a 9/11 commemoration event to mark the 20th anniversary of the September 11, 2001 attacks, at the State Department in Washington, U.S., September 10, 2021. REUTERS/Evelyn Hockstein/Pool
“Kao svjedok potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, Sjedinjene Države ponavljaju da će potezi jednostranog povlačenje iz institucija na državnom nivou ili bilo kojeg drugog pokušaja destabilizacije Dejtonskog sporazuma biti suočeni s odgovarajućim mjerama, uključujući i razmatranje sankcija”, napisao je u pismu članovima Predsjedništva BiH američki državni sekretar Antony Blinken.
Koraci ka podrivanju institucija BiH, piše Blinken u pismu koje je u posjedu Istrage i Oslobođenja, ugrozili bi ne samo evropsku perspektivu BiH, već i stabilnost i garancije neophodna za gospodarski oporavak i strana ulaganja.
Američki državni sekretar pozvao je sve strane na dijalog, te se dotakao i izmjena Izbornog zakona BiH.
“To zahtijeva povratak za sto, sudjelovanje u donošenju odluka i predanost izgradnji konsenzusa potrebnog za pomak ove zemlje naprijed. Stabilnost i prosperitet prijedloga zakona zahtijevaju suradnju sva tri konstitutivna naroda, te Republike Srpske i entiteta Federacije, kako bi se postigla jednaka prava za sve građane”, napisao je Blinken.
Ne možemo dopustiti, napisao je Blinken, da još jedan izborni ciklus prođe bez unapređenja integriteta izbora koji osiguravaju da se svi glasovi broje.
“Izborni zakon i ograničene ustavne reforme također su od ključne važnosti za rješavanje problema diskriminacije i ispunjavanje evropskih standarda”, piše u pismu koje je danas dostavljeno članovima Predsjedništva BiH.
Antony Blinken podsjeća i na pismo koje je Željku Komšiću, Šefiku Džaferoviću i Miloradu Dodiku poslao u martu ove godine, navodeći da je pisao u “duhu dubokog partnerstva” koje dijele SAD i BiH.
“Od tada se u vašoj zemlji razvila politička kriza koja prijeti regionalnoj stabilnosti. Želio bih ponovo istaći našu stalnu zabrinutost zbog puta kojim je krenula vaša zemlje, kao i nepokolebljivu opredijeljenost SAD-a da podrži suverenitet i teritorijalni integritet BiH kao jedne države, sa dva entiteta i Distriktom Brčko”, napisao je Blinken.
On je pozvao članove Predsjedništtva BiH na predanost za deeskalaciju trenutne političke krize, te ponovnom uključivanju s međunarodnim partnerima u program zdravorazumskih ekonomskih, izbornih, ograničenih ustavnih reformi i reformi vladavine prava od vitalnog značaja.
Njemačka, Nizozemska, Luksemburg, Belgija i Češka. To je pet članica Evropske unije koje su jasno zagovarale uvođenje sankcija Miloradu Dodiku. Glavni oponent, tvrde izvori Istrage iz Brisela, bila je Mađarska. Ostale države nisu imale jasan stav u vezi sa ovim pitanjem.
“Evropska unije mora nešto uraditi do kraja ove godine”, kazao je tokom rasprave na Vijeću za vanjske poslove EU njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, koji je već ranije, u intervjuu za politicki.ba najavljivao sankcije predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.
Međutim, ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto kazao je da “treba razgovarati s Dodikom te da on sve radi u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom”. Nakon toga je ponovo reagirao njemački ministar Maas koji je prekinuo izlaganje mađarskog zvaničnika.
U ime zemalja Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg) govorio je predstavnik Belgije i na osnovu tog izlaganja moglo se zaključiti da ove tri članice EU podržavaju prijedog Njemačke za uvođenje sankcija Miloradu Dodiku.
Na sastanku je govorio i komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi koji je kazao da u Bosni i Hercegovini treba “fer predstavljati sve strane”, što je najbiže formulacijama koje nerijetko koriste ruske diplomate. Varhelyi je izvijestio ministre vanjskih poslova zemalja članica EU da će uskoro u putovati u BiH kako bi se još jednom uvjerio u pravo stanje “na terenu”. Komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje, prema informacijama Istrage, u BiH bi trebao doputovati 24. novembra.
Visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell je kazao da “EU zahtijeva da se politički lideri vrate dijalogu, da državne institucije počnu raditi i da se posvete reformama”.
“Rasprava o BiH bila je visoko na našoj agendi i o tome smo detaljno razgovarali. Kriza je ozbiljna i jako smo zabrinuti. Umjesto da se neizborna godina iskoristi za reforme, neki politički lideri odlučili su se za secesiju i oštru nacionalističku retoriku. To mora prestati”, poručio je Borrell.
Međutim, ni on, kao i većina zvaničnika EU nije govorio o sankcijama Miloradu Dodiku na čije je usvajanje pozvao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. On je, naime, i tokom sjednice FAC-a, ali i prije početka samog sastanka poručio je da “u Evropskoj uniji treba razgovarati o tome da li su sankcije mogućnost da se zaustave negativni politički tokovi u Bosni i Hercegovini”.
“Nikada nije bilo ovako dramatična situacija kao u ovom trenutku. Zovu me ljudi iz Bosne i pitaju me hoće li biti rata i treba li zbog toga emigrirati”, kazao je u intervjuu za bečki list Die Presse bivši visoki predstavnik Valentin Iznko.
Postoje kritike, konstatirali su novinari Die Pressa, da je Inzkovo nametanje izmjena Krivičnog zakona BiH kojim se kriminalizira negiranje genocida prouzrokovalo blokade u BiH.
“Nažalost, to je bilo za očekivati. Međutim, bilo je blokada prije mog mandata. Otprilike u vrijeme mog prethodnika Miroslava Lajčáka. On je 2008. godine donio je zakon protiv blokada, ali je sve to oslabljeno jer je u to vrijeme bila i kriza na Kosovu. No, istina je: ova kriza je vjerojatno najgora do sada”, rekao je Inzko.
Bivši visoki predstavnik složio se sa svojim nasljednikom Christianom Schmidtom. Ako se ovako nastavi, misli Inzko, moglo bi doći do raspada Bosne i Hercegovine.
“Zapadna zajednica je uvijek govorila: Dodik samo priča i prijeti. Ali sada poduzima konkretne mjere: već je odlučeno da se povuče iz državne agencije za lijekove. Dodik je najavio odlazak iz Visokog vijeća pravosuđa, iz zajedničke tajne službe i poreznog sustava. I želi osnovati svoju vojsku za Republiku Srpsku. Međunarodna zajednica je bila iznimno uspješna nakon 1995. godine, a stvaranje zajedničke vojske nakon krvavog rata kada su postojale tri vojske vjerojatno je bio njezin najveći uspjeh. Dodik je pristao na ono što sada rado negira”, istrakao je bivši visoki predstavnik.
Najava da Republika Srpska formira vlastitu vojsku izaziva strah od novog rata, konstatirali su austrijski novinari.
“Nikada nije bilo ovako dramatične situacije kao u ovom trenutku. Zovu me ljudi iz Bosne i pitaju me hoće li biti rata i treba li zbog toga emigrirati. Naravno da ću vas razuvjeriti i također citirati specijalnog izaslanika SAD-a Gabriela Escobara koji je ovih dana boravio u Sarajevu: On je javno izjavio da neće doći do rata. To znači da je ponovno povećan interes SAD-a za Bosnu i Hercegovinu i održavanje mira. Nakon diplomata Matta Palmera i Gabriela Escobara, ministar vanjskih poslova Tony Blinken sada šalje svog savjetnika Dereka H. Cholleta u Bosnu i Hercegovinu. Sve u roku od dvije sedmice”, objasnio je Inzko.
On podsjeća da je Dodik često najavljivao referendume i govorio o razlazu.
“No, ovoga puta sve je eskaliralo. Raspoloženje u zemlji nikada u proteklih 26 godina nije bilo tako loše kao sada. Ovim najavama mislim da Dodik pokušava pobijediti na izborima naredne godine. Iznad svega, želi odvratiti pažnju od činjenice da nema uspjeha. Tu su katastrofalno niske penzije i plaće, nema novih projekata i, prije svega, nema perspektive. Narod odlazi iz zemlje, pa tako i iz Republike Srpske. Ali imao bi sve šanse da napiše uspješnu priču poput Bavarske u Njemačkoj. Uspješna priča Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine. Imao bi podršku”, rekao je Inzko.
Govoreći o zakonu o zabrani negiranja genocida, Inzko je kazao da “u posljednje vrijeme dolazi do eskalacije veličanja ratnih zločinaca i negiranja genocida u Bosni i Hercegovini”.
“Stoga sam odlučio poduzeti moralnu i civilizacijsku mjeru sa zakonom. I implementirao sam i direktivu EU iz 2008. godine koja izričito upozorava na veličanje ratnih zločinaca ili negiranje ili banaliziranje genocida. Valentin Inzko nije osudio bivšeg vojnog načelnika bosanskih Srba Ratka Mladića i njihovog bivšeg predsjednika Ratka Karadžića niti je utvrdio da je počinjen genocid. To je bio međunarodni sud za Jugoslaviju. To znači da postoje pravomoćno osuđeni ratni zločinci s imenom i prezimenom. Osuđuje se pojedinac, ali ne i cijeli narod. Nema loših naroda. Ljudi u Bosni, bili oni Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, dobri su, ljubazni i uslužni ljudi”, izjavio je Inzko.
Ured visokog predstavnika, glasilo je pitanje Die Pressa, tokom godina je izgubio svoj utjecaj. Kritičari čak tvrde da visoki predstavnik zapravo jaše “mrtvog konja”.
“Ja sam gorljivi Evropljanin. I zato sam uvijek želio da Evropa biude lokomotiva. Kada sam preuzeo dužnost, imao sam tri premise: Zatvaranje ureda visokog predstavnika, OHR-a, ako se ispune svi uvjeti. Zatim jačanje lokalnih vlasti, odnosno lokalna odgovornost i lokalna rješenja. I, treće, manje Daytona, više Bruxellesa. Nažalost, Bruxelles nije preuzeo ulogu lokomotive. Mogućnost pristupanja balkanskim zemljama je data 2003. godine u Solunu. Da Bosna i Hercegovina bude u EU morala bi čekati 30 godina. Perspektiva koja je previše udaljena više nije privlačna. Također je došlo do gubitka kredibiliteta od strane EU u postupanju prema Sjevernoj Makedoniji: zemlja je promijenila ustav i ime. Unatoč svim obećanjima koja su joj data, nije započela pregovore o članstvu u EU. To izaziva frustracije”, kazao je Inzko.
Bivši visoki predstavnik je na kraju kazao da je “nastojao prije svega zaštititi državu i njezine institucije: Ustavni sud, UIO, VSTV, CIK”.
“Želio bih ponovno vidjeti snažniju fazu međunarodne zajednice. Uvjeren sam da međunarodna zajednica i dalje ima svoju ulogu i da je njezina prisutnost iznimno korisna”.
Alijansa za izgradnju mira (AfP), vodeća nestranačka globalna mreža sa preko 150 članica koje u 181 državi rade na okončanju nasilnog sukoba i izgradnji održivog mira, duboko je zabrinuta zbog značajno pogoršanih sigurnosnih uslova u BiH i neadekvatnog odgovora diplomatske zajednice koja ne uspijeva riješiti trenutnu krizu i slabi Ured visokog predstavnika u BiH (OHR).
“SAD i međunarodna zajednica moraju odmah djelovati kako bi spriječili nasilje i sukobe i izgradili održivi mir u BiH i cijeloj regiji kroz sve raspoložive diplomatske i razvojne alate”, saopštila je AfP, prenose Vijesti.ba.
U saopštenju se dalje navodi da, iako je BiH izbjegla rat punih razmjera od 1995. godine, zemlja nikada nije bila bliža još jednoj etničkoj krizi nego što je to slučaj danas. Sigurnost i stabilnost u BiH rastu usljed prijetnji Milorada Dodika da će ponovo stvoriti srpsku vojsku i povući se iz institucija na državnom nivou. Dodiku snažnu podršku pružaju nacionalistički političari u Beogradu i Zagrebu, kao i ruske diplomate koje nastoje umanjiti suverenitet BiH i spriječiti pristupanje zemlje NATO-u.
“Dok predstavnik SAD-a pri UN-u izražava zabrinutost zbog izjave Dodika o “potpunom” povlačenju RS-a iz vlade, dodajući da takve tvrdnje predstavljaju “opasan put” za BiH i širu regiju, odgovor američkog State Departmenta na ovu sve nestabilniju situaciju nije adekvatan. Najava SAD-a o djelimičnim izmjenama Ustava i Izbornog zakona mogla bi poslužiti učvršćivanju etničkih podjela, a najavljena pomoć ekonomskom razvoju neće zadovoljiti razmjere krize”, potcrtavaju iz AfP-a.
Osim toga, nastavljaju, prošlosedmični vjerodostojni medijski izvještaji iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i BiH otkrili su da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt neće moći predstaviti svoj godišnji izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a (UNSC). Čin ušutkivanja visokog predstavnika u UNSC-u ozbiljna je prijetnja OHR-u, međunarodnoj instituciji odgovornoj za nadzor nad provedbom civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan rat u BiH.
Navodno su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska s Ruskom Federacijom pregovarale o sporazumu o produženju mandata snagama Evropske unije (EUFOR), koje podržava NATO, u zamjenu za ukidanje svih referenci OHR-a. Izvještaj OHR-a sada je javan i u njemu se navodi:
“U vrijeme pisanja ovog izvještaja, BiH se suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom periodu. Uporni, ozbiljni izazovi osnovama Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP) od strane vlasti entiteta Republika Srpska, na čelu s najvećom strankom u RS-u – Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), predvođenog članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, ne samo da ugrožavaju mir i stabilnost zemlje i regije, već – ako na njega ne odgovori međunarodna zajednica – mogu dovesti i do poništenja samog Sporazuma.”
AfP poziva američki State Department da upotrijebi sve raspoložive diplomatske alate za deeskalaciju političkih i etničkih tenzija u BiH i ojača podršku OHR-u, umjesto da umanji njegov kritični civilni nadzor nad Daytonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine, prenose Vijesti.ba. SAD bi također trebale primijeniti svoje novonajavljene pojačane sankcije kako bi dodatno pojačale sankcije Dodiku iz 2017., koje su mu uvedene zbog kršenja vladavine prava, prkošenja Ustavnom sudu BiH i opstrukcija Daytonskog sporazuma.
“SAD bi trebale surađivati sa svojim evropskim kolegama na uvođenju dodatnih sankcija kako bi pojačale njihov učinak. Nadalje, SAD moraju podstaći NATO da poduzme hitno planiranje vanrednih situacija, kako je to zacrtalo Vijeće za demokratizaciju politike, kako bi se pozabavio rekonstituiranjem snaga bosanskih Srba u BiH i daljnjim prijetnjama integritetu države BiH i provedbe Daytonskog sporazuma.
Pozivamo SAD i međunarodnu zajednicu da djeluju odlučno i hitno. Bez hitne, koordinirane akcije na zaustavljanju nacionalističke plime u BiH, obuzdavanju napora srpskih separatista da stvore pokret ‘Srpski svijet’, odbijanju sve korozivnijeg utjecaja Rusije, poduzimanju opipljive pravne reforme koja štiti temeljna prava naroda BiH, te jačanju vjerodostojnosti i podrške OHR-u, raspad države i etničko nasilje i sukobi su vjerodostojna i ozbiljna prijetnja”, poručili su iz Alijanse za izgradnju mira.
Vojska, izborni proces, sigurnost, indirektni porezi, pravosuđe, kontrola kretanja naoružanja, telekomunikacije i pitanja granice ključna su pitanja koja vlasti Repulike Srpske namjeravaju sa državnog nivoa prebaciti na nivo tog entiteta. Namjere Milorada Dodika jasno se mogu iščitati iz Informacije o prenosu nadležnosti s nivoa RS-a na nivo BiH. Ovaj je dokument krajem oktobra dostavljen Narodnoj skupštini Republike Srpske i Istraga.ba ga objavljuje na ovom linku.
Kada su u pitanju “prenesene” nadležnosti na nivou Bosne i Hercegovine, u Informaciji ih dijele u pet grupa. U prvoj grupi su nadležnosti koje je na državni nivo prebacio OHR i u okviru toga su navedene finansije, sigurnost, lični statusi građana, telekomunikacije i javna emitovanja, pravosudni sistem, registracija pravnih lica koje osnivaju institucije BiH, standardizacija i metrologija, očuvanje nacionalnih spomenika i izborno zakonodavstvo. U drugoj grupi su oblasti “prenesene” odlukama Ustavnog suda BiH, dok su u trećoj grupi nadležnosti uspostavljene odlukama Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara. Treća grupa podrazumijeva zakonske i podzakonske akte iz oblasti sigurnosti, zaštite tajnih podataka, kontrola kretanja naoružanja, deminiranje, civilna zaštita, opojne droge, pravosudni sistem, saobraćaj, digitalizacija, radijacijska sigurnost, lijekovi i medicinska sredstva te poljoprivreda, evropske integracije, državna pomoć, osiguranje … Četvrtu grupu čine nadležnosti “prenesene” pod pritiskom međunarodne zajednice, a to su javne nabavke, konkurencija, ljudska prava te električna energija i gas. U grupi pod oznakom 5 su nadležnosti prenesene putem sporazuma entiteta gdje spadaju – indirektni porezi, osiguranje depozita, zajednička željeznička korporacija, odbrana, traženje nestalih i registarske tablice.
U dokumentu su navedeni svi pravni akti na osnovu kojih su uspostavljene nadležnosti na nivou Bosne i Hercegovine, a u tabeli koja je prilog ovoj Informaciji navedeno je 128 zakona i 114. drugih pravnih akata koja na državnom nivou reguliraju određene oblasti. Svi ti dokumenti trebali bi prestati da važe na teritoriji RS-a najkasnije šest mjeseci od usvajanja ove Informacije na Narodnoj skupštini Republike Srpske zakazanoj za sredinu novembra.
Poseban prilog ovoj informaciji su zaključci koje bi Narodna skupština RS trebala usvojiti.
“Narodna skupština RS zadužuje Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu Republike Srpske zakone i druge propise koji će omogućiti nesmetano funkcionisanje RS-a”, navedeno je u drugom zaključku.
Svi zaključci, navedeno je dalje, stupaju na snagu narednog dana od dana donošenja.
Ono što je posebno interesantno je zaključak pod brojem tri.
“Zakoni i drugi propisi kojima je izvršen prenos nadležnosti sa RS na institucije BiH neće se primjenjivati na teritoriji Republike Srpske od dana stupanja na snagu zakona i drugih propisa iz tačke 2 ovih zaključaka”, navedeno je u dokumentu.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
