Istaknuto

Istaknute objave

Istraga Slobodana Vaskovića: Uske veze Škaljaraca sa MUP-om RS i Ustavnim sudom BiH

1.

Obaviješten sam da su vrlo uznemirene, čak i uplašene, sudije Ustavnog suda BiH Zlatko M. Knežević i Mato Tadić koji su, zajedno sa Mirsadom Ćemanom, kao članovi Malog vijeća donijeli odluku da NarkoBosu Bojanu Raoniću omoguće boravak na slobodi, iako ga je Sud BiH pravosnažno presudio na pet godina robije i od tada je u bjekstvu.

2.

Ustavni Sud BiH – Malo Vijeće, u sastavu Zlatko M. Knežević (predsjednik) i potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman 21.04.2021. godine donijeli su Odluku kojom su NarkoBosu Bojanu Raoniću omogućili da ne ide na odsluženje zatvorske kazne od pet godina.

3.

Knežević, Tadić i Ćeman usvojili su zahtjev Raonića iz Zvornika, za donošenje privremene mjere i naložili Sudu BiH da ne preduzima radnje “radi izvršenja kazne zatvora”, koju je Raoniću izrekao Sud BiH 21.06.2019. godine, a koja je potvrđena presudom istog Suda 11.11.2019. godine.

“Ova odluka stupa na snagu odmah i proizvodi pravno djelovanje do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji”, naređuju domaće ustavne sudije Knežević, Tadić i Ćeman.

4.

Na ovaj način, trojica – domaćih sudija Ustavnog suda BiH, omogućili su NarkoDileru Raoniću da nesmetano radi svoj prljavi ubilački narkoposao.

5.

Važno je znati ko su bili posrednici između Raonića i trojice sudija iz Ustavnog suda BiH.

Bila su dva posrednika, ali ću ovom prilikom imenovati samo jednog, jer za drugog pripremam opširni dosje u kojem ću objaviti broja nedjela tog gmizavca.

Očekivano, jedan od posrednika u zločinačkom poslu oslobađanja NarkoBosa Raonića od zatvorske kazne, bio je Miodrag Simović, takođe, sudija Ustavnog suda BiH.

On je cijelu igru dogovorio sa drugim posrednikom u banjalučkom kafeu “Tilt”, s tim što želim da naglasim da vlasnici tog objekta nemaju ništa sa ovim nedjelom.

Sad bi trebalo i Simović da se uplaši i uznemiri, a on Tadić i Knežević, počinili su ogroman broj nedjela, zloupotrebljavajući najviše pravosudne funkcije koje obavljaju i zaslužili su kazne.

6.

Raonić bi, osim pet već presuđenih godina, trebalo da dobije još nekoliko desetina godina robije zbog trgovine teškim narkoticima, kokainom prvenstveno, a interesantan je njegov uspon od narkomana, uličara i falsifikatora do NarkoBosa u usponu.

Prije nego je presuđen, Raonić je stalno bio u besparici i prisiljavao članove najuže porodice da dižu kredite kako bi vratio dugove i nabavio opijate.

Raonić je, prije presude Suda BiH, pravosnažno osuđivan na zatvorske kazne u Zvorniku, Zagrebu i Holandiji.

7.

Nakon što je pobjegao, uspon zahvaljuje svom zetu Desimiru Desku Babiću, NarkoBosu, koji 2016. godine hapšen u Holandiji.

Prenosim dio teksta portala “Istraga.ba”, objavljenog 08.09.2020. godine u kojem se navodi kako je Babić, Raonićev zet, dobio bh. pasoš.

“I Desimir Babić Desko je poznato lice iz rubrike crna hronika srbijanskih medija. On se, pak, u BiH zove Mišo Miladinović i živi u Mostaru. Posjeduje važeći pasoš, mada su policijske agencije i Tužilaštvo BiH upoznati s načinom izdavanja tog dokumenta. 

Uglavnom, princip je isti. Desimiru Babiću je prvo obezbijeđena krivotvorena srbijanska lična karta na ime Miše Miladinovića koji je rođen u BiH. U avgustu 2013. godine Babić se, kao Mišo Miladinović, prijavio u Mostaru, na adresi Braće Lakišića br. 21.. 

Potom je pribavio Uvjerenje o državljanstvu BiH i na osnovu njega podnio zahtjev za izdavanje lične karte. Odmah tog dana je napustio BiH u automobilu registrovanom u Loznici. Krajem avgusta, Babić je preuzeo ličnu kartu, te je predao zahtjev za izdavanje pasoša. Početkom septembra, tačnije 6.9. 2013. godine, Babić je dobio bh. pasoš sa svojom fotografijom izdatom na ime Mišo Miladinović iz Mostara. 

Taj pasoš je posjedovao i kada je krajem 2016. godine uhapšen u Holandiji zbog trgovine kokainom. Unatoč svemu, MUP HNK nikad nije poništio njegov pasoš, niti je Tužilaštvo BiH koje je imalo sve informacije tražilo poništavanije navedenog pasoša izdatog pod brojem A1811707”, navodi se precizno u tekstu portala Istraga.ba.

8.

Istražujući dalje ove navode, došao sam do dokumenata koji svjedoče da je Raonića Sud BiH presudio na pet godina zatvora zato što je upravo on bio taj koji je svom zetu Desku Babiću omogućio dobijanje lažnog identiteta.

Nedvosmileno je to navedeno u tački 1. prvostepene presude Suda BiH (12.07.2019.) Raoniću, kojom je, takođe, osuđen na pet godina robije i u kojoj se kaže: “Tokom 2013. godine, njemu poznati pripadnici grupe za organizovani kriminal predali Babić Desimiru krivotvorenu dokumentaciju i to ličnu kartu R Srbije broj SR … na ime Miladinović Mišo, te Izvod iz matične knjige rođenih i Uvjerenje o državljanstvu na ime Miladinović Mišo, te mu davali upute i savjete u cilju pribavljanja BH dokumenata na način da su neistinito prijavili adresu prebivališta u ul. …, da bi dana 06.08.2013. godine u prostorijama odjeljenja za administraciju MUP HNK Mostar, Desimir Babić podnio zahtjev za izdavanje lične karte na ime Miladinović Mišo, kojom prilikom je predočio krivotvorenu dokumentaciju, nakon čega ga je Raonić Bojan na dan 08.08.2013. godine prevezao sa putničkim motornim vozilom registraskih oznaka … preko granice Bosne i Hercegovine, te je dana 29.08.2013. godine u preuzeo ličnu karta BiH broj … na ime Miladinović Mišo, te istog dana podnio zahtjev za izdavanje putne isprave na ime Miladinović Mišo, na osnovu čega je dana 18.09.2013. godine preuzeo pasoš broj … na ime Miladinović Mišo ( tačka 1 optužnice )”!

9.

Osim svom zetu Babiću, Raonić je sredio bh. papire, odnosno dokumente i mnogim drugim najopasnijim kriminalcima i šefovima velikih NarkoKartela, kako iz Srbije, tako i iz Crne Gore.

10.

Babić je, izvan svake razumne sumnje, omogućio bjekstvo Raonića, a zatim iskoristio njegova poznanstva u Zvorniku i dao mu poslove trgovine narkoticima – kako prebacivanja velikih tovara, tako i snabdijevanja tržišta zvorničke i lozničke regije.

11.

Za mikrotrgovinu, Raonić je zadužio svog prijatelja Bojana Đokića Đurđu, koji je zajedno sa njim “pao” na krađi identiteta i falsifikovanju dokumenata, te njihovoj prodaji kriminalcima, ali je odležao kaznu, nakon što se nagodio sa Tužilaštvom BiH.

Đurđo ne radi samo za Raonića, već i druge veće NarkoBosove, a bitno je naglasiti da velike poslove prebacivanja narkotika za Raonića, prema mojim saznanjima, obavljaju Zoran  Stevanović, Siniša Mijatović i Dejan Ilić Tigar.

12.

Svi oni uvezani su i sa Klanom Slaviše Kokeze i Monstruoznim ubilačkim Gangom Veljka Belivuka, koji je dio Kavačkog klana.

13.

Mijatović je Kokezin kum, a on i Ilić su obavili niz prljavih poslova za njega i Milorada Dodika. Međutim, kako se razotkrivaju velovi Kokezinog kriminala i Belivukovih monstruoznih nedjela, Dodik se udaljava od Mijatovića i Ilića i više im se, posljednjih nedelja, ne javlja na telefon. Dodik pokušava da se distancira od njih, ali to je, prosto, nemoguće.

14.

Ilić i Stevanović su usko povezano brojnim sumnjivim radnjama, posebno preko firme “Enikon gradnja”, koja je njihovo zajedničko vlasništvo, iako se kao osnivač vodi samo Dejan Ilić Tigar. Pisao sam o tome kako su u samo jednom navratu, uz pomoć entitetskih vlasti, preko te firme oprali šest miliona evra.

15.

Imaju i brojne druge zajedničke firme, a Ilić Tigar i Stevanović trenutno imaju poslove vrijedne najmanje 140 miliona KM; Takav obim skoro da je nemoguć je bez trgovine narkoticima i to velikim transportima droge.

16.

 

Upravo su Ilić i Stevanović, prema mojim saznanjima, angažovali, preko drugog posrednika o kojem ću tek pisati, sudiju Miodraga Simovića da “sredi” Raoniću mjeru Ustavnog suda BiH kojom se zabranjuje Sudu BiH da zatvori Raonića, iako je u bjekstvu. I za tu su uslovu, prema tvrdnjama izvora, platili izvršiocima platili milion maraka.

Njihove, kao i Mijatovićeve firme, peru novac za Raonića od trgovine narkoticima, samim tim i za njegovog zeta Desimira Babića.

Oni su znali i za tajni sastanak Raonića i Elvisa Keljmendija u hotelu “Vidikovac” kod Zvornika, o čemiu sam detaljno pisao.

17.

Odranije su poznate njihove veze i sa narkoporodicom Keljmendi, sa kojom usko sarađuje i Raonić, o čemu sam pisao, a važno je naglasiti da se Zoran Stevanović najmanje tri puta sreo sa Škaljarcem Milošem Božovićem, uhapšenim 17.07. o.g., zajedno sa Mladenom Milovanovićem, Glavnim inspektorom UKP MUP RS. Lako je pretpostaviti kakve poslove su dogovarali Božović i Stevanović, a nepotvrđena je informacija da je sastancima prisustvovao i Ilić.

18.

Na ovom mjestu dolazimo do vrlo značajne činjenice koja svjedoči da je Raonić i Škaljarcu Božoviću uradio bh. dokumente, krađom identiteta. Božović je za tu uslugu platio 6.000 evra, a dokumente koje je dobio glasili su na ime Dejan Zelen.

Dobio ih je 05.02.2016. godine.

Božovića je na Raonića uputio upravo Desko Babić tokom jednog susreta u Holandiji. O tome svjedoči i iskaz Škaljarca, koji je pročitan u sudnici tokom suđenja Raoniću.

“Tako, svjedok Božović navodi da je boraveći u Holandiji upoznao lice Desimira Babića, koji mu je kroz razgovor rekao da u Bosni ima prijatelja koji bi mu pomogao da dobije bosansko državljanstvo, kako bi bio u mogućnosti da naizmjenično koristi dokumente kako Crne Gore, tako i BiH. Iz iskaza – “Nakon toga, početkom ove godine u Bijeljini, Desimir je organizovao sastanak između mene i tog njegovog prijatelja. Na tom sastanku u Bijeljini, koji se desio u Etno-Selu Stanišić, ja sam upoznao čovjeka kojeg zovu “Princeza”, a on je taj navodni prijatelj od Desimira. Sa tim čovjekom sam razgovarao na temu dobivanja državljanstva Bosne i Hercegovine na svoje pravo ime, međutim on mi je rekao da to više ne radi niko. Pitao sam ga kako se to onda radi, a on mi je rekao da ima pristup i mogućnost da mi napravi državljanstvo Bosne i Hercegovine na drugo ime ali da će sve biti regularno. Na moj ponovni upit da li će to biti regularno, on je ponovio da je to regularno i da ću proći svu regularnu proceduru za pribavljanje lične karte i pasoša”. Nadalje, svjedok je naveo da je prema uputstvima koje dobio od “princeze”, istom donio svoju fotografiju koju mu je predao, te da je za pribavljanje ličnih dokumenata trebao da plati nižu cijenu od redovne jer je Desimirov drug, tj. 6000 eura, umjesto 10.000 prema “princezinim” riječima, te novac u tom iznosu predao u koverti konobaru lokala u kojem mu je rečeno da ostavi, sa riječima “za Princezu”. 

Takođe, svjedok je naveo da je kasnije saznao da i lice Desimir Babić, koji ga je povezao sa “princezom” ima krivotvorene dokumente BiH, te je opisujući “princezu” naveo – “Poznato mi je da je “Princeza” iz Zvornika, i da je u zadnje vrijeme boravio u Amsterdamu. Kroz priču sa poznanicima, uključujući i Desimira, saznao sam da je njegovo pravo ime Bojan Raonić.” 

19.

Nema dileme da su veze Raonića, njegovog zeta Babića, samim tim i Božovića sa Kumovima Zvorničkog klana itekako poznate vrhu MUP RS.

Međutim, Ilića štiti njegov prijatelj Siniša Kostrešević, direktor Policije RS, kojem se zvornički Kum odužio kupovinom “Pasata 6” i poklonom za kuću – crveni mermer iz rudnika u Šekovićima, koji je izuzetno skup kamen.

Ono što je nova činjenica jeste da trojici kumova Kostrešević sve teže može pomoći, jer je već dobro urušen obznanjivannjem uskih poslovno-prijateljskih veza sa njima.

Važno je, uz to, naglasiti da su sve ove veze duboko isprepletene i da su istrage koje se vode u cijelom Regionu već zadokumentovale značajan dio prljavih poslova navedenih lica.

20.

Što se tiče Škaljarca Božovića, istraga o njegovoj infrastrukturi u MUP RS se vodi duboko ispod radara sa ciljem da se sve zataška. Umjesto da se policajci koji su radili za njega uhapse i istjeraju iz MUP RS, oni se preraspodjeljuju na druga radna mjesta.

21.

Tako je, 30.07., smijenjen Milan Ostić i iz Uprave za organizovani kriminal preraspoređen, umjesto u zatvor, u policijsku školu. On je dio kriminalnog tima Milovanovića.

Dragan Simić, savjetnik Siniše Kostreševića, koji je nekoliko puta bio na sastanku sa Škaljarcem Božovićem i Milovanovićem, njegovim i Kostreševićevim Glavnim inspektorom u UKP MUP RS, otišao je na godišnji odmor i nije saslušan.

Tako ponovo imamo situaciju da se teško korumpirani policajci ne otpuštaju, čak ni u situaciji kada su u direktnoj vezi sa pripadnicima najvećih i najopasnijih NarkoKlanova u Regionu.

22.

Očito je da Kostrešević želi poručiti da su svi nevinašcad, da “stoji” Milovanovićeva priča da mu je Božović “rođak sa sela”, a ne jedan od najopasnijih kriminalaca u regionu, koji se tereti za ubistva i koji je u Republici Srpskoj nesmetano boravio najmanje dvije godine. Sve pod zaštitom visokih funkcionera MUP RS. (nastaviće se)

Uhapšen i optužen bivši visoki dužnosnik FBI-a: Od Selme Cikotića i Davuda Zahirovića tražio pola miliona dolara za organiziranje sastanaka sa američkim diplomatama u UN-u!

Bivši visoki dužnosnik FBI-a Charles McGonigal, koji je u subotu uhapšen u SAD-u, optužen je, pored ostalog, da je u junu 2018. godine tražio od aktualnog ministra sigurnosti BiH Selme Cikotića i sad već preminulog biznismena iz Gračanice Davuda Zahirovića pola miliona dolara za organiziranje sastanka sa diplomatama u SAD-u na kojem bi se razgovaralo o američkoj politici u BiH, saznaje Istraga.ba.

Charles F. McGonigal, 54, bivši specijalni agent Federalnog istražnog ureda (FBI) zadužen za terenski ured u New Yorku. On je uhapšen zbog optužbi da je primio 225.000 dolara u gotovini od osobe koja je imala poslovne interese u Europi i koji je bio zaposlenik strane obavještajne službe. McGonigal je u tom trenutku radio  kao specijalni agent zadužen za protuobavještajne poslove u Uredu FBI-a u New Yorku. McGonigal se povukao iz FBI-a u rujnu 2018. godine. Protiv njega su podignute dvije optužnice, a u jednoj od njih se pominju bh. državljani – “bivši ministar odbrane BiH” kao “osoba C” i “vlasnik i direktor farmaceutske kompanije iz BiH” kao “osoba D”. U pitanju su, kako saznajemo, bivši ministar odbrane i aktualni ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić, te prije dvije godine preminuli vlasnik farmaceutske kompanije ZADA iz Gračanice – Davud Zahirović.

“Osoba C je bio bh. državljanin i savjetnik člana Predsjedništva BiH. Osoba C je bivši ministar odbrane BiH”, navedeno je u optužnici.

U optužnici se, također, pominje i osoba D, koja je također bh. državljanin, te “osnivač i direktor farmaceutske kompanije stacionirane u Bosni i Hercegovini”.

“Dana 27. aprila 2018. godine, optuženi McGonigal se sastao sa osobama C i D u Njemačkoj. Na sastanku su osoba C i osoba D zatražile priliku da se sastanu sa ambasadorom SAD-a u UN-u, ili sa nekim drugim visokim zvaničnikom Vlade SAD-a, kako bi uticale na politiku u BiH”, navedeno je u optužnici otpečaćenoj ove sedmice.

Prema opisu, osoba C odgovara Selmi Cikotiću. On je, naime, bivši ministar odbrane koji je u tom periodu (2018. godine) bio savjetnik tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. Osoba D je, prema informacijama Istrage, farmaceut  Davud Zahirović, osnivač i vlasnik kompanije ZADA iz Gračanice koji je preminuo u novembru 2021. godine.

Deset dana nakon sastanka u Njemačkoj sa Cikotićem i Zahirovićemm, optuženi McGonigal je kontaktirao FBI-evu vezu u UN-u, i zatražio pomoć prilikom organiziranja sastanka koji su tražila dvojica bh. državljana.

Krajem juna (25.6.2018. godine), McGonigal je predložio osobi A (biznismen iz SAD-a albanskog porijekla), da njegova firma sklopi ugovor sa farmaceutskom kompanijom ZADA iz Gračanice, čiji je vlasnik osoba D, odnosno Davud Zahirović.

“Prijedlog optuženika McGonigala uključivao je dogovor da farmaceutska kompanija koja je u vlasništvu osobe D (Davud Zahirović, op.a), isplati kompaniji A (vlasnik američki državljanin albanskog porijekla op.a) 500 hiljada dolara kao naknadu za zakazivanje sastanka između farmaceutske kompanije osobe D (ZADA Gračanica op.a), i predstavnika američke delegacije u UN-u”, navedeno je u optužnici.

Pet dana kasnije, 1. jula 2018. godine, FBI-ev dužnosnik McGonigal šalje elektronsku poruku osobi A u kojoj navodi da pripremi ugovor i da mora “zaštiti njegovo ime”.

“Dana 18. jula 2018. godine, kako je predložio optuženi McGonigal, osoba A je predložila ugovorni aranžman sa osobom D (Davud Zahirović), po kojem bi kompanija A (u vlasništvo osobe A), dobila 500 hiljada dolara u zamjenu za zakazivanje sastanka između osobe D i predstavnika iz Ambasade SAD-a u UN-u”, navedeno je u optužnici.

McGonigal je, potom, 26. jula 2018. godine pozvao FBI-evu vezu u SAD-u te joj predložio datume za sastanak koji su tražili osobe C i D, odnosno Selmo Cikotić i Davud Zahirović.

“Dana 13. avgusta 2018. godine, optuženi McGonigal je prisustvovao sastanku na kojem je informisao višeg dužnosnika američke ambasade u UN-u o zahtjevima osoba C i D. Optuženi McGonigal ni u jednom trenutku nije dijelio informacije o finansijskom interesu osobe A na sastanku ili o svom finansijskom odnosu sa osobom A”, piše u optužnici američkog  pravosuđa.

U optužnici, međutim, nije navedeno da su Cikotić i Zahirović isplatili novac FBI-evom dužnosniku. No, McGonigal je novac primio na drugom mjestu i za jedan drugi posao.

“Prema optužnici u devet tačaka, koja je danas otpečaćena, od avgusta 2017., i nakon njegovog penzionisanja iz FBI-a u septembru 2018., McGonigal je skrivao od FBI-a prirodu svoje veze s bivšim stranim službenikom sigurnosti i poslovnim čovjekom koji je imao trajne poslovne interese u stranim zemljama i pred stranim vladama. Konkretno, McGonigal je tražio i primio najmanje 225.000 dolara u gotovini od osobe te je putovao u inozemstvo s osobom i sastajao se sa stranim državljanima”, saopćeno je iz Tužilaštva.

Ovaj novac McGonigal je primio iz Albanije, koja je bila zaposlenik albanske obavještajne službe. FBI-ev dužnosnik je, također, pomagao i ruskom oligarhu Olegu Deripaski, koji se nalazi pod sankcijama SAD-a.

Ferman stig'o iz Stambola: Turska kompanija Cengiz naredila Stavu i Faktoru da više ne kritikuju Nermina Nikšića i Autoceste FBiH!

Turska kompanija Cengiz koja je vlasnik sarajevskog sedmičnika Stav i portala Faktor.ba obavijestila je urednike i novinare ovih medija da ubuduće ne smiju kritikovati federalnog premijera Nermina Nikšića i upravu Javnog preduzeća Autoceste FBiH, saznaje Istraga.ba iz više nezavisnih izvora.

Nakon što je stigla službena obavijest, Stav i Faktor nisu objavili nijedan negativan tekst o Nerminu Nikšiću koji je tokom svog prvog premijerskog mandata zapravo uveo turski Cengiz Insaat u poslove cestogradnje u Federaciji BiH.

Portale Stav i Faktor osnovala je kompanija Simurg media d.o.o. Sarajevo., čiji je osnivač, opet, turska kompanija Cengiz Insaat. Cengiz je, u međuvremenu, vlasništvo nad Simurg media prebacio  na kompaniju Eti Bakir anonim Sirketi koja je dio holdinga u vlasništvu Cengiz Insaata.

Podsjećamo, tokom mandata federalnog premijera Nermina Nikšića Cengiz Insaat je dobio prve poslove u Bosni i Hercegovini.  U avgustu 2012. godine tadašnji direktori Cengiza i JP Autoceste FBIH potpisali su ugovor o izgradnji dionice autoputa Lepenica-Suhodol.

“Realizacijom tog ugovora, kako je nakon potpisivanja izjavio Karić, stavit će se u funkciju novih 5,5 km autoceste na Koridoru Vc. Ukupna vrijednost radova je oko 150 miliona KM, a sredstva su osigurana putem kreditne linije Evropske investicijske banke.  Potpisivanjem tog ugovora nastavlja se izgradnja dionice Vlakovo – Tarčin, čija je ukupna dužina 20 km”, saopćeno je iz Vlade FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu.

O bliskosti Cengiza i Nermina Nikšića svjedoče i objave na službenim stranicama SDP-a. Tako je delegacija SDP-a BiH, sa bivšim predsjednikom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom i premijerom Nerminom Nikšićem posjetila Cengizovo gradilište nedaleko od Sarajeva.

Nakon što je SDP izgubio izbore, Cengiz se okrenuo novoj vladajućoj strukturi okupljenoj oko SDA. Prema podacima Federalnog ministarstva prometa i komunikacija koje je objavio Fokus.ba,  tur

ski Cengiz je proteklih godina u Federaciji BiH dobio građevinske poslove vrijedne oko 1,2 milijarde KM!

“Firma Cengiz je do sada dobila pet ugovora za gradnju autoceste na Koridoru 5c na području FBiH. U sklopu dionice Vlakovo – Tarčin koja je otvorena 2014. godine potpisani su ugovori za izgradnju poddionica Vlakovo – Lepenica (Lot 3), Lepenica – Suhodol (Lot 2) i Suhodol – Tarčin (Lot 1). Vrijednost ugovora za izgradnju poddionice Vlakovo – Lepenica iznosila je 165.398.441,75 eura s PDV-om, poddionice Lepenica – Suhodol 78.088.148,24 eura s PDV-om i poddionice Suhodol – Tarčin 114.379.578,91 eura s PDV-om. Ovdje treba napomenuti da su ugovori za poddionce Vlakovo – Lepenica i Suhodol – Tarčin završeni ispod ugovorene vrijednosti, dok je na poddionici Lepenica – Suhodol ugovorena cijena probijena za nešto manje od tri milijuna zbog nepredviđenih radova u fazi realizacije projekta. Tvrtka Cengiz izvodila je radove i na dionici Donja Gračanica (Zenica sjever) – Tunel „Zenica“. Vrijednost ugovora za izgradnju dionice Donja Gračanica (Zenica sjever) – Tunel „Zenica“ je 67.360.069,25 eura s PDV-om. Osim navedenih dionica, tvrtka Cengiz trenutno izvodi radove na dionici Poprikuše – Nemila, a vrijednost ugovora za dionicu Poprikuše – Nemila je 208.059.247,42 eura s PDV-om”, odgovorili su u februaru prošle godine iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

U martu ove godine, sad već bivša uprava JP Autoceste FBiH, potpisala je novi ugovor sa Cengizom.

“Javno preduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine i kompanija Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S potpisali su danas u Mostaru ugovor o izvođenju radova na dionici autoceste na Koridoru Vc Medakovo – Ozimice, dužine 21,3 kilometar”, saopćeno je iz Vlade FBIH 9. marta ove godine.

Vrijednost ovog posla je 361 milion eura.

Slučaj “Start 2”: Čampara se raspitivao zašto je opet uhapšen Elmedin Karišik, advokat Crnovršanin traži da istragu nastavi tužilac Pašić koji je Karišikove Sky prepiske u kojima se pominju “Konakovićevi tužioci” proglasio tajnim. Kantonalni tužilac – Crnovršanin brani Tužilaštvo BiH, a ne klijente!

“Znam ja pozadinu ove akcije”, ponovit će nekoliko puta Mirsad Crnovršanin na ročištu za određivanje pritvora njegovom klijentu Elmedinu Karišiku.

“Znam, ali doći će vrijeme da se kaže”, reći će opet.

Ova sarajevski advokat, koji dijeli kancelariju sa Maidom Čampara, nekad je dijelio kancelariju sa Maidinim suprugom Dubravkom Čamparom. Prije nego što se otisnuo u advokatske vode, Crnovršanin je bio saradnik državnog tužioca Dubravka Čampare.

Upravo je Dubravko Čampara, kako saznaje Istraga.ba, na dan ponovnog hapšenja Elmedina Karišika i Seida Hadžibajrića pozivao inspektore MUP-a Kantona Sarajevo da se raspita zbog čega je to Tužilaštvo Kantona Sarajevo provelo ovu akciju.

“Da li rade isto ono što radi Džermin”, pitao je Čampara.

Džermin Pašić je, podsjećamo, u maju prošle godine bio uhapsio Elmedina Karišika i Seida Hadžibajrića zbog sumnje da su počinili krivično djelo organizirani kriminal u vezi sa krivičnim djelima međunarodna trgovina drogom i pranje novca. Istog dana su trebali biti uhapšeni Sani El Murda i njegova (polusestra Barbara Pekić, inače vlasnica ugostiteljskog objekta Dos Hermanos u Radićevoj ulici u Sarajevu. Ali El Murdu i Barbaru Pekić policija nije pronašla na adresi, tako da je ovo dvoje bliskih saradnika Edina Gačanina Tita i danas na slobodi. Elmedina Karišika i Seida Hadžibajrića tužilac Pašić je pritvorio, “otevši” ih prethodno, tog maja 2023. godine, od Tužilaštva Kantona Sarajevo. Mirsad Crnovršanin kaže da je sve to urađeno u dogovoru dva tužilaštva.

“Nije tačno da postoji ikakav dogovor između Tužilaštva Kantona Sarajevo i Tužilaštva BiH o ovom predmetu”, reći će pred Kantonalnim sudom u Sarajevu Samir Selimović, jedan od dvojice tužilaca koji su uhapsili Karišika i Hadžibajrića mlađeg i koji su prošle godine uhapsili još uvijek pritvorenog Ibrahima Hadžibajrića.

Karišikov branilac Mirsad Crnovršanin, ne osporavajući osnovanu sumnju protiv svog klijenta Elmedina Karišika, ponavljat će u sudnici Kantonalnog suda u Sarajevu, da istragu protiv Karišika i Seida Hadžibajrića treba provoditi Tužilaštvo BiH, odnosno tužilac Džermin Pašić, a ne Tužilaštvo Kantona Sarajevo.

“Ja nisam nešto posebno čuo da branitelji, posebno branilac prvoosumnjičenog Karišika, nešto brani svog klijenta. Čak kaže da postoji osnovana sumnja. Nisam čuo neku argumentaciju kojom se brane njihovi branjenici. Čuo sam argumentaciju kojom se brani neko drugi, možda Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, što je malo čudno“, kazao je u sudnici kantonalni tužilac Selimović.

Tužilaštvo BiH, odnosno tužilac Džermin Pašić koji je voma blizak Dubravku Čampari, krajem prošle godine nije se protivio da Elmedin Karišik bude pušten na slobodu uz jemstvo u iznosu od 364 hiljade maraka koje je ponuđeno nakon što je u predmet ušao advokat Mirsad Crnovršanin. I tako je Karišik pušten na slobodu koju će iskoristiti da odmah nastavi sa istim poslovima, koristeći svog brata Harisa da u noćnim satima obilazi parkinge preko kojih su prali novac.

“Pod okriljem noći brat Elmedina Karišika je snimljen kako na tim parkinzima u svoj automobil ubacuje vreće”, reći je kantonalni tužilac Darko Soldat, ističući da je, po naredbi Kantonalnog suda u Sarajevu, MUP Kantona Sarajevo pratio i tajno snimao Elmedina Karišika nakon što ga je državno pravosuđe, uz pozitivno mišljenje tužioca Pašića, pustilo na slobodu.

Praćenjem Elmedina Karišika i Seida Hadžibajrića utvrđeno je da su obojica prekršili mjere zabrane koje im je izrekao Sud BiH. Advokat Crnovršanin će prigovoriti tvrdnjom da je MUP Kantona Sarajevo “nezakonito postupao” te da su, ukoliko je Karišik prekršio mjere zabrane, morali o svemu obavijestiti državnog tužioca Džermina Pašića.

“Čak i studentima prava je poznato da se posebne istražnje radnje provode konspirativno”, objasnit će tužilac Selimović.

No, branilaca Crnovršanin je nastavljao hvaliti ulogu Tužilaštva BiH, ističući da državni tužioci nisu odbrani nikada dali Karišikove prepiske iz Sky aplikacije. Što je, prema Crnovršaninu, pozitivno. I zbog toga je pred sudom negodovao što su mu dostavljeni Sky dokazi protiv njegovog klijenta, jer su to, kazat će Crnovršanin, “zaštićeni dokazi”.

“Prvi put u svojoj karijeri čujem da se branilac osumnjičenog protivi i čudi zašto je dobio neki dokaz koji ide u korist njegovom branjeniku. Netačna je činjenica da na Sky komunikaciji koju smo ustupili odbrani ima oznaka tajnosti. To nije tačno. Tu komunikaciju smo dobili od MUP-a KS. I nije tačno da postoji tajnost u rješenju Suda BiH na ovu komunikaciju”, objasno je tužilac Selimović.

No, zbog čega Mirsad Crnovršanin insistira da Sky prepiske Elmedina Karišika ostanu tajna? I zbog čega insistira da Karišika “procesuira” državni tužilac Džermin Pašić? Odgovore na ova pitanja treba potražiti u sljedećim činjenicama.

Elmedin Karišik je biznismen i vlasnik kompanije Plaza Group. On je blisko sarađivao sa Sanijem El Murdom, članom narko kartela Tito i Dino kojim rukovodi Edin Gačanin Tito. U Sky prepiskama na čijoj “tajnosti” insistira Mirsad Crnovršanin, Karišik i El Murda pominju finansiranje stranke Narod i Pravda u čijem predsjedništvu sjede Denis Zvizdić i Aljoša Čampara, tetić, odnosno brat državnog tužioca Dubravka Čampare s čijom suprugom Crnovršanin drži zajedničku advokatsku kancelariju. Sa Elmedinom Karišikom blisko je sarađivao policajac Adis Drnda, prijatelj Dubravka i Aljoše Čampare. Drnda je koristio Karišikov automobil. Isti automobil koristio je i Adnan Maglić, član narko grupe Admira Arnautovića Šmrka. Narko dilera Admira Arnautovića Šmrka Tužilaštvo BiH je uhapsilo u septembru 2022. godine. Naredbu za hapšenje je izdao državni tužilac Džermin Pašić koji se, potom, izuzeo iz predmeta. Akcija hapšenja Admira Arnautovića Šmrka je urađena u trenucima dok se za njegovo hapšenje pripremalo Tužilaštvo Kantona Sarajevo. No, i ovdje je tužilac Pašić “upao” u istragu kantonalnih kolega i predmet prebacio na Tužilaštvo BiH. Iako je od hapšenja Admira Arnautovića Šmrka i njegovog prijatelja Adnana Maglića prošlo 18 mjeseci, optužnica nikad nije podignuta. Šmrk je nakon nekoliko mjeseci pritvora pušten na slobodu. Baš kao što je pušten i Elmedin Karišik kojeg je uhapsio isti tužilac – džermin Pašić. Podsjetimo, u komunikaciji između Karišika i El Murde pominju se podobni tužioci.

“Jučer, prije nego smo krenuli na džumu sretnem onog Šmrka sa starim njegovim i zvali me, hajde da jedemo. Priča mi za Konakovića, isfinansirao mu čitavu kampanju, sad prošle izbore”, napisao je  Elmedin Karišik u svojoj prepisci sa Sanijem El Murdom iz marta 2021. godine.

“Oni mu isfinansirali kampanju”, upitao Murda.

“Pa, nije mi baš sve ispričao, ali kako sam skontao sad te neke tužioce stavio Konaković svoje što je on imao te predmete i odbačeni su svi”, pojasnio je Karišik.

Ove prepiske državni tužioci Dubravko Čampara i Džermin Pašić proglasili su “tajnim”, a na njihovoj tajnosti insistirao je i bivši Čamparin saradnik, a sada branilac Elmedina Karišika – Mirsad Crnovršanin.

Prilikom posljednjeg pretresa u vešeraju Elmedina Karišika pronađena su dva telefona koja je pokušao sakriti od istražitelja. Upravo ova dva telefona skrivaju dvije tajne – ko je i kako Karišiku omogućio puštanje na slobodu i tajnu jednog stana u Istanbulu.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo u petak je obavijestilo Sud BiH da je Elmedin Karišik prekršio mjere zabrane. To znači da bi ovaj biznismen mogao ostati bez 364 hiljade maraka koje je položio kao jemstvo za puštanje na slobodu.

 

Helezovi glineni golubovi i Konakovićev paintball: Dodikovo normaliziranje rušenja ustavnog poretka BiH!

Predsjednik Republike srpske Milorad Dodik jednostavno je, nesmetano djelujući godinama, bukvalno normalizirao rušenje ustavnog poretka BiH!

Posljednjih dana divljanje lidera SNSD-a najave ujedinjenja sa Srbijom, otimanje državne imovine, napuštanje institucija Bosne i Hercegovine i niz drugih aktivnosti za Tužilaštvo BiH je sasvim uobičajena pojava, a kakva će drugačija biti kada je prvi čovjek ove institucije BiH Milanko Kajganić.

No, to što pojedinci misle da se Dodik ‘šali’, da skreće temu s finansijske krize manjeg bh. entiteta ne umanjuje opasnosti po državu Bih, njenu stabilnost i ekonomski prosperitet!

Još kada Dodikovi partneri poput Elmedina Konakovića i Zukana Heleza krenu s odgovorima na secesionističku politiku Milorada, ostane nam samo da kažemo – ne branite nas više molimo vas!

Jer u ozbiljnim zemljama svijeta ovakva situacija je nezabilježena. Helez kao ministar odbrane, kontra svih pravila odbrane jedne zemlje otkriva odbrambenu moć zemlje!?

“Ako se dogodi da Dodik izvede policiju, to bi bili „glineni golubovi“ i RS bi nestala!!, riječi su Heleza. Djeluje više da je u predizbornoj kampanji nego da obnaša funkciju ministra odbrane BiH! Jer od kako svijet postoji odbrana društva – države je najviši stepen tajnosti, a Helez tako govori i o granici koja ne postoji. To bi valjda trebao znati. Nema entitetske granice!

A, u relativiziranju onog što Dodik radi pridružio se i Elmedin Konaković koji, pak, poziva na paintball duel!?

I dok Helez i Konaković obeshrabruju sve oko sebe Dodik, ali i Aleksandar Vučić imaju novu inspiraciju za nastavak agresije na BiH, što smo imali priliku vidjeti jučer kada je izvršena smotra vojske Srbije. Ne znam je li Helez i njih računao u glinene golubove!?

Poziv Denisa Bećirovića na reakciju i prestanak šutnje je zasigurno dobronamjerno, ali da ga makar nisu čuli Helez i Konaković.

Neshvatljiv odnos onih koji obnašaju najviše državne funkcije na kojim još realno, osim medijskih preuveličavanja, nisu pokazali ništa, predstavlja ogroman teret za bh. društvo.

Uz bizarno kalkuliranje s izmjenama Ustava i Izbornog zakona dok vlast u drugom entitetu ruši ustavni poredak, alarm je da institucije BiH ipak ne rade kako bi trebale. Prvenstveno Tužilaštvo BiH, kojem u indolentnosti pomažu i ‘trojkaši’ koji ismijavaju Dodikove poteze, dok mu po vertikali i horizontali daju sigurnosne institucije u državi.

Dodik ima sve zaokruženo, i to nakon dugo vremena, jer se uspio dohvatiti i OSA-e, ali i Agencije za strance BiH. U SIPA-i već odavno vodi glavnu riječ, zajedno s kadrovima HDZ-a, a sada je dobio i kontakt tačku EUROPOL-a.

I zato je priča šestorke o kompromisima potpuno pogrešna, jer probosanska opcija u Vijeću ministara u tim kompromisima nije dobila ništa.

I zato bez pritiska i zahtjeve prema Tužilaštvu BiH da konačno reagira i zaustavi udar na institucije, i dok svi probosanski predstavnici u institucijama ne uspiju institucionalno odgovoriti na separatističke aktivnosti, i ostat će nam samo paintball!

Da nije tragično bilo bi smiješno!

(NAP)

Za Dodika i Čovića, Orbana i Milanovića, Macrona i Lavrova: Bošnjaci su “tempirana bomba”, žele islamsku državu, “treba im sapun”, provode “zločinačku politiku” i “ugrožavaju kršćanstvo”

Bošnjaci si sigurnosni problem Evrope. Oni su tempirana bomba koja otkucava pored Hrvatske. Bošnjaci žele Islamsku državu. Bošnjaci su muslimani koji skoro nikad ne mijenjaju svoju vjeru. I prvo im treba sapun, pa onda parfem. Jer provode zločinačku politiku po naredbi zapada. Ovo su, ukratko, stavovi proruskih političara. Ovo o Bošnjacima javno govore francuski predsjednik Emauel Macron, mađarski premijer Viktor Orban, hrvatski predsjednik Zoran Milanović, lideri SNSD-a i HDZ-a Milorad Dodik i Dragan Čović, i, na kraju, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Lavrov: “Zapad i Bošnjaci provode zloćinačku politiku”

“To je zločinačka politika”, ocijenit će ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, govoreći za Radio televizije Republike Srpske o onome što na Balkanu rade “Zapadnjaci i Bošnjaci”.

Na pitanje o sankcijama Miloradu Dodiku, Lavorov je rekao da to za njega “vrlo uznemirujuće”.

“Ono što se radi prema Dodiku je zaista jako uznemirujuće, zato što je on u suštini jedan od vrlo malog broja političara koji se realno bori za dejtonske principe. On ništa nije učinio u Republici Srpskoj i u okviru Predsjedništva BiH što je suprotno Dejtonskom sporazumu. To upravo rade zapadnjaci i, nažalost, to rade Bošnjaci, zato što Zapad želi iskoristiti Bošnjake da bi oduzeo narodima u BiH identitet i pretvorio i Srbe i Hrvate i Bošnjake u neko građansko društvo.  To je zahtjev da se zaborave svoji korijeni da bi Zapad ostvario svoje geopolitičke interese. To je, zaista, zločinačka politika”, kazao je Lavrov.

Macron: BiH je zbog džihadista tempirana bomba

U novembru 2019. godine francuski predsjednik Emmanuel Macron dao je intervju za britanski The Economist. Govoreći o zapadnom Balkanu, Macron je rekao da je Bosna i Hercegovina “tempirana bomba”.

“Ako ste zabrinuti za ovu regiju (zapadni Balkan), glavno pitanje nisu ni Sjeverna Makedonija niti Albanija nego Bosna i Hercegovina. Ona je tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku i koja se suočava s problemom povratka džihadista”, rekao je Macron što je izazvalo brojne reakcije u BiH.

Viktor Orban: Bosanski muslimani su sigurnosni problem

Krajem decembra prošle godine, mađarski premijer Viktor Orban je na svojoj godišnjoj konferenciji za medije govorio o “bosanskim muslimanima kao sigurnosnosnom problemu”.

Učinit ću sve kako bih najviše evropske zvaničnike ubijedio u to da je ključno pitanje, ma koliko Balkan možda bio dalje od njih nego od Mađarske, da je i s njihovog aspekta ključno pitanje kako da riješimo bezbjednost jedne zemlje u kojoj živi 2 miliona muslimana”, kazao je mađarski premijer 22. decembra 2021. godine.

Šest mjeseci kasnije, mađarski premijer je ponovio slično stajalište u pismu upućenom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dudiku.

“Učinit ćemo sve u interesu obnove Evrope utemeljene na hrišćanskoj civilizaciji i na suverenim nacijama”, napisao je Orban ističući da je Mađarska izabrala upravo ovakvu politiku.

Dodik: “Hodže arlauču” i “muslimani ne mijenjaju vjeru”

“Mi smo kršćani i to je moje iskustvo. A iz iskustva mogu reći da muslimani ne napuštaju svoje vrijednosti. Ja ne pozivam na mržnju. Ja ne pozivam na odbacivanje, ali želim skrenuti pažnju na to da je ovo naša najvažnija vrijednost. Samo pozivam na to da odbranimo Evropu, cijelu Evropu, ne samo EU, kojoj je veoma teško vjerovati da će biti odbranjena nastavili se s ovakvim politikama. Jer budućnost Evrope nije samo ekonomija i energetska stabilnost. Budućnost Evrope je i demografska stabilnost. Ako toga nema, živjet će narod koji nije živio tu, a ne evropski narod”, kazao je član Predsjedništva Milorad Dodik, govoreći u septembru 2021. godine na Demografskom samitu u Budimpešti.

Ovo je, inače, bila jedna u nizu Dodikovih islamofobičnih izjava. U julu 2018. godine Milorad Dodik je gostovao na Happy TV-u. Tada je rekao da su Srbi istraumirani “ezanima”.

“U pet sati odvrne do daske ono gore da pjeva i tako to. Naravno, svi su istraumirani i ustaju u pet sati. To je najvredniji dio srpskog naroda, a budi ih džamija i oni ustaju u pet sati”, kazao je Dodik, ističući da on ne gradi džamije, da nema ništa protiv njih, ali da neće da ga neko tjera i uznemirava.

“Nemoj mi puštati ozvučenja toga tamo da arlauče jer ja nisam to. Zašto bi to činili i radili”, kazao je Dodik.

Krajem maja ove godine, Milorad Dodik je kazao da muslimani žele iskoristiti ukrajinsku krizu za “provedbu svojih ciljeva”.

“Muslimanski nacionalizam je otišao do te mere da pokušava da iskoristi ukrajinsku krizu da bi reafirmisao svoje ciljeve“, istakao je Dodik.

 

Milanović: Prvo kapun, onda parfem

“Građanska država (BiH) je daleki, daleki san, i to je lijepa stvar, ali prvo sapun, onda parfem“, rekao je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, gostujući u centralnom dnevniku HRT-a.

U februaru ove godine, Milanović je optužio bošnjačko vodstvo u Bosni i Hercegovini ponavlja obrasce ponašanja Slobodana Miloševića.

„Današnje ponašanje bošnjačkog vodstva u Bosni i Hercegovini preuzelo je obrazac Slobodana Miloševića, njihovog krvnika, iz 1990. godine“, kazao je Milanović

Za Milanovića je Bosna i Hercegovina “država bez reda i poretka” i obični “big shit”.

U February ove godine, hrvatski predsjednik je o Bošnjacima govorio rječnikom ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.

“Bošnjake se ohrabruje da idu đonom na Hrvate”, kazao je Milanović, četiri mjeseca prije nego što je Lavrov izjavio da “zapadnjaci koriste Bošnjake” kako bi obezpravili druge narode u BiH.

Dragan Čović: Građanska BiH je islamska država

“Bošnjaci kao najbrojniji narod u Bosni i Hercegovini imaju najveću odgovornost za budućnost te zemlje”, kazao je u februaru 2019. godina tada predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović, govoreći na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta.

“Oni koji žele građansku državu – ja ih poštujem, samo danas u Bosni i Hercegovini reći ‘građanska država’ – to znači klasičan unitarizam u nekoj formi i teorijskom obliku, a to Vam znači u osnovi islamsku državu, a to što je to netko pretvorio u kalifat ili neku drugačiju konotaciju dao tom izričaju”, kazao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Otkrivamo imena optuženih iz slučaja Dobrovoljačka: Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv deset osoba, među optuženima Ejup Ganić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Ismet Dahić …

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv deset osoba zbog sumnje da su počinili krivično djelo ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici. Istraga.ba otkriva da je optužnica podignuta protiv Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hamida Bahte, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušine, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žiška. Među optuženima nema Kerima Lučarevića koji je bio obuhvaćen istragom, ali je zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja krivični predmet protiv njega razdvojen.

Dokument iznad ovog pasusa je, zapravo, akt Tužilaštva BiH. U njemu vidite da je predmet protiv optuženih formiran 2018.  godine, odnosno šest godina nakon što je, prethodno, 2012. godine Tužilaštvo BiH donijelo naredbu o obustavi istrage protiv  Ejupa Ganića, Jovana Divjaka, Hasana Efendića i još jedanaest osoba u slučaju „Dobrovoljačka“.

Odluku o obustavi istrage protiv bivših visokih i vojnih zvaničnika BiH Ejupa Ganića, Jovana Divjaka, Hasana Efendića, Zaima Backovića, Jusufa Pušine, Emina Švrakića, Dragana Vikića, Fikreta Muslimovića, Dževada Topića, Jovice Berovića, Rešada Jusupovića, Jusufa Kecmana, Damira Dolana i Ibrahima Hodžića Tužilaštvo BiH je donijelo 2012. godine zbog toga što je postupajući (međunarodni) tužilac ocijenio da u Dobrovoljačkoj ulici, 2. i 3. maja 1992. godine, uopće nije počinjen ratni zločin, jer je kolona JNA vozila bila “legitiman vojni cilj”. Međutim, nakon što su porodice oštećenih, odnosno porodice pripadnika JNA koji su stradali u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, uputile apelaciju Ustavnom sudu BiH, Tužilaštvo BiH je formiralo komisiju koja bi trebala razmotriti ponovo otvaranje istrage. U komisiji su bili tužioci Gordana Tadić, pokojni Milorad Barašin, Aleksandar Faladžić, Stanko Blagić, Mirza Hukeljić, Sena Uzunović i još jedna službenica Tužilaštva BiH. Komisija se, prema informacijama Istrage, nikada nije uspjela usaglasiti o ponovnom otvaranju istrage, jer su Sena Uzunović i još jedna službenica Tužilaštva BiH konstatirali da ne postoji zakonski osnov za ponovo pokretanje. Tužilac Mirza Hukeljić je već bio pripremio i odluku kojom je definitivno okončan predmet Dobrovoljačka. Međutim, nekoliko mjeseci poslije, bivša glavna državna tužiteljica je samostalno donijela naredbu o provođenju istrage protiv osoba koje su već ranije “oslobođene” istrage. Bila je to, dakle, 2018. godina. Upravo te godine je Ustavni sud BiH je usvojio apelaciju Bogdane Tomović i Gordane Gvozdenović te naložio Tužilaštvu BiH da “bez daljih odlaganja preduzme mjere s ciljem odlučivanja o pritužbama protiv naredbe o neprovođenju istrage od 17. januara 2012. godine”.Četiri godine kasnije, Gordana Tadić je razriješena, a vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanko Kajganić je parafirao optužnicu protiv Ejupa Ganića i drugih.

Podsjećamo, prilikom povlačenju kolone nekadašnje JNA (Jugoslavenske narodne armije), 3. maja 1992. godine u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, poginulo je sedam, a ranjeno 14 osoba.

AfP poziva SAD na hitno djelovanje: Dodik ugrožava mir!

Alijansa za izgradnju mira (AfP), vodeća nestranačka globalna mreža sa preko 150 članica koje u 181 državi rade na okončanju nasilnog sukoba i izgradnji održivog mira, duboko je zabrinuta zbog značajno pogoršanih sigurnosnih uslova u BiH i neadekvatnog odgovora diplomatske zajednice koja ne uspijeva riješiti trenutnu krizu i slabi Ured visokog predstavnika u BiH (OHR).

“SAD i međunarodna zajednica moraju odmah djelovati kako bi spriječili nasilje i sukobe i izgradili održivi mir u BiH i cijeloj regiji kroz sve raspoložive diplomatske i razvojne alate”, saopštila je AfP, prenose Vijesti.ba.

U saopštenju se dalje navodi da, iako je BiH izbjegla rat punih razmjera od 1995. godine, zemlja nikada nije bila bliža još jednoj etničkoj krizi nego što je to slučaj danas. Sigurnost i stabilnost u BiH rastu usljed prijetnji Milorada Dodika da će ponovo stvoriti srpsku vojsku i povući se iz institucija na državnom nivou. Dodiku snažnu podršku pružaju nacionalistički političari u Beogradu i Zagrebu, kao i ruske diplomate koje nastoje umanjiti suverenitet BiH i spriječiti pristupanje zemlje NATO-u.

“Dok predstavnik SAD-a pri UN-u izražava zabrinutost zbog izjave Dodika o “potpunom” povlačenju RS-a iz vlade, dodajući da takve tvrdnje predstavljaju “opasan put” za BiH i širu regiju, odgovor američkog State Departmenta na ovu sve nestabilniju situaciju nije adekvatan. Najava SAD-a o djelimičnim izmjenama Ustava i Izbornog zakona mogla bi poslužiti učvršćivanju etničkih podjela, a najavljena pomoć ekonomskom razvoju neće zadovoljiti razmjere krize”, potcrtavaju iz AfP-a.

Osim toga, nastavljaju, prošlosedmični vjerodostojni medijski izvještaji iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i BiH otkrili su da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt neće moći predstaviti svoj godišnji izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a (UNSC). Čin ušutkivanja visokog predstavnika u UNSC-u ozbiljna je prijetnja OHR-u, međunarodnoj instituciji odgovornoj za nadzor nad provedbom civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan rat u BiH.

Navodno su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska s Ruskom Federacijom pregovarale o sporazumu o produženju mandata snagama Evropske unije (EUFOR), koje podržava NATO, u zamjenu za ukidanje svih referenci OHR-a. Izvještaj OHR-a sada je javan i u njemu se navodi:

“U vrijeme pisanja ovog izvještaja, BiH se suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom periodu. Uporni, ozbiljni izazovi osnovama Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP) od strane vlasti entiteta Republika Srpska, na čelu s najvećom strankom u RS-u – Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), predvođenog članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, ne samo da ugrožavaju mir i stabilnost zemlje i regije, već – ako na njega ne odgovori međunarodna zajednica – mogu dovesti i do poništenja samog Sporazuma.”

AfP poziva američki State Department da upotrijebi sve raspoložive diplomatske alate za deeskalaciju političkih i etničkih tenzija u BiH i ojača podršku OHR-u, umjesto da umanji njegov kritični civilni nadzor nad Daytonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine, prenose Vijesti.ba. SAD bi također trebale primijeniti svoje novonajavljene pojačane sankcije kako bi dodatno pojačale sankcije Dodiku iz 2017., koje su mu uvedene zbog kršenja vladavine prava, prkošenja Ustavnom sudu BiH i opstrukcija Daytonskog sporazuma.

“SAD bi trebale surađivati sa svojim evropskim kolegama na uvođenju dodatnih sankcija kako bi pojačale njihov učinak. Nadalje, SAD moraju podstaći NATO da poduzme hitno planiranje vanrednih situacija, kako je to zacrtalo Vijeće za demokratizaciju politike, kako bi se pozabavio rekonstituiranjem snaga bosanskih Srba u BiH i daljnjim prijetnjama integritetu države BiH i provedbe Daytonskog sporazuma.

Pozivamo SAD i međunarodnu zajednicu da djeluju odlučno i hitno. Bez hitne, koordinirane akcije na zaustavljanju nacionalističke plime u BiH, obuzdavanju napora srpskih separatista da stvore pokret ‘Srpski svijet’, odbijanju sve korozivnijeg utjecaja Rusije, poduzimanju opipljive pravne reforme koja štiti temeljna prava naroda BiH, te jačanju vjerodostojnosti i podrške OHR-u, raspad države i etničko nasilje i sukobi su vjerodostojna i ozbiljna prijetnja”, poručili su iz Alijanse za izgradnju mira.

(Vijesti.ba)

Niste iste: Zašto je Ivana Marić žena, a Dušanka Majkić nije?

Smiješno vam je, zar ne, kada vam pošalju neku fotomontažu Dušanke Majkić. I još kada je, pritome, nazovu Dušanom, odgovorit ćete velikim „smajlijem“. Nezavisne direktorice nezavisnih istraživačkih centara sigurno neće napisati nijednu jedinu riječ o tome. Neće reagovati nijedna ambasada. Nekako je „cool“ vrijeđati Dušanku Majkić. Em dolazi iz „mrskog SNSD-a“, em „nema lijep osmijeh“, poput nekih drugih koje svojim pogledom izmame “žurnu reakciju“.

Duhoviti su, je l’ tako, oni što prave stickere sa likom Željke Cvijanović. Ona nije ženstvena, nema „lijep osmijeh“ i ne zaslužuje, kao i Dušanka Majkić, da je se brani od najprizemnijih seksističkih napada.

Ako je suditi po društvenim mrežama i reakcijama „aktivistica“, Sanja Vulić nije žena. Ona je tek „SNSD-ovka“ koja zaslužuje svaki vid prezira i seksističke uvrede.

S podsmijehom se među feministicama gleda na stajling Bibije Kerle. Ne zaslužuje ona, vidimo svi, nikakvu podršku ni kada je prave raznorazne fotomontaže s njenim likom, kada je prikazuju kao muškarca, kada vrijeđaju njenu ženstvenost.

Pokušajte zamisliti uznemirene feministice, društvenu kremu, režisere i skupljače lajkova, da je, recimo, umjesto Nidžare Ahmetašević policija brutalno privela članicu ili aktivisticu neke „eliti prihvatljive“ organizacije. Kakav bi to lom bio. Ali ovako, Nidžara Ahmetašević je „sama tražila“ da je privedu. Baš onako kako su žene „same izazivale svoje silovatelje“.

Možemo redom nabrajati žene koje su se našle na udaru „botova“ i „fotomontažera“ seksitičkih fotografija, ali u odbranu većine njih nije stala nijedna „aktivistica“ ni „aktivista“, poput, recimo, eksperta za sve – Dine Mustafića.

Kako bi, možete li zamisliti uopće, izgledalo to kada bi neka NVO, neka aktivistiva ili nezavisna direktorica nezavisne istraživačke mreže stala, recimo, u odbranu omražene Sebije Izetbegović kada se na društvenim mrežama pojave seksističke fotomontaže usmjerene protiv nje. Budimo iskreni, to je čak i nezamislivo.

Ali kada napadnu Sabinu, ne Sebiju, Ćudić, „elita“ bude zgrožena. Pišu se pisma, perticije podrške, twittaju ambasadori, nezavisni analitičari… Jer Sabina Ćudić „ima lijep osmijeh“. Za razliku od svih gore navedenih žena.

Posljednji u nizu slučajeva je Ivana Marić. „Nezavisna“ analitičarka našla se na udaru društvenih mreža zbog svojih, budimo iskreni, više nespretnih nego zlonamjernih izjava. No, ona je „pod napadom“ zbog toga što je „žena“, reci će aktivistice. Kada se na tim istim društvenim mrežama pojavila neprimjerena fotomontaža Ivane Marić i sarajevske Vijećnice, uslijedile su osude sa svih strana. I neka su. I trebaju. Ali isto tako trebaju biti osude kada se na isti način vrijeđaju Dušanka Majkić, Željka Cvijanović, Bibija Kerla, Sebija Izetbegović, Nidžara Ahmetašević …Samo,„elita“ tada šuti. Jer te dame ne pripadaju zatvorenoj skupini ljudi koja sebe smatra najotvorenijom na svijetu.

Zato, kada kritikujete Irmu Baraliju zbog katastrofalne odluke u Mostaru, imajte na umu da je „napadate zbog toga što je žena“. A kada napadate Dušanku Majkić znajte da možete preći granicu jer, zaboga, „ona nema lijep osmijeh“, kako bi rekli ušminkani aktivisti iz „zatvorenih skupina navodno otvorenih ljudi“.

„Sretan Osmi mart svim ženama osim Dušanki Majkić“, glasila jedna od poruka najviše dijeljenih prošloga ponedjeljka.

Duhovito, a?

Naravno da nije. I naravno da je to jadno. I od toga je samo jednije što nijedna aktivistica nije sjela i napisala „otvoreno pismo“ na društvenim mrežama kako bi upozorila javnost na primitivne napade na Dušanku Majkić. I brojne druge majkićke koje “nisu super”.

Reket Tužilaštva BiH: Disciplinski tužilac zatražio izjašnjenje Gordane Tadić, ona im formirala predmet

“Otvorit ću im istragu”, reći će Gordana Tadić svojim saradnicima nedugo nakon što je zaprimila kovertu od Ureda disciplinskog tužioc VSTV-a.

Tri dana kasnije, Boris Grubešić je žurno pozvao Radončićev osobni Avaz i Miralem Aščić je potpisao novi tekst.

“Avaz saznaje: Tužilaštvo BiH formiralo predmet protiv glavne disciplinske tužiteljice Alene Kurspahić – Nadarević”, glasila je vijest objavljena na portalu Avaza u petak, nešto iza 14 sati.

Četiri sata prije toga, isti potpisinik je na istom je portalu objavio tekst prenesen iz printanog izdanja Dnevnog avaza. Pod markicom “afere” Avaz se pita “koga štiti disciplinska tužiteljica” i navodi da discilplinska istraga protiv predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca traje već godinu”.

A disciplinska “istraga” je, inače, protiv Ranka Debeveca pokrenuta na osnovu anonimne prijave publikovane baš Avazu i prezentirane na konferenciji za medije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

No, vratimo se glavnoj državnoj tužiteljici Gordani Tadić i njenom naglom saopćenju da je “formiran predmet protiv glavne disciplinske tužiteljice Alene Kurspahić”.

“Možemo odgovoriti da u Tužiteljstvu BiH ima više otvorenih predmeta, formiranih na temelju prijava od različitih podnositelja, protiv glavne disciplinske tužiteljice Alene Kursaphić -Nadarević, kao i zamjenika i pojedinih disciplinskih tužitelja u Uredu disciplinskog tužitelja u VSTV BiH”, saopćio je za “Avaz” Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva.

Situacija je, ukratko, ovakva. Izvjesni Suad Arnautović, inače poznanik bivše potpredsjednice VSTV-a Ružice Jukić, podnio je brojne prijave protiv Ureda disciplinskog tužioca i Alene Kurspahić. Postupajuća tužiteljica u jednom od tih predmeta je donijela odluku o neprovođenju istrage. No, Arnautović je uputio pritužbu Glavnoj državnoj tužiteljici i Gordana Tadić je “razmatrala”. Onda je početkom ove sedmice UDT zatražio izjašnjenje od Gordane Tadić u vezi sa zloupotrebama u Tužilaštvu BiH a koje se odnose na dodjele predmeta. Glavna državna tužiteljica je, potom, u četvrtak na svoj sto stavila spise Tužilaštva BiH protiv Ureda disciplinskog tužioca i pozvala najmanje pet tužilaca u svoju kancelariju kako bi primijetili taj predmet. Dan kasnije već je preko Avaza javnost obaviještena da je otvoren predmet protiv Ureda disciplinskog tužioca. A evo zbog čega.

Prema Zakonu o državnoj službi BiH, svaki državni službenik protiv kojeg je donesena naredba o provođenju istrage mora biti suspendovan. S obzirom na to da su disciplinski tužioci državni službenici, to se odnosi i na njih. Dakle, ukoliko Gordana Tadić donese naredbu o provođenju istrage protiv nekog od disciplinskih tužilaca, odmah će biti suspendovani. Upravo je to razlog zbog kojeg glavna državna tužiteljica obavještava javnost da je “formirala predmet” protiv UDT-a. Narodba o provođenju istrage još nije formalno donesena. Ali “formiranjem” predmeta protiv glavne disciplinske tužiteljice i njenih podređenih, šalje se poruka UDT-u. Ukoliko podignu tužbu protiv Gordane Tadić – slijedi im istraga i suspenzija.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...