Najpopularniji

    Politika

    Moskovski mediji pozivaju ruskog predsjednika: Dodik i Republika Srpska trebaju Putinovu ruku spasa, da li je vrijeme za povratak ruskih zračnih snaga u BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Republika Srpska i Milorad Dodik trebaju Putinovu pomoć, objavio je u utorak kasno navečer na svom sajtu na engleskom jeziku utjecajni ruski list Pravda.ru.

    Tekst je objavljen povom Dodikove posjete ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koja dolazi, kako piše Pravda, “na vrhuncu sukoba sa Zapadom”.

    “Da li je vrijeme za povratak zračnih snaga u Bosnu”, pita se autorica teksta Lyuba Lulko. 

    Dalje u ovom članu se daje kontekst Dodikove posjete Rusiji, podsjeća se na odnose sa Zapadom, pominje se posjeta američkog zvaničnika Gabriela Escobara Bosni i Hercegovini te se posebno ističe nedavni autorski tekst bivšeg britanskog ministra vanjskih poslova Williama Haguea objavljen u britanskom The Timesu.

    “Bivši britanski ministar vanjskih poslova i bivši čelnik Konzervativne stranke William Hague u tekstu za The Time od 16. studenoga rekao je da Dodik godinama potkopava državu BiH dok uživa podršku Rusije i Srbije, a Moskva to koristi kako bi blokirala euroatlantske integracije. Prema Haagu, Dodik ide ka secesiji. Stoga, istaknuo je britanski diplomat, NATO bi trebao poslati svoje vojnike u BiH”, posjeća Pravda.ru.

    Da vidimo kako Putin može pomoći Republici Srpskoj, piše Lyuba Lulko, pa dalje podsjeća da je Rusija, u sklopu međunarodnog mirovnog kontingenta, u Bosni i Hercegovini imala zračno-desantni bataljon koji je bio stacioniran u Ugljeviku, a koji je 11.-12. juna 1999. prebačen u Prištinu, što je u konačnici omogućilo raspoređivanje ruskog mirovnog kontingenta na Kosovu. 

    Pored teksta objavljenog na Pravda.ru, Bosna i Hercegovina se sve češće pominje i u drugim ruskim medijima. Tako je 22. novembra ove godine na portalu “Svobodna Pressa” objavljen intervju sa Vsevolodom Shimovim, savjetnikom predsjednika Ruskog udruženja za baltičke studije. 

    “Donbas, Bosna ili Bjelorusija – gdje će izbiti treći svjetski rat”, glasi naslovog ovog teksta.

    Savjetnik Shimov konstatuje da je opasnost od rata u BiH “savim realna”.

    “Bosna i Hercegovina u sadašnjem obliku izgleda nikome ne odgovara. Republika Srpska sanja o otcjepljenju i ujedinjenju sa Srbijom, a muslimani o uspostavljanju svoje dominacije u cijeloj državi. Zapad je također zainteresiran za kršenje suvereniteta Republike Srpske. Odnosi između glavnih etničkih skupina su čak i neprijateljski. Dakle, u Bosni zaista sazrijeva splet proturječja, što može rezultirati novim sukobom”, konstatuje Shimov u intervjuu za portal “Svobodna Pressa”. 

    Zamjenik urednika ovog portala je Zahar Prilepin. U pitanju je “pjesnik” koji bivši pripadnik posebnih snaga ruske policije Omon koji je učestvovao u operacijama u Čečeniji. U februaru 2017. godine bio je pripadnik proruskih paravojnih formacja koje su se borile u Ukrajini. Zabranjen mu je ulazak u Bosnu i Hercegovinu. U avgustu 2018. godine, tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, odlikovao je Prilepina Ordenom Njegoša prvog reda, zbog “zasluga u kulturnom i duhovnom razvoju, kao i za posebne zasluge na polju javne delatnosti, kojima se doprinosi jačanju prijateljskih odnosa Ruske Federacije i Republike Srpske”.

    Objavljena imena svih kandidata: HDZ za federalnog ministra finansija predložio Tonija Kraljevića koji je dan ranije imenovan za kantonalnog ministra finansija u Širokom Brijegu!

