Istrage

Izborna vaskrsnuća u Sanskom Mostu: Glasali mjesecima nakon smrti

Mehmed Alihodžić umro je 25. avgusta 2016. godine i sahranjen je na mezarju Greda kod Sanskog Mosta. Mjesec i po kasnije, umrli Mehmed Alihodžić je glasao na lokalnim izborima održanim 2. oktobra 2016. godine i to na biračkom mjestu Mahala 2. Štaviše, rahmetlija se čitko potpisao pored svoga imena i prezimena koje se nalazilo na 33. mjestu Izvoda iz centralnog biračkog spiska.

Ovaj dokument iznad je Izvod iz matične knjige umrlih Općine Sanski Most. U njemu je navedeno da je Mehmed Alihodžić, sin Juse i Hasnije, rođen 10. avgusta 1943. godine preminuo u zoru, u 4 sata,  25. avgusta 2016. godine. Još je navedeno da je Mehmed Alihodić bio prijavljen na adresi Mahala 59 u Sanskom Mostu, te mjesto sahranjivanja.

A ovaj dokument je Izvod iz centralnog biračkog spiska u Sanskom Mostu, korišten prilikom održavanja općinskih izbora 2016. godine.  Mehmed Alihodžić je, vidi se na dokumentu, potpisao da je glasao. I, tako je postao jedan od 430 birača koji su glasali na biračkom mjestu Mahala 2. Samo, on nije jedini preminuli koji je na tom mjestu vaskrsnuo izbornoga dana.

Ponovo Izvod iz Centralnog biračkog spiska – Općina Sanski Most, biračko mjesto Mahala 2, lokalni izbori održani 2. oktobra 2016. godine. Pod rednim brojem 229 nalazio se Hasan Hadžić. Piše da je glasao i njegov potpis se nalazi na mjestu gdje se potpisuju birači.

Ovo je Izvod iz matične knjige umrlih. Hasan Hadžić, sa i istim matičnim brojem kao na biračkom spisku, umro tri mjeseca prije održavanja lokalnih izbora. Prema ovom dokumentu, Hasan Hadžić, sin Abdulselama, nastanjen na adresi Mahala 48, umro je u Bihaću, 28. juna 2016. godine u 12 i 45 minuta. Tri mjeseca kasnije je glasao.

Opet biračko mjesto Mahala 2 u Sanskom Mostu. Lasić Mustafe Husein uzeo je aktivno učešće na lokalnim izborima održanim 2. oktobra 2016. godine. Na biračkom spisku je njegovo ime bilo pod rednim brojem 450. U rubrici – potpis birača stoje rukom ispisani inicijali L.H., koji bi trebali biti dokaz da se Husen Lasić pojavio na biračkom mjestu Mahala 2 i glasao.

Izvod iz Matične knjige umrlih dokazuje da je Husein Lasić umro čak tri godine prije održavanja izbora na kojima je glasao. Službeno, Lasić je umro 29. jula 2013. godine, u 18 sati u Sanskom Mostu. Prethodno je bio nastanjen na adresi Mahala 158. Sahranjen je na groblju Greda kod Sanskog Mosta.

Dakle, samo na biračkom mjestu Mahala 2 glasale su najmanje tri mrtve osobe. Prema službenim rezultatima lokalnih izbora 2016. godine, kandidat koalicije SDA/SBB Faris Hasanbegović pobijedio je u utrci za načelnika Općine Sanski Most osvojivši 5682 glasa. Enes Eminić iz koalicije SDP/DF osvojio je svega 446 glasova manje. Ključna razlika napravljena je upravo na biračkom mjestu Mahala 2, gdje je Hasanbegović osvoio 295 glasova, a Eminić 115. Ukupno je bilo važećih 410 listića, dok je nevažećih je bilo 20.

Prema izvorima Istrage, kompletnu akciju izborne krađe osmislio je i vodio Asim Kamber, dugogodišnji vladar Sanskog Mosta i SDA Unsko-sanskog kantona. Mediji su već ranije pisali da je Kamber bio organizator izborne krađe, a o svemu je javno svjedočio i njegov suradnik Muhamed Zekotić. Međutim, dokumenti koji dokazuju glasanje mrtvih do sada nikad nisu objavljeni.

 

Istraga o lažnim bh. pasošima se nastavlja: I narko boss Davor Trajković ima važeći bh. pasoš

Vođa narko kartela “Amerika” Zoran Jakšić nije usamljen. Još najmanje trojica regionalnih kriminalaca imaju važeće bosanskohercegovačke pasoše izdate na tuđa imena. Dva od  tri važeća lažna pasoša izdao je MUP HNK sa sjedištem u Mostaru.

Davora Trajkovića iz Vranja srbijanski mediji označavaju kao moćnog narko bossa. Policijske agencije u regiji sumnjaju da upravo on i njegov klan  stoje iza pošiljke kokaina vrijedne 300 miliona eura koja je krajem marta ove godine zaplijenjena u delti Dunava. Međutim, rumunske vlasti koje vode istragu ovom slučaju, nisu optužile Trajkovića. Beogradske Večernje novosti, u avgustu ove godine, objavile su informaciju da Trajković posljednjih mjeseci živi u Moskvi. E, upravo ovaj srbijanski kriminalac ima važeći bosanskohercegovački pasoš izdat na ime Đorđe Guzina. Dobio ga je 2015. godine u Mostaru. Dakle, u pasošu se nalazi fotografija Davora Trajkovića, a u rubrikama ime i prezime piše – Đorđe Guzina.

Istraga je u posjedu brojnih dokumenata u vezi sa ovim slučajem, Evo detalja iz jednog dokumenta Tužilaštva BiH.

“Početkom 2015. godine, njima poznati članovi organizovane grupe za organizovani kriminal predali su Trajković Davoru krivotvorenu dokumentaciju i to krivotvorenu ličnu kartu Republike Srbije broj 003124593 na ime Đorđe Guzina, na osnovu čega je pribavljen Izvod iz matične knjige rođenih i Uvjernje o državljanstvu BiH na ime Guzina Đorđe”, navedeno je u dokumentu Tužilaštva BiH iz marta 2017. Godine.

S tim dokumentima, Trajković se prijavio u Mostaru u ulici Put 29. Hercegovačke udarne divizije bb. Tom prilikom mu je pomogao Izet Redžović, srbijanski državljanin nastanjen u Sarajevu.

“Dana 3.2.2015. godine Trajković Davor u prostorijama Odjeljenja za administraciju MUP-a HNK Mostar predao je zahtjev za izdavanje lične karte na ime Guzina Đorđe”, navelo je Tužilaštvo.

Dva mjeseca kasnije, sa tom ličnom kartom, izdatom na ime Guzina Đorđe, Trajković predao je zahtjev za izdavanje pasoša, a samo 4 dana kasnije, dobio je pasoš na ime Đorđe Guzina.  Broj pasoša je B0200242.

“Važeći”, piše i danas u sistemu IDDEEA-e ukoliko potražite podatke o ovom pasošu.

Iako je Tužilaštvo BiH još 2017. godine dokumentovalo kompletan slučaj, bh. pasoš sa lažnim identitetom i danas je u posjedu srbijanskog narko bossa  Davora Trajkovića. MUP HNK ga nikad nije poništio, iako je poništavanje i izdavanje pasoša isključivo njihova nadležnost.

I Desimir Babić Desko je poznato lice iz rubrike crna hronika srbijanskih medija. On se, pak, u BiH zove Mišo Miladinović i živi u Mostaru. Posjeduje važeći pasoš, mada su policijske agencije i Tužilaštvo BiH upoznati s načinom izdavanja tog dokumenta. Uglavnom, princip je isti. Desimiru Babiću je prvo obezbijeđena krivotvorena srbijanska lična karta na ime Miše Miladinovića koji je rođen u BiH. U avgustu 2013. godine Babić se, kao Mišo Miladinović, prijavio u Mostaru, na adresi Braće Lakišića br. 21.. Potom je pribavio Uvjerenje o državljanstvu BiH i na osnovu njega podnio zahtjev za izdavanje lične karte. Odmah tog dana je napustio BiH u automobilu registrovanom u Loznici. Krajem avgusta, Babić je preuzeo ličnu kartu, te je predao zahtjev za izdavanje pasoša. Početkom septembra, tačnije 6.9. 2013. godine, Babić je dobio bh. pasoš sa svojom fotografijom izdatom na ime Mišo Miladinović iz Mostara. Taj pasoš je posjedovao i kada je krajem 2016. godine uhapšen u Holandiji zbog trgovine kokainom. Unatoč svemu, MUP HNK nikad nije poništio njegov pasoš, niti je Tužilaštvo BiH koje je imalo sve informacije tražilo poništavanije navedenog pasoša izdatog pod brojem A1811707.

I pasoš izdat na ime Radoša Kovača koristi osoba drugog identiteta. Policijske agencije u BiH do sada nisu uspjele identifikovati o kome se radi. Pasoš je izdat 2013. godine u Gradišci. Do danas nije poništen. Broj ovog pasoša je A1848093, a evidentirano je da je osoba sa ovim lažnim pasošem prešla granicu BiH 5.8. 2014. godine zajedno sa Mišom Miladinovićem, što je lažno ime srbijanskog kriminalca Desimira Babića.

Filip Korać je jedan od najpoznatijih srbijanskih kriminalaca. Smatraju ga jednim od čelnih ljudi Zemunskog klana. On je u decembru 2016. godine dobio bh. dokumente na ime Saša Medan. Prethodno je pribavio lažnu srbijansku ličnu kartu, a potom se, uz pomoć Izeta Redžovića, prijavio na adresi Grada Bakua broj 8 u sarajevskom naselju Dobrinja. Od MUP-a Kantona Sarajevo je dobio  bh. pasoš sa svojom fotografijom, izdatom na ime – Saša Medan. Lično je preuzeo pasoš u Policijskoj upravi Novi Grad Sarajevo. Međutim, ovaj pasoš se više ne nalazi u sistemu IDDEEA-e.

Osim ovih pasoša, najmanje 30 kriminalaca je dobilo bh. dokumente. U narednim danima Istraga će objaviti sve lične dokumente izdate na lažna imena.

Akcija SIPA-e u Ugljeviku i Doboju: Uhapšen osumnjičeni za ratne zločine na Bošnjacima kod Teočaka

Pripadnici SIPA-e uhapsili su jutros u Ugljevika bivšeg pripadnika Vojske Republike Srpske osumnjičenog da je počinio ratni zločin nad bošnjačkim stanovništvom na Tursunovom Brdu kod Teočak, saznaje Istraga. Akcija SIPA-e provedena je po naredbi Tužilaštva BiH. Istovremeno, SIPA je pretresla i jedan objekat u Doboju u kojem živi drugi osumnjičeni za ove zločine. On, međutim, nije uhapšen zbog toga što je njegovo zdravstveno stanje vrlo loše. Kako saznaje Istraga, u pitanju su dvojica bivših oficira Vojske RS-a koji su osumnjičeni za ratni zločin po komandnoj odgovornosti. U Ugljeviku je uhapšena osoba inicijala R.Đ., dok je u Doboju pod obradom R.D.. Zločini su počinjeni 1992. godine

Vođa kartela Amerika formalno državljanin BiH: MUP HNK nije poništio lažni bh. pasoš izdat narko bossu Zoranu Jakšiću

Vođa narko kartela Amerika Zoran Jakšić još uvijek ima validan bosanskohercegovački pasoš izdat na ime Nikola Marjanović, saznaje Istraga. Iako je je u Peruu prošle godine osuđen na 25 godina robije zbog trgovine kokainom i uprkos činjenici da je Državna agencija za istrage i zaštitu – SIPA još prije četiri godine o svemu obavijestila Tužilašvo BiH i MUP HNK, pasoš izdat na ime Nikole Marjanovića sa fotografijom Zorana Jakšića nije poništen.

Živ – važeći”, piše u rubrici status osobe u IDDEEA-inoj bazi podataka ukoliko u pretrazi unesete ime Nikola Marjanović, sin Milorada, rođen 4. decembra 1965. godine u Sarajevu, nastanjen u Mostaru, XII ulica bb.

No, u rubrici fotografija nalazi se dobro poznato lice – Zoran Jakšić. On je, objavili su prije nekoliko dana u svom istraživanju novinari srbijanskog KRIK-a, prije nego je 2016. godine uhapšen u Peruu koristio 40 identiteta. Prilikom hapšenja, pisali su još tada peruanski mediji, Jakšić je imao “lažni bosanskohercegovački pasoš”. Ali njegov bh. pasoš nije bio krivotvoren. Uredno ga je ovaj srbijanski narko boss dobio u MUP-u HNK u Mostaru. Izdat mu je 18 marta 2015. godine.

Samo šest dana ranije, službenici u MUP-u HNK  su Zoranu Jakšiću izdali i bosanskohercegovačku ličnu kartu broj 1E0T0E7J9. Svi dokumenti su izdati na ime Nikole Marjanovića, a na njima se nalazi fotografija – Zorana Jakšića. Godinu kasnije, u julu 2016. godine službenici peruanske policije u saradnji sa američkom DEA-om uhapsili su Jakšića zbog povezanosti sa trgovinom drogom i ubistvima. Označen je kao vođa klana Amerika koji je kokain iz Perua krijumčario u Evropu.

Odmah nakon hapšenja Zorana Jakšića, bh. policijske agencije su službeno obaviještene da je kod njega pronađen pasoš izdat u Mostaru. Tri mjeseca kasnije, po nalogu Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu SIPA je provela akciju “Papirus”.

“Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) započeli su danas akciju kodnog naziva “Papirus” koja je izvodi na širem području BiH. Akcija se provodi po naredbama Kantonalnog suda u Sarajevu i Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, a policijski službenici izvode jednu od najsloženijih akcija u bori protiv organizovanog kriminala u našoj zemlji. Vrše se pretresi objekata na ukupno 11 lokacija, a očekuje se lišenje slobode većeg broja osoba zbog postojanja osnovane sumnje da su počinile krivično djelo “organizovani criminal” u vezi sa krivičnim djelom “krivotvorenje isprave” I ovjeravanje neistinitog sadržaja”, saopćeno je iz SIPA-e 3. oktobra 2016. godine.

Predmet je ubrzo preuzelo Tužilaštvo BiH, odnosno državna tužiteljica Ivana Petković koja je tokom 2017. i 2018. godine podigla tri optužnice zbog izdavanja bh. dokumenata kriminalcima iz regije. Ali nijednom od ovih optužnica koje su u posjedu Istrage, Tužilaštvo BiH nije obuhvatilo izdavanje pasoša Zoranu Jakšiću, vođi klana Amerika.

“SIPA je o tom pasošu obavijestila sve nadležne institucije.  Nismo mi ti koji izdaju i poništavaju lične dokumente. To rade kantonalni MUP-ovi koji ih i izdaju”, objasnio je za Istragu jedan od visokopozicioniranih službenika Državne agencije za istrage i zaštitu.

Naš sagovornik tvrdi da je SIPA obavijestila MUP HNK koji je trebao poništiti pasoš izdat na ime Nikole Marjanovića sa fotografijom Zorana Jakšića. MUP HNK to nije učinio, što dokazuje i naslovna fotografija.

No, pasoš izdat Zoranu Jakšiću nije jedini važeći pasoš kojeg su bh. institucije izdale bjelosvjetskim kriminalcima. Istraga se nastavlja i uskoro slijede novi detalji.

Disciplinska tužba protiv Dalide Burzić: Iz osvete istraživala političare

Ured disciplinskog tužioca BiH podigao je tužbu protiv sutkinje Suda BiH Dalide Burzić, saznaje Istraga. Bivšu glavnu kantonalnu tužiteljicu iz Sarajava, koja je u međuvremenu unaprijeđena u državnu sutkinju, disciplinski tužilac tuži zbog toga što je u dva predmeta prekoračila svoja ovlaštenja, o čemu su svjedočili njeni bivši saradnici.

“Pronađite bilo šta Elmedinu Konakoviću”, kazala je Dalida Burzić svojim podređenim netom pred izbore 2018. godine.

Tada je obavljala funkciju glavne tužiteljice Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu i bila je nezadovoljna Konakovićevim istupima u vezi sa slučajem – ubistvo Dženana Memića.  Kako bi mu se osvetila zbog prozivanja u javnosti, tadašnja glavna tužiteljica je pozvala svoje saradnike i naredila im da pronađu neko krivično djelo koje je navodno počinio predsjednik Naroda i pravde. O tome su, saznaje Istraga, pred disciplinskim tužiocem svjedočili kantonalni tužioci iz Sarajeva. Međutim, Dalida Burzić nije uspjela u svojim nakanama, jer je vrlo brzo, odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, unaprijeđena za sudiju Suda BiH.

Druga tačka disciplinske tužbe protiv Dalide Burzić odnosi se na slučaj saobraćajne nesreće koju je izazvao načelnik Općine Novi Grad – Semir Efendić.

“Saslušati i optužiti”, napisala je Dalida Burzić svojeručno nakon što je Efendić 17. marta 2018. godine u naselju Grbavica pregazio pješaka koji je, potom, podlegao povredama.

To znači da je bivša glavna kantonalna tužiteljica iz Sarajeva prejudicirala tužilačku odluku, te je naredila optuživanje prije nego su sagledane sve činjenice u predmetu. Burzićeva je, u međuvremenu, unaprijeđena za državnog sudiju, a dvije godine kasnije kantonalna tužiteljica iz Sarajeva Maja Pašić podigla je optužnicu protiv Efendića.

Tužiteljica Maja Pašić je, inače, supruga Džermina Pašića, postupajućeg državnog tužitelja u  predmetu Respiratori. Upravo je Pašić tempirao hapšenje federalnog premijera Fadila Novalića tako da bi o njegovom pritvoru odlučivala – Dalida Burzić. Međutim, zbog nepredviđenih okolnosti, o pritvoru je odlučivala druga sutkinja, a Dalida Burzić je do kasnih noćnih sati boravila u zgradi Suda BiH gdje je lobirala za određivanje pritvora Novaliću i drugima.

Ova je, inače, druga disciplinska tužba protiv Dalide Burzić. Ured disciplinskog tužioca 12. Je decembra 2018. Godine tužio tadašnju glavnu kantonalnu tužiteljicu zbog postupanja u predmetu – ubistvo Dženana Memića. Međutim, u ekspresnom postupku Komisija VSTV-a je oslobodila Burzićevu. Istovremeno, odlukom VSTV-a Dalida Burzić je unaprijeđena za sutkinju Suda BiH. Nakon toga, jedanaest kantonalnih tužilaca poslalo je pisma VSTV-u u kojima su detaljno obrazložili sve sumnjive poslove Dalide Burzić.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...