Istrage

Kako se nabavlja medicinska oprema: Za identičan CT aparat UKC Banja Luka izdvojio 900 hiljada maraka više nego što ga je platio UKC Tuzla

Kada Siemensov CT aparat nabavlja tuzlanski Univerzitetski klinički centar, cijena je – 1,21 milion maraka. Kada identičan aparat, u istoj godini, samo mjesec i po ranije, nabavlja Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, onda je cijena 2,19 miliona KM. Tako, barem, piše u tenderskoj i pratećoj dokumentaciji koja je u posjedu Istrage i koja dokazuje da je UKC Republike Srpske “višeslojni spiralni aparat za kopjuterizovanu tomografiju sa pripadajućim alatima za obradu slike” platio 900 hiljada maraka više nego UKC Tuzlanskog kantona. U nastavku slijede detalji.

U julu 2020. godine, UKC Tuzla je raspisao tender za nabavku medicinske opreme. U pratećem dokumentu koji se odnosio na tehničke karakteristike opreme koja je tražena, navedeno je da se UKC Tuzla želi nabaviti “višeslojni spiralni aparat za kompjuterizovanu tomografiju od min 128 akvizicijskih slojeva pri jednoj rotaciji od 360 stepeni i dodatnom radnom stanicom za naknadnu obradu i pregled snimaka”. Tendersku dokumentaciju možete pročitati klikom ovdje, dok dokument koji se odnosi na tehničke karakteristike možete ponaći na ovom linku. Na fotografiji ispod je samo prva stranica tog dokumenta iz koje je vidljivo koji je to CT aparat UKC Tuzla želio nabaviti.

Prema navedenim specifikacijama, traženi aparat je najviše odgovarao Siemensovom aparatu “SOMATOM Definition Edge”. Mada ova njemačka kompanija ima registrirano i svoje predstavništvo u BiH, oni odlučuju poslovati preko posrednika. U slučaju UKC Tuzla, posao isporuke Siemensovog CT aparata dobija firma “Tuzla-Farm”.

“Prihvata se preporuka Komisije za provođenje otvorenog postupka javne nabavke medicinske opreme – CT aparata i dva komada digitalnog RTG aparata i ugovor za javnu nabavku CT aparata i dva komada digitalnog RTG aparata će se ponuditi najpovoljnijem ponuđaču “Tuzla-Farm” d.o.o. Tuzla”, navedeno je u Odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača od 31. avgusta ove godine.

U tački II ove odluke je navedeno da je cijena CT aparata – 1,279 miliona maraka bez PDV-a. Na fotografiji ispod možete vidjeti i da je cijena sa PDV-om 1,496 miliona KM.

Sada se vraćamo na UKC Republike Srpske. U martu 2021. godine pokrenut je proces javne nabavke i instalacije “višeslojnog spiralnog aparata za kompjuterizovanu tomografiju sa pripadajućim alatima za obradu slike i injektora za kompjuterizovanu tomografiju za potrebe Zavoda za kliničku radiologiju”. Tendersku dokumentaciju u cjelosti možete pročitati klikom ovdje. I u ovom su slučaju tehničke karakteristike bile približne Siemensovom uređaju.

Procijenjena vrijednost nabavke bila je 2,2 miliona maraka. Siemens ponovo nije bio direktni učesnik. Najpovoljniju ponudu dala je firma Diamedic d.o.o. Ilidža. U Odluci o dodjeli ugovora iz juna ove godine navedeno je da će ova sarajevska firma banjalučkom UKC-u RS-a isporučiti spiralni CT aparat za 2,191 miliona maraka.

Zahvaljujući dobro pripremljenoj tenderskoj dokumentaciji, izabran je Siemensov aparat. Identičan onom koji je isporučen UKC-u Tuzla. Samo cijena nije identična. UKC RS je svoj spiralni CT aparat platio 900 hiljada maraka više.

Presuda Kantonalnog suda u slučaju “Urban”: Nedžad Bubica i profesori Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu oslobođeni krivice

Kantonalni sud u Sarajevu oslobodio je krivice sve optužene u predmetu “Urban”, u okviru kojeg se, pored ostalih, sudilo i profesorima Elektrotehniučkog fakulteta, saznaje Istraga.ba. Tužilaštvo Kantona Sarajevo teretilo ih je za udruživanje radi počinjenja krivičnih djela, zloupotreba položaja ili ovlaštenja, zloupotreba procjene i gradnja bez odobrenja.

Optužnicom su, podsjećamo, bili obuhvaćeni Nedžad Bubica, Fahrudin Oručević, Narcis Behlilović, Irfan Turković, Kenan Softić, Enes Begović i Lamija Maglić-Stajić.

Svi navedeni su bili uhapšeni u novembru 2016. godine, kada je Tužilaštvo KS provelo akciju kodnog naziva “Urban”. Mjesec kasnije, protiv njih je podignuta optužnica zbog sumnje da su počinili krivična djela udruživanje radi počinjenja krivičnih djela, zloupotreba položaja ili ovlaštenja, zloupotreba procjene i gradnja bez odobrenja.

“Optužnicom Tužilaštva KS terete se da su u periodu od 2011. do 2014. godine, u namjeri da firmi “LAKE” čiji je vlasnik Nedžad Bubica, pribave imovinsku korist, zaključili ugovor o sanaciji zgrade Elektrotehničkog fakulteta koja je bila predviđena za rušenje, bez postupka javne nabavke. Bez naknade, firmu “LAKE” radovi su koštali oko tri miliona maraka. Istovremeno, zauzvrat je Nedžadu Bubici obećano zemljište površine od oko 5.000 metara kvadratnih u vrijednosti od 7,4 miliona KM. Zajedničkim djelovanjem i počinjenjem ovih krivičnih djela oštetili su budžet Kantona Sarajevo za oko 4 miliona maraka”, saopćeno je tada iz Tužilaštva KS.

Elektrotehnički fakultet u Sarajevu vlasnik je višemilionske parcele koja se nalazi na Marijin Dvoru. Još od 1997. godine vodi se bitka za dobijanje ovog vrijednog zemljišta u blizini bh. institucija. Firma LAKE u vlasništvu Nedžada Bubice, brata Jusufa Bubice, bivšeg ministra u Vladi KS, prije četiri godine s tadašnjom upravom Fakulteta potpisala je sporazum prema kojem dobija vlasništvo nad ovim zemljištem višemilionske vrijednosti, ukoliko renovira zgradu Elektrotehničkog fakulteta u krugu Kampusa.

Oni koji su 2012. godine donijeli ovakvu odluku su članovi takozvane radne grupe koju su između ostalih činili bivši SDP-ov ministar obrazovanja u Vladi KS Fahrudin Oručević, dekan Eletrotehničkog Fakulteta Narcis Behlilović i prodekan Irfan Turković.

Poštujući sporazum firma LAKE renovirala je zgradu fakulteta ali obećano zemljište na Marijin-dvoru nije prešlo u vlasništvo Nedžada Bubice. U čitav slučaj uključuje se Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo koje nije dalo saglasnost da se zemljište uknjiži na njegovo ime.

Tvrdili su da je nekretnina vlasništvo Kantona, a ne Elektrotehničkog fakulteta, te da je izvođač radova na zgradi fakulteta izabran na nezakonit način.  Osim toga, tvrdnje Pravobranilaštva su i da komisija nije imala pravo raspolaganja zemljištem, na kojem je Nedžad Bubica planirao gradnju hotela Hilton.

No, postupajući tužilac nije uspio dokazati navode iz optužnice, te su profesori i biznismen Bubica oslobođeni odgovornosti. Presuda nije pravosnažna i na nju Tužilaštvo KS ima pravo žalbe.

Epilog “slučaja Asim”: Tužilaštvo KS podiglo optužnicu protiv Sarajlića, Delalića i Šehovića

Tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je optužnicu protiv Asima Sarajlića, Sabahudina Delalića i Muhameda Šehovića, saopćeno je iz te institucije.

Sarajlić, Delalić i Šehović su optuženi za krivično djelo primanje i davanje dara ili drugih oblika koristi. Sudija za prethodno saslušanje Općinskog suda u Sarajevu potvrdio je ovu optužnicu.

Optuženi su dugogodišnji funkcioneri SDA, a njih je početkom prošle godine snimio jedan stranački aktivista s kojim su pokušali trgovati u vezi sa unutarstranačkim izborima u SDA. Snimak je objavio načelnik Općine Novi Grad i aktualni predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić, koji je tada bio kandidat na unutarstranačkim izborima za predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo. Iako je i Efendić prijavljen zbog neovlaštenog snimanja, optužnica protiv njega nije podignuta.

Na snimku koji je objavio Efendić moglo se čuti kako Sarajlić, zajedno sa Sabahudinom Delalićem, zastupnikom SDA u Skupštini KS i Muhamedom Šehovićem, tadašnjim vijećnikom SDA u Novom Gradu dogovaraju lojalnost glasa nepoznatog delegata koji je umjesto za Efendića trebao biti osiguran kao glas za Fikreta Prevljaka. Protiv Prevljaka su u tom trenutku lobirali Aljhoša Čampara, Denis Zvizdić i Semir Efendić. Svi oni su na kraju napustili SDA.

Dokumenti Tužilaštva BiH dokazuju da je sve farsa: Tužilac Čavka naredio da se od Vlade Republike Srpske izuzme nepostojeći dokument

Istraga Tužilaštva BiH protiv zvaničnika Republike Srpske obična je farsa. Dokazuju to i dokumenti koje je potpisao državni tužilac Oleg Čavka, a koji se odnose na izuzimanje dokumentacije iz institucija RS i političkih partija koje čine vladajuću koaliciju. Da pojednostavimo, tužilac Oleg Čavka je naredio pripadnicima SIPA-e da izuzmu dokument koji, zapravo, i ne postoji. Na fotografiji ispod je dokument Tužilaštva BiH koji je potpisao tužilac Čavka. On ovim aktom traži da se iz Vlade Republike Srpske izuzme – “Zapisnik sa sjednice Vlade RS na kojoj je prihvaćen Prijedlog zaključaka usvojenih na Narodnoj sjednici Skupštine Republike Srpske od 10. 12. 2021. godine, a u pogledu prenosa nadležnosti”.  No, Čavka ima samo jedan problem – takav zapisnik ne postoji jer Vlada RS nikada nije ni usvojala sporne zaključke koje je, potom, razmatrala Narodna skupština RS.

Da dokument koji traži tužilac Čavka ne postoji, potvrdili su nam i sagovornici iz Vlade Republike Srpske koje smo kontaktirali nakon što je Tužilaštvo BiH obznanilo da će, po naredbi Suda BiH izdatoj na osnovu prijedloga postupajućeg tužioca SIPA izuzeti dokumente iz NSRS.

“Vlada nikad nije razmatrala zaključke”, kazao nam je jedan od zvaničnika iz Republike Srpske.

Šta, onda, tužilac Čavka traži? Ukratko – traži predstavu za široke narodne mase. Evo i kako. Osim nepostojećeg dokumenta iz Vlade RS, službenici SIPA-e bi, po naredbi Olega Čavke, iz Narodne skupštine RS trebali izuzeti zaključke, saglasnosti i odluke iz 2003., 2004. i 2005. godine, a koji se odnose na prenos nadležnosti sa nivoa RS na nivo BiH. Osim toga, Čavka traži izuzimanje “odluka proizašlih sa sjednice NSRS” od 1. decembra ove godine. No, tek onda nastaje – izuzimanje “spektakularnih odluka”. Čavka, naime, naređuje izuzimanje dokumentacije šest vladajućih partija – iz SNSD-a, DNS-a, Socijalističke partije, Ujedinjene Srpske, Narodne partije Srpske, i Narodnog demokratskog pokreta.

Čavka, tako, traži – izuzimanje “statuta političkih partija”, odluka o imenovanju glavnih odbora tih stranaka, odluka o imenovanju predsjednika navedenih stranaka, odluka o imenovanju predsjednika izvršnih odbora stranaka, odluka o imenovanju sekretara političkih partija, te odluke stranačkih organa koje se odnose na usvajanje zaključaka o prenosu nadležnosti. Kakve veze stranački dokumenti imaju veze sa odlukama Narodne skupštine RS, poznato je, očito, samo tužiocu Čavki. A sada da se vratimo na “meritum”.

Tužilaštvo BiH donijelo je naredbu o provođenju istrage protiv  Milorada Dodika, Željke Cvijanović, Radovana Viškovića, Petra Đokića, Nedeljka Čubrilovića, Nenada Stevandića, Darka Banjca, Dragana Čavića, Igora Žunića, Dalibora Stevića, Spomenka Stevanovića, Marinka Dragišića i Dike Cvijetinovića. U dnu dokumenta, ispod ovog pasusa,  možete pročitati imena osumnjičenih i za koja ih to krivična djela Tužilaštv BiH sumnjiči.

“U drugoj polovini 2021. godine, Milorad Dodik, postupajući u svojstvu srpskog člana Predsjedništva u BiH, i predsjednika vladajuće političke partije nivoa BiH i RS, nakon javne iskazane namjere u više medijskih istupa za takozvano vraćanje nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta RS, u oblasti odbrane, sigurnosti, pravosuđa, finansija i drugim oblastima, javnom deklamacijom upotrebe sile, kao sredstva za rušenja najviših institucija BiH (Oružanih snaga BiH, Suda i Tužilaštva BiH, VSTV-a BiH, SIPA-e, OSA-e i UIO BiH … u sastav grupe prihvatio zasad neutvrđen broj osoba …”, piše tužilac Čavka.

 

Nakon što je donio ovu naredbu, Čavka je počeo u Tužilaštvo BiH pozivati opozicionare iz Republike Srpske da, u svojstvu svjedoka, govore o sjednici kojoj nisu ni prisustvovali. Prema informacijama Istrage, postupajući tužilac planira pozvati najmanje 49 svjedoka u ovom slučaju. S obzirom na to kakva je dinamika saslušavanja, “istraga” u ovom slučaju neće biti okončana do proljeća.

Sattlerova zabilješka otkriva sve: Dodik sa Varhelyem dogovorio datum održavanja Posebne sjednice NSRS i dinamiku provođenja zaključaka, a Inzka proglasili krivcem za krizu

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi krajem novembra ove godine dogovorio je s Miloradom Dodikom održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj je razmatrano pitanje prenosa nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta. Ovaj zvaničnik Evorpske unije usaglasio je s Dodikom i da zaključci stupe na snagu šest mjeseci kasnije.

Potvrđuje to izvještaj šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera koji je 25. novembra dostavljen u u Brisel. Istraga je u posjedu tog dokumenta, a autentičnost nam je potvrđena iz tri diplomatska izvora. Ambasador Sattler je ovaj izvještaj napisao neposredno nakon posjete evropskog komesara za proširenje Olivera Varhelyia Bosni i Hercegovini, gdje se 24. i 25. novembra sastao sa bh. zvaničnicima i liderima najvećih političkih partija u BiH. U dokumentu je navedeno da je glavni krivac za krizu – bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. No, o tome ćemo nešto kasnije. Sada se vratimo na posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske. Johann Sattler, tako, piše da su Oliver Varhely i lider SNSD-a Milorad Dodik razgovarali o aktivnostima u vezi sa posebnom sjednicom Narodne skuptine RS.

“Na Posebnoj sjednici NSRS planiranoj za 10. decembar, Komesar (Oliver Varhelyi op-a) je pojasnio da će se sjednica zaista održati, ali da će biti najavljen moratorij na donošenje zakona o jednostranom povlačenju iz državnih institucija na period od 6 mjeseci. To je dogovoreno, a predstavnici RS-a će odgovarati za sve suprotne radnje”, naveo je Sattler u svom izvještaju.

Mada dalje u izvještaju nisu precizirani detalji dogovora, jasno je da su evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi i lider SNSD-a Milorad Dodik “dogovorili” datum održavanja posebne sjednice, kao i dinamiku “stupanja na snagu” zaključaka koji se odnose na prenos nadležnosti u oblasti sigurnosti i odbrane, indirektnih poreza i pravosuđa. Sattlerov izvještaj je, rekosmo, pisan 25. novembra i u tom je dokumentu precizirano da je Posebna sjednica NSRS planirana za 10. decembar. No, tu treba napomenuti da je Kolegij Narodne skupštine RS tek 7. decembra formalno donio odluku da će Posebna sjednica biti održana 10. decembra, odnosno tačno onog datuma koji je u svom izvještaju naveo Johann Sattler, navodeći, pritome, da je “to dogovoreno”.

Da je Oliver Varhelyi bio blagonaklon prema Miloradu Dodiku dokazuje i drugi dio izvještaja Johanna Satlera u kojem se navodi da je glavni krivac za krizu u BiH – bivši visoki prestavnik Valentin Inzko.

“Ističući važnost mandata OHR-a i da za trenutnu situaciju nije kriv visoki predstavnik (Christian) Schmidt, Komesar (Varhelyi) je podijelio svoju iskrenu ocjenu da je za sadašnju političku krizu u BiH kriv i njegov prethodnik, visoki predstavnik Inzko. Iako se Inzkovi amandmani ne mogu osporiti sa stajališta sadržaja zakona, problematična je bila činjenica da su nametnuti posljednjeg dana mandata visokog predstavnika Inzka”, naveo je Johann Sattler u svom izvještaju sačinjenog nakon posjete evropskog komesara za proširenje Olivera Varhelyia.

Optužujući Inzka za izazivanje krize, Vahelyi je, navodi se u Sattlerovim bilješkama, “objasnio da su Dodikove izjave u medijima o državnoj imovini bile rezervirane i više dimna zavjesa, a ne pravi požar”. No, bez obzira na to, evropski komesar za proširenje smatra da bi trebalo otvoriti pregovore u vezi sa tri pitanja – državnom imovinom, izbornom reformom i izmjenama Krivičnog zakona BiH, odnosno izmjenama amandmana koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

Elektropriveda BiH početkom novembra tražila intervenciju Vlade FBiH : Novalić i Džindić ne žele na dnevni red staviti prijedlog odluke o ograničenju cijena električne energije

Još početkom novembra Elektroprivreda BiH je od Vlade Federacije zatražila ograničavanja cijena elektične energije. No, resorni ministar Nermin Džindić i federalni premijer Fadil Novalić do danas nisu stavili na dnevni red prijedlog odluke koju im je dostavilo ovo javno preduzeće.

“U pripremi je dokument. Vjerovatno ćemo u četvrtak dati preporuku za ograničavanja cijena struje”, kazao je za Istragu federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.

Dokument koji vidite u prilogu je nastao u Elektroprivredi BiH. U pitanju je prijedlog dostavljen Vladi Federacije BiH, a koji se odnosi na ograničavanje cijana električne energije.

“Ovom Odlukom Vlada Federacije BiH propisuje privremene mjere neposredne kontrole cijena električne energije za 2022. gidnu, za kvalifikovane kupce električne energije koji se ne snabdijevaju u okviru univerzalne usluge”, navedeno je u dokumentu koji Vlada Federacije BiH, unatoč enormnim poskupljenjima električne energije, nikada nije stavila na dnevni red.

U Informaciji koja je 4. 11. ove godine dostavljena ministru Džindiću, Elektroprivreda BiH navodi da je početkom 2021. godine  na mađarskoj berzi zabilježen trend rasta električne energije.

“Primjenom važevih metodologija za izračun cijena za kupce iz domena tržišnog snabdijevanja prosječno povećanje cijena za ove kategorije kupaca za 2022. godinu iznosile bi preko 100 posto”, upozorili su iz Elektroprivrede BiH Vladu Federacije.

Iz Elektropivrede BiH su naveli da smatraju da “Vlada Federacije BiH ima odgovarajuće mehanizme kojima bi se moglo olakšati poslovanje i privrednika Federacije BiH”. Stoga su iz EP BiH od Vlade zatražili donošenje “odluke o privremenim mjerama neposredne kontrole cijena električne energije za 2022. godinu”.

“Elektroenergetski subjekt koji se bavi djelatnošću snabdijevanja električnom energijom kupaca iz tačke I ove Odluke određuje cijenu električne energije za 2022. godinu na način da će tarifni stavovi za snabdijevanje električnom energijom u odnosu na važeće ugovore o snabdijevanju električnom energijom biti veći za: 1. 9,90 posto za kupce sa planiranom godišnjom potrošnjom električne energije za 2022. godinu 2 GWh, 30 posto za kupce sa planiranom godišnjom proizvodnjom električne energije za 2022. godinu iznad 1 GWh i 10 GWh. Za kupce sa planiranom godišnjom potrošnjom električne energije za 2022. godinu iznad 10 GWh, cijena električne energije ne može biti veća od 125 eura po MWh”, navedeno je u prijedlu Odluke koju je Elektroprivreda BiH dostavila Vladi Federacije.

No, ministar Džindić i premijer Novalić do danas nisu razmatrali ovaj prijedlog.

U okviru istrage o rušenju ustavnog poretka BiH: Goran Selak na saslušanju u Tužilaštvu BiH

Predsjednik Socijalističke partije Srpske Goran Selak došao je jutros u Tužilaštvo BiH radi davanja iskaza u okviru istrage koja se odnosi na rušenje ustavno-pravnog poretka BiH. Selak se pred Tužilaštvom BiH pojavio oko 9 sati. On će biti saslušan u svojstvu svjedoka, kao i predsjednici drugih opozicijskih stranaka iz Republike Srpske koje 10. decembra ove godine nisu podržale zaključke Narodne skupštine RS o prenosu nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta i to u oblasti odbrane i sigurnosti, pravosuđa i indirektnih poreza.
Nakon Selaka svoje iskaze u svojstvu svjedoka bi trebali dati Mirko Šarović, Branislav Borenović i Nenad Nešić.
Postupajući državni tužilac u ovom predmetu je Oleg Čavka. On, kako saznajemo, još uvijek nije uputio pozive za saslušanje bilo kojeg zvaničnika vlasti u RS-u, okupljene oko SNSD-a Milorada Dodika.
Prema informacijama Istrage, proteklih sedmica se u Tužilaštvu BiH razmatrala čak i opcija hapšenja Denisa Šulića, potpredsjednika NSRS, koji je, u odsustvu Nedeljka Čubrilovića, predsjedavao spornom sjednicom. No, postupajući tužilac je odbio prijedlog za hapšenje Šulića.

Dok se Zoran Milanović osjeća ugroženim, HDZ-ova savjetnica u Vijeću ministara BiH Sanja Vlaisavljević poručuje: “Sarajevo je područje džihada”

Nekoliko sati prije nego će hrvatski predsjednik Zoran Milanović otkazati posjetu Bosni i Hercegovini zbog “sigurnosnih prijetnji”, Sanja Vlaisavljević, savjetnica HDZ-ove ministrice civilnih poslova BiH Ankice Gudeljević, skrivajući se iza citiranja  “dragog prijatelja”, nazvala je glavni grad BiH – “područjem džihada”.

Ona u svojoj kolumni objavljenoj na Hrvatskom medijskom servisu (HMS) posvećenoj izjavama gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić kaže da je “Sarajevo već odavno izgubilo sjaj glavnog grada jedne države, da je to grad je to u kojem Hrvata i Srba gotovo da nema”.

“No sve do ove godine i daha „građanskog duha“ u gradskoj upravi na čelu s generoznom gradonačelnicom i ono malo zimske čarolije što je bilo više nema”, napisala je savjetnica za obrazovanje, znanost, kulturu i šport u Ministarstvu civilnih poslova BiH.

Na ovom linku možete pročitati cijeli tekst “ekspertice za kulturu dijaloga”, koja izravno staje u zaštitu Zorana Milanovića i njegovih posljednjih izjava, ističući da “nije jasno kako predsjednik Hrvatske” širi netrpeljivost.

“I na kraju da ponovim riječi jednog dragog prijatelja, poniženog i uvrijeđenog čestitkom gradonačelnice: Znači od sada je zabranjeno spominjanje Božića i Isusa na prostoru džihada već je to “kalendar”, citira Sanja Vlaisavljević neimenovanog, ali dragog prijatelja s kojim dijeli mišljenje o glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Ovaj tekst savjetnice Vlaisavljević objavljen je nekoliko sati prije nego će hrvatski predsjednik otkazati posjetu Bosni i Hercegovini zbof “sigurnosnih razloga”.

“Džihadisti su realnosti u Bosni i Hercegovini”

“Odluka se temelji na prosudbi Ureda predsjednika, a činjenica je da u medijima u BiH prevladava huškačka atmosfera. Jednako je tako činjenica da se na putu kojim je prolazio humanitarni konvoj “Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu” nalaze mješovita naselja kao i naselja s isključivo bošnjačkim stanovništvom”, kazao je sagovornik zagrebačkog Jutarnjeg lista.

Milanović je, dakle, morao proći kroz, kako bi to savjetnica HDZ-ove ministrice civilnih poslova BiH kazala, “kroz područje džihada”.

Podsjećamo, još tokom predizborne kampanje u januaru prošle godine tadašnji kandidat za hrvatskog predsjednika Zoran Milanović je govorio o opasnostima “džihada u BiH”.

Džihadisti u BiH su realnost, to je zemlja u kojoj je puno muslimana, odlaze u Irak i Siriju boriti se i vraćaju se indoktrinirani“, rekao je Milanović.

Kolindinih deset hiljada džihadista

U decembru 2016. godine, bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je govorila o “džihadistima u BiH”. Ona je tada izjavila kako se treba “suočiti s činjenicom da se iz tzv. Islamske države u BiH vraćaju hiljade boraca”.

“Moramo svi pogledati istini u oči i suočiti se s trendovima koji dolaze, uključujući i povratnike iz tzv. Islamske države, iz borbi u Iraku i Siriji. Njih je već nekoliko hiljada, a ne može se zanemariti ni utjecaj nekih drugih država”, rekla je između ostalog Grabar-Kitarović.

SOA-ina operacija u BiH

Dvije godine kasnije, hrvatska obavještajna služba SOA pokušala je iskoristiti pripadnike selefijskog pokreta kako bi u jedan mesdžid na području Zenice ubacili veću količinu oružja i ekeploziva, kako bi optužili BiH za pripremanje terorističkih kampova. Jedan od selefija koji je svjedočio o tome je Harun Čelenka, selefija iz Travnika kojem je službenik SOA-e po imenu Davor nudio prebacivanje oružja. Iako su od početka negirali tu priču, direktor SOA-e Danijel Markić je potvdio da su njegovi operativci imali kontakt sa Čelenkom.

“Ukazali smo na osobu koja je za nas bila suspektna, prepuštam njima da se izjasne. Mi smo sa H.Č. razgovarali, mi znamo tko je on”, rekao je tada Danijel Markić.

Tužilaštvo BiH nikada nije okončalo istragu u ovom slučaju, iako je saslušalo Haruna Čelenku i od njega izuzelo određene dokaze koji potvrđuju pokušaj djelovanja hrvatske obavještajne na teritoriji BiH.

Čović: građanska BiH je isto što islamska država

O “džihadistima u BiH” i islamskoj državi govorio i lider HDZ-a BiH Dragan Čović.

“Oni koji žele građansku državu – ja ih poštujem, samo danas u Bosni i Hercegovini reći ‘građanska država’ – to znači klasičan unitarizam u nekoj formi i teorijskom obliku, a to Vam znači u osnovi islamsku državu, a to što je to netko pretvorio u kalifat ili neku drugačiju konotaciju dao tom izričaju”, kazao je tada Dragan  Čović.

(Audio)Snimak sa pregovora o izmjenama Izbornog zakona iz 2018. godine otkriva: Damir Arnaut zagovarao HDZ-ov model popune domova naroda

Pregovarajući 2018. godine o načinu popunjavanja Doma naroda FBiH, Damir Arnaut, tada državni zastupnik SBB-a Fahrudina Radončića, a danas Naše stranke, predlagao je da se primijeni popis iz 2013. godine. Upravo to je model koji je zagovarao i HDZ BiH, a koji bi stranci Dragana Čovića donio sigurnih 12 delegata u Domu naroda Federacije BiH i četiri delegata u Domu naroda BiH. Taj prijedlog bi značio HDZ-ovu trajnu i apsolutnu kontrolu svih procesa u Federaciji i na nivou BiH.

“Ali to nigdje nećemo napisati. Napisat ćemo brojke koje će zadovoljiti odluku Ustavnog suda”, kazao je Arnaut nakon što je iznio svoj prijedlog.

Kako se može čuti na snimku koji je u posjedu Istrage, Arnaut je rekao da se “slaže da je vrlo osjetljivo pitanje proglašavati u nekom pravnom aktu da se od današnjeg dana ne primjenjuje popis iz 1991. godine”. No, onda je našao rješenje.

“S te strane, možda se možemo to uradit na način da samo napišemo, i ne pozivati se na cenzus iz 1991. i 2013., nego samo konstatovati koliko se bira iz kojeg kantona. Ako to slučajno bude zasnovano na popisu iz 2013., to može biti samo slučajnost. Ali to nigdje nećemo napisati. Napisat ćemo brojke koje će zadovoljiti odluku Ustavnog suda“, predlagao je Arnaut način izbora delegata u Dom naroda FBiH.

Šta to znači u praksi, objasnit ćemo u nastavku teksta. U decembru 2016. godine Ustavni sud BiH je djelimično prihvatio apelaciju Bože Ljubića, te je odredbu Izbornog zakona koja se odnosila na način popunjavanja Doma naroda Federacije BiH proglasio neustavnom.

Odlukom Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić  “utvrđeno je da odredba Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: “Svakom konstitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakom kantonu” i odredbe Poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine”.

To je, dakle, bila obavezna odredba “jedan, jedan, jedan”, prema kojoj je svaki kanton, od njih deset, morao dati po najmanje jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda. U Ustavu Federacije BiH ova je odredba bila malo “labavija”.

“Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona, s tim što se broj, struktura i način izbora delegata utvrđuju zakonom. U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu”, navedeno je u članu 8, poglavlje VI Ustava FBiH.

Dakle, svaki kanton bi davao po najmanje jednog delegata u Dom naroda iz reda svih konstitutivnih naroda, pod uslovom da je takav delegat izabran u kantonalnu skupštinu. Pojednostavljeno, ako u Kantonu Sarajevo ne bi bilo izabranih Hrvata, onda Kanton Sarajevo ne bi davao Hrvata u Dom naroda BiH. I to je ono što je predviđeno Ustavom FBiH. Odredbe Izbornog zakona koje je osporio Božo Ljubić nalagale su da svaki kanton, bez obzira da li u skupštini ima zastupnika iz reda određenog naroda, mora delegirati delegate iz reda svih konstitutivnih naroda.

Nakon što su osporene odredbe Izbornog zakona izbrisane, stvorena je pravna praznina, zbog čega je CIK donio odluku Uputstvo o popunjavanju Doma naroda FBiH. Treba naglasiti da je ovo Uputstvo donio stari saziv CIK-a nad kojim su apsolutnu kontrolu imali SNSD i HDZ BiH.

Dom naroda Federacije BiH sastoji se od pedeset osam delegata, i to po sedamnaest delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam delegata iz reda ostalih. Ova tabela ispod pokazuje kakav je raspored delegata bio prije nego je Ustavni sud BiH naredio brisanje dijelova Izbornog zakona BiH po apelaciji Bože Ljubića.

Ključna stvar u ovome je bila to što je, zapravo, pet kantona u kojima ne dominira HDZ BiH moglo izabrati šest delegata u Klub Hrvata. Prema Ustavu FBiH najmanje šest delegata u jednom klubu naroda potrebno je da bi se predložio predsjednik ili potpredsjednik FBiH koji, potom, ide na glasanje pred cijelim Domom naroda FBiH. Prije presude Ljubić, dakle, postojala je mogućnost da kantoni u kojima HDZ BiH nije dominantna stranka, izaberu potrebnih šest delegata u Klubu Hrvata, što bi značilo da Dragan Čović, faktički, ne bi mogao blokirati izbor Vlade FBiH.

No, nakon presude Ljubić, Ustavni sud BiH izbrisao je odredbe Izbornog zakona prema kojima je svaki kanton u FBiH morao dati po najmanje jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda. Kako bi se, pak, završio proces konstituisanja Doma naroda FBiH (o kojem ovisi i izbor deset delegata Bošnjaka i Hrvata u Dom naroda BiH), Centralna izborna komisija BiH u starom sazivu donijela je Uputstvo o rasporedu delegata u Dom naroda FBiH.

Uputstvo CIK-a o rasporedu mandata u DN FBiH

Kako se može vidjeti, ključna promjena koju je bivši saziv CIK-a nametnuo svojim Uputstvom desila se u Zeničko-dobojskom kantonu. Umjesto ranija dva delegata iz reda hrvatskog naroda, CIK je propisao da se iz tog Kantona bira samo jedan delegat. Istovremeno, Zapadnohercegovački kanton je “dobio” dodatnog, trećeg, delegata iz reda hrvatskog naroda. To znači da kantoni u kojima HDZ nije dominantna politička partija (TK, Ze-Do, USK, KS, BPK), u Dom naroda FBiH mogu delegirati svega pet delegata iz reda hrvatskog naroda, što je, u konačnici, nedovoljno za predlaganje predsjednika ili potpredsjednika FBiH, a samim tim i izbor Vlade FBiH. Tim Uputstvom starog saziva CIK-a, HDZ-u BiH je, suštinski, dodijeljeno 12 sigurnih delegata u Klubu Hrvata u Domu naroda FBiH, što znači da bez njega ne može biti formirana Vlada FBiH niti može biti izabrano Predsjedništvo FBiH. Osim toga, s 12 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH, HDZ BiH ima osigurana četiri delegata u Domu naroda BiH, jer su glasovi tri delegata u klubu Hrvata na nivou FBiH potrebna da bi se izabrao jedan delegat u Domu naroda BiH.

Ovo Uputstvo bivši saziv CIK-a donio je na osnovu primjene popisa iz 2013. godine, čijiu je primjenu predlagao Damir Arnaut. I upravo primjenom tog popisa iz 2013. godine, Ze-Do kanton je “izgubio” drugog Hrvata u Domu naroda FBiH, čime je HDZ BiH onemogućio sve druge partije da imaju šest delegata u Klubu Hrvata. No, to nije sve.

Primjenjujuću popis iz 2013. godine koji je zagovarao Damir Arnaut, stari saiv CIK-a je usvojio Uputstvo prema kojem su i dva Srbina iz Kantona Sarajevo prebačena u Kanton 10. Tako će Livanjski kanton imati trojicu srpskih delegata u Domu naroda F BiH, a sva trojica su iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Osim toga, CIK je Srbina iz Ze-Do kantona prebacio u HNK, odakle će ubuduće biti birana dva delegata srpske nacionalnosti.

Uputstvo CIK-a, međutim, nije trajni akt kojim se reguliše pitanje izbora delegata u Domu naroda FBiH. Stoga je bilo nužno uraditi izmjene Izbornog zakona zbog čega su organizirani i pregovori. a na tim pregovorima Damir Arnaut se zalagao da za primjenu popisa iz 2013. godine. Pod uslovom da se “ne napiše”.

Objavljujemo troškovnik Vlade KS za Expo 2020 Dubai: “Režiser za sajam” – 15 hiljada KM, eksterni konsultant 15 hiljada KM, usluge “live stream” prijenosa 30 hiljada KM, nepredviđeni troškovi 150 hiljada KM, kokteli 60 hiljada KM …

Izrada koncepta za nastup BiH na Expo 2020 Dubai, koštat će poreske obveznike Kantona Sarajevo – oko 750 hiljada maraka. Za “pripreme nastupa i ljudske resurse”, izdvojit će se oko 800 hiljada budžetskih maraka. Za stavku “organizacija, logistika, priprema i podrška za učešće BiH kompanija i promociju na Paviljonu – Vlada KS će izdvojiti oko 800 hiljada. Nepredviđenih troškova je 180 hiljada maraka, a “pravno finansijski troškovi iznose 150 hiljada maraka. I tako dođemo do konačne cifre u iznosu od 3,9 miliona maraka, koliko će Vlada Kantona Sarajevo sa Edinom Fortom na čelu i Elmedinom Konakovićem u pozadini izdvojiti za nastup na “Expo 2020” u Dubaiju.

Nacrt troškovnika: ukupna cifra umanjena za oko 300 hiljada KM

Bh. delegacija u srijedu zvanično putuje u Emirate. Predvodi je potpredsjednik NiP-a Denis Zvizdić. U delegaciji će biti njegov predsjednik Elmedin Konaković, bit će NiP-ov ministar privrede KS Adnan Delić i bit će poduzetnici koji su ispunili uslove koje je propisala Vlada KS.

No, sam odlazak bh. delegacije i nije toliko problematičakn, koliko je sporan troškovnik. Kliknete li ovdje, moći ćete pročitati kompletan  dokument u kojem su navedeni troškovi učešća Naroda i pravde na sajmu “Expo 2020 Dubai”. Ali za one koji nemaju vremena da detaljno pročitaju, u ladicama Vlade Kantona Sarajevo strogo čuvani dokument, u nastavku ćemo se pozabaviti najinteresantnijim detaljima. Ovako to ide.

Koordinacija, priprema tehničke dokumentacije i obrazaca sa upuststvima za preuzimanje BiH paviljona” košta 30 hiljada maraka. Za “razvoj grafičkih standarda vizualizacije” paviljona izdvojeno je 5000 KM.

Troje menadžera, koji čine upravni tim projekta, a kojima je posao bila “kontrola procesa”, zaradit će 54 hiljade maraka.  Odnosno, svakome od njih troje će za šest mjeseci angažmana biti isplaćeno po 3000 KM mjesečno.

Ma šta to značilo, ali za “razrađivanje tehničkog operativnog plana pripremne faze na Expo Dubai“, koštat će 25 hiljada maraka.

Kako bi sve bilo po propisima, angažiran je i eksterni konsultant – arhitekta. Njegov posao je “izrada tehničkih detalja i specifikacija za unos u web sistem organizatora za odobrenje i eventualne korekcije”. Usluge “eksternog konsultanta” koštat će 15 hiljada KM. Za “produkciju digitalnih sadržaja” bit će izdvojeno oko 50 hiljada maraka, dok će trošovi “produkcije materijala i transformacija paviljona u skladu sa mjesečnim temama koštati 150 hiljada maraka. 

Naravno, nije to sve. “Detaljna izrada idejnog koncepta tematskih sadržaja i detaljna razrada programa košta 38 hiljada maraka. Dvije hiljade manje će biti izdvojeno za “prezentaciju projekata”.

Za “koordinaciju, pripremu i komunikaciju sa izlagačima” Kanton Sarajevo će izdvojiti 36 hiljada maraka. Sama “lokacija menadžment tima za vrijeme trajanja” izložbe Expo 2020 koštat će 90 hiljada maraka. 

“Kreiranje školskog programa” za djecu koja će posjetiti paviljon u Dubaiju, bit će izdvojeno 12 hiljada maraka. Kreiranje “sponzorskih paketa za bh. kompanije” koštat će poreske obveznike 48 hiljada maraka.  “Izrada marketing plana za stratešku promociju BiH” košta 25 hiljada maraka. 

Marketing kampanja – implementacija, upravljanje kampanjom, PR, društvene mreže – koštat će oko 140 hiljada maraka. Za idejni prijedlog sadržaja Nacionalnog dana BiH na Expo 2020 Dubai izvojeno je 15 hiljada KM. Angažman režisera za ceremoniju “Nacionalnog dana” košta 15 hiljada KM. Za angažman “menadžera za obilježavanje “Nacionalnog dana” poreski će obveznici izdvojiti 10 hiljada maraka.

Vlada KS, podsjećamo, jov uvijek nije objavila ko su osobe koje su angažirane na ovim poslovima.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...