    Piše:
    Redakcija
    -

    U ponedjeljak, 27. marta, HDZ je imenovao Tonija Kraljevića za ministra finansija Zapadno-hercegovačkog kantona. Dan kasnije, 28. marta, ista ta stranka, HDZ BiH, predložila je istog Tonija Kraljevića za ministra finansija u Vladi Federacije BiH.

    Znači li to da lider HDZ-a BiH i nije baš siguran da će do 6. aprila biti imenovan novi saziv Vlade Federacije BiH sa Nerminom Nikšićem na čelu.

    Ako pogledamo prve reakcije na predložene kandidate, jasno je da je Dragan Čović krenuo u ponižavanje svojih koalicijskih partnera iz Sarajeva. Osim Kraljevića, najzvučnije ime na listi HDZ-ovih kandidata za ministre je Sanja Vlaisavljević. Ova kandidatkinja za ministricu kulture i sporta u Vladi FBiH prije godinu i po našla se u centru pažnje zbog svojih izjava za javni servis Republike Srpske gdje je negativno govorila o glavnom gradu BiH.

    “Dakle ne postoji multietnički grad Sarajevo. Imate svinjetinu koja je protjerana iz Sarajeva, imate Djeda Mraza koji je protjeran, a sada imate i svjetlosnu rasvjetu… imate sve što je odraz multikulture, a da je protjerano iz Sarajeva”, izjavila je Sanja Vlaisavljević za RTRS u decembru 2021. godine.

    U tom trenutku, Sanja Vlaisavljević je bila savjetnica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport u Ministarstvu civilnih poslova BiH kojim je rukovodila HDZ-ova ministrica Ankica Gudeljević.

    No, sada se vratimo Toniju Kraljeviću, današjem federalnom kandidatu, a jučer imenovanom kantonalnom ministru finansija. Portal fokus.ba je je u oktobru prošle godine objavio članak pod naslovom “Da li su unutar HDZ-a BiH na izborima krali glasove jedni od drugih?”. Jedan od glavnih likova u tom članku je Toni Kraljević.

    Više kandidata preskakalo je po 10 ili 15 mjesta, što nije zabilježeno ni na jednoj drugoj listi. Jedan od njih je i Milan Ševo iz moćne porodice koja godinama dobiva tendere iz oblasti registracije vozila. Uzme li se u obzir lista stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH za Skupštinu Zapadnohercegovačkog kantona teško se može zaključiti nešto drugo nego da je tokom izborne noći odnosno prebrojavanja na sceni bilo masovno dopisivanje preferencijalnih glasova.Naime, na ovoj listi, nakon što je prebrojano više od 98 posto glasova, zabilježena su brojna “preskakanja” kandidata, kao ni na jednoj drugoj listi na području cijele BiH. Tako je Toni Kraljević sa šestog mjesta dospio na prvo te je u konačnici, dakle do ovog momenta, osvojio 12.340 glasova, objavio je tada fokus.ba.

    Istraga.ba je, pak, istovremeno objavila sličan članak o prefedencijama i krađama glasova u Mostaru. Jedan od glavnih aktera je bio Anel Kljako, tada kadar SBB-a, a sada kandidat NES-a za federalnog ministra trgovine.

    Ako na stranici Centralne izborne komisije BiH, pisali smo u oktobru prošle godine, pogledate rezultate  za biračko mjesto Gornja Drežnica (154A002) vidjet ćete da je SBB-ov kandidat Anel Kljako na prošlogodišnjim lokalnim izborima u Mostaru, kao kandidat na gradskoj listi, osvojio 247 glasova.

    No, kada su otvorene vreće na tom biračkom mjestu uočeno je, zapravo, da je Kljako u Gornjoj Drežnici osvojio svega 110 preferencijalnih glasova. Ovaj kadar Radončićevog SBB-a “pojačan” je, dakle, sa 137 nepostojećih preferencija. I sve mu je to, prilikom unosa glasova, omogućila Gradska izborna komisija u Mostaru.

    Kljako je, tako, zajedno sa Salemom Marićem iz SDA, koristeći preferencije, na jedan stvarno osvojeni glas, dodavao pet fiktivnih glasova.

    Istraga u posjedu još uvijek neobjavljenog saopćenja Delegacije EU o Mostaru: Podrška Draganu Čoviću ili “rotirajućem” gradonačelniku?

    Piše:
    Redakcija
    -

    Šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler pokušavao je tokom vikenda ubijediti ambasadore nekoliko zapadnih zemalja da se u ponedjeljak ujutro očituju u vezi sa izborom gradonačelnika Mostara, saznaje Istraga.ba.

    “Iz Delegacije EU prema ovim ambasadama poslali su nekoliko prijedloga saopćenja za javnost koje bi trebalo biti objavljeno u ponedjeljak”, kazao je za Istragu diplomatski izvori.

    Krajnji rok do kojeg bi ove ambasade trebale iznijeti zvanični stav da li podržavaju stav EU u vezi sa Mostarom je ponedjeljak ujutro (9 sati). Istraga je u posjedu posljednjeg prijedloga koji su uputili iz Delegacije EU i on je, u znatnoj mjeri, ublažen u odnosu na prvobitne verzije.

    “Izbor gradonačelnika grada Mostara jasno je reguliran Statutom i važećim Poslovnikom. Prvi krug izbora gradonačelnika završen je na sjednici Gradskog vijeća Mostara održanoj prošle srijede. Pozivamo sve gradske vijećnike da više ne odgađaju, da pokažu odgovornost i da na sljedećoj sjednici brzo izaberu gradonačelnika u skladu sa zakonskim okvirom. Pozdravljamo konstruktivan dijalog između svih vijećnika o zajedničkom programu koji bi unaprijedio funkcionalnost Grada Mostara i ispunio očekivanja njegovih građana”, navedeno je u prijedlogu saopćenja Delegacije Evropske unije koji je u posjedu Istrage.

    Mada eksplicitno ne podržavaju Dragana Čovića, nekoliko detalja iz prijedloga saopćenja koje je kreirala Delegacija Evropske unije podudara se sa stavovima iz koje je prije dva dana predstavnicima Međunarodne zajednice dostavio lider HDZ-a BIH. EU, kako vidimo, insistira na “konstruktivan dijalog svih vijećnika” kao i na na izboru gradonačelnika Mostara na narednoj sjednici.

    Upravo na “žurno završavanje procesa izbora gradonačelnika” pozvao je Dragan Čović u svom pismu upućenom OHR-u, Delegaciji EU, Ambasadi SAD-a i Misiji OSCE-a.

    “Preostaje nam da žurno završimo proces izbora gradonačelnika kako bismo izbjegli pokušaje daljnjih blokada i dezavuiranja izborne volje svih žitelja Mostara. Sljedeći korak je izbor gradonačelnika na način kako je propisano zakonom i procedurama, i nikako drugačije. Pomozite nam u ovom ključnom trenutku da spriječimo institucionalnu tiraniju i kaos, koji mogu proizaći iz nerazumnih uvjetovanja i osporavanja implementacije volje građana na održanim izborima”, navedeno je u Čovićevom pismu.

    Delegacija EU u svom pismu ne navodi ni da je dogovor Koalicije za Mostar i BH Bloka o “rotirajućem” gradonačelniku neustavan, ali navode da “pozdravljaju konstruktivan dijalog svih gradskih vijećnika”. Kao što je poznato, HDZ BiH se protivi ovom prijedlogu ocjenjujući ga nezakonitim.

    “Ovo je samo prijedlog rješenja gdje se stvaraju pretpostavke da svi skupa radimo na rješavanju problema u Mostaru. Ako i ne prihvate, ponašat ćemo se onako kako smo rekli. Za sada je SDA spremna na to“, kazao je u nedjelju predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

    Podjetimo, u drugi krug izbora za gradonačelnika Mostara “plasirali” su se kandidat Koalicije za Mostar Zlatko Guzin i kandidat HDZ-a BiH Mario Kordić. Ukoliko niko od njih ne dobije dvotrećinsku podršku (24 vijećnika) u drugom krugu, bit će organiziran treći krug u kojem je dovoljno osvojiti prostu većinu onih koji glasaju. Ukoliko oba kandidata dobiju isti broj glasova, gradonačelnik postaje mlađi kandidat, u ovom slučaju Mario Kordić iz HDZ-a. Koalicija za Mostar i BH Blok zajedno imaju 18 ruku u gradskom vijeću i ukoliko budu svi glasali za Zlatka Guzina, HDZ-ov kandidat nema šanse da bude izabran za gradonačelnika Mostara. SDP BiH je predložio da se svakih 16 mjeseci mijenja gradonačelnik i da svaki od tri politička bloka ima u određenom periodu svog gradonačelnika.

    Udruga “HZ HB” objavila program: Godišnjica utemeljenja tzv. “Hrvatske republike Herceg Bosne” bit će obilježena u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Mostaru …

    Piše:
    Redakcija
    -

    Godišnjica utemeljenja “Hrvatske republike Herceg-Bosne” u nedjelju bi, osim u Mostaru, trebala biti obilježena u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Brčkom. Potvrđuje to službeni program koji je objavila udruga “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna”, a koji su potpisali Lidija Bradara i Ivo Čolak.

    Lidija Bradara je potpisana kao predsjednica Sabora HZ Herceg-Bosne, dok je Ivo Čolak predsjednik Glavnog vijeća HZ HB. Inače, Bradara trenutno obavlja funkciju delegatkinje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Prethodno je portal politicki.ba, pozivajući se na medije bliske HDZ-u BiH, objavio da će u nedjelju, u 11 sati, povodom 29. godišnjica utemeljenja “Hrvatske Republike Herceg Bosne”, U Grudama biti održana sveta misa u župnoj crkvi u Gorici (Grude), a nakon toga, u 12.15 uslijedit će polaganje cvijeća na grob predsjednika “HR HB” mr. Mate Bobana.

    Ako je suditi po dostupnom programu, istoga dana u nekoliko gradova i općina također će biti upriličeno polaganje vijenaca i paljenje svijeća na centralnim spomen-obilježjima: u 10.30 u Orašju, u 12 u Bihaću, Livnu, Vitezu, Žepču, Sarajevu, Tuzli i Brčkom te u 18.00 sati u Mostaru.

    U srijedu, 31. augusta u 20.00 u Galeriji Bratovštine u starom župnom dvoru u Gorici održat će se izložba ratnih fotografija “Zoran Filipović 1991.”

    Podsjećamo, takozvana Hrvatska republika Herceg Bosna je utemeljana 28. avgusta 1993. godine. Ratno vodstvo te paradržave pred Haškim je tribunalom osuđeno na ukupno 111 godina zatvora. Njihov ratni projekat proglašen je “udruženim zločinačkim poduhvatom” sa Franjom Tuđmanom na čelu.

    “Pretresno vijeće je konstatovalo da je sredinom januara 1993. počeo da postoji udruženi zločinački poduhvat (ili UZP) s ciljem da se stvori hrvatski entitet u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda. Po mišljenju Pretresnog vijeća, ovaj UZP je kao zajednički zločinački cilj imao “dominaciju Hrvata u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Za članove UZP-a je utvrđeno da su stavili u pogon čitav sistem deportacije muslimanskog stanovništva iz Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Ovaj sistem se sastojao od širokog spektra zločina: raseljavanja i zatočenja civila, ubistava i uništavanja imovine tokom napada, zlostavljanja i razaranja imovine tokom operacija deložacije, zlostavljanja i vrlo teških uslova zatočavanja u zatočeničkim centrima HVO-a, korištenja zatočenika za fizički rad na linijama sukoba ili kao živog štita, te raseljavanja zatočenika i njihovih porodica na druge teritorije nakon što su bili pušteni iz zatočeništva. Pretresno vijeće je konstatovalo da su na hiljade osoba bile žrtve tih djela nasilja, koja su na organizovan način činile vojne i političke snage HVO-a”, navedeno je u obrazloženju pravsonažne presude protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića.

    Za sada ništa od smanjenja cijena električne energije: Konaković i Žuljević amandmanima “srušili” zakon o ograničavanju cijena struje, sve mora na dodatno usaglašavanje

    Piše:
    Redakcija
    -

    Za sada ništa od smanjenja električne energije za pravna lica. Zbog amandmana delegata Elmedina Konakovića (NiP) i Anera Žuljevića (SDP) Dom naroda FBiH je usvojio dugačiji tekst Zakona o dopuni Zakona o električnoj energiji Federacije BiH u odnosu na tekst koji je usvojio Predstavnički dom. Sada je nužno usaglašavanje teksta zakona. Prema proceduri, Predstavnički dom FBiH sada bi morao ponovo razmatrati tekst koji je usvojio Dom naroda FBiH. No, sve bi bilo u redu da u petak ne ističe krajnji rok za usvajanje ovog zakona. Naime, Elektroprivreda BiH do 31. 12. mora zaključiti nove ugovore o snabdijevanju električnom energijom sa pravnim licima. Zbog enormnog povećanja cijena, većina privrednih društava ne želi potpisati nove ugovore sa Elektroprivredom BiH. No, da bi Vlada FBiH ograničila cijene električne energije, nužno je izmijeniti Zakon o električnoj energiji FBiH.

    Na dnevnom redu sjednice Doma naroda FBiH danas je bio prijedlog izmjena Zakona o električnoj energiji koji je usvojio Predstavnički dom FBiH koji bi bio dovoljan Vladi FBiH da ograniči cijene električne energije. No, Konaković i Žuljević su predložili svoj amandman.

    Kako se ovaj tekst znatno razlikuje od teksta Zakona usvojenog na Predstavničkom domu, dio delegata je pokušao ubijediti Konakovića i Žuljevića da odustanu. Oni su to odbili. Dom naroda je na kraju usvojio njihove amandmane. No, pravi problem tek slijedi. Svega dva dana je ostalo Predstavničkom domu da ponovo zakaže sjednicu na kojoj će biti razmatran tekst zakona  na Domu naroda FBiH.

    Nova HDZ-ova obmana sa Domom naroda FBiH: Umjesto Ustavnog suda FBiH, o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa bi odlučivao klub naroda koji je i zatražio zaštitu

    Piše:
    Redakcija
    -

    “HDZ BiH je konačno pristao na to da Dom naroda štiti isključivo vitalni nacionalni interes, ali onda je imao neke dodatne zahtjeve o kojima ja neću sada precizno govoriti”, rekao je u srijedu lider SDA Bakir Izetbegović, nakon sastanka sa visokim predstavnikom Evropske unije za vanjske poslove i sigurnost Josepom Borrellom.

    I sam lider HDZ-a BiH Dragan Čović u srijedu je kazao da je “postignut dogovor” u vezi sa Domom naroda FBiH.

    “Mislim da smo se usuglasili oko prijedloga za Dom naroda FBiH”, rekao je Čović.

    Ali, prema informacijama Istrage, nikakav suštinski napredak u ovom slučaju ne postoji. Tačno je da je lider HDZ-a BiH Dragan Čović pristao na smanjenje ovlasti Doma naroda FBiH, svodeći ga samo na pitanje vitalnog. Međutim, takozvani katalog oblasti u kojima se može koristiti “vitalni nacionalni interes” obuhvatao bi sva bitna pitanja u Federaciji – od budžeta, preko sigurnosne politike, obrazovanja, pa sve do pitanja poreza. To znači da bi svaki klub naroda u Domu naroda FBiH mogao pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa prilikom usvajanja budžeta Federacije ili, pak, usvajanja zakona o porezima koji bi, recimo, kladionice bile vraćene u porezni sistem FBIH. Osim toga, o “vitalnom nacionalnom interesu”, predlaže HDZ BiH, umjesto Ustavnog suda FBiH odličivao bi klub naroda u Domu naroda FBiH koji je i pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

    “Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definirani na slijedeći način: ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti; identitet jednog konstitutivnog naroda; ustavni amandmani; organizacija organa javne vlasti; jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe; teritorijalna organizacija;sistem javnog informisanja i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda”, piše u Ustavu Federacije BiH u poglavlju “definicija vitalnog nacionalnog interesa”.

    U članu 17b je navedeno da o pitanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa odlučuje Ustavni sud Federacije BiH.

    “U Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine osniva se Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa, prema proceduri u skladu sa ovim ustavom. Ovo vijeće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa”, navedeno je u u Ustavu Federacije BiH.

    Trenutno u Ustavnom sudu FBiH ne postoji Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, jer Sud nije popunjen iz razloga što predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara ne želi predložiti nove sudije. Iz tog razloga je Federacija BiH u blokadi. Naime, klub bilo kojeg od tri konstitutivna naroda u Domu naroda FBiH ima pravo da, ukoliko to dvotrećinska većina želi, pokrene pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. U trenutku kada se pokretane taj mehanizama zaštite, procedura usvajanja određene odluke se obustavlja dok Ustavni sud FBiH ne riješi pitanje vitalnog nacionalnog interesa. Kako, međutim, Ustavni sud FBiH nije popunjen, nije moguće formirati ni Vijeće za zaštitu vitalnih interesa. Tako procedura usvajanja nekog zakona ostaje blokirana do daljnjeg. No, bolje do daljnjeg, nego zauvijek. A upravo je to ono što HDZ BiH želi.

    Prema informacijama Istrage, HDZ u potpunosti želi izbaciti Ustavni sud FBiH. Prema prijedlogu dragana Čovića, o pitanjima zaštite vitalnog nacionalnog interesa bi odlučivali sami delegati koji bi i pokrenuli to pitanje. U praksi bi to izgledalo ovako. Predstavnički dom FBiH, recimo, usvoji zakon kojim se kladionice uvode u sistem direktnih poreza. No, dvije trećine delegata u, recimo, Klubu Hrvata Doma naroda FBiH bi pokrenulo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Da li je ugrožen vitalni nacionalni interes u ovom slučaju ne bi odlučivao Ustavni sud FBiH, već – Klub Hrvata u Domu naroda FBiH. Isti onaj klub koji je i pokrenuo pitanje zaštite vitalnog interesa. O svim procesima u Federaciji bi, tako, odlučivalo 12 delegata u nekom od klubova Doma naroda Federacije BiH.

     

    Milorad Dodik priznao: Prisluškujemo američkog ambasadora, znamo šta radi!

    Piše:
    Redakcija
    -

    “I mi njih sad slušamo, ne slušaju samo oni nas. Znam ja šta oni pričaju. To nije bilo moguće prije samo pet-šest godina. Nisi smio pomisliti da slušaš američkog ambasadora, a mi njega samo kliknemo. I mi znamo šta on radi”, kazao je u srijedu navečer na stranačkom skupu član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

     

    Dodik je, tako, otvoreno priznao da je agencije iz Republike Srpske prisluškuju ambasadora SAD-a u BiH Michaela Murphya. Ovo priznanje je došlo istoga dana kada se ambasador Murphy u Banja Luci susreo sa ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske i Dodikovim stranačkim kolegom Draganom Lukačem.

    “Ambasador Murphy sastao se sa ministrom unutrašnjih poslova RS-a Draganom Lukačem i načelnikom policije RS Sinišom Kostreševićem s kojima je razgovarao o sigurnosnoj situaciji u RS-u, vladavini prava i značaju borbe protiv korupcije za budućnost RS i cijele BiH”, saopćeno je iz Ambasasde SAD-a svega nekoliko sati prije nego što će Lukačev šef priznati da je “slušao ambasadora SAD-a”.

    Podsjećamo, Milorad Dodik se nalazi pod sankcijama SAD-a. Američke službe su u utorak objavile da je ruski oligarh Konstantin Malofeev finansirao izborne kampanje Milorada Dodika i njegove stranke SNSD.

    Francuski europarlamentarac Nicolas Bay u Banjoj Luci: “Dan RS je prilika da se podsjetimo kako se Srbi, kršćani, moraju poštovati i kako se mora braniti njihov identitet”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Europarlamentarac iz Francuske Nicolas Bay prisustvovao je obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske. On je u nedjelju navečer objavio fotografije sa akademije iz Banja Luke, koju su, povodom neustavnog dana RS, organizirale vlasti tog entiteta.

    “Republika Srpska predstavlja više od trećine stanovništva i polovinu teritorije Bosne i Hercegovine. Ovaj državni praznik prilika je da se podsjetimo kako se Srbi, kršćani, moraju poštovati i kako se mora braniti njihov identitet”, napisao je na svom Twitter nalogu Europarlamentarac Bay.

    Bay je član ekstemne desničkarske partije kojom upravlja Marine Le Pen. U periodu od 2014. do 2017. godine, Bay je bio sekretar krajnje desničarske Nacionalne fronte. U februraru prošle godine stranačke kolege su ga suspendirale zbog sumnje da je političkim protivnicima odavao povjerljive podatke tokom predizborne kampanje.

    Europarlamentarac Bay je podsjetio javnost da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u nedjelju odlikovao penzionisanog pukovnika francuske vojske Joacquesa Hogarda i i bivšeg vojnog ljekara iz Francuske Patricka Barriota.

    “Čast je što su Francuzi na ovaj način odlikovani u znak zahvalnosti za njihovo zalaganje za srpski narod”, saopćio je Bay.

    U novembru prošle godine, ovaj francuski europarlamentarac se našao u centru skandala kada je posjetio Kosovo. On je tada kosovsku vlasu nazvao “produženom rukom albanske mafije i islamske albanske države”. Bay je prilikom posjete Kosovu rekao da je “Prizren evropski grad i bivši grad kraljeva Srbije, okupiran od strane muslimanskih Albanaca”.

    U ovoj zemlji Evrope crkve su zamijenjene džamijama. Kosovo je srce srpskog naroda. To je istorijska kolijevka Srbije”, kazao je tada Bay, što je izazvalo reakcije zvaničnika Albanije.

    Podsjećamo, tokom neustavnog dana Republike Srpske, predsjednik tog entiteta Milorad Dodik odlikovao je ruskog predsjednika Vladimira Putina. Svečanosti u Banjoj Luci prisustvovali su zvaničnici Crne Gore i Srbije.

    Pritisak na Ustavni sud BiH: Stranke žure u vlast, a Federacija klizi u žestok pravni haos!

    Piše:
    Amina Čorbo Zećo
    -

    Redovna plenarna sjednica Ustavnog suda BiH planirana za 1. decembar, kada bi se na dnevnom redu mogao naći i zahtjev Željka Komšića sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava Federacije BiH koje je na dan održavanja Općih izbora 2. oktobra nametnuo Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH.

    No, postoji mogućnost da zahtjev bude razmatran na nekoj od narednih sjednica, a što, prema saznanjima Patrije lobiraju stranci, tačnije onaj dio međunarodne zajednice koja očekuje brzu uspostavu vlasti.

    Prvenstveno se ovo odnosi na Ured visokog predstavnika, pa znajući da OHR pokušava odložiti odluku kako bi dokazali da su nešto deblokirali otežali bi odlučivanje Ustavnog suda BiH kroz novo činjenično stanje. Takav pritisak na Ustavni sud BiH, koji je nedopustiv i neprihvatljiv mogao bi prouzrokovati žestok pravni haos.

    No, ono što jeste indikativno jeste da političke stranke osmorke i još neke druge pristaju na Schmidtovu odluku i ne žele čekati odluku Ustavnog suda BiH.

    Tim više jer su predsjednici deset političkih partija (SBiH, SDP, SDA, SBB, DF, GS, PDA, BH Zeleni, SD i NES) okupljenih oko Pokreta za državu u Republici Srpskoj, uputili pismo visokom predstavniku Christianu Schmidtu kojim traže da OHR upotrijebi Bonske ovlasti i u vezi sa funkcioniranjem Vijeća naroda RS.

    Odgovor nisu dobili, ali se dalje nisu ni bavili ovim pitanjem, izuzev DF-a koji čiji je predsjednik podnio apelaciju, a ostale stranke prionule su formiranju vlasti i to sa HDZ-om i SNSD-om.
    A Schmidt je narušavanjem principa pravne sigurnosti, narušio i prava koja garantuje Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

    I upravo iz potpune svjesnosti da sve ovisi od Ustavnog suda i vrši se pritisak na ovu instituciju kako bi eventualno odložila svoju odluku prije nego se formira vlast. A, tada će Marko kasno na Kosovo stići.

    Jer, ono što bi moglo predstavljati problem je činjenica da će se Ustavni sud uskoro naći u problemu, jer je nakon odlaska Mate Tadića sa mjesta predsjednika Ustavnog suda (penzionisanje),  u penziju otišao i Miodrag Simović. Njihovi nasljednici daleko su od Ustavnog suda, jer majstori blokada su ponovo stupili na scenu. U Federaciji BiH je konkurs okončan, ali Radna grupa nikada nakon otvaranja koverti kandidata nije zasjedala, a sada su odlučili sve ostaviti novoizabranim zastupnicima.

    A, šta ukoliko Ustavni sud BiH donese odluku o poništavanju dijelova Schmidtove odluke i izbor delegata iz kantonalnih skupština i popunjavanje Doma naroda FBiH bude “neustavno”?
    Slaven Kovačević je to okarakterisao kao pravnu neizvjesnu situaciju, koja bi definitivno destabilizirala političke i društvene odnose.

    Definitivno bismo ušli u pravni haos i destabilizaciju u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Zato je i sam Komšić pismom prema CIK-u tražio da se prije odluke o popuni Doma naroda sačeka odluka Ustavnog suda, no, taj zahtjev nije ispunjen. Suprotno tome, vrši se pritisak na Ustavni sud da odluku prolongira, prije nego se vlast I formira.

    Skandalozna izjava Dritana Abazovića u Potočarima: “Genocid nije počinjen nad Bošnjacima, nego nad ljudima”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Ovi nišani bijeli mnogo svima govore. Genocid nije počinjen nad Bošnjacima, nego nad ljudima. Počinile su ga politike zla, politike smrti, politike prevara. Moramo zato da mijenjamo stvari. Ima dosta toga što možemo promijeniti bolje, da damo šansu pomirenju, pravdi i istini”, kazao je crnogorski premijer Dritan Abazović, tokom svog obraćanja na u Potočarima, povodom godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice.

    Premijer Crne Gore govorio na komemoraciji u Potočarima navodeći kako i danas žive politike koje šire govor mržnje i negiraju genocid.

    “11. jula 1995. je na ovom mjestu ubijeno čovječanstvo, ali je Bosna nastavila da živi. I danas 27 godina nakon toga i dalje na Balkanu živi duh mržnje, duh razdora, duh podjela, koji se na svu sreću ne manifestuje ratnim dešavanjima. Ovo je apel svima da moramo biti bolji”, kazao je Abazović.

    Naglasio je da prošlost ne možemo promijeniti, samo budućnost.

    U ime Vlade Crne Gore upućujem najveći naklon svim žrtvama. Vjerujem da možemo samo zajedno da gradimo novu ljepšu budućost”, kazao je Dritan Abazović, premijer Crne Gore.

    “Mi prošlost ne možemo da izmijenimo, ali možemo budućnost. Na nama je da biramo hoćemo li da živimo u balkanskoj međi ili da živimo bolje”, rekao je Abazović.

    Abazović u Potočarima je i naveo kako nas ovi bijeli nišani trebaju stalno podsjećati na žrtve, da učimo iz grešaka, da damo šanse pomirenju i istini.

    Abazović je na početku svog obraćanja rekao kako ga bijeli nišani u Potočarima sjećaju na to “koliko smo loši bili, da zaštitimo žrtve u Srebrenici”.

    Prije nego što je Abazović izašao sa govornicu, delegacija Lige socijaldemokrata Vojvodine, predbođena Nenadom Čankom, napustila je salu u Potočarima.

    “Čitava naša delegacija je napustila salu kada je ovaj bednik izašao za govornicu. Zgrožen sam što mu je uopće dozvoljeno da skrnavi ovaj skup politikanstvom”, napisao je Čanak.

    1...212223...40Stranica 22 of 40

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj