Kako je Trojka prevarila Blinkena: Nikšićeva Vlada povukla Zakon o južnoj interkonekciji, Konaković u Vijeću ministara odobrio rusku interkonekciju, a južnu ostavio na čekanju. Sada sve ovisi o Dodiku!

Još u maju prošle godine Istraga.ba je objavila da su stranke Trojke, predvođene Elmedinom Konakovićem i Nerminom Nikšićem, obmanule američku administraciju glede izgradnje južne plinske interkonekcije. Ali službenici Ambasade SAD-a u Sarajevu, sa ambasasdorom Michaelom Murphyem na čelu, bježali su od istine koja komprimitira njuhove političke favorite. Pola godine kasnije, američki državni sekretar Antony Blinken shvatio je da je obmanut. No, njegovo pismo upućeno ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću pokazuje da se i od Blinkena i danas skriva prava istina o južnoj interkonekciji.

Ukratko, izgradnja južnog plinovoda koji smanjuje ovisnost BiH o ruskom plinu ne ovisi o Draganu Čoviću, već o ruskom igraču Miloradu Dodiku. Osim toga, zakon o južnoj interkonekciji Vlada Federacije BiH sa Nerminom Nikšićem je povukla iz parlamentarne procedure svega nekoliko dana nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt uz direktnu podršku Ambasade SAD-a nametnuo aktualnu federalnu vlast. Stoga u nastavku podsjećamo na ključne detalje.

“Danas smo na Vijeću ministara usvojili odluku o početku pregovora sa Hrvatskom i Srbijom o južnoj i istočnoj interkonekciji za plinsku infrastrukturu”, pohvalio se 11. maja prošle godine na Twitteru državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto.

Fortin koalicijski partner i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković će istog dana, zbog “usvajanja” južne i istočne interkonekcije saopćiti da je sjednica Vijeća ministara BiH od 11. maja 2023. godine “najproduktivnija sjednica u historiji”.

No, dokumenti otkrivaju da su Edin Forto i Elmedin Konaković tada obmanuli javnost. Vijeće ministara BiH nije donijelo nikakvu odluku koja se odnosi na Južnu plinsku interkonekciju koja bi smanjila ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom plinu. Vijeće ministara je, zapravo, samo donijelo odluku o pokretanju procedure za zaključivanje međudržavnog ugovora između BiH i Srbije koja se odnosi na Novu istočnu interkonekciju Republike Srpske. Ispod ovog pasusa je saopćenje Vijeća ministara BiH izdato nakon sjednice održane 11. maja ove godine.

Obratite pažnju na riječi u crvenim okvirima. U kontekstu “Južne interkonekcije” piše da je Vijeće ministara BiH “razmotrilo” Prijedlog prednacrta sporazuma između BiH i Hrvatske, dok u kontekstu Nove istočne interkonekcije piše da je Vijeće ministara “utvrdilo” Prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između BiH i Srbije. Razlika između riječi “razmotrilo” i “utvrdilo” je više nego jasna. Vijeće ministara BiH, dakle, nije donijelo nikakvu odluku koja se odnosi na Južnu interkonekciju. A da su i Forto i Konaković od početka bili upoznati da nema nikakve odluke koja se odnosi na Južnu interkonekciju pokazuje i zapisnik sa sjednice Odbora za ekonomiju. Naime, prema Zakonu o Vijeću ministara BiH, prije rasprave na sjednici Vijeća ministara BiH sva pitanja u nadležnosti ministarstava BiH koja ulaze u sastav odbora obvezno se prethodno raspravljaju na sjednicama odbora. Članovi ovog odbora su državni ministri Staša Košarac, Elmedin Konaković, Zoran Tegeltija, Edin Forto …

Ovaj Odbor za ekonomiju jednoglasno je, prije sjednice Vijeća ministara BiH je zaključio da nikakve odluke koje se odnose na Južnu interkonekciju ne trebaju biti donesene. Dokazuje to i zapisnik koji je u posjedu Istrage.

“Odbor je jednoglasno podržao navedeni nacrt (Južna interkonekcija, o.a.) uz prihvaćene sljedeće sugestije Vijeću ministara BiH:

1. da se Nacrt osnova razmotri na sjednici Vijeća ministara BiH  bez izjašnjavanja
2. da Vijeće ministara dadne punu podršku Projektu “Južna interkonekcija BIH i Hrvatske”
3. da Vijeće ministara utvrdi kako se još nisu stekli uslovi za zaključivanje predmetnog sporazuma iz razloga nepostojanja Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija usvojenog na nivou Parlamenta Federacije te da se iz toga razloga izjašnjavanje o ovom nacrtu odgodi
4. da se u Nacrtu osnova dodatno preciziraju pojedine odredbe kao što su odgovornost za štete, pravo vlasništva itd…

Dakle, Odbor za ekonomiju Vijeća ministara BiH je predložio, a Vijeće ministara zaključilo da se još nisu stekli uslovi za zaključivanje predmetnog sporazuma o Južnoj interkonekciji. Što znači da uopće nije pokrenuta procedura za zaključivanje sporazuma kako su to javnosti saopćili ministri Elmedin Konaković i Edin Forto.

Šta je južna interkonekcija?

Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Izgradnjom ovog plinovoda bila bi smanjena ovisnost o ruskom plinu.

Prema zvaničnim dokumentima institucija EU, cilj ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju je obezbjeđivanje novog transportnog pravca snabdijevanja prirodnim gasom iz Azerbejdžana. BH krak bi išao preko Posušja, Mostara do novog Travnika. Plinovod Zagvozd-Novi Travnik, inače, nalazi se na listi prioriteta Evropske energetske zajednice, a nosilac ovog projekta je BH Gas. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milion eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 hiljada dolara za izradu projektne dokumentacije.

Šta je istočna interkonekcija?

Nova istočna interkonekcija je zajednički projekat Srbije i Republike Srpske koji je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine. Sporazum o izgradnji ovog plinovoda u martu su prošle godine potpisali zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije. Magistralni gasovod iz Srbije ka Republici Srpskoj, saopćeno je tada, trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad trebalo bi da bude završen u narednih pet godina. Bila bi to druga gasna interkonekcija između Srbije i Republike srpske, odnosno, BiH. S obzirom na to da se radi o međudržavnom projektu, potrebna je saglasnost institucija BiH.

Ovim trasom bi bio dopreman plin iz Rusije koji je Balkan dolazi Turskim tokom. Planirano je da dužina gasovoda na teritoriji Republike Srbije bude 90 kilometara, a na teritoriji Republike Srpske oko 320 kilometara. Nosilac poslova je – preduzeće iz Reublike Srpske – Gas Res.

Da bi ova dva gasovoda bila izgrađena, nužno je potpisati međudržavne sporazume sa Srbijom za Istočnu i Hrvatskom za Južnu interkonekciju.

Kako se potpisuju međudržavni sporazumi?

Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora propisana je je procedura zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora i druge radnje u vezi s međunarodnim ugovorima koje zaključuje Bosna i Hercegovina.

“Inicijativu za pokretanje postupka za zaključivanje međunarodnih ugovora mogu dati institucije Bosne i Hercegovine, entiteti, kantoni i druge regionalne i lokalne zajednice, te preduzeća, ustanove, nevladine organizacije i druga pravna lica iz područja svoga djelovanja. Inicijativa iz stava 1. ovog člana dostavlja se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine preko ministarstva Bosne i Hercegovine u čiji djelokrug rada spadaju pitanja koja se uređuju međunarodnim ugovorom. Kada nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine ocijeni da je inicijativa iz stava 1. ovog člana opravdana, dostavlja je Vijeću ministara Bosne i Hercegovine sa nacrtom prijedloga za pokretanje postupka i osnovom za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora čiji je sastavni dio osnova iz stava 3. ovog člana”, navedeno je u ovom Zakonu.

U konkretnom slučaju (nova istočna interkonekcija), Vlada Republike Srpske je Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH dostavila inicijativu za zaključivanje sporazuma sa Srbijom. MVTEO  je ocijenilo da je projekat opravdan i materijali su dostavljeni Vijeću ministara koje je 11. maja usvojilo Prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora. Materijali su, potom, proslijeđeni Predsjedništvu BiH koje, u skladu sa članom 6 ovog Zakona, donosi odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora. U pregovorima za zaključivanje međunarodnog ugovora Bosnu i Hercegovinu zastupa delegacija koju je odredilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, odnosno, po njegovom ovlaštenju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Nakon završenih pregovora delegacija za pregovore Bosne i Hercegovine dostavlja Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine izvještaj o pregovorima, a Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine i tekst međunarodnog ugovora. Predsjedništvo BiH, potom,donosi odluku o potpisvanju sporazuma sa usaglašenim tekstom. Nakon toga ide ratifikacija sporazuma. Sporazum ratifikuju oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Na kraju sve, opet, ide u Predsjedništvo BiH koje odlučuje o ratifikaciji međunarodnog ugovora.

Dakle, Nova istočna interkonekcija je, zahvaljujući glasovima Elmedina Konakovića i ministara iz Trojke prošla prvu prepreku, odnosno Vijeće ministara BiH je pokrenulo postupak. Istovremeno, za Južnu interkonekciju nije donesena nikakva odluka. A da bi Odluka bila donesena, mora za nju glasati i Staša Košarac, SNSD-ov ministar koji ima pravo veta na utvrđivanju dnevnog reda sjednica Vijeća ministara BiH. To znači da pokretanje realizacije projekta Južne interkonekcije ovisi o SNSD-u i Miloradu Dodiku, a ne o Draganu Čoviću, kako to u pismu navodi američki državni sekretar Antony Blinken.

Zakon o južnoj interkonekciji

U pismu upućenom ministru vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković američki državni sekretar Antony Blinken navodi da se hitno mora usvojiti zakon o južnoj plinskoj nterkonekciji FBiH koji je, piše u pismu, “usvojen u Predstavničkom domu FBIH”. Očito je da službenici Ambasade SAD-a u Sarajevu nisu detaljno informisali sekretara Blinkena. Naime, Vlada Federacije BiH dva dana nakon što je Nermin Nikšić preuzeo dućnost premijera, povukla je iz parlamentarne procedure Prijedlog zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”.

Federalni premijer Nermin Nikšić nakon prve sjednice novoimenovane Vlade uputio je 5. maja 2023. godine dopis Parlamentu Federacije BiH kojim povlači sve zakone koji su trenutno u proceduri. Na spisku povučenih zakona je i onaj koji se odnosi na južnu interkonekciju.

Prijedlog zakona o južnoj interkonekciji u decembru 2021. godine je usvojen na Predstavničkom domu, ali HDZ BiH je više od godinu blokirao razmatranje ovog dokumenta na Domu naroda FbiH, tražeći da “BH gas” ne bude nositelj investicije projekta ovog gasovoda. Klub Hrvata je svojim amandmanom predložio projektom upravlja preduzeće “Južna plinska interkonekcija’ d.o.o. Mostar.

“Ovo bi bilo gospodarsko društvo (javno poduzeće) koje bi se osnovalo od strane županija kroz koje prolaze plinske trase i odvojci zajedno sa Federacijom BiH”, navedeno je u obrazloženju amandmana Kluba Hrvata iz juna 2022. godine.

Do danas, Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu ovaj zakon nije vratila u parlamentarnu proceduru. A čak i ako ga vrati, zakon mora ponovo u Predstavnički dom FBiH. Što je suprotno navodima iz pisma američkog državnog sekretara ANtiny Blinkena.