Vlada Federacije BiH imenovala je nove v.d. članove Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Od sedam članova novog UO četvero dolazi iz HDZ-a BiH. U prethodnom sazivu UO, HDZ BiH je imao tri člana, što znači da nije imao većinu.
Prema informacijama Istrage, i mjesto direktora Fonda bi trebalo pripasti HDZ-u BiH. Proteklih godina Fondom su upravljali SBB (Fuad Čibukčić) i SDA/SBB (Esad Humo). Međutim, SDP, Naša stranka i Narod i Pravda namjeravaju ovu poziciju sada prepustiti HDZ-u BiH, a jedan od kandidata za direktora je Slađan Bevanda.
Ovo je posljednje izdanje Službenih novina Federacije BiH.
Pratimo crveni okvir. Vlada Federacije BiH na sjednici održanoj 14. juna ove godine razriješila je bivši saziv Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša. Kako se može vidjeti, od sedam članova UO, troje ih je bilo iz HDZ-a BiH. U pitanju su Mirjana Milićević, Andrijana Katić i Božana Bilandžija. Četiri člana UO pripadala su SBB-i SDA-u, što znači da su ove dvije stranke imale većinu u UO plus poziciju direktora Fonda koji je godišnje na razne projekte dijelio oko 30 miliona maraka.
Nakon što su stranke Trojke ušle u koaliciju sa strankama HNS-a, lider HDZ-a BiH Dragan Čović je insistirao da toj stranci pripadnu JP Autoceste FBiH i Fond za zaštitu okoliša. Čoivić je na taj način želio nadomjestiti poziciju ministra zdravlja u Vladi FBiH koja je pripala HDZ-u 1990. Upravo zbog toga Vlada FBiH je prošle sedmice donijela odluke o razrješenju bivšeg saziva UO i imenovanju novog saziva UO.
Sada obratite pažnju na plavi okvir. Od sedam novih članova UO Fonda, četvero ih je pripalo HDZ-u BiH. Mirjana Milićević i Božana Bilandžija su ostale članice UO, s tim da su im se pridružili Doris Čuljak i Danijela Jurina. Dakle, HDZ BiH sada ima četiri člana UO Fonda za zaštitu okoliša, a Trojka je pristala da im da i poziciju direktora Fonda.
Trenutno, direktor Fonda je Esad Humo, ratni heroj iz Mostara sa bogatim iskustvom u međunarodnim institucija. No, SDP, Naša stranka i NiP namjeravaju ukloniti Humu i na njegovo mjesto dovesti kadra HDZ-a BiH (vjerovatno Slađan Bevanda).
Dok Evropska unija uvodi novi set sankcija Rusiji, Vlada Federacije BiH na putu je da se pridruži rijetkim saveznicima Rusije na Starom kontinentu.
Prema saznanjima Patrije Vlada Nermina Nikšića donijela je odluku kojom je dala saglasnost Energoinvestu za otvaranje deviznog računa u inostranstvu.
„Daje se prethodna saglasnost Energoinvestu za otvaranje deviznog računa u inostranstvu u svrhu plaćanja isporučenog plina kod banke Poštanska štedionica – Beograd, Republika Srbija“, navodi se u odluci koja je već stupila na snagu.
Srbija je jedna od rijetkih zemalja Evrope koja ne poštuje sankcije uvedene Rusiji od strane Evropske unije, nakon agresije na Ukrajinu, te mogu vršiti plaćanje u rubljama.
S obzirom da je BiH glasala i poštuje sankcije uvedene Rusiji, pitanje je da li Vlada Nermina Nikšića ovakvim postupanjem krši te sankcije, dok se predstavlja reformskom Vladom na putu BiH ka Evropskoj uniji.
Ne direktno, nego indirektno, tako što Srbiju uvode kao posrednika u plaćanju, kojeg Federacija ne može vršiti direktno.
Podsjećamo, Nermin Nikšić je nedavno kazao da iza Vlade FBiH stoje šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler i ambasador SAD u BiH Michael Murphy, te će biti zanimljivo čuti njihov stav o ovoj odluci.
Podsjećamo, BiH se u ovom trenutku snabdijeva plinom iz Rusije. Kako bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu, Federacija BiH je, ranije, u saradnji sa EU i USAID-om pokrenula projekat Južna plinska interkonekcija preko koje bi bio najavljan plin iz Azerbejdžana. No, nakon što je Nikšić postao premijer, Vlada FBiH je iz parlamentarne procedure povukla zakon o južnoj interkonekciji. Istovremeno, Vijeće ministara BiH je pokrenulo proces pregovaranja sa Srbijom i izgradnji Nove istočne interkonekcije. Južna interkonekcija je na čekanju i na nivou BiH. Dakle, novoformirana koalicija koju čine SNSD, HDZ, SDP, Naša stranka i NiP je poduzela konkretne aktivnosti koje povećavaju ovisnost Bih o ruskom plinu.
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović predložila je da Predsjedništvo BiH na današnjoj sjednici donese odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora sa Srbijom u vezi sa izgradnjom Nove istočne interkonekcije. No, kada su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović rekli da neće glasati za donošenje te odluke bez prethodnog usvajanja zakona o gasu na nivou BiH i donošenja odluka koje se odnose na Južnu interkonekciju, Cvijanovićeva je Novu istočnu plinsku interkonekciju skinula s dnevnog reda, saznaje Istraga.ba.
Podsjećamo, Vijeće ministara BiH je na sjednici održanoj 11. maja ove godine utvrdilo Prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između BiH i Srbije o izgradnji plinovoda Nova istočna interkonekcija BiH i Srbije. Na istoj sjednici, iako su ministri Elmedin Konaković i Edin Forto kazali da je usvojen i projekat Južna interkonekcija, projekat koji se odnosi na Federaciju BiH i koji smanjuje ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom plinu nije formalno pokrenut.
Konakovićevu i Fortinu grešku su, međutim, donekle ispravili članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović koji su stopirali Novu istočnu interkonekciju kojom se, faktički, povećava bh. ovisnost o ruskom plinu.
Podsjećamo, Nova istočna interkonekcija je zajednički projekat Srbije i Republike Srpske koji je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine. Sporazum o izgradnji ovog plinovoda u martu su prošle godine potpisali zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije. Magistralni gasovod iz Srbije ka Republici Srpskoj, saopćeno je tada, trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad trebalo bi da bude završen u narednih pet godina. Bila bi to druga gasna interkonekcija između Srbije i Republike srpske, odnosno, BiH. S obzirom na to da se radi o međudržavnom projektu, potrebna je saglasnost institucija BiH.
Ovim trasom bi bio dopreman plin iz Rusije koji je Balkan dolazi Turskim tokom. Planirano je da dužina gasovoda na teritoriji Republike Srbije bude 90 kilometara, a na teritoriji Republike Srpske oko 320 kilometara. Nosilac poslova je – preduzeće iz Reublike Srpske – Gas Res.
“Inicijativu za pokretanje postupka za zaključivanje međunarodnih ugovora mogu dati institucije Bosne i Hercegovine, entiteti, kantoni i druge regionalne i lokalne zajednice, te preduzeća, ustanove, nevladine organizacije i druga pravna lica iz područja svoga djelovanja. Inicijativa iz stava 1. ovog člana dostavlja se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine preko ministarstva Bosne i Hercegovine u čiji djelokrug rada spadaju pitanja koja se uređuju međunarodnim ugovorom. Kada nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine ocijeni da je inicijativa iz stava 1. ovog člana opravdana, dostavlja je Vijeću ministara Bosne i Hercegovine sa nacrtom prijedloga za pokretanje postupka i osnovom za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora čiji je sastavni dio osnova iz stava 3. ovog člana”, navedeno je u ovom Zakonu.
Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora, u skladu sa članom 6 ovog Zakona, donosi Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. U pregovorima za zaključivanje međunarodnog ugovora Bosnu i Hercegovinu zastupa delegacija koju je odredilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, odnosno, po njegovom ovlaštenju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Nakon završenih pregovora delegacija za pregovore Bosne i Hercegovine dostavlja Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine izvještaj o pregovorima, a Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine i tekst međunarodnog ugovora. Predsjedništvo BiH, potom,donosi odluku o potpisvanju sporazuma sa usaglašenim tekstom. Nakon toga ide ratifikacija sporazuma. Sporazum ratifikuju oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Na kraju sve, opet, ide u Predsjedništvo BiH koje odlučuje o ratifikaciji međunarodnog ugovora.
Kada je u pitanju Nova istična interkonekcija ona je prešla prvi proceduralni prag, dok projekat Južna interkonekcija nije formalno ni započet.
16.02.2023,Zagreb - Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic primio je predsjedateljicu Vijeca ministara Bosne i Hercegovine Borjanu Kristo, koja boravi u sluzbenom posjetu Hrvatskoj.
Photo: Jurica Galoic/PIXSELL
Zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske bit će održana danas u Zagrebu.
Naime, kako je potvrđeno za Vijesti.ba, kao tačka dnevnog reda bit će uvrštena izgradnja centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori.
Ranije je Vlada Hrvatske tražila da se ova tačka skine sa dnevog reda zajedničke sjednice. Potom je ministar vanjske trgovine BiH Staša Košarac svoje prisustvo sjednici uslovio uvrštavanjem Trgovske gore u dnevni red.
“Mi imamo obavezu prema 250.000 ljudi, kao i adekvatne odluke u institucijama na svim nivoima vlasti u BiH o neprihvatljivosti izgradnje odlagališta. To se mora poštovati!”, rekao je Košarac.
Povodom stavova ministara iz RS-a koji su insistirali da se raspravlja o Trgovskoj gori oglasio se i državni zastupnik Šemsudin Mehmedović.
“Zajednička sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH, (ako do iste dođe) mora odgovoriti na ključna pitanja koja su godinama sporna: imovina BiH u Hrvatskoj i pitanje granice.
Na žalost, nedavno smo svjedočili prodaji državne imovine BiH, luke Šipad turskoj kompaniji. To je težak udarac za BiH u trenutku kad se kani riješiti pitanje državne imovine u BiH i pokazuje da države koje se predstavljaju kao prijatelji BiH prave modele za vlastite interese preko državne imovine BiH kako bi uticale na finalni model.
Hrvatska može biti partner BiH na putu ka EU ali samo ako ne dovodi u pitanje interese svih naroda i građana BiH i prihvata BiH kao suverenu državu!
Otvoreno ignorisanje vrlo krupnih problema sa imovinom BiH u Hrvatskoj i pitanjima granice pokazuje da je Hrvatska u zadnjih 27 godina imala dvostruke i zakulisane namjere.Imali smo i ranije zajedničke sjednice u ovom formatu, ali rezultati su prilično ništavni kad je u pitanju interes BiH. Neki ministri u Vijeću ministara su ipak pokazali, bar formalno, da se sa interesima BiH ne može kalkulisati, saopćio je Mehmedović.
Podsjećamo, Vlada Republike Hrvatske tražila je da sa dnevog reda današnje zajedničke sjednice sa Vijećem ministara BiH budu skinute tačke koje se odnose na izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, kao i na sukcesiju bivše SFRЈ, navedeno je u dokumentu koji je u posjedu „Slobodne Bosne“.
U dokumentu je traženo i da bude skinuta tačka koja se odnosi na inicijativu za potpisivanje sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o saradnji u oblasti informacionog društva i elektronskih komunikacija.
Ministri iz Republike Srpske u Vijeću ministara BiH neće prisustvovati zajedničkoj sjednici Vlade RH i Vijeća ministara BiH ukoliko na dnevnom redu ne bude “Trgovska gora”, potvrdio je za Istraga.ba ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić.
“Došlo je vrijeme da vodimo računa o svojim interesima i interesima naših građana”, rekao je Nešić za Istraga.ba, dodavši da je razgovarao sa ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Stašom Košarcem koji je, također, potvrdio da ne želi učestvovati na sjednici ukoliko Trgovska gora ne bude na dnevnom redu.
“Zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske održat će se u utorak 20. 6. 2023. godine u Zagrebu s početkom u 11:15 sati (Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatske bratske zajednice br. 4). Nakon zajedničke sjednice predviđeno je potpisivanje sporazuma i izjave za medije predsjedateljice Vijeća ministara Borjane Krišto i predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića. Na dnevnom redu zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade RH bit će niz zaključaka od zajedničkog interesa Bosne i Hercegovine i Hrvatske kojima će se dodatno unaprijediti bilateralni odnosi”, saopćeno je ranije iz Vijeća ministara BiH.
“Večeras su me mnogi pitali o zajedničkoj sjednici Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske. Moj stav je jasan – ako na dnevnom redu nema tačke koja se odnosi na pitanje igradnje sporne deponije na trgovskoj gori, neću prisustvovati sjednici. Trgovska gora je gorući problem i ne može u nekim tačkama biti drugačije, na barijeri ili o tome uopće ne raspravljati. Ne. Ne. Neželim susjelovati u tome. Problem deponije na Trgovskoj gori mora biti posebno pitanje na vrhu dnevnog reda. Imamo obavezu pema 250 hiljada ljudi, kao i adekvatne odluke u institucijama na svim nivoima vlasti BIh o nedopustivoj izgradnji deponije. Ovo se mora poštovati”, saopćio je u ponedjeljak navečer ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.
Bez prisustva ministara iz Republike Srpske, Vijeće ministara BiH nema kvorum za održavanje sjednice. Dakle, ukoliko ministri iz RS budu bojkotovali zajedničku sjednicu, to, zapravo, neće biti sjednica Vijeća ministara, već sastanak dijela ministara iz BiH sa Vladom Republike Hrvatske.
Podsjećamo, Hrvatska u Trgovskoj gori, na samoj granici sa BiH planira da odlaže radioaktivni otpad iz Elektrane Krško. Deponija je, zapravo, od BiH udaljena je svega tri kilometra i nalazi se u samom slivu rijeke Une.
Hrvatska je izradila Studiju uticaja na životnu sredinu ukoliko bi radioaktivni otpad bio skladišten na Trgovskoj gori, na šta su iz BiH uputili brojne primjedbe.
Vlada Republike Hrvatske nije željela na zajedničkoj sjednici raspravljati o Trgovskoj gori. Međutim, ministri iz Sarajeva, Zukan Helez, Elmedin Konaković i Edin Forto nisu u tome vidjeli ništa sporno. Za razliku od njih, ministri iz RS-a Staša Košarac i Nenad Nešić ne žele prisustvovati zajedničkoj sjednici na kojoj neće biti razmatrano ovo pitanje.
Zbog nesuglasica u vladajućoj koaliciji u vezi sa izborom Arnela Isaka, odgođena je sjednica Komisije za izbor i imenovanje Predstavničkog doma FBiH na kojoj je trebala biti utvrđena rang lista kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH, saznaje Istraga.ba.
U zgradi Vlad Federacije u ponedjeljak je održan sastanak predstavnika stranaka koje čine parlamentarnu većinu. Teme – izbor Arnela Isaka za dopredsjednika Predstavničkog doma FBiH i izbor Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH.
“Mi smo bili protiv imenovanja Arnela Isaka”, kazao je za Istraga.ba izvor iz Naše stranke.
Nakon tih stavova, a i ranijih izjava zvaničnika Naše stranke, navode izvori Istrage, Arnel Isak, Kenan Uzunović i Elzina Pirić su kazali da neće pratiti stavove parlamentarne većine po svim tačkama koje bi u srijedu trebale biti na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma. Kako bez ovo troje zastupnika nema većine, predstavnici HDZ-a BiH su, ne želeći rizikovati, zatražili da se u srijedu ne raspravlja o imenovanju sudije Ustavnog suda BiH.
“Poštovani članovi, po nalogu predsjednika Povjerenstva, a radi planiranja Vaših obveza, obavještavam Vas da se nastavak 4. sjednice Povjerenstva za izbor i imenovanje koji je zakazan za sutra (utorak) u 12.30 prolongira do daljnjeg. O nerednom terminu bit ćete pravovremeno obaviješteni. Zvaničnu obavijest ćete dobiti ujutro”, navedeno je u obavijesti koju je u ponedjeljak, nešto iza 19 sati članovima Komisije poslala Bernarda Šimunović, tajnica Komisije za izbor i imenovanje.
Podsjetimo, 4. sjednica Komisije za izbor i imenovanje počela je još 14. marta ove godine. Na dnevnom redu je bio Izvještaj radne grupe koma je vodila proceduru ocjenjivanja kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH. U Komisiji koja je provela konkursnu proceduru bili su HDZ-ov Mladen Bošković, NiP-ov Rasim Smajlović, NES-ov Irfan Durić, te dvoje eksperata iz pravosuđa – Hakija Zaimović i Božana Banduka. Iz dokumenata u koje je Istraga izvršila uvid, jasno je da je HDZ-ov favorit Marin Vukoja dobio podršku HDZ-ovog Boškovića, NiP-ovog Smajlovića i Božane Banduke. Sanelu Butigan-Gorušanović su podržali NES-ov Irfan Durić i sudija Hakija Zaimović. Zahvaljujući glasanju kadrova HDZ-a i NiP-a, prvorangirani na listi kandidata je Marin Vukoje, aktualni sekretar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koji je blisko povezan sa HDZ-om BiH.
Kako bi se izbjegao bilo kakav rizik, čelnici HDZ-a BiH insistiraju da Komisija za izbor i imenovanje Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH dostavi samo ime Marina Vukoje o kojem bi se zastupnici izjasnili. S obzirom na to da na sjednici Komisije za izbor i imenovanja koja je započela 14. marta nije bilo dovoljno ruku da samo Marin Vukoja bude predložen za sudiju, predsjednik Komisije Mladen Bošković je prekinuo sjednicu. Nastavak sjednice je zakazan tek tri mjeseca kasnije, odnosno za utorak, 20. juna.
Osim HDZ-ovih zastupnika, predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković je bio zagovornik da Komisija za izbor i imenovanje treba prema Predstavničkom domu FBiH poslati samo jedno ime, odnosno ime Marina Vukoje.
“Ja mislim da treba biti jedan i da se o njemu Predstavnički dom izjasni i da dobijemo sudiju Ustavnog suda”, rekao je Konaković.
Komisija za izbor i imenovanje ima 11 članova. Predsjednik Komisije je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Potpredsjednik je Damir Mašić iz SDP-a BiH. Članovi Komisije su Antonio Sesar i Feliks Vidović iz HDZ-a BiH, Aner Žuljević iz SDP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Rasim Smajlović iz NiP-a, Edina Gabela iz SBiH-a, Eldan Čomor iz SDA i Dajana Čolić iz DF-a.
Presudni su glasovi Damira Mašića i Anera Žuljevića iz SDP-a i Dragana Miokovića iz Naše stranke. Mioković je već bio najavio gutanje žaba, što bi trebalo značiti da je spreman da podrži Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH.
No, nakon formiranja Vlade FBiH, pak, bitnu ulogu u svemu je počeo igrati Arnel Isak, sin federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka. Naime, početkom juna federalna zastupnica iz PDA (također vladajuće stranke) predložila je smjenu Edine Gabele (SBiH) sa mjesta dopredsjedavajuće Predstavničkog doma FBiH te imenovanje Arnela Isaka na tu poziciju.
“Neće doći do imenovanja Arnela Isaka na mjesto dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH”, kazao je nedavno zastupnik Naše stranke Mirsad Čamdžić, naglašavajući kako njegova stranka nije o tome konsultovana.
Odluka Naše stranke da ne podrži Arnela Isaka, međutim, ugrozila je većinu u Predstavničkom domu FBiH. Uz Arnela Isaka je još dvoje federalnih zastupnika (Elzina Pirić i Kenan Uzunović) što znači da nema potrebne većine čak i ako vladajuću koaliciju podrži jedan zastupnik HRS-a. Osim toga, Našoj stranci u ovom trenutku fali jedna ruka u Predstavničkom domu, jer je zastupnik Damir Arnaut podnio ostavku, a njegov nasljednik (Marko Cvitanović) nije još uvijek dobio certifikat kojim mu CIK potvrđuje mandat.
Dakle, vladajuća koalicija u ovom trenutku još uvijek nije sigurna u većinu u Predstavničkom domu FBIH. Kako se ne bi izlagao riziku, Dragan Čović je procijenio da imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH bude odgođeno do daljnjeg.
Sudija Branko Perić je, pošto je u veću koje je odlučivalo u predmetu Respiratori ostao u manjini, svoje argumentovano mišljenje učinio dostupnim javnosti. Pravno pitanje koje se ovim povodom postavlja glasi: Ima li sudija pravo da javnosti saopšti svoje izdvojeno, argumentovano mišljenje ako je pri većanju i glasanju u veću ostao u manjini?
Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Konvencija) predviđa u članu 45.2 da “svaki sudija ima pravo da iznese izdvojeno mišljenje”. Ovo se odnosi na sudije Evropskog suda za ljudska prava (Evropski sud). Postavlja se međutim, pitanje da li takvo isto pravo ima nacionalni sudija u državi koja je ratifikovala Konvenciju?
Pitanje se odnosi na slobodu izražavanja i dolazi u domen člana 10.2 Konvencije in fine, koji propisuje da se sloboda izražavanja može podvrgnuti formalnostima i ograničenjima, neophodnim u demokratskom društvu uz ostalo i “radi očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva”.
Zbog ovoga se naprijed postavljeno pitanje javlja u razvijenom obliku, tako da glasi: Da li sudija koji javnosti saopšti svoje izdvojeno mišljenje narušava autoritet i nepristrasnost sudstva?
Odgovor na ovako postavljeno pitanje mora se potražiti u praksi Evropskog suda, koji se više puta izjasnio o dužnosti sudije da se pridržava načela nepristrasnosti, s obzirom na njegovo/njeno pravo da učestvuje u javnoj debati o važnim društvenim pitanjima, uživajući slobodu izražavanja, koja je zagarantovana svakom.
U tom pogledu treba posebno obratiti pažnju na stav Međunarodne komisije pravnika, koja je istakla da “država mora poštovati i zaštititi pravo i dužnost sudija da izraze svoje mišljenje posebno kad je riječ o presuđivanju, kao i da poštuje i štiti sudijsku nezavisnost i vladavinu prava.” Komisija je ovakav stav saopštila pojavljujući se kao umješač u jednom predmetu pred Evropskim sudom.[1]
Evropski sud se u većem broju svojih presuda bavio pravom na slobodu izražavanja sudija. Klasični slučaj u tome nizu predstavlja presuda Vile protiv Lihtenštajna[2]. U toj presudi je Evropski sud izrekao da sudija ima pravo da se u javnosti izjasni čak i o pitanju koje u sebi sadrži i politički element.[3]
U najnovijem razvitku sudske prakse vodeći presedan u materiji slobode izražavanja sudija predstavlja presuda u slučaju Baka protiv Mađarske. U toj presudi je Evropski sud jasno formulisao svoje stanovište o slobodi sudijskog izražavanja, utvrdivši između ostalog povredu člana 10 Konvencije, učinjenu na štetu podnosioca predstavke[4]. Podnosilac predstavke je u tom predmetu bio predsjednik najvišeg suda u državi, smienjen sa svoga mjesta zato što je učestvovao u javnoj debati, izjašnjavajući se o važnim društvenim pitanjima.
Pred Evropskim sudom pojavili su se i slučajevi u kojima je postavljeno konkretno pitanje o tome da li se sudija smije izjasniti u javnosti o nekim elementima predmeta u kojima postupa, dakle onim koji još uvijek nisu presuđeni. U tim slučajevima predstavke podnijete Evropskom sudu zasnivale su se na članu 6.1 Konvencije. Podnosioci predstavki su imali pritužbe na pravičnost suđenja. Primere ove vrste pružaju slučajevi Bušemi protiv Italije i Lavenc protiv Letonije.[5] U obje presude Evropski sud je utvrdio povredu člana 6.1 Konvencije, zbog toga što su se postupajuće sudije u javnosti oglasile dok su predmeti koje je trebalo presuditi bili još uvijek u postupku.
Upravo ova posljednja pomenuta okolnost ukazuje na to da se mora napraviti razlika (distinguishing) između slučajeva Bušemi i Lavenc s jedne strane i slučaja sudije Branka Perića s druge. Sudija Perić se nije oglašavao u javnosti pre nego što je presuda u predmetu Respiratori bila donesena i ta je činjenica od suštinskog značaja. On je naknadno, po izricanju presude, saopštio svoje argumentovano, izdvojeno mišljenje, koje se ne slaže s izrekom presude u čijem je donošenju učestvovao. Pri tome, sudija Perić nije ničim povrijedio tajnost veijćanja. Osim toga, on nije napao sudije koje su imale drukčije mišljenje, niti se izjašnjavao o predmetu koji je još uvijek u postupku. Evropski sud upravo insistira na tim dvjema okolnostima kad procjenjuje slobodu izražavanja sudije.[6] Na osnovu toga se mora zaključiti da je sudija Perić svoju slobodu izražavanja koristio na način koji je u potpunosti primjeren dostojanstvu sudije.
Iz svega što je naprijed rečeno proizlazi da bi svaka akcija države uperena protiv sudije Perića, zasnovana na činjenici da je javnosti poslije donošenja presude učinio dostupnim sopstveni stav, bila neprimjerena demokratskom društvu i kao takva predstavljala bi povredu člana 10. Konvencije.[7] Ovo posebno ako se ima u vidu činjenica da član II 2 Ustava Bosne i Hercegovine nalaže neposrednu primjenu Konvencije i njenih protokola, kao akata koji imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.
(Dr Dragoljub M. Popović, advokat i univerzitetski profesor, bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava)
Povodom aktuelne rasprave o izboru sudije Ustavnog suda BiH iz bh. entiteta FBiH, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović javnosti Bosne i Hercegovine poručio je sljedeće: Izbor sudija Ustavnog suda BiH ne smije biti predmet političke trgovine između različitih stranaka. Vrijeme je da se prekine politička praksa koju su dominantno uspostavile u bh. entitetu FBiH SDA i HDZ, a u bh. entitetu Rs SNSD, prema kojoj su se u Ustavni sud BiH birali stranački funkcioneri.
“Prema članu VI/1. Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud BiH se sastoji od devet (9) sudija od kojih četiri člana bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva člana bira Narodna skupština Republike srpske, dok tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava uz konsultaciju sa članovima Predsjedništva BiH. Osnovni kriteriji za izbor članova Ustavnog suda BiH, prema Ustavu BiH, su da kandidati moraju biti pravnici visokog moralnog ugleda što znači da se u Ustavni sud BiH ne biraju predstavnici konstitutivnih naroda, a pogotovo ne kandidati koje unaprijed odredi bilo koja politička stranka u Bosni i Hercegovini”, navodi Bećirović.
Dodaje: “Dosadašnje provedene procedure, u vezi sa utvrđivanjem liste najuspješnijih kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda BiH iz bh. entiteta FBiH, upućuju na postupanja koja nisu u skladu s osnovnim kriterijima za izbor sudija Ustavnog suda BiH. Naime, prema saznanjima koja su dostupna javnosti, na listi najuspješnijih kandidata nalazi se i osoba za koju Komisija za utvrđivanje liste najuspješnijih kandidata nije pružila adekvatne dokaze iz kojih bi se moglo zaključiti da predloženi kandidat, (između više od deset drugih kandidata, među kojima su i aktuelne sudije, profesori i doktori pravnih nauka, dokazani pravni praktičari i drugi ugledni pravnici), spada u red istaknutih
pravnika visokog moralnog ugleda”.
“Suprotno tome, na listi uspješnih kandidata, ispod prvoplasiranog kandidata, Komisija Predstavničkog doma Parlamenta FBiH je rangirala brojne druge pravnike koji su prema kriterijima i standardima pravničke struke i nauke, pravničke prakse, pa i ustavnosudske prakse, prima facie, zaslužili da budu bolje plasirani od prvoplasiranog na listi kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH. Jedino razumno i na Ustavu BiH zasnovano rješenje je vraćanje nezavisnosti,
stručnosti i transparentnosti u proces izbora sudija Ustavnog suda BiH i dosljedno poštivanje ustavnih kriterija pravničke struke i nauke”, zaključuje Bećirović..
Predizborna podrška se isplatila. Novinari javnih servisa BHRT-a, FTV-a i TV SA, te Avaza, Pressmedie i drugi analitičari koji su bili najglasniji u kritiziranju vlasti, postali su dio “režima”. Istraga.ba donosi kraću listu novinara i analitičara koji su, preko noći, postali budžetski korisnici.
Krenimo od Predsjedništva BiH. Dugogodišnji urednik vanjskopolitičke emisije Global na BHRT-u Adis Deljković postao je savjetnik za medije člana Predsjedništva BiH Denis Bećirovića. Deljković je na toj poziciji naslijedio bivšeg novinara Klixa, Avaza i Fokusa Amila Dučića koji se, nakon kratkog izleta u savjetničke vode, vratio u medije. U Kabinetu Denisa Bećirovića bi, uskoro, kao saradnik, trebao biti angažiran i bivši novinar Slobodne Bosne Mehmed Pargan.
Osim toga, Kabinet Denisa Bećirovića je predložio imenovanje dugogodišnjeg dopisnika više bh. medija iz New Yorka Erola Avdovića za ambasadora u Belgiji. Supruga “nezavisnog analitičara” Esada Bajtala imenovana također je imenovana za novu bosanskohercegovački ambasadoricu iz reda bošnjačkog naroda.
Kabinet člana Predsjedništva BiH Željka Komšića je za ambasadora u Sloveniji predložio vlasnika magazina Start Daria Novalića, dok je ambasadorsku poziciju u Madridu dobila dugogodišnja urednica Radio Sarajeva Vesna Andre-Zaimović.
Profesionalizam Duške Jurišić između NiP-a i Naše stranke
Bivša direktorica kantonalnog javnog servisa TV Sarajevo postala je zamjenica državnog ministra. Naime, “preprofesionalna novinarka” Duška Jurišić profesionalno se rasporedila u Našu stranku nakon čega je dobila poziciju zamjenice ministra ljudskih prava BiH. Duška Jurišić je za svoju savjetnicu izabrala Ranku Ninković-Papić, suprugu “nezavisnog analitičara” Žarka Papića.
Analitičar Žarko i savjetnica Ranka Ninković-Papić
Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković je za savjetnicu za medije izabrao Mirelu Bubalo, “utemeljiteljicu” “fake portala” presmedia koji je u međuvremenu postao “presmediabih”. Mirela Bubalo je savjetničko iskustvo stekla u kabinetu bivšeg federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare koji je mandat iskoristio da savjetnicu “uhljebi” u državnu službu. Međutim, pošto je plaća državnog službenika znatno manja, Bubalo je zamrznula svoj radni odnos u državnoj službi i ponovo je angažovana na puno plaćenijim savjetničkim poslovima.
Mirela Bubalo
Jasenka Isović-Tica je proteklih godina bila urednica na Radio Federacije BiH. U pitanju je supruga odgovornog urednika informativnog programa FTV-a. Danom nametanja Nermina Nikšića za premijera Federacije, Isović-Tica je postala “Vladina službenica”. U ovom trenutku ona savjetuje premijera Nikšića, dok njen suprug Željko Tica upravlja informativnim programom federalnog javnog servisa FTV.
Jasenka Isović-Tica i Nermin Nikšić iz vremena “profesionalnog” novinarstva
I nakon nestanka SBB-a, dugogodišnji urednik Avaza Fadil Mandal je ostao na budžetu. On je sada savjetnik federalnog dopremijera Vojina Mijatovića. Njegovo imenovanje za savjetnika lično je tražio utemeljitelj Avaza Fahrudin Radončić.
Na federalnom nivou je udomljen i dugogodišnji urednik i voditelj na BHRT-u Seid Masnica. On je službeno imenovan za savjetnika federalne ministrice obrazovanja Jasne Duraković.
Seid Masnica I Jasna Duraković
“Disident”, “analitičar”, “književnik” i “novinar” Amer Tikveša je postao savjetnik za medije predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Mirjane Lepić-Marinković. Proteklih godina Tikveša je “nezavisno analizirao” iz prostorija Naše stranke.
Amer Tikveša
Ervin Mušinović je godinama bio novinar portala Klix. Nakon toga postao je savjetnik bivšeg federalnog ministra Aljoše Čampare koji ga je “udomio” u Centru za obuku na Vracama. No, zbog razlike u plaći, Mušinović je zamrznuo svoj radni odnos u državnoj službi i postao je, opet, savjetnik Aljoše Čampare angažiran sa Mirelom Bubalo na pisanju tekstova za portal presmediabih. Nakon što je Čampara postao “civil”, Mušinović je prebačen u nadležnost novonametnutog federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka. Mušinović je trenutno Isakov savjetnik za medije.
Ervin Mušinović sa ministrom Isakom
Na “kantonalnoj razini” Vlada koju čine stranke Trojke imenovala je dvoje “nezavisnih analitičara” u upravne i nadzorne odbore kantonalnih preduzeća i ustanova. Tako je “analitičarka” Ivana Marić postala predsjednica Nadzornog odbora Javne ustanove “Kamerni teatar 55”, dok je profesor Enver Kazaz za člana Nadzornog odbora TV Sa.
Turska kompanija Cengiz koja je vlasnik sarajevskog sedmičnika Stav i portala Faktor.ba obavijestila je urednike i novinare ovih medija da ubuduće ne smiju kritikovati federalnog premijera Nermina Nikšića i upravu Javnog preduzeća Autoceste FBiH, saznaje Istraga.ba iz više nezavisnih izvora.
Nakon što je stigla službena obavijest, Stav i Faktor nisu objavili nijedan negativan tekst o Nerminu Nikšiću koji je tokom svog prvog premijerskog mandata zapravo uveo turski Cengiz Insaat u poslove cestogradnje u Federaciji BiH.
Portale Stav i Faktor osnovala je kompanija Simurg media d.o.o. Sarajevo., čiji je osnivač, opet, turska kompanija Cengiz Insaat. Cengiz je, u međuvremenu, vlasništvo nad Simurg media prebacio na kompaniju Eti Bakir anonim Sirketi koja je dio holdinga u vlasništvu Cengiz Insaata.
Podsjećamo, tokom mandata federalnog premijera Nermina Nikšića Cengiz Insaat je dobio prve poslove u Bosni i Hercegovini. U avgustu 2012. godine tadašnji direktori Cengiza i JP Autoceste FBIH potpisali su ugovor o izgradnji dionice autoputa Lepenica-Suhodol.
“Realizacijom tog ugovora, kako je nakon potpisivanja izjavio Karić, stavit će se u funkciju novih 5,5 km autoceste na Koridoru Vc. Ukupna vrijednost radova je oko 150 miliona KM, a sredstva su osigurana putem kreditne linije Evropske investicijske banke. Potpisivanjem tog ugovora nastavlja se izgradnja dionice Vlakovo – Tarčin, čija je ukupna dužina 20 km”, saopćeno je iz Vlade FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu.
O bliskosti Cengiza i Nermina Nikšića svjedoče i objave na službenim stranicama SDP-a. Tako je delegacija SDP-a BiH, sa bivšim predsjednikom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom i premijerom Nerminom Nikšićem posjetila Cengizovo gradilište nedaleko od Sarajeva.
Nakon što je SDP izgubio izbore, Cengiz se okrenuo novoj vladajućoj strukturi okupljenoj oko SDA. Prema podacima Federalnog ministarstva prometa i komunikacija koje je objavio Fokus.ba, tur
ski Cengiz je proteklih godina u Federaciji BiH dobio građevinske poslove vrijedne oko 1,2 milijarde KM!
“Firma Cengiz je do sada dobila pet ugovora za gradnju autoceste na Koridoru 5c na području FBiH. U sklopu dionice Vlakovo – Tarčin koja je otvorena 2014. godine potpisani su ugovori za izgradnju poddionica Vlakovo – Lepenica (Lot 3), Lepenica – Suhodol (Lot 2) i Suhodol – Tarčin (Lot 1). Vrijednost ugovora za izgradnju poddionice Vlakovo – Lepenica iznosila je 165.398.441,75 eura s PDV-om, poddionice Lepenica – Suhodol 78.088.148,24 eura s PDV-om i poddionice Suhodol – Tarčin 114.379.578,91 eura s PDV-om. Ovdje treba napomenuti da su ugovori za poddionce Vlakovo – Lepenica i Suhodol – Tarčin završeni ispod ugovorene vrijednosti, dok je na poddionici Lepenica – Suhodol ugovorena cijena probijena za nešto manje od tri milijuna zbog nepredviđenih radova u fazi realizacije projekta. Tvrtka Cengiz izvodila je radove i na dionici Donja Gračanica (Zenica sjever) – Tunel „Zenica“. Vrijednost ugovora za izgradnju dionice Donja Gračanica (Zenica sjever) – Tunel „Zenica“ je 67.360.069,25 eura s PDV-om. Osim navedenih dionica, tvrtka Cengiz trenutno izvodi radove na dionici Poprikuše – Nemila, a vrijednost ugovora za dionicu Poprikuše – Nemila je 208.059.247,42 eura s PDV-om”, odgovorili su u februaru prošle godine iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.
U martu ove godine, sad već bivša uprava JP Autoceste FBiH, potpisala je novi ugovor sa Cengizom.
“Javno preduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine i kompanija Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S potpisali su danas u Mostaru ugovor o izvođenju radova na dionici autoceste na Koridoru Vc Medakovo – Ozimice, dužine 21,3 kilometar”, saopćeno je iz Vlade FBIH 9. marta ove godine.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
