Ustavni sud BiH već je poništavao odluke OHR-a. Bilo je to 26 novembra 2010. godine kada su ustavni suci donijeli odluku kojom su poništili odredbu Statuta Grada Mostara koju nešto ranije nametnuo OHR.
“Djelimično se usvaja zahtjev Kluba izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnostiodredbi člana 19.4. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 37/08) i člana 17. Statuta Grada Mostara (Gradski službeni glasnik Grada Mostara, broj 4/04). Utvrđuje se da član 19.4. stav 2. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 37/08) i član 17. stav 1. Statuta Grada Mostara (Gradski službeni glasnik Grada Mostara broj 4/04) u dijelu u kojem glasi: U svakom gradskom području se biraju po tri (3) vijećnika nisu u skladu s članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj u Službenom glasniku BiH u junu 2011. godine (broj 48/11).
Kao što možete vidjeti, Ustavni sud BiH proglasio je jednu odredbu Statuta Grada Mostara – neustavnom. U pitanju je odredba iz 2004. godine koju je nametnuo bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown.
“Koristeći se ovlaštenjima koja su Visokom predstavniku data u članu V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora …Visoki predstavnik donosi slijedeću ODLUKU kojom se proglašava Statut Grada Mostara. Statut Grada Mostara koji se nalazi u daljem tekstu čini sastavni dio ove Odluke i stupa na snagu 15. marta, 2004. godine”, navedeno je u odluci OHR-a.
U prilogu Odluke se nalazi i Statut Grada Mostara kojeg je tada nametnuo Visoki predstavnik. Evo šta piše članu 17.
“U svakom gradskom području se biraju po tri (3) vijećnika”, navedneo je odredbi koju je nametnuo OHR.
Poništena odredba Stuta Grada Mostara koju je nametnuo OHR
U pitanju je, dakle, ista ona odredba koju je Ustavni sud BiH proglasio neustavnom, čime je, faktički, osporena odluka OHR-a.
Ova Odluka potvrđuje da ranije navode Istrage da Ustavni sud BiH može preispitivati odluke OHR-a, što je suprotno stajalištima brojnih analitičara koji tvrde da Ustavni sud BiH ne može poništavati odluke koje je nametnuo visoki predstavnik.
HDZ BiH blokadama može osigurati strankama Osmorke jedanaest delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH. Dovoljno je samo da u Posavskom ili nekom drugom kantonu kojim upravlja stranka Dragana Čovića ne sazove sjednicu Skupštine na kojoj bi bili izabrani delegati za Dom naroda FBiH i Osmorka će imati jedanaest delegata. Evo i kako.
S obzirom na to da je Posavski kanton već aktualan, krenut ćemo od Orašja. Ovaj Kanton daje četiri delegata u Dom naroda FBiH, od čega je jedan Hrvat, jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan iz reda ostalih. HDZ BiH u Skupštini tog kantona ima natpolovičnu većinu i dovoljno je da se ne pojave na sjednici na kojoj bi se se trebalo glasati o izboru delegata. Ako se delegati ne izaberu u zakonom propisanim rokovima, aktiviraju se odredbe koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
“Ukoliko u roku predviđenom u stavku (1) ovog članka kantonalna skupština ne izabere delegate iz reda jednog ili više konstitutivnih naroda ili iz reda Ostalih u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, mjesta dodijeljena relevantnim konstitutivnim narodima i/ili grupi Ostalih iz tog kantona preraspodjeljuju se u skladu s člankom 10.16. ovog zakona”, navedeno je u izmjenama Izbornog zakona koje nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Dakle, ako Skupština Posavskog kantona ne izabere delegate u zakonski predviđenom roku, CIK ima pravo da dodijeli drugom kantonu nedostajućeg delegata. U slučaju delegata iz reda bošnjačkog naroda on bi bio preraspoređen u Bosansko-podrinjski kanton Goražde, jer je gubitnički količnik iz BPK veći od svih drugih količnika u kantonima.
Naime, prema Ustavu FBiH svaki kanton ima pravo na jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda. Bosansko-podrinjskom kantonu pripada jedan bošnjački delegat. Prošle sedmice su zastupnici u Skupštini BPK izabrali Nezima Alagića iz Naroda i Pravde za delegata u Domu naroda FBiH. Njegova lista je dobila podršku devet bošnjačkih zastupnika. Drugorangirana lista u ovom kantonu je ona koju je predvodila Aida Obuća iz SDA. Ona je osvojila sedam glasova. Kako u Zapadnohercegovačkom kantonu nije izabran nijedan bošnjački delegat, on će biti dodijeljen gubitničkoj listi sa najvećim količnikom. S obzirom na to da nigdje u Federaciji ne postoji gubitnička lista sa sedam glasova, izvjesno je da će i Aida Obuća iz SDA postati delegatkinja u Domu naroda FBiH. Trećerangirana bošnjačka lista u BPK je ona koju je nosio Damir Žuga iz Stranke za BiH. On je osvojio šest glasova. Ukoliko bi se, recimo, desilo da HDZ BiH blokira održavanje sjednice Skupštine Posavskog kantona, te da delegati ne budu izabrani iz tog kantona, izvjesno je da bi, po kriterijima, posavski Bošnjak bio preraspoređen gubitničkoj listi sa najvećim količnikom. Kako je Aidi Obuća pripao preraspoređeni mandat iz ZHK, mandat iz Posavine bi dobio SBiH-ov Damir Žuga. U tom bi slučaju stranke Osmorke iz BPK dobile dva delegata, zahvaljujući mogućoj blokadi u Posavskom kantonu.
Sa dva delegata iz BPK (jedan prebačen iz Posavine), Osmorka bi bi bila na rubu jedanaest delegata. Ako u ZDK i u USK uzmu po dva delegata, u zbiru sa po dva iz BPK i TK, te tri iz Kantona Sarajevo, dolazimo do 11 delegata, koliko je potrebno za predlaganje potpredsjednika Federacije BiH.
Ovo je, dakle, mogući scenarij ukoliko HDZ BiH bude blokirao održavanje sjednice SKupštine Posavskog kantona. Treba napomenuti da HDZ u ovom slučaju ne gubi ništa, jer bi se delegat iz Posavskog kantona dodijelio listi sa najvećim gubitničkim količnikom kada su u pitanju hrvatski delegati. Ta lista bi bila prebačena u Zapadnohercegovački ili Kanton 10.
No, da bi se ovo realiziralo Centralna izborna komisija BiH mora donijeti odluku kojom delegate iz Posavskog kantona koji opstruira održavanje sjednice, prebaci u neki drugi kanton. Članovi CIK-a su se, prema informacijama Istrage, na prijedlog Vlade Rogića usaglasili da “sačekaju” sve one kantone koji su pokrenuli izbor delegata u Dom naroda FBiH. Posavski kanton je poslao liste na ovjeru. Među njima su i dvije bošnjačke liste (jedna Osmorke, jedna SDA). Ukoliko CIK ostane pri svom ranijem stavu, prebacivanje delegata iz kantona koji svjesno opstuiraju izbor neće biti moguć.
Ustavni sud BiH je, kako smo i najavili , odgodio donošenje odluke o meritumu odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a čiju je ocjenu ustavnosti zatražio član Predsjedništva BiH Željko Komšić.Istovremeno, Ustavni sud BiH je odbio prijedlog za donošenje odluke o privremenoj mjeri u ovom predmetu.
Istraga.ba je, podsjećamo, proteklih dana objavila da dio međunarodnih zvaničnika vršio pritisak na Ustavni sud da donese upravo ovakvu odluku kakva je donesena. Razlog za to je da se omogući formiranje Vlade Federacije BiH po pravilima koja je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a koja idu u prilog HDZ-u BiH sa Draganom Čovićem na čelu.
Podsjećamo, član Predsjedništva BiH Željko Komšić zatražio je od Ustavnog suda BiH izjašnjenje da li su amandmani na Ustav FBiH i Izborni zakon koje je 2. oktobra ove godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt usklađeni sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.
Jedna od odredaba čiju je ocjenu zatraži Željko Komšić odnosi se na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
“Bilo koja grupa od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto potpredsjednika
Federacije”, glasi prvi član Amandmana CXX kojeg je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Visoki predstavnik je, tako, nametnuo iste odredbe Ustava FBiH za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu U14/12 već utvrdio da nisu u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, uz promjene koje se odnose samo na potrebni broj glasova u okviru klubova konstituentnih naroda uz isključivanje Ostalih kao mogućih kandidata za te funkcije čime su dovedeni u identičnu situaciju kao i prije usvajanja ovih odluka Visokog predstavnika.
Podsjećamo, u izreci Odluke Ustavnog suda BiH, broj U14/12 navedeno je: “Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.
Dakle, Ustavni sud BiH je utvrdio da član IV.B. 1. član 2. stav 1. i 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovinenije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.
“U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, glase odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da nisu u skladu sa Evropskom konvencijom.
Obrazlažući svoju Odluku, Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da su odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima se Ostalima ne omogućava kandidiranje za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine i Evropskoj konvenciji. Osporene odredbe, Visoki predstavnik je promijenio, ali je suština ostala ista, što se može jasno vidjeti iz sljedećeg: “Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih narodau Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, kako glasi odredba Ustava FBiH koju je navedenim amandmanima nametnuo Visoki predstavnik.
Visoki predstavnik je, tako, samo izmijenio broj delegata koji moraju podržati kandidate za predsjednika ili potpredsjednike Federacije BiH, ističući da se mogu kandidirati samo kandidati iz reda konstituentnih naroda. Građane Bosne i Hercegovine iz grupacije „Ostali“ zbog kojih je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio kršenje Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, Visoki predstavnik ponovno ne pominje niti im daje mogućnost da kandidiraju svog kandidata bilo za predsjednika ili potpredsjednika FBiH niti imaju bilo kakvu ulogu u predlaganju kandidata, što se obavlja isključivo u okviru klubova konstituentnih naroda. Tako je, dakle, Visoki predstavnik nametnuo odredbe koje su u direktnoj suprotnosti sa Odlukom U14/12 Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, pa samim time i Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.
Dakle, Ustavni sud BiH je već jednom utvrdio da je način izbora rukovodstva Federacije BiH neustavan. No, sada zbog procesa formiranja vlasti, Ustavni sud BiH je odgodio donošenje odluke.
Šta znači trinaesti delegat u Klubu Bošnjaka, pitanje je koje se posljednjih dana sve češće postavlja. Odgovor je jednostavan – trinaesti delegat, po odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo Christian Schmidt, znači da ste nezaobilazan faktor prilikom formiranja Vlade Federacije BiH. Evo i zbog čega.
Odmah na početku da razjasnimo – da bi bila imenovana Vlada Federacije potrebno je da njeno imenovanje potpišu predsjednik i dva potpredsjednika Federacije. Dakle, izbor Vlade BiH moraju potpisati sva trojica. A sada idemo na sam način izbora (pot)predsjednika FBiH.
Nakon OHR-ovog nametanja Ustava FBiH, u Dom naroda FBiH će sjediti 80 delegata. Klubovi konstitutivnih naroda (Bošnjaka, Srba i Hrvata) imaju po 23 delegata, dok će u Klubu Ostalih sjediti 11 delegata. Prilikom izbora (pot)predsjednika Federacije BiH Klub Ostalih je nebitan. No, klubovi konstitutivnih naroda imaju ključnu ulogu.
“Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, piše u odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Dakle, da biste predložili (pot)predsjednika Federacije, morate imati jedanaest potpisa u određenom klubu konstitutivnih naroda. Ako određena politička partija, uzet ćemo za primjer Klub Bošnjaka, bude imala 13 izabranih delegata, to znači da sve druge partije nemaju potrebnih jedanaest potpisa za predlaganje (pot)predsjednika Federacije BiH. Dakle, stranka koja ima trinaest delegata u određenom klubu konstitutivnih naroda sama će predložiti (pot)predsjednika Federacije BiH. No, šta se dešava dalje?
Kandidat sa jedanaest potpisa iz Kluba Bošnjaka ide na zajedničku listu sa kandidatima iz klubova Srba i Hrvata koji, također, moraju imati po jedanaest potpisa. I ta tri kandidata čine – jednu listu.
“Izbor za predsjednika i dva dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvaćanje liste koju sačinjavaju tri kandidata i koja uključuje po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda predloženog u odgovarajućem klubu konstitutivnog naroda, u Zastupničkom domu, a zatim u Domu naroda”, piše u odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo Christian Schmidt.
Dakle, tri kandidata čine jednu listu koja se potvrđuje u oba doma Parlamenta Federacije BiH. Da pojednostavimo, na istu listu idu i kandidati koji imaju po jedanaest potpisa iz klubova Srba, Hrvata i Bošnjaka. Ako, recimo, neka partija ima dvanaest delegata u Klubu Bošnjaka, to znači da iz tog kluba dva kandidata mogu imati po jedanaest potpisa i u tom bi slučaju bile dvije liste. No, ako jedna partija ima trinaest delegata u Klubu Bošnjaka, samo njihov kandidat može imati jedanaest potpisa. U Klubu Hrvata situacija je jasna. HDZ BiH ima trinaest delegata i samo će njihov kandidat za (pot)predsjednika imati potrebnih jedanaest potpisa. U Klubu Srba, SDP sa DF-om može imati jedanaest potrebnih potpisa za predlaganje (pot)predsjednika Federacije. U Klubu Bošnjaka je situacija neizvjesna. Stranke Osmorke imaju do sada deset delegata, DF jednog, a SDA 11. Ako SDA dobije delegata iz Livna, to će značiti da stranke Osmorke ostaju na deset delegata i nemaju dovoljno potpisa da predlože (pot)predsjednika Federacije iz reda bošnjačkog naroda. Zato je je u ovom slučaju bitno kome će ići delegat iz Kantona 10 (Livno). Sada se bavimo brojem trinaest. Znači, stranka koja ima trinaest delegata i određenom klubu naroda, ima jedina potrebnih jedanaest ruku za predlaganje (pot)predsjednika Federacije BiH. I taj kandidat ide na zajedničku listu sa kandidatima iz drugih klubova koja će biti razmatrana u oba doma Parlamenta Federacije BiH.
“Ukoliko se lista kandidata ne odobri u skladu sa stavcima (4) do (10) ovog članka, postupak se ponavlja. U ponovljenom postupku, Zastupnički dom će glasovati za novu listu u skladu sa stavcima (5) do (7) ovog članka u roku od 15 dana od dana glasovanja kojim je lista kandidata odbijena. Ukoliko je Zastupnički dom iscrpio sve moguće liste kandidata predloženih u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka, postupak predviđen u stavcima (1) do (7) ovog članka se ponavlja, pod uvjetom da će se rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate iz stavova (1) do (3) ovog članka prepoloviti i da će početi da teku od dana odbijanja posljednje liste u Domu”, navedeno je u OHR-ovim odredbama Ustava FBiH.
Dakle, ako liste kandidata ne dobiju podršku, postupak se – ponavlja. Unedogled.
Ali, glasi novo pitanje, za šta je, onda, bitan drugi krug?
Odgovor se nalazi u istom članu nametnutih odredaba Ustava FBiH.
“Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegata u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili”, piše u Ustavu Federacije BiH.
Dakle, broj sedam se aktivira samo onda kada u predviđenom roku jedanaest delegata ne predloži (pot)predsjednika Federacije. Kao što se, u slučaju da ni sedam delegata ne predloži (pot)predsjednika FBiH aktivira broj četiri, odnosno, potpisi četiri delegata u određenom klubu Doma naroda FBiH.
Naravno, postoji mogućnost da OHR izda drugačije tumačenje, te da dopuni svoje odredbe tako što će omogućiti aktiviranje drugog i trećeg kruga, bez obzira na činjenicu da u prvom krugu postoji jedanaest potpisa. Ali to za sobom povlači dalekosežne posljedice. Evo i koje.
Uzet ćemo za primjer Klub Hrvata. U slučaju da OHR izda uputstvo da broj trinaest ne garantuje izbor (pot)predsjednika Federacije, HDZ-u BiH i svim političkim partijama okupljenim oko HNS-a ni izbor 19 delegata u Klubu Hrvata ne bi garantirao učešće u vlasti. Dovoljno je samo bez tih političkih partija skupiti potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije i rušiti njihove liste kandidata za (pot)predsjednika FBiH sve dok broj potrebnih potpisa ne padne na četiri. U tom slučaju, delegati iz reda hrvatskog naroda izabrani u Tuzli, Bihaću, Zenici, Goraždu i Sarajevu bi mogli predložiti (pot)predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda kojeg bi potvrdila samo većina u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Bosna i Hercegovina treba dobiti kandidatski status. Ovo piše u nacrtu zaključaka koji će biti razmatrani na Evropskom vijeću 15. decembra. Istraga.ba i Politički.ba u posjedu su ovog dokumenta kojim se, faktički, za Bosnu i Hercegovinu odobrava dodjeljivanje statusa kandidata za članstvo u EU.
“Nakon zaključaka Evropskog vijeća od 23. do 24. juna 2022., a u svjetlu naknadne preporuke Evropske komisije od 12. oktobra 2022. Vijeće preporučuje da se odobri status zemlje kandidata Bosni i Hercegovini, uz potvrdu od strane Evropskog vijeća, uz razumijevanje da su koraci navedeni u Preporuci Evropkse komisije poduzeti ili će se poduzeti”, stoji u prijedlogu odluke Evropskog vijeća, koju su, prethodno, usvojili ministri država članica EU okupljeni u Vijeću za opće poslove (GAC).
Od BiH se očekuje da snažno radi na “jačanju vladavine prava, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanju migracijama i osnovnim pravima”.
Vijeće, navedeno je dalje, s nestrpljenjem očekuje potvrdu ove odluke.
“U trenutnom geopolitičkom kontekstu, Vijeće naglašava hitnost da zemlja napreduje na putu ka EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU koji su navedeni u Mišljenju Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU kako ga je Vijeće odobrilo 2019. Vijeće također poziva sve političke čelnike u Bosni i Hercegovini da brzo provedu obveze navedene u sporazumu postignutom 12. lipnja 2022. i hitno finaliziraju ustavnu i izbornu reformu u skladu s ključnim prioritetima”, navedeno je u dokumentu koji možete pročitati na ovom linku.
Vijeće pozdravlja održavanje Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022, te navodi da su, prema preliminarnim nalazima i zaključcima Promatračke misije OESS-a/ODIHR-a, izbori bili dobro organizirani, sa obilježjima nepovjerenja u javne institucije i retoriku etničkih podjela.
“EU očekuje da se brzo uspostave funkcionalna zakonodavna tijela i vlade na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini kako bi se usredotočili na reforme na putu ka EU. Vijeće dalje ponavlja svoju nedvosmislenu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje”, navedeno je u dokumentu sačinjenom 12. decembra u Briselu.
Vijeće poziva sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da se suzdrže i odreknu provokativne retorike i djelovanja koja izazivaju podjele, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, te da prekinu veličanje osuđenih ratnih zločinaca, kao i da aktivno promiču pomirenje. .
“Vijeće sa zabrinutošću primjećuje sveukupni ograničeni napredak u reformama, no pozdravlja nedavne korake koji su poduzeti, uključujući: usvajanje izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama, usvajanje sveobuhvatne strategije upravljanja javnim financijama na svim nivoima vlasti, imenovanje četiri nedostajuća suca u Ustavnom sudu Federacije BiH, ratificiranje nekoliko sporazuma, uključujući programe Obzor i Kreativna Europa, te Mehanizam civilne zaštite Europske unije, kao i napredak u operacionalizaciji suradnje s EUROPOL-om i usvajanje protuterorističku strategiju”, piše u dokumentu EU.
Bosna i Hercegovina, navedeno je dalje, treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana, posebice provedbom presude Sejdić-Finci.Vijeće ponavlja svoj poziv na uključiv proces ograničenih ustavnih i izbornih reformi, kroz istinski dijalog iu skladu s europskim standardima kako bi se uklonili svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu. Vijeće naglašava da se ne smije poduzimati nikakav zakonodavni ili politički korak koji bi provedbu presude Sejdić-Finci i povezanih presuda Europskog suda za ljudska prava učinio izazovnijim ili bi dodatno produbio podjele.
Iako je zabrinuto nedostatkom napretka, Vijeće dodatno ohrabruje Bosnu i Hercegovine da se pozabavi reformama s ciljem poboljšanja zakonodavstva i zakonodavstva zemlje
institucionalni okvir za usklađivanje sa zahtjevima članstva u EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.
Vijeće pozdravlja činjenicu da je zakonodavni i institucionalni okvir za temeljna prava uveliko uspostavljen te donošenje akcijskih planova za socijalno uključivanje Roma i prava LGBTI osoba. Poziva Bosnu i Hercegovinu da značajno intenzivira reformske napore u oblasti ljudskih prava, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije, posebice uspostavom nacionalnog preventivnog mehanizma protiv mučenja i zlostavljanja.
Vijeće izražava žaljenje zbog nedostatka napretka u oblasti slobode izražavanja i medija, sigurnosti novinara, te poziva Bosnu i Hercegovinu da osigura odgovarajuće sudsko praćenje slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.
Vijeće očekuje od Bosne i Hercegovine da poduzme bitne korake u reformi javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranog pristupa kreiranju politika na razini cijele zemlje.
Vijeće pozdravlja pozitivne korake poduzete u cilju poboljšanja upravljanja i koordinacije migracija, kao i svog sustava azila, te potiče Bosnu i Hercegovinu da odlučno nastavi s radom kako bi se uspješno uhvatila u koštac s izazovima migracija. U tom kontekstu, Vijeće pozitivno prima na znanje da je Vijeće ministara usvojilo zakonski prijedlog o graničnoj kontroli i potiče Bosnu i Hercegovinu da usvoji strategiju i akcijski plan o migracijama, poboljša usklađivanje s viznom politikom EU, kao i ojača upravljanje granicom i zaključiti sporazum o statusu Frontexa s EU-om.
Što se tiče gospodarskih reformi, Vijeće je zabrinuto što je zemlja još uvijek u ranoj fazi uspostave funkcionalnog tržišnog gospodarstva i u smislu svoje sposobnosti da se nosi s pritiskom konkurencije i tržišnim silama u EU-u. Vijeće podsjeća na potrebu osiguranja poštivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), te redovitog održavanja sjednica tijela SP-a.
Vijeće potiče Bosnu i Hercegovinu da se i dalje aktivno uključi u regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose.
Lideri SNSD-a, HDZ-a BiH i SDP-a Milorad Dodik, Dragan Čović i Nermin Nikšić potpisali su danas u Sarajeva smjernice, načela i ciljeve u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH za period 2022-2026. godina.
Prilikom prvog čitanja ovih Smjernica nekoliko je činjenica koje zabrinjavaju:
– Lideri osmorke, HDZ-a i SNSD-a usagasili su da će preduzimati zakonodavne, reformske i druge potrebne aktivnosti vodeći računa o “konstitutivnosti naroda i ustavne mehanizme odlučivanja i njihove zaštite”
– U sporazumu osmorke, HDZ-a i SNSD-a se ne pominju NATO integracije. Sporazum predviđa samo EU integracije, p se tako Nikšić ‘zbunio’ govoreći o euroatlanskim integracijama, ali se brzo ispravio.
– Osmorka, SNSD i HDZ dogovorili su i da će u roku od 6 mjeseci promijeniti Ustav BiH i Izborni zakon BiH. U ovom dijelu spominje se presuda Ustavnog suda BiH, a takva ne postoji kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, pa se pretpostavlja da se misli na presudu Ljubić, iako je i sam Christian Schmidt kazao da je ona imppelentirana njegovim nametanjima u 2. oktobru.
U nastavku objavljujemo cijeli Spoarzum
Uvažavajući strukturu i ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine (BiH) predviđene Opštim okvirnim sporazumom za mir (Dejtonskim sporazumom) i Ustavom BiH kao Aneksom IV tog sporazuma, poštujući ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Republike Srpske, Brčko Distrikta BiH, kantona, gradova i opština,
Iskazujući važnost i izražavajući opredijeljenost za što brže uspostavljanje funkcionalne i efikasne strukture vlasti na nivou BiH, kao zajedničkog interesa tri konstitutivna naroda i građana BiH, kako u Republici Srpskoj tako i u Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH,
Polazeći od principa ustavnosti, zakonitosti, transparentnosti i uzajamnog uvažavanja kao načina zajedničkog djelovanja,
Fokusirajući se na politiku koja nudi primjerene odgovore na probleme i potrebe konstitutivnih naroda i svih ostalih građana,
Spremni da zajednički radimo na relaksaciji međunacionalnih i međuentitetskih odnosa, s ciljem stvaranja političkog i društvenog ambijenta tolerancije i saradnje,
Opredijeljeni za suzbijanje govora mržnje u javnom prostoru,
Iskazujući nužnost stvaranja konstruktivnog ambijenta saradnje u namjeri unapređenja društveno-političkog i socio-ekonomskog ambijenta, uz podsticanje i podizanje nivoa domaćih i stranih investicija u BiH,
Podržavajući ustavnu obavezu ostvarivanja pune ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana BiH,
Opredjeljujući se za jačanje vladavine prava i pravne sigurnosti u skladu s evropskim pravnim standardima,
Izražavajući zajedničko opredjeljenje za što brže pristupanje i punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji kao i nastavak saradnje na regionalnom planu i sa multilateralnim organizacijama u oblasti bezbjednosti.
Mi, dole potpisani predsjednici političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, usvajamo sljedeće:
SMJERNICE, NAČELA I CILjEVE U IZVRŠNOJ I ZAKONODAVNOJ VLASTI NA NIVOU BiH ZA PERIOD 2022. – 2026. GODINE
1. EVROPSKE INTEGRACIJE
a) Potpisnici ovog sporazuma izražavaju opredjeljenje za punopravno članstvo BiH u Evropskoj uniji, te će u tom cilju preduzimati zakonodavne, reformske i druge potrebne aktivnosti u cilju ispunjavanja uslova za pridruživanje, poštujući ustavnu strukturu i nadležnosti BiH, entiteta te konstitutivnost naroda i ustavne mehanizme odlučivanja i njihove zaštite.
b) Potpisnici ovog sporazuma će aktivno raditi na kapacitiranju nadležnih institucija Bosne i Hercegovine za značajniji pristup fondovima EU i drugim međunarodnim fondovima.
c) Tokom realizacije ovih aktivnosti potpisnici će usko sarađivati s Evropskom unijom kao i međusobno, u dobroj vjeri, tražiti i težiti kompromisima u prevazilaženju svih spornih političkih pitanja.
2. BRZO USVAJANjE BUDžETA
a) Odmah po uspostavljanju Savjeta ministara pristupiće se svim potrebnim radnjama kako bi se što prije usvojio Budžet za 2023. godinu.
b) Princip brzog usvajanja Budžeta biće opšti princip funkcionisanja vlasti u periodu obuhvaćenim ovim sporazumom.
c) Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su za adekvatno finansiranje i kapacitiranje institucija BiH.
3. MJERE I AKTIVNOSTI ZA EKONOMSKI RAST I RAZVOJ, TE USPOSTAVLjANjE MEHANIZMA ZA BRZU PROHODNOST I ODOBRENjE INVESTICIONIH PROJEKATA
a) Partneri iz ovog sporazuma obavezuju se na kreiranje novog programa ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine, te su opredjeljeni za brzu prohodnost i odobravanje investicionih projekata na svim nivoima vlasti, a za koje je u skladu s ustavnim nadležnostima potrebna ratifikacija, odobrenje ili neka druga vrsta aktivnosti institucija Bosne i Hercegovine, s ciljem brzog uklanjanja svih administrativnih barijera za realizaciju takvih projekata. U cilju podizanja nivoa investicija u Bosni i Hercegovini, izbjegavaće se politizacija pitanja investicijskih projekata.
b) Potpisnici ovog sporazuma su saglasni za provođenje ekonomskih mjera, s ciljem ublažavanja posljedica ekonomske krize u Bosni i Hercegovini i osiguranja podrške privredi.
d) Stranke iz ovog sporazuma obavezuju se na transparentno informisanje o investicijama.
e) Potpisnici ovog sporazuma ohrabruju i daju snažnu podršku zajedničkim investicionim projektima Republike Srpske, Federacije BiH, Brčko Distrikta BiH i kantona.
g) Potpisnici su opredjeljeni za zaštitu domaćih proizvođača i izvoznika kroz efikasan rad nadležnih institucija, uključujući olakšanje graničnih procedura i infrastrukturno kapacitiranje.
h) Potpisnici podržavaju napore institucija da diplome stečene na akreditovanim univerzitetima u BiH i dalje budu ravnopravne na EU akademskom nivou, te na EU tržištu rada.
4. IZBORNO ZAKONODAVSTVO I DEMOKRATIZACIJA IZBORNOG PROCESA
Potpisnici ovog sporazuma opredjeljeni su za:
a) hitno provesti, a najkasnije u roku od šest (6) mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH saglasno odluci Ustavnog suda BiH i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ova mjera uključuje reformu koja će zaštititi kolektivna prava i individualna prava saglasno Ustavu BiH i odluci Ustavnog suda BiH, te u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i domovi naroda).
b) Uspostavljanje pune ustavnosti i integriteta izbornog procesa.
5. REFORMA PRAVOSUĐA
Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su izvršiti cjelovitu reformu pravosuđa, vodeći se ustavnim nadležnostima BiH, entiteta i kantona, preporukama Evropske komisije, evropskim standardima, dosadašnjim iskustvima i dobrim evropskim praksama, čvrsto opredijeljeni za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
6. REFORMA BEZBJEDNOSNO- OBAVJEŠTAJNOG SISTEMA
Potpisnici ovog sporazuma opredjeljeni su izvršiti reformu bezbjednosno-obavještajnog sistema u cilju njegove potpune depolitizacije i profesionalizacije, kako bi se u cjelosti onemogućila zloupotreba tog sistema u političke ili neke druge svrhe.
Centralna izborna komisija BiH opet je priznala sporni listić od kojeg ovisi peti delegat u iz Republike Srpske u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. O petom delegatu će, ukoliko Sud BiH ponovo ne ukine odluku, odlučivati žrijeb. To znači da SNSD nema četiri sigurna delegata.
Za priznavanje listića su glasala četiri člana CIK-a, dok su protiv, kao i ranije, bili Irena Hadžiabdić i Vlado Rogić, članovi CIK-a bliski SNSD-u i HDZ-u BiH. Njima se sada pridružila i Vanja Bjelica koja je također glasala protiv. S obzirom na to da je omjer 4:3 CIK će samo formalno održati još jednu sjednicu na kojoj će potvrditi odluku o priznavnju listića.
“Protivim se ovakvoj odluci CIK-a”, kazala je članica CIK-a Irena Hadžiabdić.
“Dolazimo do kritične točke za CIK, a to je hoćemo li poštovati odluke Suda BiH ili nećemo”, rekao je Vlado Rogić, član CIK-a blizak HDZ-u BiH.
Član CIK-a Ahmet Šantić je kazao da CIK može donositi odluke.
“Ostajem dosljedan odluci kao i prvi put. U skladu sa svim navedenim, ostajem pri odluci da se prizna ovaj listić”, kazao je Ahmed Šantić.
I član CIK-a Željko Bakalar je kazao da CIK ima nadležnost da odlučuje po službenoj dužnosti, što je Sud BiH osporavao.
“Ja nemam nikakvu dilemu da je iskazana volja birača i da je listić važeći”, rekao je Bakalar.
Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS, dvije liste, prva SNSD-ova, a druga PDP-ova, imale su po 12 glasova. Međutim, Izborna komisija NSRS koja je provodila izbor delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je pao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać iz SNSD-a ostala na dvanaest glasova.
Uslijedila je, potom, žalba CIK-u čiji su članovi, na sjednici održanoj 5. decembra, po službenoj dužnosti utvrdili da je listić važeći. Nakon toga, SNSD je uputio žalbu Sudu BiH, a žalbu je, prema informacijama Istrage, pisao bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija koji je iskoristio svoje veze sa sudijama.
Sud BiH je, potom, uvažio žalbu SNSD-a nalažući CIK-u ponovno odlučivanje. No, ono što je posebno sporno u odluci Suda BiH je jedan navod iz obrazloženja. Naime, sudije su, uvažavajući Tegeltijinu žalbu, konstatovale da CIK nije mogao po službenoj dužnosti preispitivati odluku Izborne komisije Narodne skupštine Republike Srpske.
Odluka Suda BiH po žalbi SNSD-a: CIK ne može odlučiti po službenoj dužnosti
Međututim, u Izbornom zakonu jasno je propisano da Centralna izborna komisija BiH može odlučivati i po službenoj dužnosti.
Izborni zakon: CIK može odlučivati po službenoj dužnosti
CIK se ponovo pozvao na ovu odredbu koju je Sud BiH ranije previdio. Ako Sud potvrdi odluku CIK-a koja je skoro izvjesna, organizirat će se žrijeb za izbor petog delegata u Klubu Srba Doma naroda PS Bih. Ukoliko “sretni” dobitnik bude Nenad Vuković, to će značiti da Milorad Dodik i njegov SNSD gube kontrolni paket u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U tom slučaju, naime, dva opoziciona delegata iz NSRS bi bila dovoljna za postojanje entitetske većine prilikom glasanja u Domu naroda BiH.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, po hitnom postupku, Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Ovaj zakon koji je izazvao brojne reakcije, stupit će na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku RS. Za je glasalo 45 zastupnika.
Na fotografiji iznad je zakon koji je usvojen. Sličan zakon vlasti Republike Srpske su uvojile u februaru ove godine, ali je Ustavni sud BiH u septembru taj zakon stavio van snage.
“Ustavni sud zaključuje da je Narodna skupština RS donijela sporni zakon protivno članu I/1. Ustava Bosne i Hercegovine i članu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, kao i članu IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine, koji dodjeljuje Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine nadležnost u ostalim pitanjima koja su potrebna za provođenje dužnosti države, jer se radi o isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine da regulira pitanja imovine iz spornog zakona. Iz ovih razloga, sporni zakon je protivustavan. Cjelokupan sporni zakon ne može ostati na pravnoj snazi”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH od 22. septembra ove godine kojom je van snage stavljen sporni zakon.
Odlučujući na osnovu zahtjeva šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Ustavni sud Bih je zaključio kako je Republika Srpska donijela sporni zakon protivno čl. I/1, III/3.b) i IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine jer se radi o isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine u reguliranju pitanja nepokretne „državne imovine“ iz spornog zakona. Iz ovih razloga, sporni zakon je u cijelosti protivustavan.
“Utvrđuje se da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 29/22), jer je to, u skladu sa članom I/1, članom III/3.b) i članom IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine, nadležnost Bosne i Hercegovine”, navedeno je u dispozitivu odluke Ustavnog suda BiH koju u cjelosti možete pročitati na ovom linku.
Na fotografiji ispod možete pročitati sadržaj prethodnog Zakona o imovini Republike Srpske kojeg je Ustavni sud BiH stavio van snage.
Nakon što im je osporen prethodni zakon, Narodna skupština Republike Srpske je izmijenila određene odredbe ranijeg zakona te dodala jedan novi čan.
“Ovaj Zakon se ne odnosi na svojinu na nepokretnoj imovini koja je u javnim evidencijama o nepokretnostima, za čije vođenje i održavanje je nadležna Uprava do 31. decembra 1991. godine bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše Socijalističke Republike BiH”, navedeno je u članu 2 novog zakona koji drastično mijenja suštinu ranije osporenog zakona o nepokretnoj imovini RS.
Naša stranka danas će održati sjednicu Predsjedništva na kojoj će biti razmatrana novonastala situacija nakon jučerašnjeg sastanka dijela Osmorke sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom u Doboju.
Nakon tog sastanka NES i Stranka za BiH povukli su se iz daljnih razgovora o formiranju državne vlasti. Iz Naše stranke jučer je izostala reakcija.
Međutim, ono što je dodatno unijelo konfuziju je i povlačenje kandidata SNSD-a Denisa Šulića i predlaganje drugog iz reda ostalih u Vijeće ministara BiH što je eliminiralo Edina Fortu za jednu ministarsku poziciju. Izvori iz Naše stranke tvrde da na stolu više nisu iste karte i da je pred njima puno nepoznanica.
Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić nakon sastanka sa Dodikom kazao je novinarima da se neko mora nečega odreći i pristati na kompromis odgovarajući na pitanje da li će biti nezadovoljstva u Našoj stranci.
U emisiji Polis na TVSA Denis Zvizdić, drugi zamjenik predsjednika NIP-a potvrdio je da Naša stranka ima jedan resor u Vijeću ministara BiH i da kandidat ne može biti iz reda ostalih zbog Zakona o Vijeću ministara BiH koji propisuje jednak broj pripadnika konstitutivnih naroda. Za sada nedostaje jedan Bošnjak kojeg bi trebala kandidirati Naša stranka. Drugi par cipela su pozicije zamjenika, a strankama bloka oko SDP-a pripala su tri mjesta.
Iako predsjednik NIP-a Elmedin Konaković tvrdi da stabilna većina i dalje postoji za imenovanje Vijeća ministara bez obzira na povlačenje NES-a koji ima jednog zastupnika, treba podsjetiti da je zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić glasala protiv izbora rukovodstva Predsavničkog doma PS BiH. Naša stranka osim Ćudić ima i Predraga Kojovića.
I iz pokreta Za nove generacije koji imaju Zlatka Miletića u PD PS BiH su uslovili svoju podršku Vijeću ministara BiH prijedlozima kandidata.
Nakon što je Naša stranka prvo izgubila mjesto ministra vanjskih poslova jer je NIP imao prvenstvo izbora zbog ranijih ustupaka, kako tvrde iz ove stranke, prema strankama trojke (SDP-u i NS), a SDP uzeo resor odbrane, Našoj stranci je preostalo Ministarstva prometa i komunikacija.
Bez dva glasa Naše stranke i Miletića ostatak osmorke (SDP, NIP, BHI Fuad Kasumović), HDZ i SNSD s partnerima ne bi imali većinu za potvrđivanje Vijeća ministara BiH.
SDP ima pet zastupnika, NIP tri s tim da zastupnica Mia Abazović nije glasala sa potvrđivanje Borjane Krišto za predsjedavajuću VM BiH, BHI Fuad Kasumović 1, HDZ BiH četiri, a SNSD s partnerima osam. To je 21 ruka, a potrebna većina je 22.
Dvojica crnogorskih ministara iz Vlade Dritana Abazovića prisustvuju obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske. U pitanju su ministar pravde Crne Gore Marko Kovač i ministar finansija Aleksandar Damjanović. Oni sjede u provom redu na svečanoj akademiji u Banja Luci koju organiziraju vlasti Republike Srpske povodom 9. Januara, dana RS kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Ministar Marko Kovač je član Socijalističke narodne partije Crne Gore koja je dio vladajuće većine okupljene oko prosrpskih stranaka i Dritana Abazovića. Njegov kolega Aleksandar Damjanović je, također, bio član SNP-a, ali je trenutno nezavisni kadar.
Damjanović je za ministar finansija imenovan u aprilu prošle godine na prijedlog još uvijek aktualnog prekijera Dritana Abazovića.
Ministar pravde Marko Kovač jedan je od najbložih saradnika Dritana Abazovića, a zajednički su pripremali trmeljni ugovor koji je Vlada Crne Gore potpisala sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Inače, tokom dana vlasti Republike Srpske koje su organizirale obiljažavanje neustavnog dana RS odlikovale su predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.
Predsjednik RS Milorad Dodik odlikovao je ruskog predsjednika Vladimira Putina. Orden će naknadno biti uručen. Video @RTRSvijestipic.twitter.com/BTsLjjQfp1
“Republika Srpska posebno je zahvalna predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu koji je pouzdan oslonac RS. Zahvaljujući poziciji Vladimira Putina i snazi Rusije, glas i stav RS se čuju i uvažavaju”, kazao je Dodik odlikujući Vladimira Putina.
Podsjećamo, i sam crnogorski premijer Dritan Abazović je u julu prošle godine bio u centru skandala kada je u svom govoru u Potočarima relativizirao genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.
“Genocid nije počinjen nad Bošnjacima nego nad ljudima, i nisu ga počinile vojske nego politike, politike zla, politike smrti i politike prevara”, izjavio je Abazović na obilježavanju 27. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.
Nakon brojnih reakcija, Abazović se izvinio žrtvama genocida.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
