Facebook Twitter Youtube
    Najpopularniji

    Politika

    SNSD izgubio kontrolu nad NSRS: Dodik nije dobio podršku za vitalni nacionalni interes

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zastupnici u Narodnoj skupštini RS nisu podržali vitalni nacionalni interes koji je na posljednjoj sjednici Predsjedništva BiH povukao član Predsjedništa BiH Milorad Dodik. To znači da će pojedine odluke Predsjedništva stupiti na snagu, bez obzira na Dodikovo protivljenje.

    Da bi vitalni nacionalni interes bio prihvaćen, a time i odluka Predsjedništva BiH koja je donesena preglasavanjem člana Predsjedništva iz RS, za njega bi morala glasati dvije trećine narodnih poslanika u NSRS. No, Dodik večeras nije dobio dvotrećinsku podršku.

    Dodikov poraz je priznao i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.

    “Narodna skupština nije potvrdila izjavu o ugroženom vitalnom interesu”, saopćeno je iz NSRS, nakon čega je nabrojano deset odluka koje su večeras bile razmatrane.

    Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je na posljednjoj sjednici Predsjedništva glasao protiv Zaključka o otvaranju Ambasade Republike Azerbejdžan u Sarajevu. Nakon što je glasao protiv, Dodik je pokrenuo pitanje vitalnog interesa. Da bi poništio Zaključak Predsjedništva koji su izglasali Željko Komšić i Šefik Džaferović, Dodik je morao dobiti podršku dvije trećine poslanika u Narodnoj skupštini RS. Nije je dobio. Zaključak o otvaranju Ambasade Republike Azerbejdžan u Sarajevu stupa na snagu.

    Narodna skupština Republike Srpske nije potvrdila povredu vitalnog interesa Republike Srpske po pitanju zaključaka o otvaranju kancelarije ambasade Ruske Federacije u BiH u Banjaluci te odluke o davanju agremana ambasadorima Bjelorusije i Dominikanske Republike za BiH.

    Narodna skupština Republike Srpske nije potvrdila da je po interese RS veoma štetna Odluka o prihvatanju Sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Turske o uzajamnoj zaštiti i razmjeni tajnih podataka koji se odnose na Sporazum u oblasti odbrambene industrije, a koja je usvojena na sjednici Predsjedništva BiH.

    Na posebnoj sjednici nije potvrđena povreda vitalnog interesa Republike Srpske ni po pitanju Odluke o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Pakistan o saradnji u borbi protiv međunarodnog kriminala, terorizma, nezakonite trgovine drogom i organizovanog kriminala.

    Poslanici su odlučili da po interese RS nije štetna Odluka o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o bezbjednosnoj saradnji između Savjeta ministara i Vlade Turske, koja je usvojena na sjednici Predsjedništva BiH 18. oktobra.

    Na posebnoj sjednici Narodne skupštine poslanici nisu štetnom po interese Srpske proglasili ni Odluku za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora između BiH i Hrvatske o dopunama ugovora o graničnim prelazima.

    Dvotrećinskom većinom nije potvrđena povreda vitalnog interesa RS ni kad je riječ o Odluci o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o posudbi između Austrije i BiH, te Odluci o davanju odobrenja za potpisivanje Zajedničke izjave država nasljednica bivše SFRЈ o implementaciji projekta digitalizacije arhivske građe bivše SFRЈ.

    Sergej Lavrov u intervjuu za Oslobođenje zaprijetio: I Evropa može trpiti pogubne posljedice!

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Moram napomenuti da Washington u posljednje vrijeme izbjegava da s nama razgovara ne samo o BiH, već i o balkanskoj temi kao takvoj. Nadamo se da će Bidenova administracija imati dovoljno političke volje i razloga da Balkan ne pretvori u još jedan front antiruske konfrontacije, u suprotnom to će izazvati pogubne posljedice za Evropu u cjelini”, kazao je u instevrjuu za sarajevsko Oslobođenje ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

    Ekskluzivni intervju sa ministrom Lavrovim bit će objavljen u petak, u printanom izdanju Oslobođenja.  U intervjuu povodom 25 godina diplomatskih odnosa Bosne i Hercegovine i Rusije, Sergej Vavrov prognozira narednih 25 godina, objašnjava stajališta svoje zemlje o Balkanu, ali i šalje poruku Sjedinjenim Američkim Državama i upozorava: I Evropa može trpiti pogubne posljedice!

    “Što se tiče teze o Bosni i Hercegovini kao “žrtvi rusko-američke konfrontacije”, kao što sam već više puta napomenuo, Rusija svoje probleme ne rješava na račun ničijeg interesa. Ne stavlja partnere pred apsolutno lažan izbor “ili sa nama ili protiv nas”. Naš principijelni stav je poznat – regionalnim problemima su potrebna regionalna rješenja zasnovana na inkluzivnom dijalogu i uzimajući u obzir stavove svih strana”, rekao je Lavrov.

    Zašto je Rusija stavila veto u Vijeću sigurnosti na Rezoluciju o Srebrenici? Da li je negiranje mandata Christiana Schmidta ruski napad na Dayton? Šta je Milorad Dodik Rusiji? Odgovore na ova pitanja možete priočitati u intervjuu koji je sa ruskim ministrom vanjskih poslova vodila glavna i odgovorna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović.

    (Oslobodjenje)

    Janez Kopač potvrdio pisanje Istrage: “Konakovićev zakon” suprotan pravnom poretku Energetske zajednice

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ono što je Istraga objavljivala proteklih dana, sada je i potvrđeno. Izmjene Zakona o električnoj energiji FBiH, koje su predložili predsjednik NiP-a Elmedin Konaković i delegat SDP-a BiH Aner Žuljević, ruše ustavni poredak BiH i krše međunarodne ugovore koje je potpisala država Bosna i Hercegovina. To je, u razgovoru za N1, potvrdio i doskorašnji direktor Sekretarijata Energetske zajednice – Janez Kopač.

    “Ovaj zakon je suprotan pravnom poretku Energetske zajednice koji je međunarodna obaveza BiH. Direktiva o tržištu električne energije dozvoljava ograničenu regulaciju cijena za domaćinstva, a nikako za industrijske kupce! Razumijem emocije zbog trenutnih visokih cijena električne energije, ali privredi bi mogli privremeno pomoći na način, koji ne bi bio protivan međunarodnim obavezama. Vlada u susjednoj Republici Srbiji je privremeno obavezala državnu Elektroprivredu Srbije, da ne podigne cijene industrijskim kupcima na trenutni tržišni nivo. To su napravili kao vlasnici i time nisu narušili tržišta električne energije, dok najnoviji zakon Federacije uspostavlja novi pravni poredak u jednom delu BiH“, upozorio je Kopač u izjavi za N1.

    Istraga.ba je, podsjećamo, u petak objavila da, u četvrtak navečer usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine kojim Parlament Federacije BiH obavezuje Vladu FBiH da posebnom odlukom ograniči rast cijene električne energije privrednim subjektima na 20 posto, nije  u skladu važećim državnim zakonima i međunarodnim ugovorima Bosne i Hercegovine. Naime, usvojene odredbe su u suprotnosti sa Ugovorom o uspostavljanju Energetske zajednice („Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori“ broj 09/06) i Zakon o konkurenciji („Službeni glasnik BiH“ br. 48/05, 76/07 i 80/09).

    Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine direktno krši Ugovor o uspostavljanju Energetske zajednice koji propisuje da prema Aneksu III Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, nisu dozvoljene i bit će procjenjivane u skladu sa čl. 81., 82. i 87. Ugovora o osnivanju Evropske zajednice sljedeće aktivnosti:
    – Sprečavanje, ograničavanje ili poremećaj konkurencije,
    – Zloupotreba dominantne pozicije,
    – Pružanje državne pomoći koja uzrokuje ili prijeti poremećajem konkurencije.
    Poštovat će se odredbe Ugovora o osnivanju Evropske zajednice, posebno člana 86., koje se odnose na javna preduzeća i preduzeća kojima su data posebna prava.

    Navedene odredbe sadržane su u članovima 101., 102., 106. i 107. Ugovora o funkcioniranju Evropske unije.

    Dalje, Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine je u suprotnosti sa Zakonom o konkurenciji BiH koji uređuje pravila, mjere i postupke zaštite tržišne konkurencije. Naime, dopunama Zakona se direktno krši član 2 (Primjena) zbog djelovanja Parlamenta Federacije BiH koji je dopunama Zakona ograničio i narušio tržišnu konkurenciju čime je direktno prekršen stav b) koji se odnosi na narušavanje konkurencije od organa državne uprave kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište što je u ovom slučaju nesumnjiv utjecaj na tržište električne energije u Bosni i Hercegovini.

    Zašto je ova „dopuna Zakona“ posebno opasna za funkcionisanje jedinstvenog tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini, objasnićemo dalje u tekstu.

    Kada govorimo o kršenju međunarodnog sporazuma, u ovom slučau Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice, treba napomenuti da su osnovni ciljevi Energetske zajednice kreiranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i tržišnog prostora koji obezbjeđuje pouzdano snabdijevanje energentima i omogućava privlačenje investicija u sektore električne energije i prirodnog gasa. Zaključivanjem ovog Ugovora, Bosna i Hercegovina se obavezala da će sa drugim članicama energetske zajednice uspostaviti zajedničko tržište električne energije i gasa koje će funkcionirati po standardima tržišta energije EU sa kojim će se integrirati.

    Prema Ugovoru o uspostavi Energetske zajednice („Službeni glasnik BiH-Međunarodni ugovori“ broj 09/06), Državna regulatorna komisija Bosne i Hercegovine (DERK) je donijela Odluku o opsegu, uvjetima i vremenskom razdoblju otvaranja tržišta električne energije u BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 48/06 i 77/09) čime je omogućila da tržište električne energije u Bosni i Hercegovini od 01.01.2015. godine bude u potpunosti otvoreno za konkurenciju.

    Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine je sve navedeno urušio te fragmentirao jedinstveno tržište električne energije Bosne i Hercegovine a jedinstveni ekonomski prostor je ustavna kategorija definisana Dejtonskim sporazumom što znači da su ovim dopunama krši i sam Ustav BiH.

    Naime, nadležnost nad tržištem električne energije je definirana je Zakonom o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj 07/02) gdje je propisano članom 4.2. da je Državna regulatorna komisija za električnu energiju nadležna između ostalog i za tržište električne energije te zaštitu potrošača i konkurenciju i sprečavanje antikonkurencijskih aktivnosti te kažnjavanje protukonkurentnog ponašanja.

    Pored toga, DERK je 12. februara 2020. godine usvojio Odluku o transponiranju Uredbe o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (“Službeni glasnik BiH”, broj 13/20), kojom se normiraju načini i rokovi transponiranja i implementacije dijela prilagođene REMIT Uredbe koji je, shodno navedenom Zakonu, u nadležnosti DERK-a.

    Predsjednik NiP-a, proteklih je dana, pokušavao ubijediti javnost da je on, zapravo, “spasilac privrede”. No, kako Elmedin Konaković svoje stavove uglavnom zasniva na informacijama dostupnim na “Wikipediji”, suvišno je bilo očekivati da on razumije ovu problematiku i posljedice koje bi mogle uslijediti. A mogle bi. Državni organi BiH (ne Federalni) će, prema informacijama Istrage, u narednim danima zatražiti i službeno očitovanje Evropske zajednice i, s obzirom na činječno stanje, izvjesno je da bi zbog izmjena koje je predložio Konaković, državu BiH mogle zadesiti međunarodne sankcije.

    Suština problema je, naime, u tome da u amandmanu koji je predložio predsjednik NiP-a navedeno da Vlada FBiH “mora” donijeti odluke o regulisanju cijena. Da je sve svedeno na nivo preporuke da Vlada FBiH “može” preporučiti ograničavanja cijena struje, situacija bi drastično bila drugačija.

     

     

    Zbog izjava o Rezoluciji Bundestaga: Bošnjaci iz Štutgarta zabranili Josipu Juratoviću da govori na skupu posvećenom Srebrenici!

    Piše:
    Redakcija
    -

    SPD-ovom zastupniku u Bundestagu Josipu Juratoviću otkazano je gostoprimstvo na događajima u Štutgartu koje su, povodom godišnjice genocida u Srebrenici, organizirala bošnjačka udruženja u Njemačkoj u saradnji sa Konzulatom BiH, saznaje Istraga. Razlog za otkazivanje gostoprimstva su posljednji Juratovićevi istupi u vezi sa Rezolucijom o BiH koju je usvojio njemački parlament.

    “Gospodina Juratovića sam u martu pozvala da uzme učešće u programu. Nakon njegovih izjava, sa kojima se ni ja, niti cijeli organizacioni tim ne slaže, ja sam u razgovoru sa njegovim sekretarom otkazala to učešće, uz napomenu da on može privatno doći na marš, ali da ne može govoriti. Gospodin Juratović se nakon toga više nikad nije javio”, kazala je za Istraga.ba Nermina Zolj, dugogodišnja bh. aktivistkinja u Njemačkoj koja je jedan od organizatora Marša u Štutgartu.

    Nakon što mu je uskraćeno da govori, Juratović se nije ni pojavio u Štutgartu, gdje je prošle godine bio jedan od govornika prilikom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici.

    Podsjećamo, 10. jula ove godine u njemačkom gradu Štutgartu održan je Marš mira u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Marš su organizovali Generalni konzulat BiH u Stutgartu i Nermina Zolj, dugogodišnja bh. aktivistkinja uz saradnju sa KUD “Zlatni ljiljani” i KUD “Đerdan”.

    U koloni u znak sjećanja na žrtve genocida bili su član Predsjedništva BiH Željko Komšić, te zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Bakir Izetbegović.

    Kolona od nekoliko hiljada učesnika krenula je od zgrade Generalnog konzulata Bosne i Hercegovine u Štutgartu do Karlsplatza, gdje je održana manifestacija u znak sjećanja na žrtve genocida. Na tom mjestu su se, osim Komšića i Izetbegovića, obratile još i zastupnica u Bundestagu Jasmina Hostert, te novinarka Melina Borčak.

    Prvobitno je, rekosmo, bilo planirano da se skupu obrati i Josip Juratović, ali su organizatori promijenili listu govornika nakon što se ovaj SPD-ov zastupnik usprotivio sadržaju Rezolucije kojom Bundestag Milorada Dodika i Dragana Čovića označava kao glavne  krivce za nazadovanje BiH. Juratović je insistirao da se, pored Dodika i Čovića, i Bakir Izetbegović označi kao krivac za loše stanje u Bosni i Hercegovini.

    “Tim dokumentom su neki problemi u BiH dotaknuti, unutra su neka rješenja koja sam ja još prije pet godina pisao, ali mislim da nije dobro da se SPD veže u tu priču. Ne može se govoriti o tri nacionalizma u BiH. Ne želim da se generalizira, jer nacionalisti imaju ime i prezime. To su Dodik, Čović i Izetbegović. Logično je da sam ljut na srpsku i hrvatsku poziciju, ali se moramo zapitati i šta Izetbegović radi da bi smirio tenzije među Hrvatima i Srbima u BiH, zašto ih prepušta Dodiku i Čoviću. Od bošnjačke strane, kao najbrojnije, želimo čuti šta malobrojnijim, umjerenim Srbima i Hrvatima nudi”, rekao je Josip Juratović, nakon što je Istraga.ba objavila nacrt Rezolucije koja je kasnije i usvojena.

    Bog Juratovićevih stavova, tada se oglasilo se i udruženje bh. dijaspore okupljeno oko udruženja Pangea.

    “Gospodin Juratović ovdje izvrće činjenice. Niko ne očekuje da će Savezna Republika Njemačka stati na stranu neke etničke grupe ili naroda u Bosni i Hercegovini – kao građani ove zemlje, očekujemo od Njemačke da se založi za evropske vrijednosti, teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i imenuje odgovorne za političku krizu i preduzima konkretne mjere, poput uvođenja sankcija Dodiku i drugim vodećim političarima iz Republike Srpske”, stoji u pismu bh. dijaspore koji je objavio portal politicki.ba.

    SPD-ov zastupnik, međutim, nije promijenio svoje stavove. U medijima je nastavio kritizirati sadržaj Rezolucije koja je, na kraju, usvojena u Bundestagu.

    Presuda po apelaciji Željka Komšića nikad nije provedena: Predsjednici i potpredsjednici entiteta biraju se na neustavan način

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Federacije BiH vrši se na neustavan način, presudio je Ustavni sud BiH još 26. marta 2015. godine. No, odredbe na osnovu kojih se vrši “diskriminatorski” izbor entitetskih rukovodstava nikada nisu izbrisane. I to je jedina presuda kojom Ustavni sud BiH nije naredio “brisanje” spornih članova Izbornog zakona BiH i entitetskih ustava.

    Presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Željka Komšića

    “Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedeno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.

    Osporeni članovi reguliraju izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Federacije BiH. Ustavni sud BiH je, tako, neustavnim proglasio član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i  83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske. Tim neustavnim odredbama regulirano je da “Predsjednik RS-a ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda” te da se “Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike direktno biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika Republike.

    Iako je Ustavni sud BiH ove odredbe proglasio neustavnim još u martu 2015. godine, po njima je 2018. godine, na Općim izborima, za predsjednicu Republike Srpske izabrana Željka Cvijanović, a za potpredsjednike Ramiz Salkić i Josip Jerković.

    Za razliku od RS-a, izbor aktualnog Predsjedništva Federacije BiH obavljen je prije nego je Ustavni sud BiH sporne odredbe proglasio neustavnim. Marinko Čavara, Milan Dunović i Melika Mahmutbegović imenovani su za predsjednika, odnosno potpredsjednike Federacije BiH u februaru 2015. godine i od tada obavljaju svoje funkcije. Ustavni sud BiH je mjesec dana kasnije konstatovao da član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nisu u skladu s Ustavom BiH.

    “(1) Pri izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda može kandidirati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH.
    (2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH zahtijeva prihvaćanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Predstavničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, piše u osporenoj odredbi Ustava Federacije BiH.

    Dakle, trenutni način izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije je – neustavan. A upravo na taj način izbora poziva se lider HDZ-a BiH Dragan Čović, koji blokira izbor novog rukovodstva Federacije BiH koristeći dvotrećinsku većinu u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH.

    Važno je napomenuti da su protiv ove odluke Ustavnog suda BiH bili Valerija Galić, Miodrag Simović, Mato Tadić i Zlatko Knežević. Dakle, odluka je donesena glasovima troje stranih i dvoje bošnjačkih sudija – Mirsada Ćemana i Seade Palavrić. No, ono što je posebno specifično za ovu presudu je tačka 75. obrazloženja.

    Ustavni sud BiH neće brisati “neustavne odredbe” u “slučaju Komšić”

    “Trenutno je nemoguće predvidjeti i obim ovih izmjena. Stoga, Ustavni sud neće ukinuti navedene odredbe ustava entiteta i Izbornog zakona, odnosno neće naložiti Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini i Parlamentu Federacije BiH da izvrše usaglašavanje navedenih odredaba, dok u domaćem pravnom sistemu ne budu usvojene ustavne i zakonodavne mjere kojima se okončava postojeća neusklađenost Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona s Evropskom konvencijom koju je utvrdio Evropski sud u citiranim predmetima”, piše u obrazloženju odluke Ustavnog suda BiH.

    Ustavni sud BiH, dakle, ne želi brisati neustavne odredbe ustava Federacije i RS-a i Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor rukovodstva entiteta. Isti taj sud, međutim, dvije godine kasnije donosi odluku o brisanju “neustavnih odredbi” Izbornog zakona BiH koje su se odnosile na način izbora delegata u Domu naroda Federacije BiH po apelaciji Bože Ljubića.

    Ustavni sud BiH nalaže brisanje neustavnih odredbi u “predmetu Ljubić”

    Te odredbe su izbrisane na osnovu presude u “slučaju Ljubić”, što znači da je ta presuda – provedena. Za razliku od presude donesene po apelaciji Željka Komšića.

    Nova strategija međunarodnih pregovarača: Palmer i Eichhorst pregovore o izmjenama Izbornog zakona žele prebaciti u Neum

    Piše:
    Redakcija
    -

    O izmjenama Izbornog zakona BiH naredne bi se sedmice trebalo pregovarati u Neumu, saznaje Istraga.ba. Ranije je objavljeno da će Angelina Eichhorst, direktorica u Evropskoj službi za diplomatske odnose (EEAS), Matthew Palmer, specijalni izaslanik State Departmenta za izbornu reformu u Bosnu i Hercegovinu doputovati 25. januara kako bi sa liderima političkih partija nastavili pregovore o izmjenama izbornog zakodavstva. Oni planiraju, kako saznajemo, da u Sarajevu održe nekoliko bilateralnih sastanaka sa liderima političkih partija i njihovim delegacijama, te da, nakon toga, pregovore izmjeste u Neum. Cilj je “izolovati lidere” kako ne bi bili pod medijskim pritiskom i kako bi, što lakše, pristali na određene ustupke koji se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH.

    “Prvog dana u Neum bi bili pozvani samo predsjednici političkih partija iz Federacije koje imaju svoje zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH. Nakon toga bili bi uključeni lideri političkih partija iz  Republike Srpske”, potvrđeno je za Istragu iz više diplomatskih izvora.

    No, situacija u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH je u petak dodatno zakomplicirana. Lider SNSD-a Milorad Dodik je kazao da stranke iz Republike Srpske neće pristati na indirektan izbor člana Predsjedništva BiH iz tog entiteta.

    “Ja mogu da ponovim stav nas iz RS-a. Mi iz RS smo davno uspostavili konsenzus da se član Predsjedništva iz RS bira neposredno i to se ne može promijeniti”, kazao je Dodik.

    To znači da su sada male šanse da budu prihvaćeni raniji prijedozi da se članovi Predsjedništva BiH biraju indirektno. Naime, nijedna stranka sa sjedištem u Sarajevu ne pristaje na asimetrična rješenja, odnosno da se dva člana Predsjedništva iz Federacije BiH biraju indirektno, a da se treći član, onaj iz RS-a, bira neposredno.

    Indirektni izbor članova Predsjedništva BiH zagovarala je i Stranka demokratske akcije, insistirajući, pritome, da se smanje ovlasti domova naroda.

    HDZ BIH je, prema dokumentima koje je objavio bild.ba, predložio dva načina izbora članova Predsjedništva BiH. No, u oba slučaja bi ključnu ulogu imali domovi naroda. Ako bi se članovi Predsjedništva BiH birali direktno, onda bi morali ići na konačno potvrđivanje u Dom naroda BiH. Tako bi, prema prijedlogu HDZ-a, član Predsjedništva BiH iz, recimo, hrvatskog naroda morao dobiti podršku većine delegata u Klubu Hrvata Doma naroda BiH. U slučaju indirektnog izbora, članove Predsjedništva BiH bi birali delegati u Domu naroda Federacije BiH, odnosno delegati u Klubu naroda kojem pripada taj član Predsjedništva. Osim toga, načinom izbora delegata u Dom naroda FBiH HDZ BiH je dodatno zacementirao svoju poziciju jer bi imali apsolutnu kontrolu u klubovima Hrvata oba doma naroda, i onog na državnom i onog na nivou Federacije BiH.

    Prema informacijama Istrage, veći dio međunarodnih zvaničnika u petak je već odbacio prijedlog HDZ-a BiH. Potvrđuje to i izjava Delegacije EU data sarajevskom Oslobođenju.

    “Izborna i ustavna reforma su od suštinskog značaja za put BiH ka EU, kao što je navedeno u Mišljenju Evropske komisije o za- htjevu BiH za članstvo u EU. Ova reforma bi trebala okončati diskriminaciju na osnovu etničke pripadnosti i prebivališta, potpunom primjenom sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci. Izmjene bi također trebale osigurati poštenije, transparentnije i demokratskije izbore, rješavanjem nedostataka navedenih u preporukama OSCE/ ODIHR-a i GRECO-a Vijeća Evrope, kao i u relevantnim mišljenjima Venecijanske komisije”, rečeno je za Oslobođenje u Delegaciji EU i Uredu specijalnog predstavnika EU u BiH.

    Treba, međutim, napomenuti da su zvanično izneseni stavovi međunarodnih zvaničnika uglavnom odstupali od stavova iznesenih na sastancima iza zatvorenih vrata. Tako je direktorica u Evropskoj službi za diplomatske odnose (EEAS) Angelina Eichhorst na sastancima, uglavnom, podržavala stavove HDZ-a BiH i njihovih pregovarača. Osim iz EU, HDZ BiH je početkom sedmice dobio i službenu podršku iz Moskve.

    “Očigledna je diskriminacija bosanskohercegovačkih Hrvata. Izborna reforma mora se završiti sada uz temelj na Daytonskom sporazumu. Slikovito je, da uz sve naglaske da se ne upleću u unutarnja pitanja drugih zemalja, SAD imenovao svog specijalnog izaslanika za provođenje izborne reforme BiH“, kazao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nakon sastanka sa svojim kolegom iz Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom.

