Facebook Twitter Youtube
    Najnoviji

    Istrage

    Za šta Tužilaštvo BiH sumnjiči Nedima Uzunovića: Preko offshore kompanija izvlačio novac iz Bosnalijeka i kupovao nekretnine na Boračkom jezeru

    Piše:
    Redakcija
    -

    Pripadnici SIPA-e  od ponedjeljka ujutro pretresaju Bosnalijek i privatnu kuću direktora te kompanije Nedima Uzunovića. Tužilaštvo BiH izdalo je nalog za njegovo hapšenje, saznaje Istraga. Akcija se provodi po naredbama Suda BiH i Tužilaštva. Osim pripadnika SIPA-e, u Uzunovićevoj kući u ponedjeljak je bio i njegov branilac Mirsad Crnovršanin, bivši uposlenik  Tužilaštva BiH koji je bio stručni saradnik državnog tužioca Dubravka Čampare, a koji je, nakon napuštanja ove pozicije, sa Čamparinom suprugom otvorio advokatsku kancelariju. To je bitno napomenuti iz razloga što je jedan od tužilaca koji je, u određenoj fazi bio povezan sa ovim predmetom, bio upravo tužilac Čampara. Osim toga, Crnovršanin se u petak, nekoliko sati nakon što je donesena odluka u Tužilaštvu BiH da će biti pretreseni objekti Nedima Uzunovića, hitno sastao sa svojim klijentom, što je i potvrdio novinaru Istrage. No, on je kazao da nisu znali da će biti pretres.

    “Znali smo da se nešto radi, ali nismo znali za ovo”, rekao nam je Crnovršanin.

    advokat Mirsad Crnovršanin ispred kuće Nedima Uzunovića

    Nedim Uzunović je, kako saznajemo, osumnjičen za pranje novca u nezakonitoj privatizaciji dionica Bosnalijeka koje su prodate preko ruskih kompanija registriranih u offshore zonama.

    “Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na sedam lokacija u Sarajevu i Konjicu provode akciju kodnog naziva “Trik”, saopćeno je iz SIPA-e.

    policija pred kućom Nedima Uzunovića

    Osim Nedima Uzunovića, pod istragom su njegov otac Sead Uzunović, zatim sestra Nadija Ćukle, Konjica Anel Vrtić, kao i Alma Turajlić i Natalija Hadžiomerović.

    Svi su osumnjičeni za organizirani kriminal i pranje novca. Oni su, sumnja Tužilaštvo BiH, koristeći uglavnom sredstva predstavništva Bosnalijeka u Rusiji, na nezakonit način trgovali dionicama ove sarajevske farmaceutske kompanije. Ključne transakcije dešavele su se preko offshore kompanija iz Češke, Rusije, sa Malte i Bermuda, a sumnjive transakcije vršene su preko ruske Sberbanke.

    Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) prijavila je 2018. godine Nedima Uzunovića i strane državljane Heinza Karta Rendolfa iz Njemačke, Horsta Michaela Baiera iz Češke, Šaifa Udina Alvia iz Pakistana i Mangilal Kalani iz Indije zbog sumnje da su počinili krivično djelo pranje novca.

    izvještaj SIPA-e protiv Nedima Uzunovića

    Kriminalne aktivnosti započele su u Češkoj, kada 2016. godine ova grupa u Pragu osniva firmu Close Ville. Odmah nakon toga, direktor Bosnalijeka potpisuje ugovor prema kojem će firma iz Češke vršiti naplatu potraživanja iz Rusije, koja su, inače,  redovno plaćana Bosnalijeku. U pitanju su potraživanja u iznosu od 23,8 miliona maraka od kompanija Protek Moskva i Puls Khimki.

    “Strane su se”, piše u Ugovoru , “usaglasile da Close Ville zadržava proviziju u iznosu od 10 posto”.

    Ovaj ugovor, međutim, uopće nije arhiviran u Bosnalijeku,  a firma iz Češke je na početku zadržavala kompletna Bosnalijekova potraživanja iz Rusije.

    “Tek nakon što je SIPA započela kontrolu poslovanja  Bosnalijeka, firma iz Češke je počela prebacivati dio novca naplaćenog iz Rusije preko Sberbanke”, piše u dokumentima dostavljenim Tužilaštvu BiH.

    Firma iz Praga je na taj način zadržala 5,2 miliona maraka, koje je početkom 2017. Godine prebacila na račun kompanije KBC Malta.

    “Kako bi prikrili porijeklo novca, prijavljeni su obavili niz transakcija na osnovu ranije sklopljenih ugovora o posudbama”, utvrdila je SIPA.

    Tako je novac iz Češke prebačen u Rusiju, potom Švajcarsku, zatim na Bermude, te na kraju na Maltu, na račun  koji je otvorila firma KBC EURO CREDIT CAPITAL LIMITED. Tim novcem, KBC Malta kupuje 673 hiljade dionica Bosnalijeka, te postaje vlasnik 24,23 posto ove kompanije.

    Upravo je firma KBC Malta bila ključni partner Vlade Federacije BiH i premijera Fadila Novalića kada je krajem 2016. godine,  preko Sarajevske berze, prodat državni udio u Bosnalijeku.  Vlada tada nije saopćila da su dionice prodate off shore kompaniji, ali je objavom rješenja Komisije za vrijednosne papire objelodanjeno da se radi o off shore kompaniji KBC Malta kojom rukovodi Uzunovićev partner Mangilal Kalani,  koji je u suštini samo formalni vlasnik.

    Novac koji je uplaćen offshore komanijama kasnije je transferisan u BiH. Tako je, prema dokumentima koji su u posjedu Istrage, iz offshore zone kupljen paket dionica Turist best d.d. Konjic koje su uknjižene na Nadiju Ćukle, sestru Nedima Uzunovića. Prema izvodu iz Registra vrijednostnih papira, Nadija Ćukle je vlasnica 43 posto dionica, dok se 30 posto dionica ove konjičke kompanije vodi na takozvanom skrbničkom računu otvorenom u Sberbanci.

    izvod iz Registra vrijednosnih papira FBiH

    Veći dio novca obezbijeđen je kroz sumnjivo poslovanje predstavništva Bosnalijeka u Moskvi.

    Po naredbi Tužilaštva i Suda BiH: SIPA pretresa Bosnalijelijek, izdat nalog za hapšenje direktora Nedima Uzunovića

    Piše:
    Redakcija
    -

    Pripadnici SIPA-e upali su u Bosnalijek i privatnu kuću direktora te kompanije Nedima Uzunovića. Izdat je nalog za njegovo hapšenje, saznaje Istraga. Akcija se provodi po nalogu Tužilaštva BiH. Pripadnici SIPA-e pretresaju njegovu kuću i kancelarije u Bosnalijeku.

    On je, kako saznajemo, osumnjičen za pranje novca u nezakonitoj privatizacaiji dionica Bosnalijeka koje su prodate preko ruskih kompanija registriranih u offshore zonama.

    Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na sedam lokacija u Sarajevu i Konjicu provode akciju kodnog naziva “Trik”, saopćeno je iz SIPA-e.

    policija pred kućom Nedima Uzunovića

    Istraga.ba je u ponedjeljak ujutro uspjela snimiti pripadnike više policijskih agencija pred kućom u kojoj živi direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović.

    Više informacija uskoro …

    Nakon petnaestodnevnog skrivanja: Predao se Petar Dukić, prvoosumnjičeni u predmetu Transporter

    Piše:
    Redakcija
    -

    Nakon petnaestodnevnog skrivanja, u petak ujutro se policijskim agencijama BiH predao Petar Dukić, prvosoumnjičeni u predmetu “Transporter”, saznaje Istraga.ba. On je, prema našim informacijam, već prebačen u Tužilaštvo BiH gdje će biti ispitan. Najvjerovatnije će Sudu BiH biti upućen prijedlog da se Dukiću odredi jednomjesečni pritvor.

    Prilikom policijske akcije u Banja Luci, provedene 16. novembra ove godine,  u Dukićevoj garaži  u Banja Luci, pronađeno je oko 300 kilograma marihuane. No, MUP RS-a, koji je provodio akciju po naredbama Tužilaštva i Suda BiH, tada nije pronašao Dukića. U okviru iste akcije uhapšeni su Bojan Cvijetić, Aleksandar Nikolić, Saša Rađević, Mladen Milovanović, Ivan Jurić i Dragan Kresojević. Cvijetić je bivši savjetnik bivšeg ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, dok je Mladen Milovanović pripadnik MUP-a RS koji je ljetos hapšen zbog pomaganja pripadnicima škaljarskog klana.  Svima, osim tada nedostupnom Dukiću, određen je jednomjesečni pritvor. No, na prijedlog Tužilaštva BiH, Mladen Milovanović je prošle sedmice pušten na slobodu, nakon što je odlučio sarađivati sa bh. pravosuđem i svjedočit će protiv drugih članove ove organizirane kriminalne grupe.

    Kompletna policijska akcija provedena je na osnovu informacija dobijenih dešifriranjem aplikacije Sky koju su za svoje poslove koristili pripadnici ove grupe.

    Zbog ratnog zločina u Bijeljini: Uhapšen policijski general MUP-a RS Goran Sarić

    Piše:
    Redakcija
    -

    Goran Sarić, policijski general MUP-a Republike Srpske, uhapšen je u petak ujutro zbog sumnje da je odgovoran za ubistva 22 člana porodice Sejmenović, Sarajlić i Malagić, saznaje Istraga.ba.

    Sarić je uhapšen po nalogu Tužilaštva BiH, a zajedno sa još šest osoba, osumnjičen je da je počinio krivično djelo zločin protiv civilnog stanovništva. Policijski službenici SIPA-e su danas, 3. 12. 2021. godine, na području Bijeljine i Sokoca slobode lišili sedam osoba zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u vezi s krivičnim djelima individualne i komandne odgovornosti i sapočinilaštva. Osobe lišene slobode će nakon kriminalističke obrade u prostorijama SIPA-e biti predate na daljnju nadležnost Tužilaštvu Bosne i Hercegovine”, saopćeno je iz Državne agencije za istrage i zaštitu.

    Prema informacijama Istrage, svi uhapšeni su osumnjičeni da su su u zoru 25. septembra 1992. godine učestvovali ubistvu 22 člana porodica Sarajlić, Sejmenović i Malagić. Među ubijenim civilima bilo je sedmero djece. Još tada je saopćeno da su ovaj zločin počinili pripadnici Specijalne jedinice MUP-a Republike Srpske, poznate pod imenom Pahuljice. Oni su iz kuča u bijeljinskom naselju Bukreš izveli sve civile koji su se tu zatekli, te ig odveli na obalu rijeke Drine u mjestu Balatun, gdje su ih i pobili.

    Tijela ubijenih su bačena u Drinu, a deset godina kasnije, u Sremskoj Mitrovici u Srbiji pronađeni su posmrtni ostaci 13 osoba., gdje su ukopani pod oznakom NN.

    djeca ubijena u septembru 1992. u Bijeljini

    Ubijeni su Sarajlići: Admir i Alma (stari šest i 10 godina), njihova majka Amira (rođ. 1955) i otac Osman (1956), njegov mlađi brat Senad (1967), njihov otac Izo (1931) i majka Rašida (1920), zatim Derviša (1956), Muharem ( 1952), njihova kćerka Selma (1980 – imala je 12 godina) i sin Zekerijah (1976). Ubijena je i Zurijeta Sarajlić (1934) i njena sestra Najla Džafić (1931).

    Goran Sarić je tokom rata bio komandant Specijalne brigade policije Republike Srpske. Do sada mu se dva puta sudilo za ratne zločine u BiH. Bio je optužen da je počinio krivično djelo genocid u Srebrenici, ali ga je Sud BiH oslobodio. Osim toga, bio je optužen i za ratne zločine u Sarajevu, ali je i u tom predmetu osklobođen. U petak ujutro je uhapšen zbog trećeg predmeta. Osumnjičen je da je počinio ratni zločin nad civilnim stanovništvom u Bijeljini, odnosno zločin nad 22 člana porodica Sejmenović, Sarajlić i Malagić.

    Nakon višesatne potrage za njim, gradonačelnik Zenice se predao: Uhapšen Fuad Kasumović

    Piše:
    Redakcija
    -

    Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović je uhapšen, saznaje Istraga.ba.

    Nakon višesatne potrage za njim, Kasumović se u Sarajevu predao pripadnicima SIPA-e, nakon čega su ga lišili slobode po naredbi Kantonalnog tužilaštva iz Zenice. U okrivu istrage u slučaju Zenicatrans, SIPA je u srijedu ujutro pretresla 11 objekata na području Ze-Do kantona. Među pretresenim objektima je i kuća gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića.

    “Policijski službenici SIPA-e danas su započeli pretrese na 11 lokacija na području Zenice, zbog postojanja osnova sumnje da su počinjena krivična djela organizovanog kriminala, zloupotrebe položaja ili ovlasti, oštećenja povjerilaca, prouzrokovanja stečaja i nesavjesnog rada u službi”, saopćeno je ranije iz Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA.

    Nekoliko medija je objavilo da je uhapšen Fuad Kasumović, ali je Tužilaštvo Ze-Do kantona saopćilo da je gradonačelnik Zenice u bjekstvu.

    “Ovog trenutka nalazim se u pratnji policijskih službenika koji samo ispunjavaju zadatke koje su pred njih postavili kriminalna SDA i kriminalni dijelovi Tužilaštva Moje spektakularno i filmsko privođenje, režirali su bolesni umovi među kojima ima kvarnih političara, tužilaca i novinara na čije sam Vas djelovanje u ovih pet godina bezbroj puta upozoravao”, napisao je na Facebooku Fuad Kasumović.

    No, gradonačelnik Zenice je uhapšen tek nešto kasnije. Prethodno je nekoliko puta obećao pripadnicima SIPA-e da će se “uskoro predati”.

    Potvrđena optužnica protiv doskorašnjeg direktora RMU Đurđevik: Preko bivšeg ministra u Vladi TK ucjenjivao dobavljače, tražio da mu daju mito kako bi im isplatio izvršene poslove u Rudniku

    Piše:
    Redakcija
    -

    Općinski sud u Tuzli potvrdio je optužnicu koju je Kantonalno tužilaštvo Tuzla podiglo protiv bivšeg direktora Rudnika mrkog uglja Đurđevik Samira Suljića i bivšeg ministra u Vladi Tuzlanskog kantona Abdulaha Zukića. Oni su optuženi zbog krivičnih djela primanje i davanje dara i trgovinu uticajem.

    U tački jedan optužnice piše da je, u periodu od aprila do maja 2021. godine, Samir Suljić u više navrata, lično i putem telefona, “bio kontaktiran od strane vlasnika pravnog lica „Gold Mignon“ d.o.o. Sarajevo, Amira Čengića (dalje; Čengić), koje pravno lice je, prema ranije zaključenom ugovoru sa Rudnikom Đurđevik o nabavci guma za damper kamione, imalo dospjela a nenaplaćena potraživanja u iznosu preko 700.000,00 KM, te je Čengić, u namjeri da naplati svoja potraživanja kontaktirao Suljića, koji ga je uputio da će ga u vezi dugovanja kontaktirati osoba sa kojom treba da dogovori naplatu potraživanja od Rudnika, pa nakon što Čengić nije bio kontaktiran u skorije vrijeme od te osobe, dana 17.05.2021. godine Čengić je poslao SMS poruku Generalnom direktoru Javnog preduzeća „Elektroprivreda Bosne i Hercegovine“ d.d. Sarajevo (dalje: „Elektroprivreda BiH“) Admiru Andeliji sadržaja: „Prijatelju selam možeš li mi pomoći u naplati RMU Đurđevik. Hitno mi je molim te“, koju poruku je Admir Andelija odmah proslijedio Zukiću, da bi onda Zukić, po prethodnom dogovoru sa Suljićem, svjestan da neposredno zahtijeva novčanu nagradu za sebe i drugoga da koristeći svoj gore naznačeni društveni i uticajni položaj posreduje da odgovorna osoba u instituciji u Federaciji izvrši neku radnju, što je i htio, isti dan telefonom pozvao Čengića i dogovorio sastanak u restoranu „Sarajevo“ u Živinicama za dan 20.05.2021.godine kada su se i sastali kada mu se Zukić predstavio kao savjetnik u Gradskoj upravi Grada Živinice zadužen za saradnju sa rudnicima i od Čengića tražio dar u novcu, ne prcizirajući o kojem iznosu se radi, da utiče na direktora Suljića kako bi on realizovao naplatu potraživanja, pa nakon što je u medjuvremenu, po dogovoru sa Zukićem, u restoran došao i Suljić, isti su mu se pridružili za njegov stol, ali s obzirom da Čengić nije pristao na uvjete Zukića uplata dugovanja od Rudnika Đurđevik nije ni realizovana”.

    U opisu druge tačke optužnice je navedeno da je u periodu april – juni 2021. godine Samir Suljić “saopštio Hasić Irfanu (dalje; Hasić), vlasniku pravnog lica „Akva Invest“ d.o.o. Živinice, da se uskoro raspisuje javni poziv za prodaju željeza i bakra u Rudniku Đurđevik, te da se u vezi s tim trebaju sastati sa Zukićem, koji će posredovazi između njih, pa nakon što je Hasić prihvatio takav prijedlog, isti su se i sastali u slastičarni „Bosna“ u Živinicama, gdje je Zukić, svjestan da zahtijeva novčanu nagradu za sebe i drugoga da koristeći svoj društveni i uticajni položaj posreduje da odgovorna osoba u instituciji u Federaciji izvrši neku radnju što je htio, samo pozdravio Hasića i rekao mu da ga ostavlja sa Suljićem da se dogovore oko javnog poziva, te je Suljić, nakon što je Zukić otišao, svjestan da kao odgovorna osoba u Federaciji zahtijeva dar da u okviru svoje funkcije učini što bi morao učiniti a što je i htio, Hasiću prenio poruku od Zukića da, ako hoće da prođe na tenderu za bakar i željezo, njima dvojici treba dati 40.000,00 KM u novcu, pa nakon što je u krugu Rudnika Đurđevik Hasić pregledao željezo i bakar koji su bili predmet prodaje, ponovno se sastao sa Suljićem na istom mjestu i rekao mu da ne pristaje da im da traženi novac jer će on, ako im da 40.000 KM, biti na gubitku na tenderu, nakon čega je javni poziv za prodaju bakra i željeza poništen, da bi ubrzo nakon toga, u pripremi za raspisivanje novog javnog poziva za otkup sekundarnih sirovina, Hasića ponovo telefonom pozvao Suljić i rekao mu da se čuje sa „Tolom“ i „Cibosom“, kao odgovornim licima u pravnim licima „Tola Company“ d.o.o. Zenica i „C.I.B.O.S.“ d.o.o. Sarajevo, koji su bili ponudjači i na prvom javnom pozivu, te da im kaže da se prijave na javni poziv i odustanu kako bi Hasić prošao, da bi nakon toga na sastanku na benzinskoj pumpi „Nutria“ Suljić saopštio Hasiću da je Zukić ponovo poručio da njima treba dati 40.000,00 KM za bakar i da je to konačna ponuda, a na koju Hasić nije pristao”.

    U tački tri piše da je “u periodu maj – juli 2021.godine, nakon što je Rudnik Đurđevik, po ranije zaključenom ugovoru o pružanju zaštitarskih usluga sa pravnim licem Protection BH doo Živinice (dalje; Protection) zaključenim 16.03.2020.godine, stvorio dug prema istom pravnom licu od cca.240.000 KM, i nakon što su Kemal Gurda kao odgovorna osoba i Mazić Halid kao vlasnik i osnivač pravnog lica Protection u više navrata od Suljića tražili da se izvrši isplata tako stvorenog duga, Mazić Halid polovinom mjeseca maja 2021.godine održao sastanak sa Suljićem koji mu je prenio da je teška situacija u Rudniku i da neće moći da izvrše uplatu bilo kojeg dijela duga, upućujući ga da ostvari kontakte sa odgovornim osobama u JP Elektroprivreda BiH, na šta Halid nije pristao upozoravajući Suljića da će, ukoliko ne plate dugovani iznos do 01.07.2021. godine, biti prinuđeni da prekinu ugovor o pružanju usluga obezbjeđenja Rudnika Đurđevik jer više ne bi bili u mogućnosti da isplaćuju plate i ostale obaveze za uposlenike a koja odluka je Suljiću zvanično i dostavljena u pismenoj formi nakon 3 dana, da bi početkom juna 2021.godine Gurda Kemal kontaktirao Mazić Halida, putem Viber aplikacije u SR Njemačku gdje isti inače ima prebivalište, te mu prenio da je bio kod Suljića i da mu je isti rekao da bi se možda mogla naplatiti ta sredstva ali da se malo čuje sa Abdulahom Zukićem (dalje; Zukić), pa je Gurda Kemal, nakon dobijenog odobrenja od Mazić Halida i ostvario kontakt sa Zukićem ispred sjedišta Protection, gdje mu je Zukić, svjestan da će zahtijevajući nagradu za sebe i drugoga posredovati korištenjem svog društvenog i uticajnog položaja da odgovorna osoba u institucijama u Federaciji učini neku radnju, što je i htio, predočio Maziću da on zna sve informacije i da zna tačno koliko oni potražuju od Rudnika Đurđevik i da bi se to moglo završiti u Elektroprivredi, ali da to ne može završiti Suljić, te da će to on pokušati završiti, stvarajući tako privid kod Gurda Kemala da on treba da utiče na neku osobu u Elektroprivredi radi isplate potraživanja, nakon čega je Gurda Kemal dana 14.06.2021.godine, po dogovoru, ponovo bio kod direktora Suljića, koji je, svjestan da kao odgovorna osoba u Federaciji zahtijeva dar da u okviru svoje funkcije učini što bi morao učiniti, što je i htio, Kemalu potvrdio da je sada, u vezi sa isplatom potraživanja, sve uredno i da će sredstva u iznosu od 200.000 KM biti sutra eventualno prekosutra na njihovom računu, ali da oni, u roku od 24 sata od uplate sredstava na njihov račun, njemu predaju iznos od 15% od stvorenog duga koji je on napisao na žutoj ceduljici a što je značilo iznos od 30.000 KM koji je Suljić dogovorio sa Zukićem, o čemu je Kemal obavijestio vlasnika Halida Mazića koji je dao uputu da se dopusti prebacivanje sredstava ali da sa isplatom mita sačekaju njegov povratak iz Njemačke, što je Kemal prenio Suljiću s čime se on složio, da bi dana 17.06.2021.godine sa računa Rudnika Đurđevik na račun firme Protection bio prebačen iznos od 200.000 KM, pa nakon što je Mazić Halid dana 01.07.2021.godine došao na područje Živinica, odmah ostvario kontakt sa Suljićem te dogovorio predaju novca od 30.000 KM što iznosi 15% od tako doznačenog novca za dan 02.07.2021.godine u ugostiteljskom objektu „Bistro kod Šiše“ u Živinicama, pa nakon što su se sastali u tom ugostiteljskom objektu Mazić Halid je upitao Suljića kome sve ide taj novac od mita i da li dio novca koji će mu predati ide i Zukiću, isti potvrdio da dio od tog novca pripada Zukiću, kao i da će za ostatak duga od 40.000 KM vrijediti isto pravilo o procentu od 15% od tog iznosa što iznosi 6.000 KM a da će za ostala potraživanja vrijediti iznos mita od 10% od nastalih potraživanja, da bi nakon toga došlo i do predaje novca Suljiću od Mazić Halida i to u njegovom vozilu kada je Suljiću predao navedeni novčani iznos od 30.000 KM koji je on i preuzeo i sjeo u svoje vozilo, na koji način su sebi pribavili imovinsku korist u navedenom iznosu”.

    Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv Selme Cikotića: Sklapanjem štetnih ugovora o prodaji viškova naoružanja oštetio budžet za oko šest miliona maraka

    Piše:
    Redakcija
    -

    Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Selme Cikotića (SDA), saznaje Istraga.ba. Ministar sigurnosti BiH je optužen da je zloupotrijebio položaj i ovlasti tokom svog mandata na poziciji ministra odbrane BiH.

    Optužnica je dostavljena Sudu BiH u srijedu, nezvanično nam je potvrđeno. No, zvaničnu potvrdu, zbog praznika, nismo dobili.

    Prema informacijama Istrage, Selmo Cikotić je, u svojstvu ministra odbrane BiH, u periodu od 2006. do 2010. godine, potpisivao štetne ugovore o prodaji viškova oružja i municije hrvatskoj kompaniji “Scout”. Tokom istrage su policijske i pravosudne institucije sumnjale da je na taj način budžet BiH oštećen za oko šest miliona maraka. Cikotić je, objavljivali su mediji ranije, bez saglasnosti Predsjedništva BiH potpisivao odluke o prodaji viška naoružanja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

    Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u martu prošle godine je izuzela dokumentaciju iz Ministarstva odbrane koja se odnosila na prodaju viškova naoružanja i municije.

    “Postupajući po naredbi Suda Bosne i Hercegovine, policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) jučer su (10.3.2020. godine) privremeno oduzeli dokumentaciju iz Ministarstva odbrane BiH, koja se odnosi na prodaju i isporuku viškova naoružanja i municije jednoj firmi iz Republike Hrvatske. Navedene aktivnosti rezultat su provođenja istrage po naredbi Tužilaštva BiH, koja se odnosi na postojanje osnova sumnje da su u periodu od 22.3.2010. godine do 22.10.2010. godine, bez saglasnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine, donesene dvije odluke i zaključena četiri aneksa na četiri ugovora o prodaji neperspektivnog naoružanja i municije, zaključena 2003. i 2004. godine između entitetskih ministarstava odbrane i jednog preduzeća iz Republike Hrvatske. Osumnjičena osoba izmijenila je bitne elemente osnovnih ugovora, tako što je smanjivala količine naoružanja i municije koje je teže prodati na tržištu, a istovremeno uvećavala količine naoružanja i pretežno municije koje je kupcu bilo lakše prodati na tržištu, kako bi udovoljila zahtjevima preduzeća iz Republike Hrvatske. Navedenim radnjama oštećen je budžet institucija Bosne i Hercegovine u iznosu od 6.297.580,25 KM“, saopćeno je u martu prošle godine iz SIPA-e.

    Osim sa firmom Scout, Cikotić je, tokom mandata u Ministarstvu odbrane BiH, imao nekoliko sumnjivih poslova i sa firmama koje su bile u stvarnom vlasništvu Slobodana Tešića, srbijanskog trgovca oružjem sa američke crne liste koji je, u trenutku poslovanja, bio i na crnoj listi Ujedinjenih nacija. Posrednik u ovom poslovima bio je Dragan Kapetina, tadašnji direktor Tešićevih kompanija, a danas diretkor Republičke direkcije za promet naoružanja i vojne opreme RS.

    Selmo Cikotić i Dragan Kapetina

    Sigurnosne agencije BiH tada su dokumentovale susrete čelnika bh. institucija. Osim Cikotića, sa Slobodanom Tešićem je sarađivao i bivši glavni državni tužilac, pokojni Milorad Barašin. Zbog te afere, Barašin je smijenjen s pozicije glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Selmo Cikotić je dočekao kraj mandata, da bi, nakon ostavke Fahrudina Radončića, da bi u julu prošle godine ponovo bio imenovan za ministra u Vijeću ministara BiH, ali sada na funkciju ministra sigurnosti BiH, kao kadar SDA.

    Sindikat obmanuo rudare: Po novom pravilniku plaće kopača u rudnicima bi bile povećane

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Sindikat Rudnika Federacije BiH je obmanuo javnost i rudare. Kopačima u rudnicima Federacije BiH neće biti smanjene plaće. Naprotiv, prema novom Pravilniku o radu i Pravilniku o učinku, rudarima koji rade na iskopavanju uglja u jamama plaće će biti povećane. Evo dokumenata i dokaza koji potvrđuju sve navedeno.

    Prema važećim pravilnicima, plaća za radno mjesto “prvi kopač na komori” iznosi 1087,50 KM. Primjenom novog pravilnika, to radno mjesto bi bilo preimenovano u “kopač I”. Po novom izračunu, u skladu sa novim pravilnicima, plaća bi mu iznosila 1089,39 KM. Što je za dvije marke više od trenutne plaće. Ovo je, naglašavamo, izračun ukoliko uposlenik nema nikakvog radnog staža. Plaća je, dakle, veća onim kopačima koji imaju radni staž. A konkretnim primjerima ćemo se baviti kasnije.

    Plaća “drugog kopača na komori”, po važećim pravilnicima, iznosi 930 KM. Primjenom novih pravilnika, plaća za radno mjesto “kopač II” iznosila bi 1004,19 KM, što je više za 74 KM.

    Zavarivač u jami također bi imao veću plaću. Istina, ima i radnih mjesta čije bi plaće bile manje, ali i to u neznatnoj mjeri, baš onoliko koliko su u neznatnoj mjeri povećane pojedine plaće. Smanjenje plaća najviše bi zahvatilo takozvani srednji menadžment, dok bi oni koji rade u proizvodnji, poput bagerista na površinskim kopovima, imali veće plaće ukoliko bi bio primijenjen novi pravilnik. Više možete vidjeti na dvije fotografije ispod ovog pasusa.

    “Ovim pravilnicima visina osnovne plaće kopača u jami, sa sadašnjih 850 KM, smanjuje na 570 KM”, izjavio je predsjednik Sindikata Rudara Federacije Sinan Husić.

    No, činjenice i dokumenti pokazuju drugačije. Prema još uvijek važećem pravilniku, obračun plaće nije rađen u skladu za Zakonom o radu FBiH i u skladu sa Kolektivnim ugovorom koji je 27. februara prošle godine Sinan Husić potpisao sa ministrom energije, rudarstva i industrije Nerminom Džindićem.

    “Plaća radnika utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od: a) osnovne plaće, b) dijela plaće  za radni učinak, c)uvećane plaće iz člana 76. ovog Zakona”, piše u članu 75. Zakona o radu Federacije BiH.

    Zakon o radu FBIH

    Skoro identična formulacija je i u Kolektivnom ugovoru o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je 4. marta 2020. godine objavljen u Službenim novinama Federacije BiH.

    “Osnovna plaća je novčani iznos koji je poslodavac dužan isplatiti radniku za rad sa punim radnim vremenom i normalnim uvjetima rada za odgovarajući posao u skladu sa ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. (2) Osnovna plaća radnika utvrđuje se na osnovu: 1) Mjesečnog fonda ostvarenih sati rada 2) Vrijednosti radnog sata i 3) Koeficijenta posla radnog mjesta”, navedeno je u članu 46 Kolektivnog ugovora koji možete pročitati ukoliko kliknete ovdje.

    Ovaj dokument potpisao je predsjednik Sindikata Rudnika Federacije Sinan Husić.

    Husićev potpis – Službene novine FBIH

    Kako stari pravilnik nije biio usklađen sa ovim aktima, usvojeni su novi dokumenti. Prema važećem pravilniku, onih 840 KM za kopača koje je pominjao Husić bio je zbir dva osnova za obračun plaće. No, evo kako to izgleda u praksi.

    Uzimamo kopača sa prosječnim radnim stažom u rudnicima FBiH. Na fotografiji koju vidite ispod nalazi se obračun plaća po starom Pravilniku.

    Plaća kopača sa prosječnim radnim stažom bila bi 1371 KM. Bez toplog obroka koji iznosi 15 KM po radnom danu (oko 300 KM mjesečno).

    A sada da vidimo kako bi plaća istog radnika bila obračunata po novom pravilniku čije poništavanje traži Sindikat rudara FBIH.

    Kako se može vidjeti, plaća za radno mjesto kopač, radnika sa prosječnim radnim stažom uposlenih u rudniku, iznosila bi 1388,50 KM, što je za 17 KM više nego što bi bilo po pravilniku čiju primjenu želi Sindikat rudara Federacije BiH.

    Kako su propali rudnici: U Kreki zaposleno devet žurnalista, sindikalacima najveće plaće, mašine otpisivane deset dana nakon isteka garantnog roka, a bivši direktor Breze, koji je napravio milionske gubitke, pred Vladom “traži pravdu” za rudare

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Zagrljaj s komoratima i fotografisanje za društvene mreže. Muškarac sa brkovima i bradom, što pozira krajnje desno na fotografiji ispod ovog pasusa, zove se Suad Ćosić. Došao je iz Breze, gdje je zaposlen u tamošnjem rudniku. Pred zgradom Vlade FBiH, sa drugim je rudarima, tražio poboljšanje rudarskog standarda.

    Suad Ćosić na protestima pred Vladom FBiH

    Sada malo googlamo njegovo ime. Suad Ćosić je bio direktor Rudnika Breza od 2011. do druge polovine 2015. godine. U ovoj posljednjoj godini njegovog mandata Rudnik Breza je poslovao sa gubitkom od 22 miliona maraka. Kada je odlazio s pozicije direktora, ovaj današnji borac za rudarska prava, iza sebe je ostavio službeni akumulirani gubitak u iznosu od 89 miliona maraka, dok su obaveze iznosile 110 miliona maraka.

    “Bez daljnjeg izražavanja mišljenja s rezervom, skrećemo pažnju da tekuće obaveze premašuju tekuću imovinu društva za 69.437.000 KM. Te okolnosti, uz ostala pitanja ukazuju na postojanje značajne neizvjesnosti koja stvara značajnu sumnju u sposobnost društva na nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem”, navodi se u revizorskom izvještaju o poslovanju Rudnika Breza,  koji je 2015. godine objavila Novinska agencija Patria.

    Te godine, pokazuju službeni podaci, u Rudnik Breza je investirano 5 miliona maraka. Ali proizvodnja nije unaprijeđena. Naprotiv.

    Suad Ćosić, tadašnji direktor Rudnika Breza, tokom čijeg su mandata nastali najveći gubici, u utorak je pred zgradom Vlade Federacije, zajedno sa još nekoliko stotina rudara iz rudnika koji posluju pod okriljem Elektroprivrede BiH, tražio poboljšanje rudarskog standarda. Najveći broj prosvjednika stigao je iz tuzlanskih rudnika koji posluju pod imenom “Kreka”. Zaključno sa 2020. godinom, ovo zavisno društvo ima obaveze u iznosu od 340 miliona maraka. U decembru 2019. godine, obaveze Kreke iznosile su 183 miliona maraka. Dakle, obaveze su povećane za skoro 160 miliona maraka, iako je od 2015. godine do kraja 2020. u to zavisno društvo investirano 73 miliona maraka. Prihodi Kreke tokom 2020. godine bili su 80 miliona. Tokom 2009. godine, prihodi su iznosili 144 miliona maraka. Procijenjeno je da Kreka ima viška 500 zaposlenih. A kako se zapošljavalo u Kreki, dokazuje podatak da je u tom rudniku, na puno radno vrijeme, zaposleno devet diplomiranih žurnalista. Više nego u većini redakcija bh. portala. U tom Rudniku je zaposlen i Sinan Husić. To je onaj sindikalista što je predvodio proteste ispred zgrade Vlade FBiH. Predsjednik Sindikata rudara Federacije BiH Sinan Husić prima najveću plaću u Rudniku Kreka Tuzla. Štaviše, ovaj sindikalac znatno je plaćeniji i od generalnog direktora najvećeg rudnika u Federaciji BiH. Husićev kolega, Zuhdija Tokić, inače predsjednik Sindikata Rudnika Kreka, na trećem je mjestu rang liste najplaćenijih radnika u ovom rudniku koji zapošljava 2063 osobe i koji grca u dugovima. Nakon što mu bude odbijeno 227 KM poreza, na račun Sinana Husića biva isplaćeno – 2.499,75 KM. Što je ubjedljivo najveća plaća u Rudniku Kreka Tuzla. Ali nisu plaće najveći problem rudnika. Dokumenti iz Rudnika Kreka Tuzla, koji su u posjedu Istrage, otkrivaju da su, recimo, deset nakon isteka garantnog roka u otpisivani buldožeri nabavljani kroz investiticijski program Elektroprivrede BiH, te da su za milionske iznose slične mašine iznajmljivane od privatnika.

    U postupku dokapitaliazacije, Elektroprivreda BiH je 2014. godine obezbijedila novac za nabavku šest buldožera za potrebe površinsklih kopova “Šikulje” i “Dubrave”, koji posluju pod okriljem Rudnika Kreka Tuzla. Na osnovu ugovora od 23. aprila 2014. godine, firma NGH d.o.o. Tuzla isporučila je šest buldožera proizvođača “Lieberherr PR”. Kada je u novembru 2020. godine Komisija Elektroprivrede BiH izašla na teren kako bi provjerila stanje mašina koje nabavila, zatečeno je katastrofalno stanje.

    “Rudnik Dubrave, buldožer Liebherr, interni broj 1- neispravan, procjena ulaganja 300 hiljada KM. Rudnik Dubrave, buldožer Liebherr, interni broj 2, predložen za rashod, Rudnik Dubrave, buldožer Liebherr, interni broj 3, neispravan, procjena ulaganja za osposobljavanje 290 hiljada KM. Rudnik Šikulje, buldožer Liebherr, interni broj 8, ispravan, procjena ulaganja, 200 hiljada KM. Rudnik Šikulje, buldožer Liebherr, interni broj 9, predložen za rashod, Rudnik Šikulje, buldožer Liebherr, interni broj 10, predložen za rashod”, navedeno je u internom aktu Elektroprivrede BiH.

    Dakle, od šest nabavljenih buldožera, tri su bila namijenjena za “rezervne dijelove” i staro željezo. Prema istom dokumentu, buldožeri su stavljeni van upotrebe odmah po isteku garantnog roka.

    Da bi se osposobila tri buldožera, potrebno je bilo, kako se vidi u dokumentu, investirati ukupno 790 hiljada maraka.

    “Bez uvida u postupak otklanjanja kvarova, na radnim mašinama, koje su po posljednjoj Analizi predložene za rashod, može se zaključiti da se problemu obezbjeđivanja rezervnih dijelova kao i održavanju nije pristupilo adekvatno i blagovremeno”, zaključuje Komisija.

    Kao primjer ovakvog poslovanja, Komisija navodi podatke o buldožeru broj 2, angažovanom na Rudniku Dubrave. Taj buldožer  je, naime, bio najefikasniji u periodu do isteka garantnog roka, 1. jula 2016. godine.

    “Nakon deset dana (11.7.2016. godine) evidentirano je sljedeće: “Mašina obustavljena zbog donjeg postroja (vodeći točkovi, viseće i gazeće rolke, segmenti greda, popucale čahure na glidovima). Skinut alnaser i postavljen na Liebherr int broj 2″. Zaista je malo vjerovatno da su se detektovani kvarovi desili u periodu od 10 dana”, primjećuju članovi Komisije.

    Od trenutka kada je istekao garantni rok, svi nabavljeni buldožeri su se počeli kvariti, a Rudnik Kreka Tuzla je počela angažirati mašine privatnih kompanija koje godinama posluju sa Rudnikom. Prema podacima Transparency Internationala, samo tokom 2018. godine, Rudnik Kreka je potpisala 149 direktnih sporazuma o iznajmljivanju mehanizacije.

    “Tokom 2018. godine godine tuzlanski Rudnici Kreka dodijelili su firmama Junuzović-Kopex, MHI KOMPANI i Cayenne company bez tendera poslove vrijedne oko 950.000 KM”, navedeno je u Izvještaju Transparency Internationala.

    No, i ovdje nije kraj apsurdima. Dvojica bivših generalnih direktora Rudnika Kreka Tuzla su, recimo, tužila rudnik zbog neuplaćivanja doprinosa tokom njihovih mandata. I nakon toga su računi rudnika – blokirani.

    Jedan od njih, Osman Bleković 4. je maja 2017. godine i zvanično imenovan za direktora Rudnika. Na toj je funkciji ostao sve do februara prošle godine kada je razriješen s funkcije. Nako toga Bleković podnosi tužbu protiv Rudnika Kreka Tuzla.

    “Temeljem ugovora o radu od 4.4.2014. godine imenovan je (Bleković) za rukovodioca rudnika Šikulje. Nakon toga, dana 5.11. 2015. godine imenovan je za vršioca dužnosti direktora, a odlukom od 3.5.2017. godine imenovan je za direktora Društva”, navedeno je u Blekovićevoj tužbi kojom je tražio i isplatu razlike u plaćama i neuplaćene doprinose za penzijsko osiguranje.

    Presudom Općinskog suda u Tuzli, na koju se novo rukovodstvo Kreke nije žalilo, naloženo je da se tužitelju Osmanu Blekoviću isplate 72 hiljade maraka.

    “Obavezuje se tuženi Rudnik uglja “Kreka” Tuzla da Federalnom zavodu za PIO osiguranje u ime tužitelja Bleković Osmana, na ime doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za periodu od 1.10. 2012. godine do 31.7.2017. godine uplati iznos od 72 hiljade KM”,  navedeno je u presudi Općinskog suda u Tuzli od 1. februara ove godine.

    Nakon što se rukovodstvo Kreke nije žalilo, presuda je postala pravosnažna, a Bleković je odmah pokrenuo proces naplate potraživanja blokadom računa Rudnika Kreka Tuzla. Upravo je ta tužba bila jedan od razloga zbog kojih su blokirani računi. Ali nije jedina. Brojni bivši rukovodioci Rudnika Kreka Tuzla tužili su Rudnik zbog neusplaćenih doprinosa tokom njihovog mandata.

    Istraga.ba je pripremila detaljnu analizu i posljednjih pravilnika koji se odnosi plaće u rudnicima u Federaciji i sve detalje ćemo objaviti u narednim danima. No, ukratko, prema tim dokumentima, Sindikat je obmanuo rudare informacijom da će plaća kopača u jami biti 570 KM. Naprotiv, plaće kopača će biti veće nego što su trenutno, dok bi administracija i srednji menadžment u rudnicima plaću primao u odnosu na učinak.

    Šta se gradi u Srbiji: Centar za inovacije ili nuklearna elektrana?

    Piše:
    G.Venhari
    -

    Nekoliko dana prije odlaska u zvaničnu posetu Moskvi, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić primio je u Beogradu jednog visokog ruskog zvaničnika, o čemu se vrlo malo izvještavalo. Vučić se, u kabinetu ruskog ambasadora Beogradu Aleksandrom Bocanom Harčenkom, susreo sa Aleksejem Lihačovim, direktorom moćne Ruske državne agencije za nuklearnu energiju (ROSATOM) koja je osnovana 2007, godine, odlukom ruskog  predsjednika Vladimira Putina.

    Putin i Rosatov
    Putin i Lihačov

    Ruska i srpska vlada su prije nekoliko godina potpisali ugovor za izgradnju istraživačkog centra koji bi se, navodno, trebao baviti razvojem tehnologije, medicinskim, onkološkim istraživanjima, u industriji i društvenim razvojem.

    Posjeta Alekseja Lihačova Beogradu nije slučajnost. To je, piše kosovski thegeopost.com, dio scenarija i miješanja moskovske politike na Balkanu, kao dijela ruske geopolitičke akcije i još jedno sredstvo pritiska prema Zapadu. Rusija i njen predsjednik intervenišu koordinisanim akcijama u državama Zapadnog Balkana, a posebno u Srbiji, uprkos velikim ulaganjima zapadnog svijeta u posljednjih 20 godina. Sa projektima kao što je ovaj pregovaran sa ROSATOM-om, Rusija namjerava da podriva saradnju Srbije sa Zapadom i da je zadrži u orbiti svoje kontrole, kao epicentrom destabilizujućih akcija u regionu.

    Dolazak Likačova u Beograd treba intenzivno pratiti.  Da li je zaista takav, samo medicinske prirode, kako se navodi u izjavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ili je, pak, prikrivanje projekta koji ima sasvim druge svrhe, što je svrha ROSATOM-a, nuklearne elektrane usred Balkana, kao instrument demonstracije ruske snage u regionu.

    ROSATOM je ruska državna korporacija sa sedištem u Moskvi, specijalizovana za nuklearnu energiju. Osnovana 2007. godine, organizacija obuhvata više od 360 preduzeća, uključujući naučno-istraživačke organizacije i kompleks nuklearnog oružja. To je jedna od najvećih u svijetu korporacija nuklearne industrije i zauzima prvo mesto za proizvodnju električne energije u Rusiji.

    Bušehr 1 u Iranu

    Glavni fokus proširenja ROSATOM-a je na države koje su bile dio bivšeg SSSR-a i nedavno je realizovao projekat na Bliskom istoku, tačnije u Iranu. Sporazum je postignut 2011. godine, dok je centar izgrađen u gradu Bušeheru (Bušeher 1). Projekat ima za cilj da se proširi i na Bušeher 2 i 3. Radovi su počeli  2016. godine,  a cilj je da bude završen do 2024. godine, odnosno 2026.

    Aleksej Lihačov u Iranu

    Siguran sam da je ovaj najveći rusko-iranski projekt simbol naše suradnje za našu generaciju i generaciju naše djece. Bushehr-1 je do sada već proizveo 25 milijardi kWh električne energije i to je ozbiljan doprinos gospodarstvu Irana koji daje mogućnost usmjeravanja dodatnih sredstava u razvoj društvene sfere i industrije zemlje”, rekao je Lihačov prilikom posjete Iranu, u oktobru 2017. godine. 

    Čelnik Komisije za atomsku energiju Irana Ali Akbar Salehi tada je rekao je:da sve ide po polanu i da se nada da će tokom sedam godina biti svjedoci puštanja ovog bloka u pogon.

    Kao što je bilo očekivano, realizacija ovog projekta podigala je tenzije između Rusije i SAD, jer se Iran suočava sa sankcijama zbog razvoja nuklearnog programa.

    (thegeopost.com)

    1...454647...82Stranica 46 of 82

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj