Ukoliko kliknete ovdje, moći ćete vidjeti skoro stotinu stranica dokumenata slovenačkog pravosuđa koji se odnose na sumnjive poslove biznismena Roka Snežiča. To je onaj prijatelj i zatvorski cimer slovenačkog premijera Janeza Janše koji je proteklih dana najavljivao krivični progon autora ovog teksta. Rok Snežič je, podsjećamo, osumnjičen za pranje 25 miliona eura. Veći dio novca je oprao preko Bosne i Hercegovine, angažujući nekoliko bh. državljana koji su otvarali račune u Sloveniji, Austriji, Mađarskoj. Novac koji je s nepoznatih adresa uplaćivan na te račune, bh- državljani su podizali i predavali ga Roku Snežiću. Jedan dio novca, 450 hiljada eura, uplaćeno je na račun Slovenske demokratske stranke čiji je predsjednik Janez Janša. Kao donatorka se pojavila Snežičeva prijateljica Dijana Đuđić. Nakon što su novinari Večera otkrili ovu priču, novac je vraćen, ali su istražni organi u BiH započeli provjere.
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) 24. maja 2019. godine dostavlja Tužilaštvu BiH izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv Janšine donatorke Dijane Đuđić te Tanje Subotić Došen, Jelene Sladojević i pravnog lica Govinda d.o.o. Brčko. Svi su osumnjičeni za krivično djelo organizirani kriminal u vezi sa pranjem novca. U pitanju je iznos od 25 miliona eura koliko su ove bh. državljane oprale za Janšinog prijatelja Roka Snežiča. Kompletan izvještaj državne agencije za istrage i zaštitu SIPA možete pročitati ukoliko kliknete ovdje.
Rok Snežič i Janez Janša
No, bez obzira na brojne dokaze o pranju novca, Tužilaštvo BiH, odnosno postupajuća tužiteljica Vedrana Mijović, uz prethodne konstultacije sa glavnom državnom tužiteljicom Gordanom Tadić, donosi odluku da u spisu “ne postoje dokazi” da se radi o organiziranom kriminalu. Predmet u kojem se decidno navodi ime Janšinog prijatelja Roka Snežiča, proslijeđuje Tužilaštvu Brčko distrikta. Ako kliknete ovdje, moći ćete vidjeti kompletan akt kojeg je potpisala tužiteljica Vedrana Mijović i u njemu su navedeni svi detalji o Snežičevim poslovima u BiH, Mađarskoj i Austriji.
Nakon što je Istraga.ba počela objavljivati detalje o sumnjivim poslovima Janšinog prijatelja, Tužilaštvo BiH zaprijetilo je provođenjem istrage zbog objave dijela “povjerljivih dokumenata”.
“U cilju točnog informiranja i zaštite integriteta institucije informiramo javnost da je navedeni predmet dana 30.01.2020. godine, dakle prije skoro godinu dana, ustupljen Tužiteljstvu Brčko Distrikta BiH, koje je neovisno i samostalno u svom radu. Iznošenjem zlonamjernih konstrukcija i neistina, nastoji se nanijeti šteta Tužiteljstvu BiH. Tužiteljstvo BiH također informira javnost, da je zbog nedavne objave određenih dokumenata označenih oznakom tajnosti iz ovog predmeta, koncem prošle godine formiralo predmet u kojem će se izvršiti provjere”, navodi se u saopćenju Tužilaštva BiH objavljenom 5. januara ove godine.
Saopćenje je uslijedilo nakon što je Rok Snežič protjeran iz BiH zbog toga što je proglašen osobom koja predstavlja opasnost za nacionalnu i ekonomsku sigurnost Bosne i Hercegovine. Gordana Tadić naredila je da Granična policija BiH kojom rukovodi Zoran Galić provjeri na koji način je Istraga.ba dobila dokumente o ovom slučaju koji kompromitiraju rad Tužilaštva BiH. Galićeve provjere protiv Istrage su u toku pa zbog toga Granična policija Bih ije primijetila da je Rok Snežič, unatoč zabrani ulaska, na teritoriju BiH ušao 28. februara, odnosno dva dana prije nego će slovenačko pravosuđe započeti veliku međunarodnu akciju usmjerenu protiv Janšinih perača novca. Mada su bili dužni da ga uhapse i predaju u nadležnost Službe za poslove sa strancima BiH, pripadnici Granične policije BiH pustili su ga da nesmetano napusti BiH u koju je dva dana ranije ilegalno ušao.
Član Kabineta visokog predstavnika Christiana Schmidta motociklom je u Sarajevu izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj su teško povrijeđene dvije djevojčice koje su, na zelenom svjetlu za pješake, prelazile ulicu u blizini OHR-a. No, Marcus Morgner neće odgovarati u Bosni i Hercegovini jer se pozvao na diplomatski imunitet.
Da se ovaj njemački diplomat, angažiran u Kabinetu Christiana Schmidta, pozvao na diplomatski imunitet, potvrdili su nam i u Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Zbog toga Marscus Morgner neće biti krivično gonjen u Bosni i Hercegovini.
Sve se desilo 12. novembra, na raskrsnici pored grade OHR-a. Marcus Morgner je svojim Kavasakijem, piše u službenim policijskim izvještajima, oko 18 sati i 30 minuta “oborio” dvije maloljetnice (G.F. 15 godina i K.E. 16 godina) koje su prelazile ulicu na raskrsnici Zagrebačka-Terezija-Most Suade i Olge. Ljekari će kasnije konstatirati da je petnaestogodišnja G.F. zadobila teške tjelesne povrede. U pitanju je fraktura pubične kosti. Teške tjelesne povrede ljekari su konstatirali i kod K.E., Njoj je slomljena desna potkoljenica.
Službenici MUP-a Kantona Sarajevo su odmah izvršili alko testiranje Marcusa Morgnera. Nije utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu. No, prilikom identifikacije je utvrđeno da Marcus Morgner ima diplomatski status. On se nalazi na popisu službenika sa diplomatskim statusom BiH koji je u julu ove godine objavljen na sajtu Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Tokom uviđaja, pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo su o svemu obavijestili dežurnog tužioca. No, kako se Marcus Morgner pozvao na diplomatski imunitet, protiv njega neće moći biti vođen krivični postupak u Bosni i Hercegovini.
Međutim, krivični progon Marcusa Morgnera je moguć u njegovoj matičnoj državi. Podsjećamo na slučaj bivše slovenačke ambasadorice u BiH Nataše Vodušek. Ona je u jesen 2008. godine u Sarajevu izazvala saobraćajnu nesreću u kojoj je teško povrijeđen Nihad Zolak. Nakon što je slučaj isplivao u javnost, slovenačke vlasti su razriješile svoju ambasadoricu i vratile je u Ljubljanu. Protiv nje je pokrenut krivični postupak u Sloveniji. U decembru 2011. godine osuđena je na godinu dana zatvora.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović postavio je uslov Međunarodnoj zajednici – (pot)predsjednik Federacije koji ne želi staviti svoj potpis na odluku o imenovanju Vlade FBiH mora u klubu konstitutivnog naroda kojem pripada imati podršku 14 delegata. Onaj (pot)predsjednik koji nema podršku 14 delegata u određenom klubu Doma naroda FBiH može biti zaobiđen prilikom imenovanja Vlade FBiH.
Čović je, prema informacijama Istrage, preko Vlade u Zagrebu za sada uspio ubijediti i Ured visokog predstavnika da prihvati njegov prijedlog te bi najavljena odluka Christiana Schmidta trebala ići u tom pravcu. Na taj bi se način zaobišao potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo, a osiguralo stalno učešće HDZ-a BiH u vlasti. Evo i kako.
Prema Ustavu Federacije BiH “predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa premijerom ili sa kandidatom za tu funkciju, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana, nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom”.
Ova odredba bi bila dopunjena rečenicom da onaj (pot)predsjednik koji nema podršku 14 delegata u određenom klubu Doma naroda FBiH može biti zaobiđen prilikom imenovanja Vlade FBiH.
Nametne li Schmidt te odredbe, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara bi jedina bila nezaobilazna. Ona ovom trenutku ima podršku više od 14 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Refik Lendo ima podršku trinaest Bošnjaka, Igor Stojanović nakon popunjavanja Kluba Srba nakon njegovog odlaska ima podršku 12 delegata.
Ali nije Čoviću ovaj mandat ni bio problematičan. Lider HDZ-a BiH i OHR namjeravaju ovu stranku osigurati i za naredne izborne cikluse.
Na osnovu ranije nametnutih odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH, Centralna izborna komisija BiH je napravila izračun rasporeda delegata po kantonima.
Držimo se sada Kluba Hrvata. HDZ BiH je neprikosnoven u Posavskom kantonu, Srednjobosanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadno-hercegovačkom i Kantonu 10. Ovih pet kantona daje ukupno 17 delegata iz reda hrvatskog naroda. Preostalih pet kantona daje ukupno šest delegata u Klubu Hrvata, što je nedovoljno da bi se zaobišao HDZ BiH ili stranke okupljene oko HNS-a. Prilikom popunjavanja aktualnog saziva Doma naroda FBiH, HDZ BiH je dobio četiri delegata iz HNK, tri delegata u SBK, jednog delegata u Livnu, četiri delegata u ZHK, jednog delegata u Posavini i jednog delegata u ZDK. To je ukupno 14 delegata i HDZ-u, faktički, nije potrebna podrška ni HDZ-a 1990 koji, u saradnji sa partnerskom strankom iz Livna, ima četiri delegata. S druge strane, stranke sa sjedištem u Sarajevu mogu u najboljem slučaju osvojiti sedam delegata u Klubu Hrvata, pod uslovom da u u ZDK dobiju oba hrvatska mjesta i da u SBK naprave liste koje će im donijeti jednog delegata Hrvata. Tih sedam delegata, faktički, ne bi značilo ništa.
Podsjetimo, Christian Schmidt je prvobitno razmatrao opciju da (pot)predsjedniku FBiH koji ima dvotrećinsku podršku u klubu naroda kojem pripada omogući blokiranje imenovanja Vlade FBiH. HDZ BiH i Vlada u Zagrebu nisu pristali na ovo rješenje, jer bi ono, u budućnosti, moglo ugroziti HDZ BiH. Razlog je jednostavan – mnogo je lakše obezbijediti osam ruku u Klubu Hrvata, nego deset, koliko bi prema odredbi Ustava FBiH koju u saradnji sa HDZ-om BiH priprema Christian Schmidt bilo potrebno da se onemogući blokiranje imenovanja Vlade FBiH. Sa 14 delegata Dragan Čović ima osigurač da će njegova stranka vječno biti nezaobilazna prilikom formiranja Vlade FBiH.
Dio Međunarodne zajednice, saznaje Istraga, zagovara i donošenje jednokratne mjere kojom bi se omogućilo strankama okupljenim oko HDZ-a i NiP-a da bez potpisa potpredsjednika FBiH Refika Lende formiraju Vladu Federacije. Međutim, na sastanku u rezidenciji američkog ambasadora Michaela Murphya predstavnik NES-a je rekao da ta stranka neće podržati nikakva jednokratna rješenja. A ukoliko NES i SBiH ostanu pri stavu da neće učestvovati u formiranju vlasti na osnovu jednokratnog rješenja, stranke okupljene oko HDZ-a i NiP-a neće imati većinu u Predstavničkom domu koji potvrđuje imenovanje Vlade FBiH.
Zbog sumnje da je krijumčario kokain i prao novac stečen prodajom droge, belgijsko je pravosuđe raspisalo crvenu Interpolovu potjernicu za Stefanom Papićem, bh. državljaninom koji godinama živi u Nizozemskoj, saznaje Istraga.
Papić je, objavljivali smo ranije, član mogćnog narko kartela Tito i Dino koji je iz Perua u Evropu prokrijumčario desetine tona kokaina. Vođa tog kartela je Sarajlija Edin Gačanin zvani Tito i on trenutnu živi u Dubaiju gdje ga čuvaju bivši pripadnici Specijalne jedinice Federalne uprave policije. Upravo u Dubaiju se, kako saznajemo, skriva i bjegunac Stefan Papić.
Prije nekoliko godina Papić je u Sarajevu osnovao firmu ES Tech d.o.o. čije je sjedište bilo u Avaz Twist Toweru.
Direktor ove firme bio je Alem Hodović, sarajevski “biznismen” i “influenser” kojeg je Državna agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) zajedno sa biznismenom Gordanom Memijom, ranije prijavljivala zbog pranja novca i organiziranog kriminala. Hodović je, uglavnom, registrirao fiktivne firme preko kojih je prao novac. Pojavljuje se kao odgovorno lice u nekoliko firmi a jedna od njih je i Papićeva firma ES Tech registirana u Avazovom tornju.
Upravo je preko firme ES Tech novac prao Mirza Gačanin, bh. državljanin koji je pod istragom nizozemskog pravosuđa i koji se trenutno nalazi u kućnom prittvoru u Bredi.
Gačaninove firme poslovale sa Papićevom firmom ES Tech
Mirza Gačanin je stric Edina Gačanina, vođe kartela Tito i Dino kojeg nizozemska policija povezuje sa najmanje 15 tona kokaina zaplijenjenog širom svijeta. Stefan Papić je upravo bio saradnik Mirze Gačanina u nizozemskom gradu Breda gdje je živio sa svojom majkom Majom Kočetkov, suprugom poznatog sarajevskog dizajnera Davora Papića koji je 2017. godine stradao u saobraćajnoj nesreći. Oni su nerijetko bili domaćini “biznismenu” Alemu Hodoviću i njegovoj supruzi Lejli Hodović koja se predstavlja kao “marketinški ekspert” i “influenserka”.
Alem i Lejla Hodović, Maja Kočetkov i Stefan Papić sa suprugom u Bredi
Stefan Papić je, inače, oženjen marokanskom državljankom koja je u srodstvu sa Riduanom Taghijem, vođom bande koja se u Nizozemskoj specijalizirala za likvidacije. Poznati su bili kao “Anđeli smrti” i uglavnom su ubijali za narko kartel “Tito i Dino”. Taghi se dovodi u vezu sa ubistvom advokata Derka Wiersuma, a godinama se skrivao u Dubaiju, gdje boravi i njegov formalni šef Edin Gačanin Tito. Marokanac Riduan Taghi je kasnije, ipak, uhapšen i u Emiratima i deportovan u Nizozemsku. No, sada je u Dubai pobjegao Stefan Papić kojem je nizozemska policija često pretresala stan. Papić je, rekosmo, i pod istragom belgijskog pravosuđa koje ga sumnjiči za krijumčarenje kokaina i pranje novca. U Dubaiju, inače, često boravi i bračni par Hodović.
Alem i Lejla Hodović u Dubaiju
Alem i Lejla Hodović posljednji su put boravili u Dubaiju krajem aprila ove godine. Njihov poslovni partner Stefan Papić u tom je trenutku već bio na crvenoj Interpolovoj potjernici i skrivao se u Emiratima.
Fatiminog supruga Smaju upoznao sam prije dvadesetak godina. Fatimu sam prvi put uživo vidio sinoć. Došla je u Hayatov studio sa Ćamilom i Hasanom. Pričala je priče koje sam uglavnom čuo ili pročitao. Pa, opet, nisam baš imao snage da na kraju emisije izgovorim da je ovo bila posljednja Istraga sedmice ove sezone. Da nema snimka, ne bih ni znao kako sam odjavio emisiju.
Dva sata kasnije vozio sam je kući u Tuzlu. Nagovarao sam je da napiše knjigu. Ne želi. I nije uopće bitno zbog čega ne želi.
“Možda da”, kaže mi,”neko samo uveže moje intervjue”.
Barem stotinu ih je dala. I opet nije ispričala ni pet posto onoga što je doživjela.
Kada je imala šest godina ostala je bez oca. Majka je školovala nju i brata. Završila je medicinu u Tuzli i devedesete počela raditi u Bratuncu. Na početku rata izbjegla je u Srebrenicu i počela pisati historiju.
Nju i Hasana Hasanovića povezuju dvije smrti i jedno rođenje.
“Moj otac je umro od gladi”, kaže Hasan.
Doktorica Fatima u srebreničkoj ratnoj bolnici pokušala ga je spasiti.
“Godinu kasnije,'94., doktorica Fatima je spasila mog sina koji se rodio sa 1800 grama. Smršao je na 1660. Trideset i dva dana je bio “u komi”. Danas ima 26 godina i 106 kila”, prisjetio je Hasan.
Zvali su ga Palčić.
“Stalno je u toj našoj improviziranoj bolnici gdje je bi smješten mene hvatao za palac. Zato sam i mu dala ime Palčić”, kaže Fatima.
Onda je došao juli ‘95. I Fatima i Hasan su krenuli šumom prema Tuzli.
“Pitala sam holandskog ljekara da li će nas zaštititi, a on mi nije mogao potvrditi. To mi je palo napamet kada je padala Srebrenica i u glavi mi je bila Vukovarska bolnica, strah me bilo da će me zarobiti. Svjetlija strana mi je bilo da krenem putem šume i da imam makar malo sudbine u svojim rukama. Bilo mi je u glavi samo da im živa ne padnem u ruke”, kazala je doktorica.
A Hasan? Majku, suprugu i jednogodišnjeg sina je ispratio u Potočare.
“Supruga je s vrata skinula lančić i dala mi ga. Stavio sam ga u zadnji džep i ponio sa sobom”, sjeća se Hasan.
Tri brata, Hasib, Hasan i Hajro krenuli su u koloni smrti. I doktorica Fatima je bila u koloni.
“Najmlađi brat Hajro ubijen je ujutro 12. jula, odmah po prelasku Buljima. Njega sam mogao samo preokrenuti na leđa i ostaviti u šumi”, kaže Hasan.
Fatima je bila s bratom i svojim kolegama iz medicinskog tima. Preživjela je zasjedu na Kameničkom brdu.
“Sad su počeli pucati samo smo trčali prema potoku. Meci su oko nas fijukali. Moj brat je imao flašu vode u ruci. Kad smo sišli u potok, vidjeli smo da je metak pogodio u flašu. Brata nije”, kaže Fatima Klempić-Dautbašić.
Njen sadašnji suprug Smajo Klempić će joj kasnije ispričati da na Kameničkom brdu nije mogao stati na zemlju od leševa. Procjene su da je oko 1000 ljudi ubijeno u toj zasjedi.
Fatima Klempić-Dautbašić dolazi na slobodnu teritoriju 1995. godine
Hasan se držao brata Hasiba. Uspjeli su preći Jadar i doći skoro do Zvornika. Kod sela Liplje Hasib je teško ranjen.
“Uspio sam ga donijeti do Baljkovice. Spustili smo se u jedan potok. Doktorica Fatima i doktor Ilijaz Pilav su mu pokušali vratiti crijeva. Dali su mu jednu infuziju koju su imali u ruksaku i produžili su mu život”, govori Hasan, dok u studiju Hayat TV-a sjedi pored doktorice Fatime.
No, Hasibu nije bili spasa. Umro je na bratovim rukama.
“Rekao mi je – reci mami da se nisam patio i izdahnuo”.
Hasan ga je prenio u Nezuk. Bratove oči je sklopio na slobodnoj teritoriji.
Hasan Hasanović pored mrtvog brata Hasiba u Nezuku 1995. godine
“Obećao sam majci da će nas preći dvojica. I prešla su dvojica”.
Hasan je danas živ. A volio bi, kaže, da je umjesto njega živ brat Hasib.
Zbog novonastale situacije, nastavak sjednice odgođen je za srijednice VSTV-a odgođen je za srijedu, saopćila je potpredsjednika VSTV-a Sanela Butigan Gorušanović.
Konačna odluka o ostavci Milana Tegeltije nije doesena.
12.42 Sjednica VSTV-a je prekinuta. Direktoru Sekretarijata VSTV-a je pozlilo. Pozvana je Hitna pomoć
Predstavnica pravosudnih institucija iz Republike Srpske Jadranka Stanišić zaprijetila “neučestvovanjem” na sjednici VSTV-a ukoliko članovi Vijeća odluče da danas izaberu osobu koja će biti vd. predsjednika vijeća. Ona i Duška Bogojević tvrde da Milan Tegeltija ostavku treba podnijeti tek poslije zakazivanja naredne sjednice koja bi trebala biti u februaru. Ukoliko članice VSTV-a Duška Bogojević, Jadranka Stanišić i Željka Radović napuste sjednicu, neće biti kvoruma za nastavak sjednice VSTV-a.
11.11: Jadranka Stanišić: Ne možemo danas razmatrati pitanje vd nasljednika. Nije to tačka dnevnog reda. Mi imamo predsjednika VSTV-a.
11.10 Slavo Lakić: Da bi VSTV bio popunjen, kolega Milan tegeltija mora odstupiti ili danas ili sutra. Ili nekad, ako se odlučimo za drugačije rješenje. Sad moramo naći rješenje ko će rukovoditi VSTV-om.
11.06 Goran Nezirović: Preduslov za to je da pozovemo Tegeltiju da danas podnese ostavku kako bismo mi mogli nastaviti da radimo
11.05 Berina Alihodžić: Mislim da teba što prije da se podnese ostavka. Mislim da smo toliki formalisti u ovom situacijama, ali ovoliki formalizam je suvišan. Predsjednika Vijeća biraju svi članovi. Predsjednik nije neko ko ga bira izvan ove ustanove. Ako nema predsjednika svi članovi VSTV-a mogu dati ovlaštenje. Komplikujemo bespotrebno. Šta je predsjednik? Ravnopravan član. Imamo punovpavne članove koji će predložiti potpredsjedniku da preuzme predsjedavanje.
11.00 Goran Nezirović: Smatram da Tegeltija danas treba da podnese ostavku i da prije toga sazove novu sjednicu na kojoj će se birati predsjednik VSTV-a. Mi do tada možemo izabrati osobu koja će rukovoditi poslovima VSTV-a. Vijeće mora nastaviti raditi. ne vidim zbog čega pravimo toliko problem. Nećemo zaključati Vijeće
11.00 Biljana Simeunović: Pravna služba nam je rekla sve što već znamo. Svi smo istakli da je važno da VSTV ima svih petnaest članova kako bi se izabralo rukovodstvo. Predsjednik mora što prije dati ostavku. Imamo pravnu prazninu. Insistirala bi na članu 23. Mi se moramo opredijeliti koga da imenujemo da premosti ovo.
10.55 “U slučaju podnošenja ostavke na mjesto predsjednika Vijeća, potrebno je riješiti pitanje predsjedavanje Vijećem. Ostavkom predsjednika VSTV-a prestaje i mandat potpredsjednika”, stav je Pravne službe VSTV-a
10.17: Niko nije za pravne improvizacije. Svi razumijemo razliku između privremene spriječenosti ili ostavke. Za mene je stvar jasna. Predsjednik Tegeltija na današnjoj sjednici može zakazati narednu sjednicu Vijeća. time imamo zakazanu sjednicu na kojoj možemo pristutpiti izboru predsjednika. Davanjem ostavke predsjednika VSTV-a prestaje mandat i potpredsjednika. Nakon što Tegeltija zakaže sjednicu, a mi možemo izabrati najstarijeg člana Vijeća da predsjedava sjednicom VSTV-a.
10.15: Željka Radović: Ja apsolutno nisam za improvizaciju. Neka nam pravni odjel pripremi stavove. Ne možemo poistovijetiti odsustvo ili ostavku. Nije to isto
10.12 Mahmut Švraka: Ja sam za to da se ne bira predsjednik, a da mi do tada radimo. Mi moramo izaći iz ove situacije. Ne možemo izaći i reći – podnijet ćeš ostavku nakon tri mjeseca. Ako predsjednik podnese ostavku, sazivanje sjednice će obaviti potpredsjednik. Ne možemo da ne rješavamo situaciju. Nema izbora novog člana ako Tegeltija podnese ostavku.
10.10 Jadranka Stanišić: Jedina mogućnost je da prije podnošenja formalne ostavke zakaže sjednicu. Predlažem da to bude početak ili sredina februara. I data je mogućnost da se na njegovo mjesto bira član Vijeća.
10.05 Monika Mijić: Ne vidim razlog da potpredsjednici ne predsjedavaju VSTV-om.
10.00 Biljana Simeunović: Potpredsjednici mijenjanju predsjednika tokom njegovog odsustva. to je naprimjenjivija odredba. Ne mogu se birati predstavnici sudova iz RS-a dok Tegeltija ne podnese ostavku.
9.50 Goran Nezirović: Ostavkom predsjednika VSTV-a ne prestaje rad VSTV-a. Tražimo pauzu i mišljenje pravnog odjela. Ne postoje prepreke za izbor predsjednika Vijeća, ali nisam za to. Smatram da je prirodno da se izabere član iz RS i da članovi koji dolaze iz Vrhovnog suda FBiH budu ti koji će imati priliku da budu birani i da biraju predsjednika VSTV-a. Ja sam protiv prijedloga da se danas bira predsjednik Vijeća. Predsjednik VSTV-a može na dašnjoj sjednici da zakaže sljedeću sjednicu VSTV-a. Danas se bira predsjednik Vrhovnog suda FBiH. To znači da bi Tegeltija trebao danas da zakaže sjednicu i u tom slučaju bi predsjednik VSTV-a ostavku podnio sutra poslije sjednice.
9.45 Jadranka Stanišić: Ostavka stupa na snagu onda kada je predsjednik podnese u službu sekretarijata. Sjednice Vijeća može da zakazuje samo predsjednik Vijeća. Zato smatram da se ostavka treba ozvaničiti tek u februaru ili martu
9.40 Članica VSTV-a Amina Kunosić kazala da bi Tegeltija ostavku trebao podnijeti tek sredinom februara, kako bi Vijeće moglo funkcionisati
9.40 Odgovornost koju vi danas imate je veća od odgovornosti koju smo imali. Ne zaboravite, 95 posto odluka Vijeća je doneseno jednoglasno ili uz dva glasa protiv. Prema tome, ako mislite da je to mojih 95 posto, onda ok. Volio bih da možete reći: jesam li ikada od vas tražio išta nezakonito? Sarađivali smo. Da li sam od vas ikad išta tražio da učinite nešto nemoralno ili nezakonito. Ako jesam, recite. Ako nisam, i to recite. Ja vam se zahvaljujem.
9.28. “Prije svega, kolege Goranu Neziroviću i Slavi Lakiću, želim da kažem da ste i vi svjesni ono što sam govorio – istinito. Istina je da ste, kolega Neziroviću i Lakiću bili nosioci aktivnosti. U najmanju ruku bi bilo u redu da i vi podnesete ostavku. Najveći broj imenovanja, koja su bila sporna u javnosti, desila su se u Federaciji. Ja sam u tim odlukama učestvovao kao jedan od 15. Korektno je da podnesete ostavke zajedno sa mnom. To se odnosi i na kolegicu Berinu Alihodžić. I kolega Selim Karamehić treba da podnese ostavku”
“Ja jesam umoran. Odlazim iz ove institucije s dva osjećaja. Jedan osjećaj je osjećaj nezadovoljstva zbog društva u kojem živimo, a drugi je osjećaj zadovoljstva zbog toga što je sve izašlo na površinu. Ja podnosim ostavku, ali u toj sitciji više ne možete održati sjednicu. Najbolje bi bilo da podnesem ostavku nakon ove sjednice i da vam zakažem narednu sjednicu”, kazao je predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija obraćajući se članovima Vijeća na redovnoj sjednici.
“Ovi naši ljudi dolje sugerišu da se sutra ode kod postupajućeg tužioca, da odete Vi i general i da kažete – mi smo došli da damo izjavu u vezi toga. Znači, da se izbjegne taj njihov cirkus, tog hapšenja koji oni hoće i žele. I to je meni sugerisao odozdo čovjek naš. Mi imamo tu sigurnu liniju kojom pričamo. To je borba. Odobašić hoće po svaku cijenu hapšenje, a hoće i ovaj budala, taj Tomić. I to je njima cirkus sada. Ova Tadićka se opire, opire. Jednostavno – neće. Ako sutra ne odete, prekosutra će hapšenje”, reći će Milorad Kojić u telefonskom razgovoru sa “generalom” Milomirom Savčićem i njegovim braniocem Miodragom Stojanovićem.
Bio je to decembar 2019. godine, i po naredbi nadležnih sudija Suda BiH praćeni su telefoni određenih grupacija koje su povezane sa organiziranim kriminalom. Potpuno slučajno, jedan od tih brojeva za “tajne operacije” počeo je da koristi Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske.
Tih dana državni tužioci Predrag Tomić i Izet Odobašić pripremali su hapšenje Milomira Savčića, predsjednika Boračke organizacije Republike Srpske koji je u tom trenutku bio osumnjičen da je, kao komandant 65. motorizovanog zaštitnog puka pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske, počinio krivično djelo – genocid u Srebrenici.
Istraga.ba je još 9. jula objavila da je Kojić iz Tužilaštva BiH i “glavnog iz VSTV-a” dobio informaciju da se sprema hapšenje “generala Savčića” te da je osumnjičenog odmah obavijestio o tome. Kada smo ga prije objave teksta kontaktirali, Kojić je kazao da se ne sjeća detalja razgovora, ali da je bio u kontaktu sa Miodragom Stojanovićem i Milomirom Savčićem.
A da je, ipak, sve znao, dokazuju i snimci koji su u posjedu Istrage.
“Hajde, sutra, idite Vi i Kiseli (Miodrag Stojanović) da date izjavu. Sutra morate otići. Već prekosutra će naredbu izdati. Sutra otiđi i da Kiseli kaže, ja sam došao sa svojim branjenikom da damo izjavu i to je to”, kazao je Kojić osumnjičenom Savčiću.
“Ali, kako poziv i to”, interesovao se osumnjičenik za genocid.
“Ako sutra ne odete, oni će prekosutra izdati nalog da prave cirkus od toga. Ne treba da se pravi cirkus od toga. Zovite odmah Kiselog i budite tamo u 9-10 sati”, objasnio je Kojić.
Tužioci Tužilaštva BiH Predrag Tomić i Izet Odobašić bili su potpisali naredbu za hapšenje Miomira Savčića, ali se on “samoinicijatvno” pojavio u Tužilaštvu BiH dan prije hapšenja”.
“Javna tajna”, kazao nam je početkom jula general Savčić nakon što smo ga upitali kako je znao da je pod istragom.
Akcija hapšenja Milomira Savčića bila je pripremljena. Tužilac Tomić je već imao sastanke sa službenicima SIPA-e koji su trebali realizirati naredbe. Onda je u Tužilaštvu BiH organiziran sastanak kojem je prisustvovala glavna tužiteljica Gordana Tadić. Bili su još prisutni tužioci Milanko Kajganić, Izet Odobašić kao i druge osobe uključene u ovaj slučaj.
“Gordana će imati problema ako Savčić bude uhapšen. Ne treba nam spektakl i pretresi”, kazao je Milanko Kajganić na tom sastanku.
Upravo je to bio razlog da pripremljena akcija hapšenja Milomira Savčića i pretresi kancelarija Boračke organizacije Republike Srpske bude otkazana. Tužilaštvo BiH će krajem decembra 2019. godine podići optužnicu protiv njega.
“Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je, dana 13. 1. 2020. godine, optužnicu u predmetu Milomir Savčić, kojom se optuženi Milomir Savčić tereti da je počinio krivično djelo genocid iz člana 171. tačka a) i b) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH), u vezi sa članom 180. stav 1. i član 31. KZ BiH”, navedeno je na stranici Suda BiH.
Umjesto lišenja slobode, Savčiću su bile određene mjere zabrane koje je on prekršio. Tek nakon toga Tužilaštvo BiH traži pritvor, ne navodeći među pritvorskim razlozima – opasnost od bjekstva. Nakon što mu je određen pritvor, Savčić je pobjegao.
Visoki predstavnik Christian Schmidt u svom posljednjem izvještaju upućenom Vijeću sigurnosti UN-a kritikovao je izjavu reisu-l-uleme Huseina Kavazovića koja se odnosila na odbranu Bosne i Hercegovine. Schmidt je Kavazovićeve izjave nazvao “retorikom podjela”, stavivši ih u isti kontekst za izjavama mitropolita Hrizostoma koje su se odnosile na Bošnjake i “muslimane”.
“Retorika koja izaziva podjele i ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vođa također je povećala napetosti. Na primjer, 1. marta 2023. mitropolit srpsko-pravoslavne Hrizostom (Rajko Jević) nazvao je Bošnjake ‘muslimanima’, a kasnije muslimane ‘muhamedancima’. Još jedan primjer takve retorike je izjava reis-ul-uleme islamskog zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein ef. Kavazović “Na sve moguće načine moramo pokazati da smo spremni braniti institucije države Bosne i Hercegovine. Kada oni padnu, kao što su pali 1992. godine, mi moramo biti spremni ovu zemlju zaštititi i oružjem i, ako mogu tako reći, nitko ne treba imati dileme trebamo li to učiniti ili ne…”, napisao je Christian Schmidt u svo posljednjem izvještaju upućenom Vijeću sigurnosti UN-a.
Kompletan izvještaj Christiana Schmidta dostupan je na ovom linku, a u nastavku ćemo, ukratko, citirati ključne pasuse.
Ukratko, visoki predstavnik Christian Schmid u novi izvještaj nije “stigao” ubaciti svoje posljednje odluke koje su se odnosile na nametanje Vlade Federacije. Tako u izvještaju koji bi pred Vijećem sigurnosti trebao biti razmatran 10. maja nema dijelova koji se odnose na jednodnevnu suspenziju Ustava Federacije BiH. Postoje, međutim, brojne pohvale na račun nove vladajuće koialicije, te brojne kritike upućene prema Miloradu Dodiku. U izvještaju se uopće ne pominje lider HDZ-a Dragan Čović, dok su kadrovi HDZ-a, uglavnom, pominjani u pozitivnom kontekstu.
O Miloradu Dodiku i odcjepljenju RS
“Secesionistička retorika i djelovanje vlasti RS-a, odnosno gospodina Milorada Dodika, intenzivirano je u izvještajnom razdoblju. To truje političku klimu u entitetu i cijeloj državi. Vlasti RS-a kategorički odbacuju autoritet Ustavnog suda BiH, OHR-a i konfrontiraju se prema zapadnim partnerima. Dana 24. travnja, vladajuće stranke u RS-u potpisale su zajedničku izjavu s konkretnim koracima prema odcjepljenju. Ovo je opasan razvoj događaja” konstatirao je Schmidt, navodeći da Međunarodna zajednica mora zadržati alate kako bi odgovorila na sve ovo.
Visoki predstavnik, dalje, navodi da je u RS-u primijetio “jasnu tendenciju ka autoritarizmu”.
“Bosna i Hercegovina riskira da postane zemlja podijeljena između autoritarnosti u jednom entitetu i demokracije u drugom entitetu”, navedeno je u izvještaju.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, piše dalje Schmidt, i dalje dovodi u pitanje temeljne odredbe Općeg okvirnog sporazuma za mir i vodi secesionističku politiku. U svom pismu premijeru Republike Srpske Radovanu Viškoviću od 6. ožujka 2023. predsjednik Dodik promiče pogrešno i pogrešno tumačenje Općeg okvirnog sporazuma za mir i ustavnog okvira Bosne i Hercegovine. U ovom pismu gospodin Dodik tvrdi da Opći okvirni sporazum za mir ni na koji način nije utvrdio unutarnji kontinuitet “Republike Bosne i Hercegovine”.
“Potičem Vijeće sigurnosti da ove prijetnje shvati ozbiljno. Retorika gospodina Dodika dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, predstavljajući prijetnju miru i stabilnosti u zemlji i potencijalno široj regiji. Gospodin Dodik također je pokazao razumijevanje za ulogu Rusije u ratu u Ukrajini”, napisao je Schmidt.
O izbornoj reformi
“U Bosni i Hercegovini je još uvijek potrebna cjelovita ustavna reforma, kao i izborna reforma. Odluke Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Sejdić-Finci moraju se u potpunosti provesti. Izvješća o izbornoj prijevari u listopadu 2022. ponovno su potvrdila potrebu za daljnjim izbornim reformama kako bi se osigurao integritet i transparentnost izbora, uključujući putem elektroničkih sredstava. Imperativ je vratiti vjeru građanima u slobodne i poštene izbore. Stoga ohrabrujem političke stranke u Bosni i Hercegovini da se pozabave pitanjem izbornih reformi”, napisao je Schmidt.
Pohvale “ubrzanim procesima”
“Nakon oktobarski izbora uslijedilo je ubrzano formiranje novih vlasti na različitim razinama. Na državnom nivou, Predsjedništvo je inaugurirano na vrijeme, a Vijeće ministara je formirano neviđenom brzinom.Rokovi i procedure koje sam donio svojom odlukom 2. oktobra 2022. (tzv. paket funkcionalnosti) u velikoj su mjeri poštovani i provedeni. Predsjednici, potpredsjednici Federacije i Republike Srpske biraju se i obnašaju dužnost. Oba doma državnog parlamenta, parlamenta Federacije i parlamenta Republike Srpske također rade. Ustavni sud Federacije sada je ponovno u potpunosti funkcionalan. Sve kantonalne skupštine pokrenule su njihovo formiranje tijekom studenoga 2022. godine, nakon potvrđivanja izbornih rezultata, a sve osim jedne, Hercegovačko-neretvanske, okončale su proces. Sedam od deset kantonalnih vlada je uspostavljeno. Država, Federacija (i svi kantoni) i Republika Srpska usvojili su budžete u skladu sa zakonskim rokovima”, pohvaliio je visoki predstavnik aktualnu vladajuću koaliciju i sebe.
Potom je podsjetimo na prepreke iz prethodnog perioda.
“Nakon Općih izbora 2018. godine politički lideri nisu uspjeli dogovoriti novu vladu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a Vlada Federacije 2014.-2018. ostaje u tehničkom mandatu.
Ova pat pozicija se, nažalost, nastavlja i nakon izbora u oktobru 2022. godine. Iako je paket funkcionalnosti omogućio izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije, još nisu dogovorili premijera i Vladu. (pisano prije formiranja Vlade o.a.). Njihovo neslaganje odražava političku kulturu u kojoj neke stranke izbjegavaju postizanje konsenzusa i demokratsku zrelost za prihvaćanje oporbene uloge. Zastoj u Federaciji predstavlja korak nazad u napretku Bosne i Hercegovine prema provedbi ključnih reformi za integraciju u EU”, izvijestio je Schmidt Vijeće sigurnosti UN-a.
O državnoj imovini …
“Namjeravam intenzivirati angažman na državnoj imovini u 2023. godini i pokrenuti stručne konzultacije za pripremu potrebnih zakona za rješavanje pitanja državne imovine. Čak je i mogućnost takve inicijative naišla na oštre reakcije političkih stranaka u Republici Srpskoj, posebice Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i njegovih koalicijskih partnera. U njihovim izjavama stoji da je “pitanje imovine riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom” i da je “imovina Republike Srpske nedodirljiva”. Jedna je izjava glasila: “Nemojte nas forsirati – ako budete inzistirali da nam uzmete imovinu, mi ćemo je iznijeti izvan Bosne i Hercegovine…” Dodik je 16. marta 2023. na konferenciji za novinare izjavio: “Neće dobiti imovinu. Kad bi visoki predstavnik napravio neki zakon o imovini na razini Bosne i Hercegovine, odmah bi zapečatio odluku o otcjepljenju Republike Srpske. Istog trenutka bi se održala sjednica Narodne skupštine Republike Srpske i ja bih predložio odluku o napuštanju Bosne i Hercegovine””, napisao je Schmidt u izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a.
O Zakon o VSTV-u, sudovima …
“U izvještajnom razdoblju finaliziran je Nacrt zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, još jedan važan zakon koji je dio ključnih prioriteta EU, nakon što je Venecijanska komisija Vijeća Europe 14. marta dala svoje mišljenje o Nacrtu. Nacrtom je predviđeno uspostavljanje novog zasebnog višeg suda na državnoj razini koji bi se bavio pravnim lijekovima protiv odluka Suda BiH. Nacrt također precizira da se državna nadležnost u kaznenim stvarima, osim Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, proteže i na suđenje za kaznena djela propisana kaznenim zakonima entiteta i Brčko Distrikta kada su ta kaznena djela međuentitetskog karaktera ili na drugi način izazivaju posljedice za cijelu državu. Ta je krivična nadležnost ključna za državu u obrani svojih ustavnih vrijednosti. Osim toga, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine je intenziviralo rad na zakonskoj regulativi kako bi se osigurale sve pretpostavke za oduzimanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom. Počeli su pripremati ažurirani zakon o kaznenom postupku kako bi uključili propise EU-a”, navedeno je u izvještaju.
Negiranje genocida
“Iako je kriminaliziranje negiranja genocida imalo opći preventivni učinak, negiranje i veličanje ratnih zločinaca i dalje se događa, posebice u političkoj areni. To nanosi dodatnu bol i uvredu žrtvama i društvu i sabotira napore za pomirenje. Više desetina slučajeva negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca prijavljeno je Tužiteljstvu BiH. Ipak, prijave se odbacuju, a tužitelji još nisu podigli optužnice. S pozitivne strane, pravila krivičnog postupka u Bosni i Hercegovini predviđaju mogućnost ponovnog pokretanja kaznenog progona čak i ako tužitelji odbace potencijalne kaznene predmete. (?) Odluke o neprovođenju istrage nisu javne odluke; stoga javnost za njih saznaje samo putem konkretnog zahtjeva. Glavni tužitelj Bosne i Hercegovine zatražio je od domaćih centara za pravosudnu obuku i međunarodne zajednice da obuče pojedine tužitelje kako bi bolje razumjeli zločine iz mržnje i dokaze potrebne za njihovo procesuiranje. Obuka za tužitelje i suce bila bi učinkovit način da se osigura da se određena kriminalna ponašanja procesuiraju i izvedu pred sud. Edukacija o govoru mržnje i zločinima iz mržnje u Bosni i Hercegovini odavno se čeka, a situacija se nije popravila. Ova krivičnaa djela predstavljaju izazov za društvenu koheziju i moraju dobiti brzu i odgovarajuću sudsku pozornost”, piše u izvještaju Christiana Schmidta.
O diskriminaciji
“Romska zajednica je često meta zločina iz mržnje i govora mržnje, uključujući verbalne ili fizičke napade, pogrdan jezik i negativne stereotipe. Nacionalne manjine suočavaju se s izazovima u dobivanju priznanja i značajnim preprekama u postizanju emancipacije i inkluzije, posebice u obrazovanju i zastupljenosti. Druge skupine koje se suočavaju s diskriminacijom u Bosni i Hercegovini su migranti i tražitelji azila. Dok se broj tražitelja azila i migranata smanjio posljednjih godina, još uvijek nedostaje odgovarajuća zaštita i osjetljivi smještaj za osobe s posebnim potrebama, poput medicinske ili psihološke skrbi. Migranti izvan formalnih prihvatnih centara suočavaju se s povećanim rizikom nasilja, iskorištavanja i zlostavljanja. Diskriminacija na temelju seksualne orijentacije ili rodnog identiteta ozbiljan je problem koji utječe na zapošljavanje, obrazovanje, stanovanje i zdravstvenu skrb, a može se manifestirati u govoru mržnje i nasilju. Kazneno gonjenje zločina iz mržnje i govora mržnje i dalje je nedovoljno jer prijavljeni napadi temeljeni na seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu žrtve nisu temeljito istraženi. Napadi na LGBTQI osobe i simpatizere su sve češći, posebno u Republici Srpskoj, gdje pojedini političari govore o obrani “patrijarhalnih” i “tradicijskih vrijednosti” i suzdržavaju se od osude tih napada. Nedostatak zaštite LGBTQI osoba i dalje je zabrinjavajući”, izvijestio je Schmidt Vijeće sigurnosti UN-a
Brojne pohvale i jedna kritika novom Vijeću ministara
“Vijeće ministara BiH usvojilo je Zakon o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza za 2023. godinu i Dokument okvirnog proračuna za razdoblje 2023.-2025., prethodno usklađen s Globalnim fiskalnim okvirom. Također je usvojio izmjene i dopune Zakona o Oružanim snagama BiH, Zakona o graničnoj kontroli i Zakona o slobodnom pristupu informacijama na razini institucija BiH. U martu 2023. godine usvojen je Program ekonomskih reformi za 2023.-2025., prema smjernicama Europske komisije. Usredotočen je na 25 reformskih mjera ugrađenih u strukturne reforme za jačanje konkurentnosti i uklanjanje prepreka rastu. Nadalje, Vijeće ministara BiH usvojilo je svoj Program rada za 2023. godinu. Reforme vezane uz EU integracije ostaju među glavnim prioritetima, kao i aktivnosti i mjere usmjerene na rješavanje potreba lokalnog gospodarstva, javnog zdravstva i kvalitete života građana općenito, regionalna suradnja, vladavina prava i ljudska prava. Vijeće ministara BiH je u izvještajnom razdoblju donijelo više tehničkih odluka, izvješća, analiza, podzakonskih akata, strategija, odluka o ratifikaciji međunarodnih ugovora, te akata kojima se uređuje rad Vijeća ministara BiH. Usvojeni dokumenti uključuju Odluku o dodjeli sredstava za pomoć Turskoj nakon potresa, strategiju za borbu protiv organiziranog kriminala za 2023.-2026., strategiju za prilagodbu klimatskim promjenama i nizak rast emisija 2020.-2030., izmjene podzakonskog akta o provedbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, Strategije migracija 2021.-2025., Strategije pravne zaštite nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, Programa reformi suradnje s NATO-om 2021.-2022., te Strategije prevencije i borbe protiv protiv terorizma 2021-2026. Vijeće ministara BiH dodatno je imenovalo razne državne institucije (uključujući Državnu graničnu policiju, Ured za strance, Memorijalni centar Srebrenica-Potočari i dr.) zbog isteka mandata. Uprava za neizravno oporezivanje (UIO) dobila je zadatak da pokrene dugotrajnu proceduru imenovanja ravnatelja UIO, kojem je mandat istekao u lipnju 2020. godine.
122. Novo Vijeće ministara BiH nastavilo je praksu nepredlaganja zakona osim ako se ne osigura puni politički konsenzus koji bi omogućio brzo usvajanje zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH. Stoga je zakonodavni učinak nove vlade još uvijek skroman.
Imenovati sudije Ustavnog suda BiH
“Zastupnički dom Parlamenta FBiH i Narodna skupština Republike Srpske još nisu izvršili svoju obvezu da imenuju zamjenu za suca Matu Tadića, koji je umirovljen prošlog kolovoza, te Miodraga Simovića, koji je umirovljen u studenom ove godine. U vrijeme pisanja ovog teksta Radna skupina Zastupničkog doma Federacije BiH za provođenje procesa imenovanja završila je svoj rad. Ipak, nema dogovora među članovima saborskog Povjerenstva za izbor i imenovanje kandidata koji će biti predloženi Zastupničkom domu na konačno glasovanje. Zastupnički dom FBiH i Narodna skupština Republike Srpske moraju u potpunosti ispuniti svoje obveze koje proizlaze iz Aneksa 4. Općeg okvirnog sporazuma i osigurati imenovanje sudaca na sva upražnjena mjesta predviđena za domaće suce u Ustavnom sudu”, piše u Izvještaju.
Odbrana Bradare
“Dva udruženja koje predstavljaju žrtve i svjedoke genocida i ratnih zločina uputile su 12. marta pismo OHR-u u kojem zahtijevaju smjenu predsjednice Federacije Lidije Bradare i zabranu joj daljnjeg obnašanja javne dužnosti. Zahtjev se odnosio na televizijski intervju od 10. marta u kojem je predsjednica Bradara ponovila da se ne odriče svojih prijatelja, među kojima je i ratni zločinac Dario Kordić. Zaključila je da je Kordić nakon odsluženja kazne “očito prestao biti osuđenik za ratne zločine”. njegova rečenica. Predstavnički dom je 15. ožujka odbio zahtjev političke stranke Demokratska fronta (DF) za razmatranje smjene gđe. Bradare s mjesta predsjednice Federacije. DF je smatrao da je gospođa Bradara izravno prekršila zakletvu kojom se obvezala na poštivanje Ustava Federacije i vladavine prava te možda uvrijedila brojne žrtve”, naveo je Christian Schmidt.
Rejhan Raković godinama je šef Odsjeka prikrivenih istražitelja u Graničnoj policiji BiH. On je bio predsjednik Komisije za prijem kadeta u ovu državnu policijsku agenciju i čovjek je od povjerenja direktora Granične policije BiH Zorana Galića.
Prije dva mjeseca inspektori SIPA-e dobili su informaciju iz OSA-e da Rejhan Raković, preko Kenita Čakića iz Novog Travnika, uzima novac za prijem u radni odnos u Graničnoj policiji. O svemu je obaviještena državna tužiteljica Bojana Jolović koja je naredila provođenje istrage. Od Suda BiH je dobila naredbe za provođenje posebnih istražnih radnji pa su Raković i Čakić stavljeni “pod posebne istražne radnje”. Za potrebe te akcije angažovani su prikriveni istražitelji koji su se prijavili na konkurs. Stupili su u kontakt sa Čakićem i dobili cjenovnik – za Srbe je cijena prijema u Graničnu policiju bila 10 hiljada maraka, za Bošnjake 15 000, dok su hrvatska mjesta koštala 20 hiljada.
Rejhan Raković, koji je porijeklom iz Krajine, koordinirao je svim aktivnostima. Na kraju je direktno komunicirao sa kandidatima koji su obezbjeđivali novac. Početkom ove sedmice, Kenit Čakić je nazvao prikrivene istražitelje i zatražio dogovoreni novac. Prva primopredaja bila je odmah istog dana. SIPA je, u saradnji sa OSA-om, snimila kako “kadet” predaje novac Čakiću koji je bio posrednik za prijem jednog prikrivenog istražitelja. Drugi prikriveni istražitelj dio novca je predao Ensaru Salčinoviću, službeniku Granične policije koji je, u ime Rejana Rakovića bio zadužen za preuzimanje novca iz Krajine. Posljednja primopredaja novca obavljena je u srijedu navečer. Ukupno je predato 25 hiljada maraka. Prikriveni istražitelj je i u četvrtak navečer trebao da preuzme dio novca. No, posrednici Čakić i Salčinović su “otkazali” primopredaju. Upravo je to bio “okidač” za jutrošnju akciju, jer se pojavila sumnja da je “istraga provaljena”. No, istražitelji su imali dovoljno dokaza. Salčinović i Čakić su novac koji su preuzimali od “kandidata” predavali ga Rejhanu Rakoviću. I ove primopredaje su snimljene i fotografisane.
U petak ujutro, Rejhan Raković je naprasno odlučio da krene za Krajinu. Pripadnici SIPA-e su ga pratili i uhapsili na naplatnim kućicama, na izlazu iz Sarajeva. U njegovom ruksaku, prema informacijama Istrage, pronađeno je oko 50 hiljada maraka.
Uhapšeni Raković, rekosmo, godinama je blizak saradnik direktora Granične policije BiH Zorana Galića. U junu ove godine čelnici GP BiH dodijeli su mu “medalju za hrabrost”.
Ensar Salčinović je dugogodišnji službenik Granične policije. Bio je angažovan u Odsjeku kojim je rukovodio Rejhan Raković. On je, porema informacijama Istrage, bio zadužen za “klijente” iz Krajine.
uhapšeni posrednik za preuzimanje mita Kenit Čakić
Uhapšeni Kenit Čakić je iz Novog Travnika. Nije bio povezan sa Graničnom policijom BiH. Navodno se bavio aktivizmom, ali su ga mediji dovodili u vezu sa brojnim prevarama na području SBK. Bio je aktivista političke partije Naroda i Pravda.
Iako posjeduje sve dokaze o pranju oko 47 miliona maraka i utaji preko četiri miliona maraka poreza Tužilaštvo BiH nikad nije podiglo optužnicu protiv tri bh. državljanke povezane sa Rokom Snežičem, savjetnikom slovenačkog premijera Janeza Janše, koji je prošle sedmice protjeran iz BiH. Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA u maju 2019. godine podnijela je izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv Dijane Đuđić, Tanje Subotić Došen, Jelene Sladojević i pravnog lica Govinda d.o.o. Brčko. Od tada Tužilaštvo BiH kojom rukovodi hrvatska državljanka Gordana Tadić nije našlo “elemente” za podizanje optužnice protiv prijavljenih niti je ikada saslušalo Roka Snežiča, osuđivanog perača novca koji je, zapravo, glavni organizator sumnjivih transakcija uglavnom obavljanih preko OTP banke čiji je suvlasnik ruski oligarh Megtet Rahimkulov.
Prijedorčanka Dijana Đuđić bliska je prijateljica Roka Snežiča koji je posljednjih godina intenzivirao svoje poslove u Banja Luci. Na Snežičev nagovor ona je angažovala svoje prijateljice da u Austriji, Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji otvore račune preko kojih je transferisano oko 25 miliona eura novca nepoznatog porijekla. Jedan dio tog novca, objavljivali su mediji ranije, završio je na računu Slovenske demokratske stranke Janeza Janše. No, to je bila samo jedna sumnjiva transakcija. Istraga.ba u posjedu je svih dokaza o ovom međunarodnom kriminalu koje Tužilaštvo BiH ne želi procesuirati.
Priča počinje u ljeto 2013. godine kada slovenački državljanin Jože Polčnik u Brčkom osniva firmu Govinda d.o.o. Za direktoricu je imenovana Jelena Sladojević. Osim nje u toj firmi niko nije bio zaposlen. U julu 2013. godine Govinda u Austriji, u Sparkasse banci, otvara račun kojim je pravo raspolaganja preneseno na Tanju Došen-Subotić koja je u tom trenutku bila i odgovorno lice u pravnom licu “Usluge odšteta” Banja Luka.
U istom perodu u Baja Luci je osnovana i kompanija “Isplata odšteta” d.o.o. Banja Luka. Osnivač je bila Lidija Zrnić, a kao odgovorno lice prijavljen je Bojan Zrnić. Međutim, u sudskom registru je tada, kao prokurista, navedeno ime – Rok Snežič.
Upravo je biznis sa isplatama odšteta bilo osnovno zanimanje Roka Snežiča, presuđivanog perača novca u Sloveniji koji je kaznu izdržavao u istoj ćeliji sa premijerom Janezom Janšom. Danas pitamo Tanju Subotić Došen da li je i njeno preduzeće osnovao Rok Snežič.
“Molim vas, ne odgovaram na pitanja novinara”, kazala nam je prije nego je prekinula vezu.
Kako god, Tanja Subotić Došen je od 1. jula 2013. godine bila ovlašteno lice za raspolaganje računom brčanske firme Govinda (koju je osnovao slovenački državljanin Jože Polčnik), a koji je otvoren u Sparkasse banci u Austriji. Ona je tim računom raspolagala do jula 2016. godine kada je taj posao formalno preuzela Jelena Sladojević. U okviru istrage Europola utvrđeno je da je na taj račun, otvoren u Austriji, od jula 2013. do aprila 2017. godine uplaćeno 15 miliona eura. Najveća uplata, ukupno 9,4 miliona eura, bila je sa računa firme “Romis” iz Slovačke. Uplate su vršene na osnovu fiktivnih faktura koje je izdalo preduzeće Govinda registrovano u Brčkom. Osnivač preduzeće Romis Slovačka je off shore kompanija Ayiaco Holdings Limited registrovana na Kipru.
Osim u ovoj firmi na Kipru, Marija Kulichova bila je odgovorno lice i u nekoliko kompanija registriranih u Slovačkoj, gdje je, također, bila registrirana i firma Romis sa čijih je računa uplaćeno 9,4 miliona eura na račun firme Govinda registriranoj u Brčkom.
Kao što se može vidjetu u ovom registru, Kulichova je bila odgovorna osoba i u pravnom licu Chalom. Zbog čega je to bitno? Naime, prema pisanju slovenačkih medija, tokom 2016. godine bivši župan Općine Zavrč Miran Vuk je svoju imovinu prenio na firmu Chalom iz Slovačke. Upravo je Miran Vuk, zajedno sa svojim bratom Romanom, bio jedan od osnivača firme RSI d.o.o. u Banja Luci.
Pogledate li u sudskom regitru ID broj, vidjet ćete da je u pitanju broj 440293418009. Dakle, u pitanju je ID broj Vukove kompanije RSI d.o.o. Banja Luka.
Identičan ID broj kasnije je koristila firma “Isplata odšteta” Banja Luka gdje je direktor bio – Rok Snežič, a kao osnivač se pojavljuje Bojana Zrnić.
Evidentno je, dakle, da su braća Miran i Roman Vuk u Banja Luci imali direktnu poslovnu vezu sa Rokom Snežičem, savjetnikom slovenačkog premijera Janeza Janše koji, opet, nije skrivao svoje prijateljstvo sa Miranom Vukom.
Janez Janša i Miran Vuk
Osim toga, slovenački mediji su ispred središta Janšine stranke uspjeli snimiti skupocjeni Maserati bh. registarskih oznaka. Automobil je bio registriran na Lidiju Zrnić, formalnu osnivačicu pravnog lica “Isplata odšteta” Banja Luka u kojem je direktor bio Rok Snežič, a koje ima isti ID broj kao i kompanija RSI koju su osnovali braća Miran i Roman Vuk.
automobil Lidije Zrnić ispred Janšinog SDS-a
Miran Vuk je, rekosmo, 2016. godine svoju imovinu prebacio na slovačku firmu Chalom kojom je formalno upravljala Maria Kulichova. Firma Chalom povezana je i sa kompanijom Romis Slovakia koja je uplatila 9,4 miliona eura na račun firme Govinda d.o.o. Brčko. Računima te firme, preko kojih je, računajuči i druge uplate, ukupno prebačeno 15 mliona eura, raspolagale su Banjalučanke Tanja Subotić Došen i Jelena Sladojević. No, gdje je završio novac?
Rok Snežič i Janez Janša
Prema policijskim dokumentima, Tanja Subotić Došen je sa računa Govinde otvorenim u Austriji “posudila” sama sebi 9,6 miliona eura, dok je 1,1 milion eura podigla u kešu i tom novcu se gubi svaki trag. Jelena Sladojević je, pak, sama sebi isplatila dobit u iznosu od 3,2 miliona eura. Osim toga, Sladojevićeva je isplatila i 15 hiljada maraka na račun Dijane Đuđić, Prijedorčanke koja se kasnije pojavljuje kao donator Janšine stranke SDS. Treba napomenuti da se firma Govinda d.o.o. Brčko do 2016. godine zvala Cjevovar d.o.o. Osnivač je, naravno, bio slovenački državljanin Jože Polčnik. Sve tri bh. državljanke imale su račune u Austriji preko kojih je novac kasnije prebacivan u Sloveniju. Na privatni račun Jelene Sladojević otvoren u Austriji uplaćeno je ukupno 4,12 miliona eura. Ovlaštenje za raspolaganje po ovom računu imala je Dijana Đuđić. Prema podacima istražnih organa, Jelena Sladojević i Dijana Đuđić novac su uvijek podizale dan nakon uplate, a u banci su tvrdile da potiče od njihovog biznisa u IT sektoru. Dijana Đuđić je račune imala i u OTP banci u Mađarskoj. Na ta četiri računa ukupno je uplaćeno 2,9 miliona eura. Novac na njene račune uplaćen je sa računa pravnih lica Varteck Bojan Savanović Szolgaltato (1,4 miliona eura), Alius Production SRO Bratislava, Bismark d.o.o. Maribor, Eleka A.S. i kompanije Rohtrech. Dio ovog novca, 450 hiljada eura, završio je na računu Janšinog SDS-a, ali je vraćen nakon što su slovenački mediji otkrili ovu uplatu. Nakon toga pokrenuta je velika međunarodna istraga o pranju novca i SIPA je u maju 2019. godine podnijela izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv Jelene Sladojević, Tanje Subotić Došen i Dijane Đuđić. Od tada se ova prijava kiseli u ladici Tužilaštva BiH.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
Direktor ove firme bio je Alem Hodović, sarajevski “biznismen” i “influenser” kojeg je Državna agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) zajedno sa biznismenom Gordanom Memijom, ranije prijavljivala zbog pranja novca i organiziranog kriminala. Hodović je, uglavnom, registrirao fiktivne firme preko kojih je prao novac. Pojavljuje se kao odgovorno lice u nekoliko firmi a jedna od njih je i Papićeva firma ES Tech registirana u Avazovom tornju.
