Istrage

Novi skandal na N1 Sarajevo: Nakon filma o Draganu Čoviću, “ukinut” i film o ruskom utjecaju u BiH!

U istom periodu kada je cenzuriran film o Draganu Čoviću, rukovodstvo N1 televizije Sarajevo cenzuriralo je i film o rukom utjecaju u BiH, saznaje Istraga.ba.

Za razliku od filma o Draganu Čoviću koji je cenzuriran nakon montaže, film o ruskom utjecaju cenzuriran je tokom snimanja tako što rukovodstvo te televizije sa Amirom Zukićem na čelu naredilo obustavu snimanja. Do tog trenutka autor serijala Ispod površine, novinar Boris Brezo, već je bio snimio ili dogovorio snimanje  nekoliko sagovornika o ovoj temi. Jedan od tih sagovornika je bio i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.

“Tačno je da je snimljena moja izjava, ali ne znam ništa o sudbini filma”, kazao nam je kratko profesor Turčalo.

Istraga.ba je kontaktirala i autora Borisa Brezu, ali on nije želio govoriti o ovoj temi, jer je već napustio N1 TV. Stoga smo bili primorani zatražiti stav direktora Zukića.

“Gospodine Zukiću, zbog čega N1 TV nije emitirala dokumentarni film o ruskim diplomatama u BiH”, glasilo je pitanje Istrage,

“Take dokumentarac”, odgovorio je Zukić, “nije urađen, pa kako nije urađen nije mogao biti ni emitiran. N1 je proizveo i emitirao niz TV priloga i intervjua o ruskom utjecaju u BiH, što i sam znaš, jer si vjerni gledatelj N1, na čemu ti zahvaljujem”.

“A da li je”, nastavili smo s pitanjima, “bio u pripremi takav dokumentarac? Nekoliko ljudi nam je potvrdilo da su bili sagovornici i da njihove izjave nisu emitirane”.

“Da. Snimljene izjave su emitirane u tekućim emisijama N1, a sagovornici koje pominješ gostovali su u našem programu i govorili o ruskom utjecaju”, potvrdio je Zukić za Istraga.ba.

U filmu op ruskom utjecaju su, kako saznajemo, trebale biti obrađene teme koje se odnose na dolazak ruskih diplomata u BiH, kao i plinska problematika, odnosno izgradnja južne interkonekcije. Za potrebe filma bilo je planirano snimanje analitičara poput Zlatka Hadžidedića, Zijada Bećirovića, te novinara BIRN-a koji su istraživali priču o ruskim diplomatama u BiH. Međutim, prije nego što su sva snimanja realizovana, Zukić je naredio da dalje snimanje obustavi, a cijeli serijal Ispod površine – ukine. Autor serijala Boris Brezo je ubrzo napustio N1 i prešao na UNA TV.

Podsjetimo, početkom januara zagrebački NACIONAL je je objavio da je N1 BiH, bosanskohercegovačka podružnica jedne od najvjerodostojnijih televizija u regiji, prvi put u svojoj povijesti podlegao autocenzuri: bosanskohercegovačka redakcija N1 u rujnu je “bunkerirala” svoju već snimljenu istraživačku emisiju o predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, objavio je zagrebački Nacional u svom današnjem izdanju.

Riječ je, kako je objavio autor Boris Pavelić, bez ikakve sumnje, o uređivačkom propustu kakav se na N1 BiH ne pamti, a koji biva još i težim kada se zna da je, s cenzurom emisije o Čoviću ukinut i cijeli dotad vrlo uspješan istraživački serijal “Ispod površine” u sklopu kojega je spomenuta emisija i snimljena, i to usprkos činjenici da su prethodne emisije tog serijala o Miloradu Dodiku ili smijenjenom direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanu Mehmedagiću, na primjer – doživjele visoku gledanost i pohvale kako gledateljstva tako i uredništva i uprave N1 BiH.

“Nakon što je glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić u kolovozu dao izjavu bosanskohercegovačkoj redakciji N1 televizije za emisiju o Draganu Čoviću, Nacional je želio doznati zašto taj rad nije objavljen ni tri mjeseca nakon predviđenog emitiranja u rujnu. Autor serijala i emisije Boris Brezo potvrdio je Nacionalu da je emisija snimljena, ali nije emitirana, no odbio je iznijeti pojedinosti slučaja. Nacional je zato proteklog tjedna razgovarao s više izvora s televizije N1 BiH, koji su željeli ostati anonimni, ali i s ostalim sugovornicima u toj nikad objavljenoj emisiji. Riječ je, doznali smo, o emisiji u kojoj je autor, na temelju dostupnih sudskih i službenih dokumenata i izjava relevantnih sugovornika – političara, novinara i politologa – istražio i analizirao pravosudne, političke i moralne kontroverze te političku moć predsjednika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragana Čovića, najmoćnijeg hrvatskog političara u BiH te jednog od najmoćnijih političara u susjednoj zemlji. Nije bila riječ o istraživačkoj emisiji u doslovnom smislu, jer se u njoj ne otkrivaju nove informacije i ne iznose nedokazane indicije koje bi mogle biti predmet sudskih tužbi: riječ je o sažimanju i preglednom ali informativnom prikazu poznatih, ali rjeđe spominjanih detalja Čovićeve političke karijere koju prate brojne kontroverze: autor je, na primjer, podsjetio kako su u jednom od više sudskih predmeta protiv Dragana Čovića, nakon što je nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora, sudski dokazi misteriozno nestali u prijevozu iz zgrade Suda BiH u zgradu kantonalnog tužiteljstva, pa je oslobođen zbog nedostatka dokaza; emisija se bavila i činjenicom da je tužitelj Zdenko Kovač u jednom predmetu protiv Čovića optužnicu napisao nakon što je nastupila zastara, pa je takva optužnica, naravno, na sudu odbačena – a danas je isti taj Zdenko Kovač glavni tužitelj u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Neobjavljena emisija o Čoviću bavila se i aktualnom temom energetskih odnosa u BiH, takozvanom “južnom interkonekcijom”, odnosno, osnivanjem tvrtke koja bi ubuduće, nakon što bude izgrađena potrebna infrastruktura, trebala voditi lukrativan posao uvoza plina s krčkog LNG terminala u BiH preko većinski hrvatskih područja te zemlje. Emisija o Draganu Čoviću, dokazuje Nacional, produkcijski je bila kvalitetnija od svih dosadašnjih pa se cijela redakcija N1 BiH televizije radovala njezinu objavljivanju, tim više što je prethodna istraživanja tog serijala o najvećim kontroverzama u BiH gledateljstvo primalo s velikim interesom i pohvalama”, piše Nacional.

Kako je Trojka prevarila Blinkena: Nikšićeva Vlada povukla Zakon o južnoj interkonekciji, Konaković u Vijeću ministara odobrio rusku interkonekciju, a južnu ostavio na čekanju. Sada sve ovisi o Dodiku!

Još u maju prošle godine Istraga.ba je objavila da su stranke Trojke, predvođene Elmedinom Konakovićem i Nerminom Nikšićem, obmanule američku administraciju glede izgradnje južne plinske interkonekcije. Ali službenici Ambasade SAD-a u Sarajevu, sa ambasasdorom Michaelom Murphyem na čelu, bježali su od istine koja komprimitira njuhove političke favorite. Pola godine kasnije, američki državni sekretar Antony Blinken shvatio je da je obmanut. No, njegovo pismo upućeno ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću pokazuje da se i od Blinkena i danas skriva prava istina o južnoj interkonekciji.

Ukratko, izgradnja južnog plinovoda koji smanjuje ovisnost BiH o ruskom plinu ne ovisi o Draganu Čoviću, već o ruskom igraču Miloradu Dodiku. Osim toga, zakon o južnoj interkonekciji Vlada Federacije BiH sa Nerminom Nikšićem je povukla iz parlamentarne procedure svega nekoliko dana nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt uz direktnu podršku Ambasade SAD-a nametnuo aktualnu federalnu vlast. Stoga u nastavku podsjećamo na ključne detalje.

“Danas smo na Vijeću ministara usvojili odluku o početku pregovora sa Hrvatskom i Srbijom o južnoj i istočnoj interkonekciji za plinsku infrastrukturu”, pohvalio se 11. maja prošle godine na Twitteru državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto.

Fortin koalicijski partner i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković će istog dana, zbog “usvajanja” južne i istočne interkonekcije saopćiti da je sjednica Vijeća ministara BiH od 11. maja 2023. godine “najproduktivnija sjednica u historiji”.

No, dokumenti otkrivaju da su Edin Forto i Elmedin Konaković tada obmanuli javnost. Vijeće ministara BiH nije donijelo nikakvu odluku koja se odnosi na Južnu plinsku interkonekciju koja bi smanjila ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom plinu. Vijeće ministara je, zapravo, samo donijelo odluku o pokretanju procedure za zaključivanje međudržavnog ugovora između BiH i Srbije koja se odnosi na Novu istočnu interkonekciju Republike Srpske. Ispod ovog pasusa je saopćenje Vijeća ministara BiH izdato nakon sjednice održane 11. maja ove godine.

Saopćenje Vijeća ministara BiH

Obratite pažnju na riječi u crvenim okvirima. U kontekstu “Južne interkonekcije” piše da je Vijeće ministara BiH “razmotrilo” Prijedlog prednacrta sporazuma između BiH i Hrvatske, dok u kontekstu Nove istočne interkonekcije piše da je Vijeće ministara “utvrdilo” Prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između BiH i Srbije. Razlika između riječi “razmotrilo” i “utvrdilo” je više nego jasna. Vijeće ministara BiH, dakle, nije donijelo nikakvu odluku koja se odnosi na Južnu interkonekciju. A da su i Forto i Konaković od početka bili upoznati da nema nikakve odluke koja se odnosi na Južnu interkonekciju pokazuje i zapisnik sa sjednice Odbora za ekonomiju. Naime, prema Zakonu o Vijeću ministara BiH, prije rasprave na sjednici Vijeća ministara BiH sva pitanja u nadležnosti ministarstava BiH koja ulaze u sastav odbora obvezno se prethodno raspravljaju na sjednicama odbora. Članovi ovog odbora su državni ministri Staša Košarac, Elmedin Konaković, Zoran Tegeltija, Edin Forto …

Ovaj Odbor za ekonomiju jednoglasno je, prije sjednice Vijeća ministara BiH je zaključio da nikakve odluke koje se odnose na Južnu interkonekciju ne trebaju biti donesene. Dokazuje to i zapisnik koji je u posjedu Istrage.

“Odbor je jednoglasno podržao navedeni nacrt (Južna interkonekcija, o.a.) uz prihvaćene sljedeće sugestije Vijeću ministara BiH:

  1. da se Nacrt osnova razmotri na sjednici Vijeća ministara BiH  bez izjašnjavanja
  2. da Vijeće ministara dadne punu podršku Projektu “Južna interkonekcija BIH i Hrvatske”
  3. da Vijeće ministara utvrdi kako se još nisu stekli uslovi za zaključivanje predmetnog sporazuma iz razloga nepostojanja Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija usvojenog na nivou Parlamenta Federacije te da se iz toga razloga izjašnjavanje o ovom nacrtu odgodi
  4. da se u Nacrtu osnova dodatno preciziraju pojedine odredbe kao što su odgovornost za štete, pravo vlasništva itd…
zapisnik sa sjednice Odbora za ekonomiju

Dakle, Odbor za ekonomiju Vijeća ministara BiH je predložio, a Vijeće ministara zaključilo da se još nisu stekli uslovi za zaključivanje predmetnog sporazuma o Južnoj interkonekciji. Što znači da uopće nije pokrenuta procedura za zaključivanje sporazuma kako su to javnosti saopćili ministri Elmedin Konaković i Edin Forto.

Šta je južna interkonekcija?

Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Izgradnjom ovog plinovoda bila bi smanjena ovisnost o ruskom plinu.

Južna interkonekcija

Prema zvaničnim dokumentima institucija EU, cilj ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju je obezbjeđivanje novog transportnog pravca snabdijevanja prirodnim gasom iz Azerbejdžana. BH krak bi išao preko Posušja, Mostara do novog Travnika. Plinovod Zagvozd-Novi Travnik, inače, nalazi se na listi prioriteta Evropske energetske zajednice, a nosilac ovog projekta je BH Gas. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milion eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 hiljada dolara za izradu projektne dokumentacije.

Šta je istočna interkonekcija?

Nova istočna interkonekcija je zajednički projekat Srbije i Republike Srpske koji je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine. Sporazum o izgradnji ovog plinovoda u martu su prošle godine potpisali zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije. Magistralni gasovod iz Srbije ka Republici Srpskoj, saopćeno je tada, trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad trebalo bi da bude završen u narednih pet godina. Bila bi to druga gasna interkonekcija između Srbije i Republike srpske, odnosno, BiH. S obzirom na to da se radi o međudržavnom projektu, potrebna je saglasnost institucija BiH.

Ovim trasom bi bio dopreman plin iz Rusije koji je Balkan dolazi Turskim tokom. Planirano je da dužina gasovoda na teritoriji Republike Srbije bude 90 kilometara, a na teritoriji Republike Srpske oko 320 kilometara. Nosilac poslova je – preduzeće iz Reublike Srpske – Gas Res.

Da bi ova dva gasovoda bila izgrađena, nužno je potpisati međudržavne sporazume sa Srbijom za Istočnu i Hrvatskom za Južnu interkonekciju.

Kako se potpisuju međudržavni sporazumi?

Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora propisana je je procedura zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora i druge radnje u vezi s međunarodnim ugovorima koje zaključuje Bosna i Hercegovina.

“Inicijativu za pokretanje postupka za zaključivanje međunarodnih ugovora mogu dati institucije Bosne i Hercegovine, entiteti, kantoni i druge regionalne i lokalne zajednice, te preduzeća, ustanove, nevladine organizacije i druga pravna lica iz područja svoga djelovanja. Inicijativa iz stava 1. ovog člana dostavlja se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine preko ministarstva Bosne i Hercegovine u čiji djelokrug rada spadaju pitanja koja se uređuju međunarodnim ugovorom. Kada nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine ocijeni da je inicijativa iz stava 1. ovog člana opravdana, dostavlja je Vijeću ministara Bosne i Hercegovine sa nacrtom prijedloga za pokretanje postupka i osnovom za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora čiji je sastavni dio osnova iz stava 3. ovog člana”, navedeno je u ovom Zakonu.

U konkretnom slučaju (nova istočna interkonekcija), Vlada Republike Srpske je Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH dostavila inicijativu za zaključivanje sporazuma sa Srbijom. MVTEO  je ocijenilo da je projekat opravdan i materijali su dostavljeni Vijeću ministara koje je 11. maja usvojilo Prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora. Materijali su, potom, proslijeđeni Predsjedništvu BiH koje, u skladu sa članom 6 ovog Zakona, donosi odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora. U pregovorima za zaključivanje međunarodnog ugovora Bosnu i Hercegovinu zastupa delegacija koju je odredilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, odnosno, po njegovom ovlaštenju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Nakon završenih pregovora delegacija za pregovore Bosne i Hercegovine dostavlja Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine izvještaj o pregovorima, a Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine i tekst međunarodnog ugovora. Predsjedništvo BiH, potom,donosi odluku o potpisvanju sporazuma sa usaglašenim tekstom. Nakon toga ide ratifikacija sporazuma. Sporazum ratifikuju oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Na kraju sve, opet, ide u Predsjedništvo BiH koje odlučuje o ratifikaciji međunarodnog ugovora.

Dakle, Nova istočna interkonekcija je, zahvaljujući glasovima Elmedina Konakovića i ministara iz Trojke prošla prvu prepreku, odnosno Vijeće ministara BiH je pokrenulo postupak. Istovremeno, za Južnu interkonekciju nije donesena nikakva odluka. A da bi Odluka bila donesena, mora za nju glasati i Staša Košarac, SNSD-ov ministar koji ima pravo veta na utvrđivanju dnevnog reda sjednica Vijeća ministara BiH. To znači da pokretanje realizacije projekta Južne interkonekcije ovisi o SNSD-u i Miloradu Dodiku, a ne o Draganu Čoviću, kako to u pismu navodi američki državni sekretar Antony Blinken.

Zakon o južnoj interkonekciji

U pismu upućenom ministru vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković američki državni sekretar Antony Blinken navodi da se hitno mora usvojiti zakon o južnoj plinskoj nterkonekciji FBiH koji je, piše u pismu, “usvojen u Predstavničkom domu FBIH”. Očito je da službenici Ambasade SAD-a u Sarajevu nisu detaljno informisali sekretara Blinkena. Naime, Vlada Federacije BiH dva dana nakon što je Nermin Nikšić preuzeo dućnost premijera, povukla je iz parlamentarne procedure Prijedlog zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”.

Federalni premijer Nermin Nikšić nakon prve sjednice novoimenovane Vlade uputio je 5. maja 2023. godine dopis Parlamentu Federacije BiH kojim povlači sve zakone koji su trenutno u proceduri. Na spisku povučenih zakona je i onaj koji se odnosi na južnu interkonekciju.

Prijedlog zakona o južnoj interkonekciji u decembru 2021. godine je usvojen na Predstavničkom domu, ali HDZ BiH je više od godinu blokirao razmatranje ovog dokumenta na Domu naroda FbiH, tražeći da “BH gas” ne bude nositelj investicije projekta ovog gasovoda. Klub Hrvata je svojim amandmanom predložio projektom upravlja preduzeće “Južna plinska interkonekcija’ d.o.o. Mostar.

“Ovo bi bilo gospodarsko društvo (javno poduzeće) koje bi se osnovalo od strane županija kroz koje prolaze plinske trase i odvojci zajedno sa Federacijom BiH”, navedeno je u obrazloženju amandmana Kluba Hrvata iz juna 2022. godine.

Do danas, Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu ovaj zakon nije vratila u parlamentarnu proceduru. A čak i ako ga vrati, zakon mora ponovo u Predstavnički dom FBiH. Što je suprotno navodima iz pisma američkog državnog sekretara ANtiny Blinkena.

Pozadina sukoba u elektroenergetskom sektoru FBiH: Kukić se sveti zbog ugovora sa Lagerom, Nikšić pritišće Upravu EP BiH da popusti Banovićima, Buljubašić saopćio da ne želi biti direktor Elektroprivrede!

Vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić, izvjesno je, neće se prijaviti na konkurs za tu poziciju. To znači da Buljubašić, kadar SDP-a BiH, neće biti novi generalni direktor najznačajnijeg energetskog preduzeća u državi. Buljubašić, prema informacijama Istrage, ne želi biti saučesnik u uništavanju elektroenergetskog sektora BiH. A evo šta je u pozadini svega.

Bivši direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica namjeravao je koristiti Buljubašića kao potpisnika za svoje poslove. Istodobno,  od Buljubašića se očekivalo da ispunjava i želje Mirsada Kukića, neformalnog šefa PDA i stvarnog gazde Rudnima mrkog uglja Banovići. No, kako je Buljubašić odlučio da više ne učestvuje u igri, Grabovica i Kukić su u potrazi za novim rješenjima. Za sada se razmatraju dva imena – Fahrudin Tanović i Sanela Jurišić. Tanović je trenutno v.d. izvršnog direktora za proizvodnju, dok je Jurišić v.d. izvršne direktorice za ekonomske poslove. Istina, kao jedan od kandidata pominje se i Nevad Ikanović, ali šanse da ovaj  kadar PDA su male, s obzirom na to da su sukobio Mirsadom Kukićem tokom posljednjeg tendera u Elektroprivredi BiH kada je nabavljeno 400 hiljada tona uglja od kompanije Lager iz Posušja.

Upravo je taj tender, prema informacijama Istrage, doveo do nesuglasica u samoj vladajućoj koaliciji, odnosno na relaziji PDA-SDP, što je rezultiralo obustavom isporuke uglja iz RMU Banovići prema Termoelektrani Tuzla.

Podsjetimo, Elektroprivreda BiH je u oktobru i novembru prošle godine provela postupak nabavke 400 hiljada tona uglja za potrebe Termoelektrane Kakanj. Na tender su se tacda prijavile četiri firme: Lager d.o.o. Posušje, Arnex Trading iz Ujedinjenih Emirata, LX International iz Južne Koreje, te konzorcij Ilić trgovina Zvornik i Sole Komerc iz Srbije. Kompanija Lager je HDZ-u bliski biznismen iz Posušja Milenko Bašić dok je vlasnik obje kompanije koje su činile Konzorcij, Ilić trgovina i  Sole Komerc, Slobodan Ilić, srpski biznismen porijeklom iz Banovića. Ilićeve kompanije godinama su glavni partner RMU Banovići i uglavnom preko njegovih kompanija Mirsad Kukić kontrolira izvoz banovićkog uglja za Srbiju.

Kada je EP BiH raspisala tender za nabavku 400 hiljada tona uglja, Kukić je, prema informacijama Istrage, dogovorio sa Ilićem da on ponudi ugalj Elektroprivredi BiH po znatno većoj cijeni, a da taj ugalj njegove kompanije po znatno nižim cijenama nabave od RMU Banovići. Međutim, Grabovica i čelnici SDP-a BiH su odlučili da ugalj bude nabavljen od HDZ-u bliske kompanije Lager iz Posušja, pa tako Fahrudin Tanović 17. novembra 2023. godine donosi odluku o diskvalifikaciji Ilićevog konzorcija i proglašava Lager jedinom kvalifikovanom kompanijom za nabavku 400 hiljada tona uglja.

Nezadovoljan ovom odlukom Kukić dogovara sa Ilićem da se uputi žalba Uredu za razmatranje žalbi (URŽ), što odgađa konačno potpisivanje ugovora Lagera i Elektroprivrede BiH. Federalni premijer Nermin Nikšić i Elvedin Grabovica, međutim, ne žele odustati od svoje nakane da ugalj nabave od Lagera. U sve se, potom, uključuje Nevad Ikanović, vd izvršnog direktora za snabdijevanje i trgovinu (PDA) koji odlazi na sastanak sa predstavnicima Lagera i nudi nagodbu, a da zauzvrat Ilićeve kompanije odustanu od žalbe. Nakon što je Kukić saznao za taj susret, započinje obračun da Ikanovićem pa ga, tako, prvi put otkako je počeo raditi u rudarskoj industriji ne pozivaju na obilježavanje Dana rudara u RMU Banovići.

Dan rudara – Vojin Mijatović, Mirsad Kukić, Elzina Pirić i Dragan Mioković

Kada je shvatio da Kukić preko Slobodana Ilića usporava nabavku uglja od Lagera, Nermin Nikšić je, prema informacijama Istrage, pozvao Mirsada Kukića i zatražio od njega da Sole komerc povuče žalbe. Inače, zaprijetio je Nikšić, Vlada bi mogla smijeniti Kukićevu upravu RMU Banovići.

Ilićev konzorcij vrlo brzo povlači žalbu i Elektroprivreda BiH 21.12. potpisuje ugovor sa Lagerom. Neposredno prije toga, Vlada FBiH je donijela odluku o Odluku kojom je data saglasnost na cijene uglja za termoelektrane, i to 7,80 KM/GJ za ugalj iz površinske i 7,80 KM/GJ za ugalj iz podzemne eksploatacije. Međutim, Kukić shvata da ta cijena nije dovoljna za opstanak Rudnika Banovići. Stoga preko Sindikata kojeg kontrolira započinje obračun sa Vladom FBiH i Elektroprivredom BiH.

“Nemamo ugovor s Elektroprivredom BiH i ne možemo voziti ugalj u Termoelektranu Tuzla. Kada postignemo dogovor o novom ugovoru, isporuka uglja će biti nastavljena”, izjavio je početkom januara ove godine direktor RMU Banovići Rasim Dostović.

Ubrzo je direktora RMU Banovići podržao i Sindikat koji je pod Kukićevom kontrolom.

Kukić na sjednici Sindikata RMU Banovići

Pritisnut nezadovoljstvom rudara s jedne i većinom u Predstavničkom domu FBIH (Elzina Pirić odlučuje o većini) Nikšić zahtijeva od Elektroprivrede BiH da prema RMU Banovići ne primjenjuje Odluku o cijenama uglja. PRema informacijama Istrage, Nikšić i Vlada FBIH traže od Uprave EP BiH da pristanu na Kukićeve ucjene. Međutim, svjestan posljedica vd generalnog direktora Sanel Buljubašić odbija ponuditi Rudniku Banovići novi ugovor po drugačijim cijenama te obavještava Vladu FBiH da se neće prijaviti na konkurs za generalnog direktora EP BiH.

Inače, situacija u Elektroprivredi je alarmantna i već se razmišlja o nabavci novih 200 hiljada tona lignita od Rudnika Stanari. I to po znatno većim cijenama zbog kojih bi gubici Elektroprivrede BiH ove godine mogli biti mnogo veći od planiranih.

Tužilaštvo BiH proširilo istragu: Mehmedagić osumnjičen i da je nezakonito izdavao iskaznice OSA-e, a Debevec za skrivanje i uništavanje više od pedeset akata Suda BiH koji se mogu dovesti u vezu sa prisluškivanjem!

Tužilaštvo BiH proširilo je istragu protiv suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca i bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića, saznaje Istraga.ba. Istraga je proširena nekoliko dana prije isticanja jednomjesečnog pritvora, što znači da će Tužilaštvo tražiti produženje pritvora za još dva mjeseca.

Osim zbog prisluškivanja tri broja (službeni broj telefona Suda BiH i brojevi telefona dvojice istražitelja Tužilaštva BiH), bivši direktor OSA-e Osman Mehmedagić je, kako saznajemo, sada osumnjičen i da je nezakonito dao tri počasne iskaznice OSA-e.

Počasne iskaznice nemaju nikakav operativni značaj, no Tužilaštvo sada provjerava da li je prekršena procedura prilikom dodjele ovih iskaznica OSA-e.

Suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca Tužilaštvo BiH sada dodatno sumnjiči i za uništavanje šezdesetak akata Suda BiH koji bi se mogli dovesti u vezu sa naredbama za prisluškivanje. Debevec je, oprema sumnjama Tužilaštva BiH, angažovao svoju sekretaricu da uništi ili prikrije dio dokumentacije.

Podsjetimo, Ranko Debevec i Osman Mehmedagić su uhapšeni 19. decembra prošle godine. Prilikom obrazlaganja prijedlogu za određivanje jednomjesečnog pritvora postupajuća tužiteljica Bojana Jolović je navela da sumnja da su Debevec i Mehmedagić nezakonito prisluškivali službeni broj Suda BiH kojeg su koristile dežurne sudije za prethodni postupak i dva broja istražitelja Tužilaštva BiH.

“Iz iskaza svjedoka je evidentno da u vezi predmeta OSA-e koji se vezuje za sudski broj Su-03-10-6/20 da je zakonska procedura bila zadovoljena tako što je bila formirana tzv. zatvorena operacija, odnosno operacija čiji dokumenti odnosno informacije proistekle iz iste nisu ušle u analitičke fondove. Ta operacija je podrazumijevala primjenu određenih mjera za koje je bilo potrebno sudsko ovlaštenje, te je u više navrata produžavana na osnovu Naloga Suda BiH”, navedeno je u jednom od dokumenata Tužilaštva BIH.

Dakle, evidentno je da je predsjednik Suda BiH izdavao naredbe za praćenje određenih telefonskih brojeva i da je OSA postupača u skladu sa naredbama koje je, u skladu sa Zakonom o OSA-i, izdavao predsjednik Suda BiH. Međutim, sumnju u zakonitost tih postupke unosi činjenica da je dio prateće dokumentacije koja se odnosi na prisluškivanje tih telefonskih komunikacija uništen, odnosno da je nestao.

Prilikom hapšenja Debeveca ui Mehmedagića od njih su oduzeta ukupno četiri telefona. Jedan telefon je pripada bivšem direktoru OSA-e-. On je, kako saznajemo, forenzičarima SIPA-e dao pristupne kodove, ali u samom telefonu nije pronađeno ništa. Kada su u pitanju tri telefona suspendovanog predsjednika Suda BiH Rankia Debeveca oni nisu otključani. U pitanju su dva iPhone i jedan Samsung.

Ni kriminalci nisu isti: Lidija Bradara pomilovala dvojicu osuđenih Hrvata i odbila pomilovanje za svih trinaest Bošnjaka!

Predsjednica Federacije Lidija Bradara pomilovala je dvije pravosnažno osuđene osobe, dok je pomilovanje odbijeno za sedamnaest osoba. I ništa tu ne bi bilo sporno da dvije pomilovane osobe nisu Hrvati, dok su svi Bošnjaci i Srbi koji su tražili pomilovanje – odbijeni.

“Usvajaju se zamolbe za pomilovanje osuđenim osobama:

Kulić Stjepan, sin Rudolfa i majke Ljubice rođene Mišković, rođen 06.11.1955. godine u Pascima, općina Tuzla, nastanjen u Živinicama, državljanin BiH. Presudom Kantonalnog suda u Tuzli, broj: 03 0 K 014295 19 K 2 od 13.07.2020. godine, za krivično djelo “Zloupotreba položaja ili ovlaštenja” iz člana383. stav 3. u vezi sa stavom 1. i članom 55. KZ F BiH, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine. Presudom Vrhovnog suda F BiH broj: 03 0 K 014295 20 Kž 2 od 16.02.2021. godine, kazna je preinačena na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godineDa se djelimično oslobodi od izdržavanja kazne zatvora za period u trajanju od 9 (devet) mjeseci.

Žilić Josip, sin Zlatka i majke Zrinke rođene Vujica, rođen 08.02.1981. godine u Travniku, nastanjen u ulici Nova Bila 27, općina Travnik, državljanin BiH i RH. Presudom Općinskog suda Travnik, broj: 51 0 K 182309 21 K od 06.12.2021. godine, za krivično djelo “Teška tjelesna ozljeda” iz člana 172. stav 1. KZ F BiH i krivično djelo “Nedozvoljena nabava i nošenje vatrenog oružja” iz člana 69. Zakona o nabavi, držanju i nošenju oružja i streljiva SBK, osuđen je najedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseciDa se djelimično oslobodi od izdržavanja kazne zatvora za period u trajanju od 4 (četiri) mjeseca“, navedeno je u Odluci o pomilovanju pravomoćno osuđenih osoba koju je donijela i potpisala predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara.

Ovo su dakle, jedine osobe koje je pomilovala predsjednica Bradara. Istovremeno, predsjednica Federacije BiH odbila je je 14 zahtjeva za pomilovanje. Svi Bošnjaci koji su tražili pomilovanje su odbijeni.

Odbijaju se zamolbe za pomilčovanje osuđenim osobama: Riković Delimustafić (Sead) Džana, Mahmić (Hamdija) Semir, Rašidagić (Nasih) Nedžad, Hadžić (Ešef) Nermin, Babajić (Hajrudin) Amar, Smajlović (Ferid) Edin, Burić (Ibrahim) Admira, Matulović (Željko) Kristijan, Dilaver (Avdo) Almedin, Oliva (Slavko) Anton, Kovač (Čašif) Fehim, Karalić (Emir) Samir, Tešević (Miodrag) Igor, Tabaković (Hasan) Haris, Telalović (Hajrudin) Mersad, Mikić (Stanko) Josip, Imamović (Enes) Maja”, navedeno je u Bradarinim odlukama donesenim 28.12. 2023. godine.

Od sedamnaest odbijenih, trinaest je Bošnjaka. Odnosno, svi Bošnjaci koji su tražili pomilovanje su odbijeni, dok se pomilovane osobe izjašnjavaju kao Hrvati. Pored toga, pomilovani Josip Žilić je državljanin i Republike Hrvatske.

Vlada FBiH odobrila novac prvobitno namijenjen za gašenje požara: Čovićevom Zrinjskom i Nikšićevom Veležu po milion i po maraka iz Budžeta Federacije!

Fudbalski klub Zrinjski kojim suštinski upravlja potpredsjednik Amir Gros Kabiri dobit će iz Budžeta Federacije BiH 1,5 miliona maraka. Identičan odnos dobit će i drugi mostarski klub Velež. Odluku o dodjeli novca donijela je Vlada Federacije BiH sa  Nerminom Nikšićem na čelu.

“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 23. sjednici, održanoj 22.12.2023. godine, donosi Odluku o dopuni odluke o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele  sredstava “kapitalni transferi drugim razinama vlasti i fondovima – izgradnja športske dvorane Mostar i drugih športskih objekata u Mostaru utvrđenih proračunom Federacije BIH za 2023. godinu”, navedeno je u Odluci”, kojom je ukupno šest i po miliona maraka prebačeno u Mostar.

Sredstva će se raspodijeliti, odlučila je Vlada FBiH, na sljedeće korisnike: troškove izgradnje objekta KSC u Mostaru: 3.500.000,00 KM, troškove izgradnje/rekonstrukcije FK Velež: 1.500.000,00 KM, troškove izgradnje/rekonstrukcije NK Zrinjski:1.500.000,00 KM.

Podsjetimo, prvobitnim prijedlogom Budžeta FBiH za 2023. godinu, bivši saziv Vlade FBIH je planirao izdvajanje 3,5 miliona maraka za izgradnju sportske dvorane u Mostaru. Međutim, stranke Trojke i HDZ su, usvajajući Budžet, odlučile da dodaju još dva miliona maraka na ovu poziciju, uzimajući taj iznos sa pozicije kojom je bila planirana nabavka letjelica za gašenje požara. Amandmanom HDZ-a u martu prošle godine se mijenja i sam naziv pozicije, pa se tako nakon riječi “izgradnja sportske dvorane Mostar” dodaju i riječi “drugih sportskih objekata u Gradu.

Tako se, formalno, otvorio prostor za gradnju objekata u vlasništvu Zrinjskoj i Veleža. Posljednjom izmjenom Budžeta FBiH s kraja prošle godine ova pozicija je ojačana dodatnim milionom maraka, što znači da je za “izgradnju sportske dvorane i drugih sportskih objekata u Mostaru” ukupno planirano 6,5 miliona maraka. Nakon toga, Vlada FBiH 22. decembra 2023. godine donosi odluku i s te pozicije odobrava po milion i po maraka Zrinjskom i Veležu.

Koaliciju na nivou Federacije BiH čine stranke Trojke koje predvodi SDP i HDZ BiH. Na čelu SDP-a i Vlade FBIH je Nermin Nikšić, deklarisani navijač Veleža. Na čelu HDZ-a BiH je Dragan Čović, deklarisani navijač Zrinjskog.

Manipulacije Adnana Delića došle na naplatu: 63 udruženja ostala bez 720 hiljada KM za prošlu godinu, na spisku oštećenih uglavnom udruženja koja se brinu o oboljeloj djeci!

Zbog manipulacija prilikom konkursne procedure u režiji ministra Adnana Delića, šezdeset i tri udruženja u Federaciji BiH ostala su bez novca iz 2023. godine. U pitanju je 728.458,82 KM koje su iz Budžeta FBiH trebala biti podijeljene udruženjima građana koja djeluju u okviru nadležnosti Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Prvo ćemo navesti koja su to udruženja, zbog NiP-ovog ministra Delića ostala bez novca iz 2023. godine, a onda ćemo se pozabaviti Delićevim propustima koji su dovela do ovakve situacije.

Eko-ronilačka grupa invalida Lukavac trábala je dobiti 11.500 KM, Košarkaški invalidni klub “Bosna” 10.700, Udruženje oboljelih od polimyelitisa, povrede mozga i kičmene moždine KS 11.100, Savez udruženja oboljelih od poliomyelitisa, povrede mozga i kičmene moždine Federacije BiH 12.200, Udruženje slijepih Kantona Sarajevo 12.200, Udruženje “Srce za djecu oboljelu od raka” 13.200, Udruženje slijepih gradana Zenica 10.400, Unija civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo 11.200, Udruženje paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Doboj Jug 10.300, Centar za djecu sa višestrukim smetnjama “Koraci nade” 11.900, Udruženje osoba sa cerebralnom paralizom Kantona Sarajevo 11.400, Informativni centar za osobe sa invaliditetom “Lotos” 12.400,Udruženje roditelja djece i mladih s posebnim potrebama i lica sa invaliditetom “I mi se budimo” Ključ 10.100, Udruženje distrofičara u Hercegovačko-neretvanskom kantonu 11.000, Udruženje osoba sa mulitplesklerozom Kantona Sarajevo 11.700, Udruženje oboljelih od morbus crohna i ulceroznog colitisa Federacije BiH 10.800, Udruženje za podršku osobama s intelektualnim i kombinovanim teškoćama “Sunce” Mostar 11.500, Centar za djecu sa višestrukim smetnjama “Vrati mi osmijeh” 10.500, Udruženje za djecu i osobe sa posebnim potrebama “Leptir” Bugujno 13.000, Kantonalno udruženje osoba sa invaliditetom i borbe protiv ovisnosti “Ruka ruci” 10.200, Udruženje roditelja osoba sa cerebralnom paralizom i drugim onesposobljenjima “Dlan” Zenica 10.400, Udruženje porodica djece i osoba sa poteškoćama u razvoju “Dajte nam šansu” 11.500, Udruženje “Jahači nade” 10.200, Udruženje paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Zenica 11.200, Udruženje građana “Nešto više” 9000, Savez udruženja oboljelih od multipleskleroze Federacije BiH 10.600, Udruženje roditelja djece osoba sa autizmom URDOSA 12.000, Savez ratnih vojnih invalida Srednjobosanskog kantona 10.700, Udruženje roditelja djece sa poteškoćama u razvoju “Mala sirena” 13.100, Udruženje Klub borilačkih sportova “Perfekt” 7.000, Udruženje mladih “Ružičnjak – Los Rosales” 12.000, Udruženje za sport i rekreaciju “Challenge” 13.000, Udruženje gluhih i nagluhih grada Živinice 10.444, Udruženje osoba sa tjelesnim nedostatkom “Amputirci” Bužim 11.700, Udruženje distrofičara Kantona Sarajevo 11.457, Savez distrofičara Federacije BiH 11.800, Udruženje Život sa down sindromom Federacije BiH 10.200, Savez udruženja gluhih i nagluhih Federacije BiH 10.100, Udruženje distrofičara Cazin 10.700, Udruženje distrofičara Bužim 11.600, Udruženje “Fenix” Tuzla 10.800, Udruženje za podršku osobama s intelektualnim poteškoćama na području KS “Oaza” 11.700, Udruženje gradana, roditelja i prijatelja djece sa dijabetesom “Novi horizonti” 11.300, Savez paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Federacije BiH  11.400, Udruženje paraplegičara, kvadriplegičara i dječije paralize KS 10.600, Udruženje porodica i prijatelja djece oboljele od leukemije i drugih malignih bolesti “PIPOL” 11.000, Udruga paraplegičara i oboljelih od dječije paralize K10 10.300, Savez invalida rada Federacije BiH 10.100, Udruženje paraplegičara i oboljelih od dječije paralize BPK 10.200, Udruženje gradana Klub specijalnih sportova “Sunce” 10.200, Unija udruženja civilnih žrtava rata Federacije BiH 10.100, Udruženje “Mladi volonteri” Visoko 15.300, Udruženje Pomozi.ba  13.100, HO Merhamet RO Sarajevo 14.200, Udruženje Emmaus 15.600, HO Merhamet RO Zenica 14.600, HO Merhamet RO Maglaj 12.400, Centar za majku i dijete “Fenix” 12.000, Crveni križ Grada Mostara 15.400, SHU Dobrotvor 15.800, HO Merhamet RO Tuzla 14.300, Zeleni polumjesec ZDK 14.700 i Udruženje gradana Vive žene 5.000.

Dakle, preko 700 hiljada maraka trebalo je biti podijeljeno ovih udruženjima, ali Ministarstvo kojim rukovodi NiP-ov Adnan Delić nije do 31. 12. 2023. godine uspjelo uskladiti proceduru sa važećim zakonima, tako da obaveza nije nastala u toku kalendarske godine. U tom slučaju planirani novac propada i ova udruženja nisu dobila pomoć koju su planirala dobiti. Šta je prethodilo svemu?

Ministar  Adnan Delić je, naime, dostavio Vladi FBiH prijedlog Odluke o  raspodjeli prihoda u iznosu 728.458,82 KM ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću iz 2022.godine. Na prijedlog odluke reagirao je ministar finansija Toni Kraljević koji je u svom mišljenju napisao da je Adnan Delić prekršio propisanu proceduru o dodjeli novca.

“Uzimajući u obzir postupak donošenja Prijedloga Odluke, generalnog smo mišljenja da je došlo do povreda odredaba Uredbe. Naime, iako je članom 6. Uredbe propisan imperativno rok za raspisivanjem jednog Javnog konkursa, 31. januar, ministarstvo je Javni konkurs raspisivalo dva puta i to: Prvi Javni konkurs broj 07-11/14-717/23 od 06.03.2023.godine i Drugi Javni konkurs broj 07-11/13-1963/23 od 24.05.2023.godine, te su isti oba puta objavljeni nakon isteka roka. Prvi Javni konkurs broj 07-11/14-717/23 od 06.03.2023.godine je poništen Odlukom Ministra broj 07-11/14-717/23 od 15.05.2023.godine, nakon isteka rokova prijava, a što nije omogućeno procedurama uređenim Uredbom kao materijalnim propisom koji regulira predmetnu oblast. Mišljenja smo da je Ministarstvo ovakvim postupanjem stvorilo pretpostavke za potencijalne postupke ili tužbe za nadoknade štete na teret Budžeta Federacije BIH od strane aplikanata koji su aplicirali po Prvom Javnom konkursu”, napisao je ministar Kraljević.

Dakle, nakon što je preuzeo vlast, Adnan Delić je odmah poništio javni poziv prethodne vlade kako bi on odlučivao o podjeli novca. Ali to nije sve. Ministar Delić je tokom trajanja javnog poziva mijenjao konkursnu proceduru i Uredbu kojom je reguliran način podjele novca.

“Nadalje, mišljenja smo da je došlo i do povrede člana 4. stav (2) Uredbe, jer je Uredbom data mogućnost da prije raspisivanja Javnog konkursa ministarstvo donese uputstvo o podnošenju prijava na javni konkurs i objavi ga na svojoj web stranici. Stoga je Prvo Uputstvo doneseno aktom broj 07-02/3-26-1/23 od 31.01.2021. godine, ali je isto stavljeno van snage novim Drugim Uputstvom broj 07-02/3-1942-1/23 od 23.05.2023.godine i to nakon raspisivanja Drugog Javnog konkursa, a što nije omogućeno procedurama uređenim Uredbom koji regulira ovu materiju. Mišljenja smo da Ministarstvo može donositi izmijenjene ili nove Upute o podnošenju prijava na javni konkurs, koje se mogu primjenjivati tek od 1. januara sljedeće kalendarske godine i obavezno prije raspisivanja Javnog poziva. Naime, propusti u postupanju po propisanim procedurama ograničavaju ispunjavanje principa transparentnosti definiranog u članu 4. Zakona o budžetima u FBiH, odnosno potrošnju javnog novca, ispunjavanje zakonskih obaveza i utvrđivanje odgovornosti na potpun i objektivan način”, naveo je ministar Kraljević u svom mišljenju na proceduru Adnana Delića.

 

 

Kome smeta “demografski oportunizam”: Vlada FBiH ukinula 8 miliona maraka namijenjenih za liječenje neplodnosti!

Svi bračni parovi u Federaciji BiH koji su nakon 16. juna 2023. godine započeli proces liječenja biomedicinski potpomognutom oplodnjom, neće imati pravo na nadoknadu troškova iz Budžeta. Jer Vlada Federacije BiH sa Nerminom Nikšićem na čelu donijela je 27. decembra odluku da se osam miliona maraka namijenjenih za liječenje neplodnosti jednostavno – ukine.

Odluka Vlade FBiH – ukida se 8 miliona KM za liječenje neplodnosti

“S obzirom na to da Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH nije utrošio sredstva u iznosu od 8 miliona KM u tekućoj godini, obratio se sa zahtjevom za preraspodjelu sredstava sa pomenutog transfera na transfer za provođenje programa fonda solidarnosti. Federalno ministarstvo zdravstva se obratilo Federalnom ministarstvu finansija sa zahtjevom za preraspodjelu sredstava što je i odobreno, a nakon šo je Zavod izvršio povrat neutrošenih sredstava”, navedeno je u obrazloženju Odluke Vlade FBiH od 27. 12. 2023. godine.

Obrazloženje – nisu utrošena sredstva

Dakle, Vlada konstatira da osam od deset planiranih miliona maraka planiranih za liječenje neplodnosti nije utrošeno tokom 2023. godine, pa odlučuje taj novac prebaciti za druge svrhe. Ali, zbog čega nije utrošeno?

Novi rok, my baby

Ukratko, da sredstva ne bi bila utrošena, sedam dana ranije pobrinuo se federalni ministar zdravlja Nediljko Rimac. On je, naime, 20. decembra izmijenio Pravilnik prema kojem povrat sredstava za liječenje od neplodnosti mogu izvršiti samo oni parovi koji su proces započeli prije 16. juna 2023. godine. Dakle, svi oni koji su, u drugom dijelu godine, od 16. juna do 31. decembra.  bebu pokušali dobiti biomedicinski potpomognutom oplodnjom  – ostali su bez prava da apliciraju. za povrat novca. Što, logično, otvara prostor za formulaciju – “nisu utrošena planirana sredstva”. Evo ključne odredbe izmjena Pravilnika od 20. decembra 2023. godine.

“U članu 11a. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: “(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana podnositelji zahtjeva koji su liječeni biomedicinski potpomognutom oplodnjom bez saglasnosti Komisije za BMPO Federalnog zavoda iz člana 3. ovog pravilnika, imaju pravo na naknadu troškova liječenja iz sredstava budžeta Federacije po cijenama, saglasno Cjenovniku zdravstvenih usluga koje se finansiraju sredstvima fonda federalne solidarnosti i Tarifi zdravstvenih usluga, pravo na naknadu troškova lijekova za stimulaciju ovulacije koji su registrirani do iznosa maksimalne veleprodajne cijene lijeka koju je utvrdila Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, uvećane za maloprodajnu maržu i PDV, te pravo na naknadu troškova lijekova za stimulaciju ovulacije koji su neregistrirani do iznosa koji se nalazi na originalnom fiskalnom računu apoteke o kupovini/nabavci lijeka, a sve pod uvjetom da je liječenje biomedicinski potpomognutom oplodnjom izvršeno od 01.01.2023. godine do 16.06.2023. godine i da je od strane Komisije za BMPO Federalnog zavoda utvrđeno da se radi o liječenju biomedicinski potpomognutom oplodnjom i lijekovima za stimulaciju ovulacije za predmetno liječenje, koje se finansiraju iz sredstava budžeta Federacije”.

Izmjene Pravilnika: umjesto 31.12. rok “vraćen” na 16.6.

Da sve bude još apsurdnije, federalni premijer Nermin Nikšić je imenovao Radnu grupe za izradu Politike demografskog razvoja i oporavka Federacije Bosne i Hercegovine.

“Zadatak Radne grupe je da najkasnije do 31.12.2023. godine, izradi dokument Politike demografskog razvoja i oporavka Federacije Bosne i Hercegovine, koji će na sistematičan i stručan način ponuditi konkretne, kako kratkoročne tako i dugoročne mjere na poboljšanju trenutne demografske slike u Federaciji Bosne i Hercegovine s posebnim fokusom na rješavanje problema odlaska mladih, smanjenja stope nataliteta i sve prisutnije pojave ubrzanog starenja stanovništva, te da isti dostavi Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike”, navedeno je u Nikšićevom Rješenju.

Osim toga, jedna od najvećih kritičarki prošlog saziva Vlade FBiH bila je visokopozicionirana funkcionerka vladajuće Naše stranke. Naime, Sabina Ćudić, tada zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, tražila je da se u budžetu Federacije za 2020. godinu planiraju interventna sredstva za refundaciju svih pojedinačnih troškova biomedicinski pomognute oplodnje nastalih u 2019. godini.

„Na ovaj način Vlada bi se donekle odužila svima koji su usvajanjem Zakona dovedeni u zabludu da će ostvariti pravo na biomedicinski potpomognutu oplodnju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. Osim toga, Vlada bi time spriječila troškove sudskih postupaka na osnovu opravdanih tužbi koje će neminovno uslijediti“, rekla je Ćudić.

Iznos koji Ćudić predlaže za refundaciju iznosi dva miliona KM za koliko bi, po njenom prijedlogu, trebao biti umanjen iznos bruto plata i naknada plata.

Tri godine kasnije, stranka Sabine Ćudić je vladajuća partija u Federaciji BiH. Ministri iz Naše stranke, zajedno sa ministrima iz SDP-a, NiP-a, HDZ-a i HDZ-a 1990 glasali su za ukidanje novca namijenjenog za liječenje neplodnosti.

Podsjetimo, hrvatski lobista Edward P. Joseph je u izvještaju Instituta za vanjsku politiku Univerziteta “Johns Hopkins” i “Wilson” centra iz januara 2022. godine kao jedan od ključnih problema u Bosni i Hercegovini, pored „hrvatskog i srpskog separatizma“ naveo i “bošnjački demografski oportunizam”.

Nova odluka Vlade Nermina Nikšića: Britanskom Adritatic Metalsu dozvoljeno krčenje 7,2 hektara državne šume u Varešu

“Dozvoljava se investitoru . privrednom društvu Adriatic Metals BiH privremeno korištenje šumskog zemljišta, površine 72.415 kvadratnih metara, u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina olova, cinka, barita i pratećih plemenitih metala”, navedeno je u Rješenju koje je Vlada FBiH donijela krajem decembra prošle godine.

Ovim je, faktički, Vlada Federacije BiH primijenila svoju nedavnu Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta u druge namjene, te je britanskom investitoru dopustila da izvrši promjenu namjene državnog zemljišta, te da šumu treće klase pretvori u eksploataciono polje.

Za sve ovo Adriatic Metalsu i Vlade FBiH nije potrebna saglasnost države BiH, odnosno Pravobranilaštva BiH kojeg je Vlada Nermina Nikšića, faktički, izbrisala iz procesa odlučivanja u slučaju promjene namjene šumskog zemljišta u Varešu. Zauzvrat, Adriatic Metals će za promjenu namjene 72 duluma šumskog zemljišta na račun Vlade FBiH i Zeničko-dobojskog kantona uplatiti naknadu u iznosu od 232 hiljade maraka.

Prema izvodu iz katastra, posjednik upisan u B listu je “Krivaja šumarstvo Ribnica. U pitanju je šuma treće klase ukupne površine 7.239.992 metra kvadratnih.

Podsjetimo, Vlada Federacije BiH sredinom decembra prošle godine isključila državne institucije prilikom donošenja odluka o raspolaganju državnom imovinom, odnosno državnim šumama koje u Varešu krči britanska firma Adriatic Metals.

“U Odluci o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta u druge namjene, u tačkin VII, stav 4 brišu se riječi “i saglasnost Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”, piše u odluci koju je usvojila Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu.

Posljednja odluka Vlade FBiH – izbacuje se Pravobranilaštvo

Dakle, državno Pravobranilaštvo isključeno je iz procesa odlučivanja o davanju državnog zemljišta na raspolaganje, odnosno o promjeni namjene državnog zemljišta. U obrazloženju odluke federalni premijer Nermin Nikšić je naveo da je za isključivanje Pravobranilaštva BIH  imao saglasnost visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Nešto ranije, sredinom novembra Vlada Federacije BiH donijela je odluku kojom je, suprotno Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom, omogućila britanskoj kompaniji Adriatic Metals promjenu namjene šumskog zemljišta na području Vareša.

Prema informacijama Istrage, kompanija Adriatic Metals već je, bez ikakvih dozvola, isjekla određeni državne šume zbog čega je protiv odgovornih Tužilaštvu ZDK podnesena krivična prijava. Kako bi zaštitili ovu britansku kompaniju, čelnici Vlade FBiH su donijeli Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene. Odluka je opći akt, ali je donesena na osnovu Informacije u kojoj je navedeno da je inicijativu pokrenula kompanija Adriatic Metals.

Šumsko zemljište, piše u odluci, može se, osim za gospodarenje šumama, privremeno koristiti za druge planirane namjene, i to:u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava, u periodu trajanja koncesionog ugovora.

“Koncesor, koncesionar ili investitor može podnijeti zahtjev kantonalnom ministarstvu za korištenje šumskog zemljišta za druge namjene ukoliko je to predviđeno planom prostornog uređenja”, navedeno je u Odluci.

Dalje piše da “dozvola za korištenje šumskog zemljišta za svrhe iz stava (1) ove tačke izdaje se u formi rješenja, koje donosi federalni ministar uz prethodno mišljenje Federalne uprave za šumarstvo i saglasnosti Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”.

Prvobitna Odluka Vlade FBiH

S obzirom na to je za promjenu namjene zemljišta, u ovom slučaju šume, bila potrebna saglasnost Pravobranilaštva BiH, Vlada FBiH je odlučila da izmijeni odluku, odnosno da izbaci ovu državnu instituciju iz procesa odlučivanja o promjeni namjene državne imovine.

OHR je, podsjećamo, ranije upozorio Vladu FBiH da vodi računa o promjeni namjene zemljišta.

“U vezi s Vašim zahtjevom za pojašnjenjem, molimo Vas da imate na umu da promjena namjene šumskog zemljišta očito ima za posljedicu znatne pravne posljedice za predmetnu nekretninu te bi stoga bila čin raspolaganja koji zahtijeva aktivno sudjelovanje i suglasnost vlasnika”, navedeno je u prvobitnom aktu OHR-a.”

U Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom kojeg je nametnuo OHR jasno je definisano šta je to državna imovina.

“U smislu ovog Zakona, pod državnom imovinom podrazumijeva se: 1. nepokretna imovina koja pripada državi Bosni i Hercegovini na osnovu međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji su 29. juna 2001. god. potpisale države Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Slovenija i Savezna Republika Jugoslavija;

2.nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina do 31. decembra 1991. godine;

3. poljoprivredno zemljište, za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da predstavlja državnu imovinu u svojoj odluci u predmetu br. U-8/19;

4. rijeke, šume i šumsko zemljište, za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da predstavljaju državnu imovinu u svojim odlukama u predmetima br. U-9/19 i br. U-4/21.

U smislu ovog zakona, pod raspolaganjem navedene imovine smatra se direktni ili indirektni prenos vlasništva”, navedeno je u Zakonu.

U Zakonu dalje piše da privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom u skladu s ovim zakonom ostaje na snazi do stupanja na snagu zakona na državnom nivou kojim se uređuju prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom, a koji bi usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, odnosno sve dok visoki predstavnik drukčije ne odluči.

Zagrebački Nacional otkrio skandal “Ispod površine”: N1 BiH zabranio objavu istraživačke priče o Draganu Čoviću, direktor Amir Zukić ustvrdio da bi emitiranje “donijelo reputacijsku štetu televiziji”

Nacional je protekle sedmice doznao da je N1 BiH, bosanskohercegovačka podružnica jedne od najvjerodostojnijih televizija u regiji, prvi put u svojoj povijesti podlegao autocenzuri: bosanskohercegovačka redakcija N1 u rujnu je “bunkerirala” svoju već snimljenu istraživačku emisiju o predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, objkavio je zagrebački Nacional u svom današnjem izdanju.

Riječ je, kako piše autor Boris Pavelić, bez ikakve sumnje, o uređivačkom propustu kakav se na N1 BiH ne pamti, a koji biva još i težim kada se zna da je, s cenzurom emisije o Čoviću ukinut i cijeli dotad vrlo uspješan istraživački serijal “Ispod površine” u sklopu kojega je spomenuta emisija i snimljena, i to usprkos činjenici da su prethodne emisije tog serijala o Miloradu Dodiku ili smijenjenom direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanu Mehmedagiću, na primjer – doživjele visoku gledanost i pohvale kako gledateljstva tako i uredništva i uprave N1 BiH.

“Nakon što je glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić u kolovozu dao izjavu bosanskohercegovačkoj redakciji N1 televizije za emisiju o Draganu Čoviću, Nacional je želio doznati zašto taj rad nije objavljen ni tri mjeseca nakon predviđenog emitiranja u rujnu. Autor serijala i emisije Boris Brezo potvrdio je Nacionalu da je emisija snimljena, ali nije emitirana, no odbio je iznijeti pojedinosti slučaja. Nacional je zato proteklog tjedna razgovarao s više izvora s televizije N1 BiH, koji su željeli ostati anonimni, ali i s ostalim sugovornicima u toj nikad objavljenoj emisiji. Riječ je, doznali smo, o emisiji u kojoj je autor, na temelju dostupnih sudskih i službenih dokumenata i izjava relevantnih sugovornika – političara, novinara i politologa – istražio i analizirao pravosudne, političke i moralne kontroverze te političku moć predsjednika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragana Čovića, najmoćnijeg hrvatskog političara u BiH te jednog od najmoćnijih političara u susjednoj zemlji. Nije bila riječ o istraživačkoj emisiji u doslovnom smislu, jer se u njoj ne otkrivaju nove informacije i ne iznose nedokazane indicije koje bi mogle biti predmet sudskih tužbi: riječ je o sažimanju i preglednom ali informativnom prikazu poznatih, ali rjeđe spominjanih detalja Čovićeve političke karijere koju prate brojne kontroverze: autor je, na primjer, podsjetio kako su u jednom od više sudskih predmeta protiv Dragana Čovića, nakon što je nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora, sudski dokazi misteriozno nestali u prijevozu iz zgrade Suda BiH u zgradu kantonalnog tužiteljstva, pa je oslobođen zbog nedostatka dokaza; emisija se bavila i činjenicom da je tužitelj Zdenko Kovač u jednom predmetu protiv Čovića optužnicu napisao nakon što je nastupila zastara, pa je takva optužnica, naravno, na sudu odbačena – a danas je isti taj Zdenko Kovač glavni tužitelj u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Neobjavljena emisija o Čoviću bavila se i aktualnom temom energetskih odnosa u BiH, takozvanom “južnom interkonekcijom”, odnosno, osnivanjem tvrtke koja bi ubuduće, nakon što bude izgrađena potrebna infrastruktura, trebala voditi lukrativan posao uvoza plina s krčkog LNG terminala u BiH preko većinski hrvatskih područja te zemlje. Emisija o Draganu Čoviću, dokazuje Nacional, produkcijski je bila kvalitetnija od svih dosadašnjih pa se cijela redakcija N1 BiH televizije radovala njezinu objavljivanju, tim više što je prethodna istraživanja tog serijala o najvećim kontroverzama u BiH gledateljstvo primalo s velikim interesom i pohvalama”, piše Nacional.

Emisija, međutim, nije bila objavljena krajem rujna, kako je bilo planirano, da njome započne ovogodišnja sezona N1 BiH televizije. Zašto, nitko nije znao. Prve jasnije informacije o tome, prema prošlotjednim saznanjima Nacionala, glavni urednik N1 BiH Amir Zukić iznio je na sastanku cijele redakcije N1 BiH 21. studenoga, jednome od redovitih sastanaka koje uredništvo te kuće održava s vremena na vrijeme.

“Na tom sastanku Zukić je javno rekao da je “board zabranio” emisiju o Čoviću, što je izazvalo revolt velikog broja zaposlenih na N1 BiH koji su zahtijevali da Zukić objasni razloge zabrane. Zukić je prenio kako “board” emisiju smatra “jednostranom” te da bi Čović zbog nje mogao tužiti N1 BiH, a ta je tvrdnja, pak, izazvala još veće nezadovoljstvo pa su novinari i zaposlenici od Zukića zahtijevali da se, kao glavni urednik, izjasni što misli o emisiji. Odgovorio je da ga je “stid što emisija nije išla”, a na pitanje vjeruje li tome što je board N1 BiH rekao, odgovorio je niječno i dodao kako misli da je trebalo objaviti emisiju.Nacional je zamolio Zukića da objasni zašto emisija nije objavljena. Odgovorio je ovako: “Uredničko vijeće procijenilo je da novinarsko istraživanje za tu konkretnu emisiju nije zadovoljilo profesionalne standarde N1 BiH i uredničke kriterije koje slijedimo.” Nacional je tražio da Zukić objasni tko je, imenom i prezimenom, u “uredničkom vijeću” N1 BiH, ali nije nam odgovorio. Izvori Nacionala kažu da takvo tijelo ne postoji u redakciji N1 BiH u Sarajevu pa je moguće samo to da je riječ o Upravi United Medije, tvrtke vlasnice N1 televizije i još niza moćnih televizija u regiji kojoj je sjedište u Švicarskoj. Članovi Uprave su, kako stoji na webu United Medije, Aleksandra Subotić, Dirk Gerkens, Srđan Ćirović, Ivan Krstić, Ivana Galić Baksa, Srečko Husnjak, Veljko Smiljanić, Ralf Manthey i Pavel Blagov. Nacional je pitanja o zabrani emisije poslao i upravi United Medije, ali odgovore nismo dobili.
U odgovoru Amira Zukića dalje stoji ovako: “Upravo zahvaljujući objavljivanju provjerenih, točnih i kredibilnih informacija, N1 BiH u BiH već godinama ima status medija kojem publika najviše vjeruje. Najgledaniji smo news televizijski kanal i drugi najposjećeniji portal u državi. U produkciji emisije o Čoviću nismo uspjeli dobiti dokaze kojima bismo ispoštovali vlastite uredničke kriterije. Odlučeno je da ne objavljujemo sadržaj koji bi mogao nanijeti štetu reputaciji Ni BiH i izložiti nas riziku sudskog procesa. O Čoviću, kao i ostalim bh. političkim liderima, objavili smo bezbroj priloga i emisija, ali samo kad smo bili sigurni da govorimo istinu. U više od devet godina djelovanja našeg medija nije se desila nijedna presuda protiv N1 BiH, što je dovoljna ilustracija da su istina i profesionalizam glavne vodilje u našem radu”, kazao je Zukić, dodajući kako je sve to “rekao i pred redakcijom, jer o svemu uvijek otvoreno razgovaramo”.
Nacional je sa Zukićem htio provjeriti i neslužbena nagađanja da je emisija zaustavljena zato što uprava United Medije nije htjela riskirati lukrativni ugovor s mobilnim operaterom HT Eronet, za koji nije tajna da je pod osobnim Čovićevim utjecajem. Na pitanje o tome Zukić je odgovorio: “N1 BiH je informativni mediji mi se ne bavimo ugovorima s telekom operaterima. Sve ugovore sklapa United Media, kao medijska grupacija kojoj pripadamo.” Nacional je i HT Eronetu poslao pitanja ima li tvrtka ugovor o suradnji s televizijom N1 BiH i o kakvom je ugovoru riječ. Zanimala nas je financijska vrijednost ugovora, ima li u njemu odredbi koje na bilo koji način utječu na program televizije N1 BiH, a pitali smo i je li HT Eronet ikada i na bilo koji način, službeno ili neslužbeno, tražio da televizija N1 BiH ne objavi istraživačku emisiju o predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, postavljajući to kao uvjet o kojem ovisi ugovor HT Eroneta i N1 BiH. Rukovoditeljica Odjela za korporativne komunikacije HT Eroneta Mirjana Brkić-Milinković odgovorila je ovako: “HT Eronet nema nikakvu vrstu izravnog ugovora, već samo ugovor o reemitiranju programskog sadržaja na Home.tv platformi s vlasnikom prava za N1 BiH program, a takvih ugovora o reemitiranju programskog sadržaja imamo na desetke sa svim drugim vlasnicima prava. HT Eronet nikada, ni na koji način – ni dosad, a neće ni ubuduće – nije utjecao niti se miješao u uređivačku politiku ijednog medija, pa tako ni televizije N1 BiH ni bilo koje druge televizijske kuće.” Činjenica je, međutim, da Dragan Čović, kao predsjednik stranke članice parlamentarne većine u Federaciji BiH, ima izravan utjecaj na HT Eronet kao predstavnik njegova suvlasnika, Federacije BiH. O tome svjedoči i njegova vlastita izjava od 12. travnja ove godine, objavljena na news portalima u BiH, u kojoj je najavio smjene u upravi HT Eroneta. Stoga mogu biti itekako utemeljene pretpostavke da je N1 BiH odustao od objavljivanja istraživačke priče o Čoviću kako ne bi izgubio važnu mogućnost emitiranja na platformama HT Eroneta”, navedeno je u tekstu Nacionala.

Odgovorarajući dalje na pitanja Nacionala, Amir Zukić kazao je kako su prethodne emisije serijala “Ispod površine”, koje je radio isti autor Boris Brezo, “bile bazirane na činjenicama iz istražnih postupaka ili postojećih sudskih procesa pa su zato i emitirane”, a “odjek je bio sasvim zadovoljavajući”. Upitan je li to prva zabrana neke emisije u povijesti televizije N1 BiH, Zukić je odgovorio: “Nama je Uredničkim smjernicama zabranjeno da objavljujemo neprovjerene informacije i sadržaje za koje nemamo dokaze, tako da zabrana nije termin koji adekvatno opisuje odluku da se u eter ne pusti emisija u kojoj nisu ispoštovani urednički kriteriji koje smo sami sebi postavili. Dešavalo se, naravno, i ranije da ne objavimo pojedine priloge i emisije kad nismo uspijevali dobiti potrebne dokaze tijekom istraživanja ili kad urednički nismo mogli stati iza činjenica nepotvrđenog sadržaja. Svaki medij koji se u svom radu vodi najvišim standardima novinarske profesije mora preuzeti odgovornost za ono što objavljuje. Sloboda i rad bez cenzure krase N1 BiH, ali i profesionalna odgovornost.” Na pitanje je li N1 BiH svjestan reputacijske štete koju izaziva vijest da ne objavljuje vlastitu, već snimljenu emisiju, Zukić je odgovorio: “Upravo zbog potencijalne reputacijske štete za N1 BiH i objavljivanja informacija bez dokaza, emisija nije puštena u program.”
Međutim, izvori s kojima je razgovarao Nacional tvrde kako nije bilo nijednog razloga da se emisija o Čoviću ne objavi: napravljena je na istim profesionalnim načelima kao i sve dosadašnje te je kao i prethodne emisije za koje je autorski tim dobio pohvale i od urednika i od uprave N1 BiH, bila “bazirana na činjenicama iz istražnih postupaka ili postojećih sudskih procesa”. Autor emisije Boris Brezo skrupulozno je doznao i objavio koji su točno dokazi nestali u sudskom procesu te o tome tražio i dobio reakciju nadležnih pravosudnih tijela. Jedan od izvora Nacionala, profesionalac koji je imao uvid u velike dijelove sporne emisije, izjavio je da u njoj “stvarno ne vidi ništa sporno osim što se možda ne bi svidjela Draganu Čoviću”. “Ali je i to upitno jer se, na primjer, vidi da su sudski procesi protiv njega loše pripremljeni, a možda se čak može tumačiti i da su montirani”. Jedan od sugovornika za emisiju, mostarski sociolog i politički analitičar Slavo Kukić, za Nacional je izjavio kako je intervju s njim bio “apsolutno profesionalan”, a trajao je cijeli sat. Naposljetku, emisija završava zaključkom da je Čović, usprkos svemu, bez konkurencije politički voda bosanskohercegovačkih Hrvata, te rečenicom Pere Previšića, predsjednika Čapljinske neovisne stranke, koji ironično ali možda i ne posve ironično-kaže: “Jao nama Hrvatima ako, ne daj Bože, Čoviću nešto bude. Tko će nas onda voditi?” Nacional je glavnog urednika N1 BiH pitao što on kao profesionalac i glavni urednik, i neovisno o “uredničkom vijeću”, misli o toj emisiji i koja je točno informacija u njoj bila neprofesionalno obrađena, ali odgovor nismo dobili.
Nacional je u subotu, 20. prosinca, razgovarao s Perom Previšićem, koji je potvrdio da je zvao autora emisije Borisa Brezu želeći doznati kada će emisija biti emitirana. “Nije imao druge nego da mi kaže da neće ići”, prenio je Previšić Nacionalu. “A ja sam dva puta iz Čapljine išao na snimanje u Sarajevo. Nisam htio govoriti iz mostarskog studija, nego sam se radovao da ću u glavnom studiju, u Sarajevu, reći sve što mislim o Čoviću i njegovoj politici. Sat i pol sam, kao predsjednik Čapljinske neovisne stranke, članice Hrvatskoga narodnog sabora, govorio o tome. Jako me razočaralo kad sam saznao da emisija neće ići. Jer, možete misliti, iz Čapljine putujem, trošim vrijeme i novac i onda vas netko obavijesti… A išao sam čak dva puta jer su me zamolili da ponovo dođem nakon što im se izbrisala cijela snimka prvog intervjua. I otišao sam, nije mi bilo teško, jer sam htio sa zadovoljstvom reći sve što mislim o Draganu Čoviću i onome što radi kao predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora: on je jednostavno ‘ukrao’ hrvatski narod sve ovo vrijeme u BiH.” Previšić je, inače, jedini političar koji je na zadnjem zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru kritizirao Dragana Čovića. “Medu petsto ljudi javno sam rekao vodstvu hrvatskog naroda da je poražavajuće to što rade sve ove godine: Hrvati u BiH pali su ispod dvjesto tisuća ljudi koji stalno žive u BiH i ako ovako nastavimo, za desetak godina postat ćemo nacionalna manjina. Za sve to odgovorno je ovakvo vodstvo hrvatskog naroda koje je u zadnjih 20 godina, otkad je na čelu Dragan Čović, napravilo takav egzodus, a to se, nažalost, nitko ne usudi reći. Ali ja nemam ‘oraha u džepu’: nemam vojne mirovine, nemam skrbi, 62 mjeseca bio sam vojnik na prvim crtama obrane i nisam tražio ništa od hrvatske države jer sam smatrao da je to moja obveza. Ljudi se boje, ali ja ne. Jedini sam progovorio na tom zasjedanju HNS-a”, kazao je Previšić za Nacional, dodajući kako u intervjuu za emisiju N1 BiH “nije politizirao, nego iznosio argumente i dokaze”. “Zvali su i druge hrvatske političare, ali nisu htjeli govoriti. Mogu vam reći da su svi ti predsjednici stranaka s hrvatskim predznakom gori nego Čović, jer šute i nemaju petlje da mu ‘u facu’ kažu što trebaju reći. Ali ja sam rekao. I zašto bi se televizija N1 BiH trebala bojati tužbi ako im ja kao predsjednik stranke nešto izjavim? Pa tužit će mene ako će ikoga tužiti, ne N1 BiH televiziju”, smatra Previšić, koji kaže kako je čuo da je “emisija o Čoviću trebala biti bomba’, jedna od najboljih emisija serijala ‘Ispod površine'”.
Glavna urednica portala Hercegovina.info Kristina Spajić-Perić, koju je Društvo novinara BiH proglasilo Novinarkom godine 2023., bila je još jedna sugovornica za cenzuriranu emisiju o Čoviću. Potvrdila je to i za Nacional: “Na poziv Borisa Breze bila sam jedna od govornika u tematskoj emisiji o Draganu Čoviću ‘Ispod površine’. Snimanje se odvijalo u studiju N1 BiH u Mostaru 2. kolovoza 2023., gdje sam govorila o liku i djelu Dragana Čovića, što i kako radi zadnjih 20 godina, gdje mu radi uža obitelj, kako upravlja i kadrovira, koje dodatne tvrtke i poslove imaju, o štetnom odnosu s Miloradom Dodikom i drugome o tom političaru kojeg pratim sada već punih 20 godina.” Potvrdivši da “emisija nikad nije emitirana”, Spajić-Perić rekla je kako “smatra da je to nekorektno prije svega prema njihovom novinaru koji se trudio oko emisije te ranije uspješno završio tematske priče o aferi Respiratori, Dodiku, Osmici, ali i prema gostima”. Ona je, pak, “bila neugodno iznenađena”: “Meni medijskog prostora ne manjka, na čelu sam jednog od najčitanijih portala u BiH, svakodnevno me novinari iz BiH i Hrvatske zovu za komentar aktualnosti i ponekad ne stižem raditi svoj posao zbog gostovanja u drugim medijima. Hercegovina.info je jedan od osnivača Umbrelle, udruženja istraživačkih portala, koju čini mreža medija koji naše članke prenose, no iskustvo s emisijom oko koje me pitate ostavlja ipak gorak okus u ustima, prije svega jer imam višedesetljetno novinarsko iskustvo i znam kakav je osjećaj kad ti je stopirana priča. Kao urednik vratim na popravak ako priča ne zadovoljava, ali se objavi. Ovdje je nečiji rad bačen, a serijal potpuno ukinut kada je zapelo na Čoviću.” I u toj točki Spajić-Perić pogađa bit ovog neočekivanog uređivačkog propusta televizije koja je uživala ugled neprikosnovene neovisnosti, a kojoj ovaj nepotrebni skandal sada krnji vjerodostojnost: “Ne znam koji su razlozi da emisija nije objavljena. Nas je u redakciji to šokiralo, smatrali smo da je N1 BiH neovisna medijska kuća, no čini se da to nije slučaj kada se radi o Draganu Čoviću s obzirom na to da je stopirana emisija upravo o njemu. Znači, emisija nije vraćena novinaru na doradu, nego je zaustavljena.” A to uistinu nije bilo potrebno jer trebamo li sada zaključiti da je Čović moćniji i od Andreja Plenkovića i Aleksandra Vučića, od kojih N1 BiH nijednog ne tetoši, baš kako se vjerodostojnom mediju i pristoji?

(Nacional.hr)

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...