    Mati Tadiću u avgustu ističe mandat: HDZ opstruira izbor novog sudije Ustavnog suda BiH i preferira Zvonka Mijana za nasljednika

    Piše:
    Redakcija
    -

    Za 20 dana Mato Tadić više neće biti sudija Ustavnog suda BiH. Ali kadrovi HDZ-a BiH na nivou Federacije BiH čine sve da na njegovu poziciju ne bude imenovan novi sudija. Razlog je jednostavan, HDZ BiH pokušava da na poziciju sudije Ustavnog suda BiH instalira Zvonka Mijana, aktualnog registrara Ustavnog suda BiH, ali u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, koji odlučuje o imenovanju, nemaju obezbijeđenu većinu. Evo detalja.

    Ustavni sud BiH ima devet sudija. Dvoje sudija imenuje Narodna skupština Republike Srpske, dok četvero sudija imenuje Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Troje međunarodnih sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH.

    “Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija”, piše u Ustavu BiH.

    Sredinom avgusta sudija Mato Tadić puni 70 godina i on više ne može obavljeti tu dužnost. Podsjećamo, Mato Tadić je na poziciju sudije Ustavnog suda BiH imenovan na prijedlog HDZ-a BiH. Njegove veze sa HDZ-om su posebno došle do izražaja kada je Tužilaštvo BiH u martu 2005. godine podiglo optužnicu protiv Dragana Čovića i drugih u predmetu poznatom kao “Lijanović”. Među optuženima se našao i Mato Tadić, tadašnji i današanji sudija Ustavnog suda BiH, kojeg je Tužilaštvo BiH teretirolo da je uzeo 200 hiljada eura mita kako bi, zajedno sa Draganom Čovićem omogućio firmama obitelji Lijanović jednostavniji i jeftiniji uvoz mesa. Nakon optužnice, OHR je smijenio Dragana Čovića sa pozicije člana Predsjedništva BiH, ali je Mato Tadić ostao sudija Ustavnog suda. Na toj je funkciji dočekao oslobađajuću presudu nakon koje je nastavio blisko sarađivati sa kadrovima HDZ-a BiH.

    sudija Mato Tadić i kadrovi HDZ-a Bariša Čolak, Borjana Krišto i Mato Jozić

    No, s obzirom na to da Mato Tadić odlazi u penziju sredinom avgusta, HDZ BiH je odlučio optruirati proces imenovanja njegovog nasljednika. Cilj je da se imenovanje sudije prolongira do novembra ove godine kako bi o svemu odlučivao novi saziv Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH i kako bi HDZ BiH imenovanjem svog kadra zadržao utjecaj u Ustavnom sudu BiH.

    Dva i po mjeseca prije isteka mandata Mati Tadiću, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH donio je odluku o imenovanju članova radne grupe za provođenje procedure izbora sudije Ustavnog suda Bih kojeg bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Za članove Radne grupe su imenovani Mladen Bošković (HDZ BiH), Ismet Osmanović (SDA), Samer Rešidat (DF), Hakija Zajmović (Udruženje sudija FBiH) i Božana Banduka (Općinski sud Kiseljak).

    Kako se može vidjeti, za predsjednika Radne grupe je imenovan Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Za raspirivanje konkursa za izbor sudije Ustavnog suda BiH Mladenu Boškoviću je trebalo dvadesetak dana.

    Petnaest radnih dana, od dana posljednje objave konkursa, bio je rok za dostavu prijava. Taj rok je istekao 16. jula ove godine. Na konkurs su se, kako saznajemo, prijavili Zvonko Mijan, registrar Ustavnog suda BiH, kao i potpredsjednica VSTV-a Sanela Butigan Gorušanović. Mijan je, rekosmo, kandidat kojeg podržava HDZ BiH, dok bi Butigan-Gorušanović mogla imati podršku političkih partija iz Sarajeva, što je dovoljno za njen izbor. Većina u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, a probosanske političke partije imaju najmanje 60 ruku, što je dovoljno za preglasavanje HDZ-a BiH. Toga je svjestan i Mladen Bošković koji odlučio usporavati konkursnu proceduru. Iako je konkurs, kako rekosmo, zatvoren 16. jula, Bošković je obavijestio članove Radne grupe da u sedmici iza nas ne može sazvati sjednicu na kojoj bi se utvrdila rang lista. Razlog je jednostavan. Da je Radna grupa završila posao ove sedmice, već na narednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH bi mogla biti donesena odluka o izboru sudije Ustavnog suda BiH. Sjednica Predstavničkog doma je zakazana za 26. i 27. juli. S obzirom na to da će dnevni red za sjednicu biti utvrđen 26. jula, Mladen Bošković je odlučio sjednicu Radne grupe sazvati za 27. juli.

    Upravo zbog toga Parlament FBiH neće moći imenovati sudiju Ustavnog suda BiH do kraja jula. Tokom avgusta, Parlament FBiH je na kolektivnom godišnjem odmoru, a u septembru počinje predizborna kampanja. Nakon izbora, bit će kontituiran novi saziv Predstavničkog doma FBiH. A do tada, ukoliko ne bude održana vanredna sjednica, u Ustavnom sudu BiH će ostati upražnjeno mjesto za HDZ-ovog ustavnog sudiju koji bi trebao zamijeniti Matu Tadića.

    Željka Cvijanović potpisala Ukaz: Zakon o imovini Republike Srpske objavljen u Službenom glasniku

    Piše:
    Redakcija
    -

    Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović objavila je Ukaz o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

    “Proglašavam Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, koji je Narodna skupština RS usvojila na Dvadesetoj redovnoj sjednici, održanoj 10. februara 2022. godine”, piše u Ukazu Željke Cvijanović, objavljenom Službenom glasniku RS.

    Sporni Zakon Narodna skupština Republike Srpske je, rekosmo, usvojila 10. februara ove godine, kršeći, pritome, odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Sporni Zakon Narodna skupština Republike Srpske je usvojila 10. februara ove godine, kršeći, pritome, odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

    “Nepokretna imovina koja se smatra vlasništvom subjekata javne vlasti iz člana 2. ovog zakona, koju ti subjekti koriste za obavljanje njihove djelatnosti i funkcionisanje, po sili zakona svojina je tih subjekata”, piše u članu 3 prijedloga Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

    Ovaj Zakon vlasti Republike Srpske namjeravaju usvojiti po hitnoj proceduri, čime će obavezati institucije RS da i imovinu Bosne Hercegovine, suprotno presudama Ustavnog suda BiH, knjiže na entitet.

    “Ovim zakonom reguliše se svojina na nepokretnoj imovini koja služi kao sredstvo vršenja i sprovođenja javne vlasti, a koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Subjekti javne vlasti su Republika Srpska, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge javne službe čiji je osnivač Republika Srpska, odnosno jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: subjekti javne vlasti)”, navedeno je u članovima 1. i 2. predloženog Zakona.

    U obrazloženju Zakona navedeno je da je “član 3. Ustava BiH, koji propisuje isključivu nadležnost institucija BiH, isključio regulisanje svojinskih odnosa iz nadležnosti BiH i članom 4. dao nadležnost entitetima da regulišu te odnose”, te da “Republika Srpska nikad nije dala saglasnost da se prošire nadležnosti iz člana 3. Ustava BiH u pogledu svojinskih odnosa”.

    Zbog nesuglasica u koaliciji odgođena sjednica Komisije za izbor i imenovanje : Ukoliko Trojka ne podrži Arnela Isaka, nema većine za imenovanje Marina Vukoje u Ustavni sud BiH!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zbog nesuglasica u vladajućoj koaliciji u vezi sa izborom Arnela Isaka, odgođena je sjednica Komisije za izbor i imenovanje Predstavničkog doma FBiH na kojoj je trebala biti utvrđena rang lista kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH, saznaje Istraga.ba.

    U zgradi Vlad Federacije u ponedjeljak je održan sastanak predstavnika stranaka koje čine parlamentarnu većinu. Teme – izbor Arnela Isaka za dopredsjednika Predstavničkog doma FBiH i izbor Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH.

    “Mi smo bili protiv imenovanja Arnela Isaka”, kazao je za Istraga.ba izvor iz Naše stranke.

    Nakon tih stavova, a i ranijih izjava zvaničnika Naše stranke, navode izvori Istrage, Arnel Isak, Kenan Uzunović i Elzina Pirić su kazali da neće pratiti stavove parlamentarne većine po svim tačkama koje bi u srijedu trebale biti na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma. Kako bez ovo troje zastupnika nema većine, predstavnici HDZ-a BiH su, ne želeći rizikovati, zatražili da se u srijedu ne raspravlja o imenovanju sudije Ustavnog suda BiH.

    “Poštovani članovi, po nalogu predsjednika Povjerenstva, a radi planiranja Vaših obveza, obavještavam Vas da se nastavak 4. sjednice Povjerenstva za izbor i imenovanje koji je zakazan za sutra (utorak) u 12.30 prolongira do daljnjeg. O nerednom terminu bit ćete pravovremeno obaviješteni. Zvaničnu obavijest ćete dobiti ujutro”, navedeno je u obavijesti koju je u ponedjeljak, nešto iza 19 sati članovima Komisije poslala Bernarda Šimunović, tajnica Komisije za izbor i imenovanje.

    Podsjetimo, 4. sjednica Komisije za izbor i imenovanje počela je još 14. marta ove godine. Na dnevnom redu je bio Izvještaj radne grupe koma je vodila proceduru ocjenjivanja kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH. U Komisiji koja je provela konkursnu proceduru bili su HDZ-ov Mladen Bošković, NiP-ov Rasim Smajlović, NES-ov Irfan Durić, te dvoje eksperata iz pravosuđa – Hakija Zaimović i Božana Banduka. Iz dokumenata u koje je Istraga izvršila uvid, jasno je da je HDZ-ov favorit Marin Vukoja dobio podršku HDZ-ovog Boškovića, NiP-ovog Smajlovića i Božane Banduke. Sanelu Butigan-Gorušanović su podržali NES-ov Irfan Durić i sudija Hakija Zaimović. Zahvaljujući glasanju kadrova HDZ-a i NiP-a, prvorangirani na listi kandidata je Marin Vukoje, aktualni sekretar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koji je blisko povezan sa HDZ-om BiH.

    Kako bi se izbjegao bilo kakav rizik, čelnici HDZ-a BiH insistiraju da Komisija za izbor i imenovanje Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH dostavi samo ime Marina Vukoje o kojem bi se zastupnici izjasnili.  S obzirom na to da na sjednici Komisije za izbor i imenovanja koja je započela 14. marta nije bilo dovoljno ruku da samo Marin Vukoja bude predložen za sudiju, predsjednik Komisije Mladen Bošković je prekinuo sjednicu. Nastavak sjednice je zakazan tek tri mjeseca kasnije, odnosno za utorak, 20. juna.

    Osim HDZ-ovih zastupnika, predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković je bio zagovornik da Komisija za izbor i imenovanje treba prema Predstavničkom domu FBiH poslati samo jedno ime, odnosno ime Marina Vukoje.

    “Ja mislim da treba biti jedan i da se o njemu Predstavnički dom izjasni i da dobijemo sudiju Ustavnog suda”, rekao je Konaković.

    Komisija za izbor i imenovanje ima 11 članova. Predsjednik Komisije je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Potpredsjednik je Damir Mašić iz SDP-a BiH. Članovi Komisije su Antonio Sesar i Feliks Vidović iz HDZ-a BiH, Aner Žuljević iz SDP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Rasim Smajlović iz NiP-a, Edina Gabela iz SBiH-a, Eldan Čomor iz SDA i Dajana Čolić iz DF-a.

    Presudni su glasovi Damira Mašića i Anera Žuljevića iz SDP-a i Dragana Miokovića iz Naše stranke. Mioković je već bio najavio gutanje žaba, što bi trebalo značiti da je spreman da podrži Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH.

    No, nakon formiranja Vlade FBiH, pak, bitnu ulogu u svemu je počeo igrati Arnel Isak, sin federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka. Naime, početkom juna federalna zastupnica iz PDA (također vladajuće stranke) predložila je smjenu Edine Gabele (SBiH) sa mjesta dopredsjedavajuće Predstavničkog doma FBiH te imenovanje Arnela Isaka na tu poziciju.

    “Neće doći do imenovanja Arnela Isaka na mjesto dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH”, kazao je nedavno zastupnik Naše stranke Mirsad Čamdžić, naglašavajući kako njegova stranka nije o tome konsultovana.

    Odluka Naše stranke da ne podrži Arnela Isaka, međutim, ugrozila je većinu u Predstavničkom domu FBiH. Uz Arnela Isaka je još dvoje federalnih zastupnika (Elzina Pirić i Kenan Uzunović) što znači da nema potrebne većine čak i ako vladajuću koaliciju podrži jedan zastupnik HRS-a. Osim toga, Našoj stranci u ovom trenutku fali jedna ruka u Predstavničkom domu, jer je zastupnik Damir Arnaut podnio ostavku, a njegov nasljednik (Marko Cvitanović) nije još uvijek dobio certifikat kojim mu CIK potvrđuje mandat.

    Dakle, vladajuća koalicija u ovom trenutku još uvijek nije sigurna u većinu u Predstavničkom domu FBIH. Kako se ne bi izlagao riziku, Dragan Čović je procijenio da imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH bude odgođeno do daljnjeg.

    HDZ želi sedam mjesta u Vladi HNK: Ko će u Mostaru predati vlast Draganu Čoviću?

    Piše:
    Amra Vrabac
    -

    HDZ BiH želi sedam ministarskih pozicija u Vladi HNK, bez obzira da li će formirati Vladu sa SDA ili trojkom koju čine SDP, DF i NIP. Osim šest pozicija iz reda Hrvata, HDZ želi i poziciju iz reda srpskog naroda. U tom slučaju bi HDZ imao većinu i ne bi se morali brinuti kako će tačke prolaziti na Vladi HNK.

    Predstavnici kantonalnog HDZ-a danas su razgovarali sa delegacijom SDA, a nakon toga i sa trojkom.

    Kako je objavila Istraga SDA je tražila šest mjesta s tim da bi jedno pripalo NES-u i to ono za ministra iz reda srpskog naroda.

    Treba podsjetiti da je 1. juna u Mostaru održan sastanak trojice predsjednika koji čine vlast na nivou BiH Milorada Dodika, Dragana Čovića i Nermina Nikšića. Čović je i tada bio optimističan u vezi formiranja Vlade HNK te najavio rasplet za ovu sedmicu.

    No, na pitanje upućeno Nikšiću da li je razočaran zbog najava da je SDA bliži uspostavi vlasti, kazao je:

    “Što ću biti razočaran, SDA pristaje na nešto što mi ne želimo da pristanemo”, rekao je Nikšić.

    Da li su se stvari u međuvremenu promijenile bit će jasnije u narednih dan-dva kada se očekuje da HDZ izabere partnera.

    U Skupštini HNK je 30 zastupnika, a HDZ ima 11, SDP tri, DF dva i NIP 1. SDA ima sedam zastupnika, a NES jednog. Dakle s oba bloka HDZ BiH i HDZ 1990 koji ima tri zastupnika bi osigurao potrebnu većinu od 20 ruku za novu Vladu HNK.

    (NAP)

    1...202122...40Stranica 21 of 40

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj