Istaknuto

Istaknute objave

Kraj drame u Parlamentu FBiH: Prekinuta vanredna sjednica započeta u ponoć, HDZ i Trojka koristili falsifikovani izvještaj sa sjednice Komisije koja nije ni održana!

Nakon zasjedanja kolegija Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH koji je trajao duže od sat vremena, predsjedavajuća Mirjana Marinković-Lepić se kratko obratila zastupnicima i saopštila da vanredna sjednica prekida.

Također, saopštila je da će zastupnike obavijestiti o datumu nastavka sjednice.

Podsjećamo, vladajuća većina u Parlamentu Federacije BiH pokušala je u ponoć održati nastavak danas prekinute vanredne sjednice Predstavničkog doma FBiH kako bi, bez stava Komisije za izbor i imenovanja, popunili tu istu Komisiju od koje ovisi imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. 

Međutim, uslijed burnih protesta opozicije koja je upozorila da je prekršen pravilnik o radu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, te da se kao povod da izmjene Komisiju za izbor i imenovanje koristi krivotvoreni dokument, većina je na kraju odlučila da prekine sjednicu. 

Također, opozicija je rukovodstvu Parlamenta zaprijetila i podnošenjem krivičnih prijava, ukoliko istraju na održavanju sjednice i donošenju odluke o popuni nedostajućih članova Komisije za izbor i imenovanje.

Drama u Parlamentu FBiH: Trojka i HDZ za ponoć zakazali vanrednu sjednicu, mimo procedura žele stvoriti uslove za imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavog suda BIH!

Nakon što je oko 22:40 završena 3. redovna sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, predsjedavajuća doma Mirjana Marinković-Lepić kazala je da su “stekli uslovi za nastavak prekinute vanredne sjednice doma” te da je dostavljen materijal predsjednika Komisije za izbor i imenovanje Mladena Boškovića!

Nezir Pivić (SDA) pitao je Marinković-Lepić da li je ta sjednica Komisije uopšte održana jer u materijalu se navodi da nije bilo kvoruma.

“Vi ste se potpisali. Šta se desilo u međuvremenu da se zakaže sjednice. Ovo je plagijat što ste nam poslali. Znate li vi šta radite. Kakav je ovo cirkus. Pa je li vi znate šta radite. Šta radite od najvišeg zakonodavnog tijela. Ovo je sramota i ponižavanje ovog tijela.
Sramota je da se bavimo na ovakav način. Ovo je klasična prevara. Mi smo dobili izvještaj nekog gospodina koji nije održao komisiju i da se nisu stekli uslovi za održavanje sjednice. Ništa se nije promijenilo. Ne može se nastaviti ta sjednica”, kazao je Pivić.

Šef Kluba DF-a Mahir Mešalić kazao je da je ovo “za hapsa” i da je katastrofa šta se radi.

“Vi hoćete na prevaru da kažete nama da ste vi održali sjednicu za koju ste vi predsjedavajuća konstatovali da nije održana. Sad je 11 navečer. Mi ćemo ovo spriječiti. Budite spremni na sve ovdje. Ono što ćete vi uraditi je nasilje i ovo je laž. Ne razumijem ovo da nas pravite ludima. Šta imate razmatrati ako nemate kvorum i ne možete donositi odluke. Vi ne radite po zakonu, ne radite po Poslovniku, svjesno ga kršite. Mogli ste sačekati pet, deset dana pa to uraditi. Očekujem od uposlenika da brane Ustav, da brane državu BiH. Nećete se igrati ni vi ni Bošković. Na ove podvale na koje su pristali SDP i ostali izdajnici, neće vam proći. Ustav i zakon broj 1 i tačka. Ako ste većina ne znači da morate državu kršiti. Ako mi državu dirnete i Ustav ja ga branim. Neću vam dozvoliti da ovdje provodite nasilje. Ni vi, ni Milorad Dodik ni Dragan Čović”, kazao je Mešalić.

On je zatražio polusatnu pauzu i sada je prekid u zasjedanju.

(NAP)

Ovo su zastupnici Trojke koji odlučuju o predaji Ustavog suda BiH Draganu Čoviću: Za Vukoju spremni!

Ako Marin Vukoja danas bude imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH, na toj će poziciji dočekati 2043. godinu. Ostat će sudija Ustavnog suda BiH čak i ukoliko ikad bude donsen zakon prema kojem će međunarodne sudije biti “protjerane” iz ove institucije. Marin Vukoja je, pisali smo već, dugogodišnji kadar HDZ-a. Bio je na HDZ-ovoj listi za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Stranke HNS-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH imaju ukupno 20 zastupnika. Za imenovanje Marina Vukoje potrebno je 50 ruku. Zastupnici SBiH, NES-a, DF-a i SDA-a neće podržati Vukoju. Sve je, dakle, na zastupnicima Naše stranke, SDP-a, NiP-a, PDA i bihaćkog POMAK-a. Evo njihovih imena. Od ovih ljudi ovisi da li će HDZ BiH upravljati Ustavnim sudom BiH do stote godišnjice ZABNOBiH-a.

KLUB SDP-a

Damir Mašić, šef Kluba zastupnika SDP-a BiH. Osvojio 3628 glasova u izbornoj jedinici 7 kojoj pripadaju Hadžići, Ilidža, Novo Grad Sarajevo, Trnovo, Pale (FBiH), Foča (FBiH) i Goražde.

Damir Mašić

Ivan Boban, rođen u Mostaru 1987. godine. Osvojio je 261 glas. U Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH ušao je sa komepnzacione liste.

Ivan Boban

Siniša Dukić, rođen 1966. godine u Travniku. Osvojio je 1159 glasova i nije osvojio direktni mandat. U Predstavnički dom Parlamenta Federacije ušao je sa kompenzacijske liste SDP-a.

Siniša Dukić

Razim Halkić, rođen 1972. godine u Cazinu. Osvojio je 2172 glasa u Izbornoj jedinici 1 koja obuhvata područje Unsko-sanskog kantona. Izabran je direktno u Predstavnički dom FBiH sa liste SDP-a BiH.

Razim Halkić

Nijaz Helez, rođen 1964. godine na Kupresu, nastanjen u Bugojnu. Na Općim izborima 2022. godine osvojio  4922 glasa u  izbornoj jedinici 8 koja obuhvata Jajce, Dobretiće, Donji Vakuf, Travnik, Bugojno, Gornji Vakuf, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Fojnica, Kiseljak, Kreševo. Osvojo je direktni mandat sa liste SDP-a BiH

Nijaz Helez

Kadrija Hodžić, rođen 1958. godine u Tuzli. Na listi SDP-a BiH u izbornoj jedinici 3 (Lukavac, Tuzla, Srebrenik i Čelić) osvojio 7293 glasa, što je najviše od svih kandidata te stranke za Parlament Federacije.

Kadrija Hodžić

Elvir Karajbić, rođen 1976. godine, nstanjen u Zavidovićima. Bio je kandidat SDP-a u izbornoj jedinici 5 koja obuhvata Doboj Jug, Tešanj, Maglaj, Usora, Žepče, Zavidovići i Zenica. Osvojio je 4836 glasova i direktni mandat u Predstavničkom domu FBiH.

Elvir Karajbić

Hajrudin Kozarević, rođen 1972. godine u Živinicama. Izabran iz izborne jedinica 4 (Teočak, Banovići, Kalesija, Sapna i Kladanj), osvojivši 3983 glasa.

Hajrudin Kozarević

Nihad Krajinović, rođen 1974. u Gračanici. Obnašao funkciju Predsjedavajućeg Gradskog vijeća Gračanica (mandat 2016-2020). Na izborima 2022. godine bio je kandidat u izbornoj jedinici 2. Ova izborna jedinica obuhvata Posavski kanton, te općine Gradačac, Gračanica, Doboj Istok. Osvojio je 6519. glasova.

Nihad Krajinović

Azra Okić, rođena 1964. godine u Tuzli. Bila je na listi SDP-a u izbornoj jedinici 3 kojoj pripadaju općine i gradovi Lukavac, Tuzla, Srebrenik i Čelić. Osvojila je 2655 glasova i direktni mandat u Predstavničkom domu FBiH.

Azra Okić

Lana Prlić, rođena 1993. u Makarskoj. Osnovnu i srednju školu je završila  je u Mostaru.  U Parlament FBiH ušla sa kompenzacijske liste SDP-a, osvojivši 2491 glas.

Lana Prlić

Senad Subašić, rođen 1960. godine u Jelahu. Završio je osnovnu školu u Jelahu, gimnaziju u Doboju. U Predstavnički dom FBiH ušao sa kompenzacijske liste. Osvojio je 2474 glasa.

Senad Subašić

Belmin Zukan je rođen 1995. godine u Zenici. Po zanimanju je bachelor prava, diplomu je stekao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. U Predstavnički dom FBiH ušao osvojivši  1928 glasova u izbornoj jedinici 6  kojoj pripadajuKakanj, Vareš, Olovo, Visoko i Breza.

Belmin Zukan

Aner Žuljević, rođen je 1977. godine u Mostaru. U Predstavnički dom FBiH ušao je direktno, sa osvojenih 4509 glasova. Bio je kandidat u izbornoj jedinici 9 kojoj pripadaju Konjic, Jablanica, Prozor, Mostar, Čapljina, Neum, Čitluk, Stolac i Ravno.

Aner Žuljević

Fuad Abaspahić je SDP-ov kadar iz Vogošće. U Predstavnički dom FBiH je ušao kao zamjena za Jasnu Duraković koja je podnijela ostavkju zbog nespojivosti funkcija. Bio je kandidat u izbornoj jedinici 11. i osvojo 1774 glasa.

Fuad Abaspahić

KLUB NiP-a

Halil Bajramović, rođen 1971. godine u Rujnici kod Cazina. Nastanjen u Bihaću, privatni poduzetnik. U Predstavnički dom FBiH ušao sa kompenzacijske liste NiP-a. Na području cijelog USK-a osvojio je 328 glasova.

Halil Bajramović
Alma Beganović, rođena 1989. godine u Goraždu, nastanjena u Novom Travniku. U izbornoj jedinici 8 koja obuhvata Jajce, Dobretiće, Donji Vakuf, Travnik, Bugojno, Gornji Vakuf, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Fojnica, Kiseljak, Kreševo osvojila 551 glas. Zastupnički mandat dobila sa kompenzacijske liste.
Alma Beganović

Suada Halilović, rođena 1994. godine u Mostaru. U izbornoj jedinici 9 kojoj pripadaju  Konjic, Jablanica, Prozor, Mostar, Čapljina, Neum, Čitluk, Stolac i Ravno uspjela je osvojiti 197 glasova. U Predstavnički dom FBiH ušla sa komenzacijske liste.

Suada Halilović

Amra Junuzović-Kaljić, rođena 1957. godine. U Predstavnički dom FBiH ušla je direktno, sa osvojenih 2723 glasa u izbornoj jedinici 11 kojoj pripadaju Ilijaš, Vogošća, te sarajevske općine Centar, Stari Grad i Novo Sarajevo.

Amra Junuzović-Kaljić

Rasim Smajlović, rođen 1987. u Brčkom. U izbornoj jedinici 2 koja obuhvata Gradačac, Gračanica, Doboj Istok, kao i birače iz Brčko distrikta osvojio je 499 glasova. U Predstavnički dom FBiH je ušao sa kompenzacione liste.

Rasim Smajlović

Amel Mekić, rođen 1981. godine u Sarajevu. U Predstavnički dom FBiH je ušao nakon što je predsjednik te stranke Elmedin Konaković odustao od mandata. Mekić je osvoji 3328 glasova u izbornoj jedinici 11.

Amel Mekić

Ajla Milišćić-Pepić u Predstavnički dom FBiH ulazi kao zamjena za Adnana Delića koji je prethodno odustao od mandata zbog nespojivosti funkcija. Na izborima 2022. godine osvojila je 3705 glasova, što je treći rezultat u NiP-u.

Ajla Milišćić-Pepić
NAŠA STRANKA
Mirsad Čamdžić, rođen 1966. godine u selu Malešići kod Gračanice. Dugogodišni novinar Radio Gračanice, poznat po vođenju emisije “Ljubavni vrtuljak”, u kojoj je spajao usamljena srca. U Predstavnički dom FBiH ušao sa kompenzacijske liste. Osvojio ukupno 1658 glasova.
Mirsad Ćamdžić

Mirjana Marinković – Lepić, rođena 1961. godine. Mjesto rođenja Užice, Srbija. Obavlja funkciju predsjedavajuće Predstavničkog doma FBiH. U Parlament ušla sa kompenzacijske liste Naše stranke. Osvojila 1419 glasova.

Mirjana Marinković – Lepić

Dragan Mioković, rođen 1958. godine. Nije naveo mjesto rođenja u biografiji na stranici Parlamenta. Nastanjen u Sarajevu. U izbornoj jedinici 7 kojoj pripadaju Hadžići, Ilidža, Novo Grad Sarajevo, Trnovo, Pale (FBiH), Foča (FBiH) i Goražde osvojio je 3602 glasa. Bivši je milicioner.

Dragan Mioković
Damir Nikšić, rođen 1970. godine u selu Brezovo polje kod Brčkog. Nastanjen u Sarajevu. U Predstavnički dom FBiH ušao sa kompenzacijske liste Nape stranke. Osvojio je 3761 glas.
Amir Purić, rođen 1989. godine. Na stranici Parlamenta nije navedeno njegovo mjesto rođenja. Mjesto prebivališta – Velika Kladuša. Mandat u Predstavničkom domu FBiH dobio sa kompenzacione liste. Za njega je glasalo 1248 birača.
Amir Purić

Marko Cvitanović u Parlament ulazi kao zamjena za Damira Arnauta koji je odabrao ambasadorusku poziciju u Berlinu u odnosu na poziciju federalnog zastupnika. Cvitanović je osvojio 1704 glasa. Kao borac koji se borio na strani Armije RBiH u MUP-a RBiH teško ranjen tokom agresije na BiH.

PDA

Elzina Pirić, rođena u Banovićima. Zastupnica PDA čiji je osnivač Mirsad Kukić. Trenutno obavlja funkciju predsjednice PDA. Na izborima 2022. godine osvojila je 6719 glasova.

Elzina Pirić

POMAK – Bihać

Maja Uremović, zastupnica lokalne stranke iz Bihaća koju je osnovao bivši gradonačelnik Šuhret Fazlić. U Parlament je izabrana direktno, osvojivši 1458 glasova.

Maja Uremović

NEZAVISNI ZASTUPNICI

Kenan Uzunović je u Predstavnički dom FBiH ušao kao kandidat BH inicijative Fuada Kasumovića. Osvojio je 9195 glasova i dobio direktni mandat. Neposredno prije imenovanja Vlade FBiH je napustio BHI FK i prešao u NES. Nakon toga je postao nezavisni zastupnik.

Kenan Uzunović

Arnel Isak je u Predstavnički dom FBiH ušao kao kandidat NES-a. No, neposredno prije nametanja Vlade FBiH Isak je postao nezavisni poslanik. Podržao je Vladu FBiH pod uslovom da njegov otac Ramo Isak postane federalni ministar unutrašnjih poslova.

Arnel Isak

Da bi podržao imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH, Arnel Isak traži da prethodno bude imenovan za dopredsjedavajućev Predstavničkod doma FBiH.

Obezbjeđivanje većine za izbor Marina Vukoje: Trojka i HDZ iz Komisije za izbor i imenovanje izbacuju DF i SBiH, a ubacuju PDA i HDZ 1990 kako bi predložili Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH

Na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u četvrtak 6. jula naći će se odluka o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

Riječ je o popunjavanju Komisije za izbor i imenovanje PD Parlamenta FBiH u kojoj nedostaju dva člana nakon ostavku Feliksa Vidovića i Antonija Sesara iz HDZ-a, te zamjeni dvije članice Komisije iz stranaka koje nisu dio vlasti na nivou FBiH. Takav scenario najavila je i Istraga.ba.

Na ovaj način trebala bi se osigurati potrebna većina u Komisiji za planirana imenovanja, a najprije za prijedlog imena Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH i drugih imenovanja.

Prema prijedlogu iz Komisije se izbacuju Dajana Čolić iz DF-a i Edina Gabela iz Stranke za BiH. Umjesto njih ući će Elzina Pirić (PDA) i Stipe Tokić (HDZ 1990), te dva člana iz HDZ-a umjesto Vidovića i Sesara.

Ova Komisija trebala bi odmah zasjedati nakon završetka vanredne sjednice kako bi pripremila prijedlog imenovanja za redovnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH koja je planirana nakon vanredne sjednice.

Komisija za izbor i imenovanje ima ukupno 11 članova. Predsjednik Komisije je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Potpredsjednik je Damir Mašić iz SDP-a BiH. Članovi Komisije su još Aner Žuljević iz SDP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Rasim Smajlović iz NiP-a, Eldar Čomor iz SDA, Irfan Durić iz NES-a te ova četiri već spomenuta člana koja će biti imenovana u četvrtak.

Ovakvim postupanjem krši se Poslovnik o radu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH koji jasno propisuje da „radno tijelo čine, po pravilu, poslanici iz svih klubova poslanika srazmjerno zastupljenosti političkih stranaka u Predstavničkom domu, s tim da jedan poslanik može biti član u najviše tri radna tijela“.

I tu dolazimo do problema. Ukoliko prođe plan za promjenu članova ove komisije to znači da je 12 zastupnika i parlamentarni kapacitet Demokratske fornte potpuno obesmišljen jer neće imati nijednog člana Komisije. PDA ima samo jednu zastupnicu Elzinu Pirić koja sada kao podobni član parlamentarne većine treba ući u Komisiju.

HDZ BiH ima 15 zastupnika, a tri člana Komisije. Iako i SDP BiH ima 15 zastupnika u Komisiji su dva njihova člana.

Stranka za BiH ima četiri zastupnika, a sada se izbacuje članica Edina Gabela. Umjesto nje ulazi zastupnik HDZ 1990 koji ima samo tri zastupnika.

Gabela bi trebala biti smijenjena i iz rukovodstva Doma, a umjesto nje imenovan Arnel Isak koji je dio vladajuće većine.

Iako je najbrojniji klub u Predstavničkom domu sa 26 zastupnika SDA kao opoziciona stranka ima samo jednog člana Komisije.

Promjenom sastava Komisije prilikom glasanja za prijedlog sudije Ustavnog suda BiH mogu biti preglasani Damir Mašić i Aner Žuljević koji traže da se uputi cijela lista u Parlament.

(NAP)

Zašto je zatvoren Granični prijelaz Hadžin Potok: Hrvatska u obrazloženju navela da legalni prijelaz zatvara zbog ilegalnih migracija?!

Hrvatske vlasti zatvorile su granični prijelaz sa BiH Hadžin Potok kod Velike Kladuše. U dokumentu koji je u posjedu Istrage, MUP Republike Hrvatske je naveo da je granični prijelaz zatvoren zbog – ilegalnih migracija.

Dakle, prema tumačenju hrvatske policije, ilegalni migranti koriste legalne granične prijelaze.

“Obzirom da i dalje bilježimo veliki migracijski pritisak na zajedničkoj državnoj granici, kao i da se ruta migracija sada preusmjerila od mjesta Hadžin Potok, Šiljkovače te Bogovolje, do samog graničnog prijelaza, napominjemo kako smo stava da se privremeno, iz sigurnosnih razloga, ne donosi odluku o prekategorizaciji predmetnog graničnog prijelaza”, navedeno je u dopisu MUP-a Republike Hrvatske dostavljenom direktoru Granične policije BIH Mirku Kuprešakoviću i Zlatku Vranješu, predsjedniku Mješovitog povjerenstva za praćenje provedbe ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o graničnim prijelazima.

Odluka hrvatskih vlasti dolazi dvadesetak dana nakon odluke čelnika EU o drugačijem pristupu migrantskoj krizi.

“Vijeće je danas poduzelo odlučan korak prema modernizaciji pravilnika EU-a za azil i migracije. Postignut je dogovor o pregovaračkom stajalištu o Uredbi o postupku azila i Uredbi o upravljanju azilom i migracijama”, saopćeno je 8. juna iz Vijeća EU.

Prema istom saopćenju, Uredbom o postupku azila uvode se i obavezni postupci na granici kako bi se na vanjskim granicama EU-a brzo procijenilo jesu li zahtjevi neutemeljeni ili nedopušteni. Osobama na koje se primjenjuje postupak azila na granici nije dopušten ulazak na državno područje države članice EU.

Ljudi koji budu odbijeni mogu, prema novim pravilima, brzo biti vraćeni u matičnu državu ili neku treću zemlju. Je li neka treća zemlja prikladna o tomu će odlučivati zemlje na vanjskim granicama EU-a.

Čelnici EU su se, tako dogovorili da “stvaraju centre na vanjskim granicama EU. Centri bi imali kapacitet da prime godišnje 40 hiljada osoba i u njima bi se odvijali ubrzani postupci utvrđivanja prava na azil. Ukoliko sr procijeni da osoba nije u potrebi za međunarodnim zaštitom, predloženo je da se, najkasnije u roku od šest mjeseci, vrati u državu tranzita ili u zemlju porijekla.

Šta to, suštinski, znači? Znači da će vlasti Republike Hrvatske ubuduće, u skladu sa propisima EU, moći migrante koji im se ne sviđaju vraćati u Bosnu i Hercegovinu.

Podsjetimo, početkom ove godine saopćeno je kako je EU  finansirala izgradnju objekta u neposrednoj blizini migrantskog kampa “Lipa” kod Bihaća kojeg su nevladini aktivisti i opisali kao “pritvorsku jedinicu za migrante”.

Dakle, prvo je sredstvima EU izgrađen zatvor za migrante u blizini Bihaća. Potom je EU donijela nova pravila postupanja sa migrantima na vanjskim granicama , a bi na kraju Hrvatska “zbog migracija zatvorila legalni granični prijelaz”.

“Moram reći da mi je bilo nevjerojatno čitati vijest o tome da vlasti Republike Hrvatske zatvaraju jedino privremeni granični prijelaz za međunarodni promet putnika Hadžin Potok-Bogovolja, odnosno da Uprava za granicu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske nije dala saglasnost svojim članovima Mješovite komisije za provođenje ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima za produženje odluke o privremenom međunarodnom prometu putnika preko stalnog graničnog prijelaza za pogranični promet Hadžin potok-Bogovolja. Dakle, nakon šest godina rada u privremenom statusu međunarodnog graničnog prijelaza za cestovni promet putnika zatvara se jednini Hadžin Potok-Bogovolja u Unsko-sanskom kantonu. Zašto? Zašto baš taj koji itekako ima opravdanje da nastavi sa radom u ranije uspostavljenom režimu od strane Mješovite komisije sve do proglašenja u stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika? S tim u vezi, postavljam pitanje Ministru sigurnosti Bosne i Hercegovine: „Koji je stvarni razlog zbog kojeg se zatvara granični prijelaz Hadžin Potok-Bogovolja za cestovni promet putnika?”„Da li je razlog pogoršana sigurnosna situacija radi migranata, kako to navode iz Uprave za granicu Republike Hrvatske, što mi je sada moram priznati neutemeljeno i neuvjerljivo, te šta će Ministarstvo poduzeti radi hitnog otvaranja ovog graničnog prijelaza za promet putnika?”, kazao je na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zastupnik NES-a Jasmin Emrić.

Naknadna principijelnost Naše stranke: Poslije j….a nema kajanja!

Naša stranka “potegla je ručnu”! Neće glasati za odluke koje su bitne SNSD-u i Miloradu Dodiku. Neće, kao prvi korak, podržati izbor Srđana Amidžića za novog ministra finansija Bosne i Hercegovine. I neće se predomisliti!

To su neke od osnovnih poruka koje je, posredstvom TV stanice N1 emitirao nekadašnji predsjednik ove stranke, a sada (tek) državni zastupnik Peđa Kojović.

“Naša stranka je odlučila povući ručnu i neće glasati u skladu sa koalicionim dogovorima zbog Dodikovih posljednjih istupa, posebno sastanka u Konjicu kojim smo ostali šokirani”, rekao je Kojović i naveo kako je to i lično rekao Miloradu Dodiku.

Rekao je i da će to trajati sve dok “napadi na državu BiH i njen ustavni poredak”.

Kojović, koji jeste gurnut ustranu kada je birano novo rukovodstvo Naše stranke, poručio je i da su “pogriješili što su izabrali Dodika za partnera te da se trebalo insistirati na opoziciji”.

Ko je pogriješio? Naša stranka ili Trojka?

To Kojović nije precizirao. A možda ni ne treba. Valjda je to posao predsjednika stranke?! Svakako je bio JEDINI kandidat za tu poziciju na kongresu “najliberalnije partije na Balkanu”. Doduše, Edin Forto se još oporavlja od šokantne spoznaje da Milorad Dodik nije ni “novi” ni “bolji” kako je upravo on grlato najavljivao.

Kada je, na kraju, i sam shvatio da je Dodik samo suprotno od onoga što je najavljivao, uz još jednu grimasu zbog gutanja ko zna koje po redu žave, Edin Forto je procijedio i javno izvinjenje.

Ima cijeli niz narodnih izraza za “naknadnu pamet”. Najefektivniji je, naravno, u naslovu ovog teksta.

Naša stranka napravila je cijeli niz fula. Pristajanje na SNSD, te javno hvaljenje Dodika neke su od njih.

Ne treba zaboraviti da je i Kojović glasao za ustoličenje Marinka Čavare na mjesto (do)predsjedavajućeg državnog Parlamenta. Čavara dolazi iz koalicionog HDZ-a. I sa američke “crne liste”.

Kojović je ljutitoj javnosti objasnio da je svoj glas “za” dao nakon što su mu iz američke ambasade rekli da je to “ok”.

Iz Ambasade  su, potom, odgovorili da to nikada nisu rekli i da im nije “ok”!

Čavara se nije ni počešao. Njegova (do)predsjedavajuća fotelja je i udobna i stabilna i daje mu krila! I Naša stranka, kao i Trojka, uključiv i Kojovića, glasali su za cijeli niz odluka koje su im štetile.

U narodu se to definiralo kao gutanje žaba. Sada svjedočimo početku povraćanja od silnih žaba koje su progutane. I dobro! Eto, “ručna je potegnuta”.

Šta dalje?

Naša stranka zgrožena je Dodikom. Moš’ mislit’!Kao da je sve što je izašlo iz njegovih poganih usta u Konjicu neka novost. Kao da i Našoj stranci nije “crtano” ko je stvarno i kakav je Milorad Dodik. A i njegov čvrsti koalicioni partner Dragan Čović. Taj ultimativno insistira da se za sudiju Ustavnog suda BiH izabere Marin Vukoja.

Jedan i jedini sa liste koja sadrži mnogo više od njegovog imena. I na toj listi su mnogo sposobniji kandidati za Ustavni sud. Ali ni jedan nije dovoljno odan. I dovoljno Hrvat po kriterijima Dragana Čovića.

I to Našoj stranci ne smeta.

A smeta – i treba da smeta – postavljenje sina ministra policije entiteta F BiH za dopredsjedavajućeg Federalnog parlamenta. Taj nepotizam je skandalozan!

Ali je mnogo skandaloznije najavljeno novo gutanje žabe prilikom izbora sudije Ustavnog suda BiH. Mandat sina Isaka traje do četiri godine. Mandat sudije ustavnog suda traje do kasne penzije. U slučaju Vukoje to je barem 6 puta po 4 godine.

“Potezanje ručne” iz Naše stranke ima smisla i težinu ukoliko je principijelno.

Ukoliko je selektivno, ono je samo jeftino politikantstvo i bacanje prašine u oči javnosti. I neće nam ama baš ništa značiti da sutra neki drugi “Peđa Kojović” iz Naše stranke na federalnom nivou kaže da su “pogriješili”. Šteta je već ogromna i još uvijek nije kasno da se negativni ciklus zaustavi. Ima još par dana vremena.

(A ja ne očekujem da će se to desiti. I Naša će stranka ostati “principijelna” i demonstrirati to na budalaštinama. Na strateškim stvarima će nastaviti gutati žabe!)

(politicki.ba)

Ništa od imenovanja Marina Vukoje ove sedmice: Komisiji za izbor i imenovanje nedostaju dva HDZ-ova člana, Čović sa Trojkom nema potrebnu većinu da predloži Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH

Trojka i HDZ BiH nemaju potrebnu većinu u Komisiji za izbor i imenovanje Predstavničkog doma da predlože samo Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda. Prema Poslovniku o radu Predstavničkog doma, za donošenje odluka iz izvorne nadležnosti Komisije, potrebna je većina ukupnog broja članova te Komisije. Komisija za izbor i imenovanje ima 11 članova, što znači da je potrebna većina – šest. No, Komisija od kraja juna nije u punom sazivu. Nedostaju joj dva člana iz HDZ-a BiH (Antonio Sesar i Feliks Vidović) koji su podnijeli ostavke na zastupničke pozicije, a samim tim i na članstvo u Komisiji. Bez ta dva člana Komisije, stranke Trojke i HDZ BiH nemaju šest ruku u Komisiji za izbor i imenovanje, što znači da nemaju potrebnu većinu kako bi donijeli odluku da samo Marin Vukoja bude predložen za sudiju Ustavnog suda BiH. Evo detalja.

Komisija za izbor i imenovanje Predstavničkog doma FBiH je nadležna da sagleda sve materijale Radne grupe za provođenje konkursne procedure za izbor i imenovanje sudije Ustavnog suda BiH koji dolazi iz Federacije. Ta Komisija odlučuje da li će prema Predstavničkom domu Parlamenta FBiH dostaviti kompletnu listu kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH ili samo jedno ime o kojem bi se, potom, izjašnjavali federalni zastupnici. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović insistira da Komisija pošalje samo jedno ime, odnosno ime Marina Vukoje, dugogodišnjek sekretara u Parlamentarnoj skupštini BiH koji je bio na listama HDZ-a BiH. Ovaj stav Dragana Čovića u potpunosti je podržao Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i Pravde BiH koji ne vidi ništa sporno u imenovanju HDZ-ovog kadra za sudiju Ustavnog suda BiH koji bi na toj poziciji trebao ostati do 2045. godine.

Komisija za izbor i imenovanja  je radno tijelo Predstavničkog doma FBiH i ima jedanaest članova. Prilikom imenovanja Komisije, vladajuća koalicija (Trojka plus HDZ) je odlučila da tri mjesta pripadnu HDZ-u BiH, dva SDP-u, te po jedno NiP-u, Našoj stranci, NES-u, SBiH-u, SDA-u i DF-u. Za predsjednika Komisije imenovan je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Međutim, u ovom trenutku HDZ-u BiH nedostaju dva člana Komisije. HDZ-ov Antonio Sesar je krajem juna podnio ostavku na mjesto zastupnika Predstavničkom domu FBiH, čime mu je prestao i mandat u Komisiji za izbor i imenovanja. Prije Sesara ostavku u Predstavničkom domu FBiH je podnio i njegov stranački kolega Feliks Vidović, što znači da je HDZ BiH ostao bez dva člana Komisije.

Da bi se imenovali novi članovi Komisije za izbor i imenovanje, odluku mora donijeti Predstavnički dom koji posebnom odlukom bira predsjednika, zamjenika predsjednika i članove radnog tijela koji se biraju iz reda poslanika u Predstavničkom domu. Dakle, Komisija ne može biti popunjena prije nego što Predstavnički dom održi sjednicu.

I tu nastaje problem za Trojku i HDZ BiH.

Komisija za izbor i imenovanje je, rekosmo, radno tijelo Predstavničkog doma FBiH.

“Radno tijelo”, piše u članu 49 Poslovnika o radu Predstavničkog doma,”može da radi ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odlučuje većinom glasova prisutnih članova, osim u slučajevima odlučivanja o pitanjima iz neposrednog djelokruga radnog tijela, kada odluke donosi većinom od ukupnog broja članova radnog tijela”.

Imenovanje sudije Ustavnog suda BiH je izvorna nadležnost Komisije za izbor i imenovanja, što znači da je potrebna većina tom slučaju – šest.

U ovom trenutku HDZ BiH i Trojka imaju samo pet članova Komisije i to – Mladen Bošković (HDZ), Damir Mašić (SDP), Aner Žuljević (SDP), Dragan Mioković (Naša stranka) i Rasim Smajlović (NiP). Opozicija ima četiri člana Komisije – Irfan Durić (NES), Eldar Čomor (SDA), EDina Gabela (SBiH) i Dajana Čolić (DF). U omjeru 5:4 nema potrebne većine da bi se donijela odluka o tome da samo Marin Vukoja bude predložen za sudiju Ustavnog suda BiH, a ukoliko bi bilo drugačijih tumačenja – opozicija (SDA, NES, SBiH i DF) napuštanjem sjednice može srušiti kvorum, nakon čega bi sjednica Komisije morala biti prekinuta.

Da bi novi članovi Komisije bili imenovani, mora biti održana sjednica Predstavničkog doma FBiH. Što znači da do okončanja te sjednice Predstavničkog doma, Komisija za izbor i imenovanja ne može donijeti odluku o predlaganju samo Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. Sjednica Predstavničkog doma FBiH je zakazana za četvrtak i u predloženom dnevnom redu uopće nije predviđena tačka – izbor i imenovanja.

Još nema dogovora oko imenovanja Marina Vukoje i Arnela Isaka: Trojka u strahu da bi smjenom Edine Gabele mogla izgubiti većinu u Kantonu Sarajevo, HDZ insistira da njihov kadar odmah bude imenovan u Ustavni sud BiH!

Do trenutka objave ovog članka, Mladen Bošković (HDZ) nije zakazao sjednicu Komisije za izbor i imenovanje Predstavničkog doma Parlamenta Federacije. A bez prethodnog stava Komisije, federalni zastupnici u četvrtak ne mogu imenovati Marina Vukoju (HDZ) za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

“Nadam se”, reći će predsjednik Naše stranke Edin Forto u izjavi za N1, “da će u četvrtak na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma FBIH biti i imenovanje sudije Ustavnog suda BiH.

To pitanje, objasnit će Forto, uopće nije kamen spoticanja u koaliciji.

Čovićev HDZ, podsjećamo, insistira da Marin Vukoja bude imenovan za sudiju. Konakovićev NiP u potpunosti podržava stav HDZ-a. Veći dio SDP-a okupljen oko predsjednika ne vidi ništa sporno u imenovanu Marina Vukoje. A zastupnik Naše stranke Dragan Mioković je već najavio da je spreman progutati i tu žabu.

No, zašto, onda, Vukoja još nije imenovan?

Razog je Arnel Isak, odnosno Edina Gabela.

Na posljednjem sastanku vladajuće koalicije, održanom u ponedjeljak u SDP-u BiH, partneri iz Trojke, prema informacijama Istrage, nisu postigli dogovor oko imenovanja Arnela Isaka, sina federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, za dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma FBiH. Iz Naše stranke su, pokušavajući prevariti Ramu Isaka, obećali imenovanje Arnela Isaka u septembru, a da on sada, sa svojim partnerima iz PDA i nezavisnim zastupnicima, podrži imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. Međutim, Arnel Isak insistira da njegovo imenovanje bude istog na istoj sjednici kada bude imenovan Vukoja.

Naša stranka, SDP i NiP bi, prema našim informacijama, pristali na to imenovanje. Ali imenovanje Arnela Isaka znači – razrješenje Edine Gabele sa te pozicije. Gabela je član Stranke za BiH koja je dio vladajuće koalicije na nivou Kantona Sarajevo. Ukoliko bi Gabela bila smijenjena na nivou Federacije, Trojka bi mogla ostati bez većine u Kantonu Sarajevo.

Naime, nakon javnih obračuna zbog nedavno održane Parade ponosa, kantonalni zastupnik Naše stranke Redžo Lamezan sve je bliži napuštanju NS-a. On je, čak, na sjednici Skupštine KS u ponedjeljak bio suzdržan prilikom izjašnjavanja o nekoliko tačaka bitnih za aktualnu vlast u Kantonu. No, te tačke su prošle zahvaljujući glasovima Stranke za BiH. Stoga, ukoliko SBiH uskrati podršku u Kantonu Sarajevo, Trojka bi mogla ostati bez većine. A na stavove SBiH-a sigurno bi sigurno utjecala eventualna smjena Edine Gabele za pozicije dopredsjedavajuće Predstavničkog doma FBiH i imenovanje Arnela Isaka.

Trojka planira da eventualni izostanak Lamezana i SBiH nadomjesti glasom kantonalnog Damira Marjanovića koji bi mogao biti prevaga. No, u tom slučaju nisu sigurno i glas SDP-ovog kantonalnog zastupnika Irfana Čengića koji je otvoreno kazao da je protiv imenovanja Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. Stoga je i zatraženo prolongiranje Isakovog imenovanja, jer Nermin Nikšić računa da bi do jeseni Irfan Čengić mogao napustiti Skupštinu Kantona Sarajevo i postao načelnik Općine Stari Grad, ukoliko uspije opoziv pritvorenog načelnika Ibrahima Hadžibajrića. Čengić se, kako saznajemo, već protivio izbacivanju SBIH iz vlasti u Kantonu Sarajevo.

Vratimo se sada imenovanju Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. Procedura predviđa da Komisija za izbor i imenovanja Predstavničkog doma FBiH pošalje listu kandidata prema Predstavničkom domu. Komisija ima 11 članova. Predsjednik Komisije je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Potpredsjednik je Damir Mašić iz SDP-a BiH. Članovi Komisije su Antonio Sesar i Feliks Vidović iz HDZ-a BiH, Aner Žuljević iz SDP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Rasim Smajlović iz NiP-a, Edina Gabela iz SBiH-a, Eldan Čomor iz SDA i Dajana Čolić iz DF-a. HDZ BiH insistira da samo ime Marina Vukoje bude dostavljeno federalnim zastupnicima. Taj stav podržava i zastupnik NiP-a Rasim Smajlović, dok je Dragan Mioković, NS-ov član Komisije, već izrazio spremnost za “gutanje žabe”. Dvojica članova Komisije iz SDP-a, Aner Žuljević i Damir Mašić će imati presudnu ulogu. Ukoliko oni odluče da Predstavničkom domu bude dostavljena kompletna lista, sa svim kvalifikovanim kandidatima, postoji mogućnost da Marin Vukoja ne bude izabran za sudiju Ustavnog suda BiH. Stoga HDZ BiH ne želi rizikovati. Od Trojke traži da Komisija Predstavničkom domu dostavi samo jedno ime. A Smajlović iz NiP-a i Mioković iz Naše stranke, za sada, nemaju ništa protiv HDZ-ovog prijedloga.

Janusz Bugajski’s Washington View: US and EU Enable Moscow’s Balkan Subversion

Washington and Brussels claim that by courting Serbian President Aleksandar Vučić they are weaning him away from Moscow and creating a common front against the Putin regime. However, the evidence demonstrates the exact opposite. Every concession to Belgrade or lack of accountability for its provocative actions encourages the Kremlin. Russian officials calculate that the West has a soft presence in the Balkans and will continue to concede ground to avoid violence. And perversely, it is the policy of appeasement that is much more likely to lead to armed conflict.

The Kremlin views the Western Balkans as a strategic asset that expands Russia’s geopolitical reach, fractures Western cohesion, and undermine Euro-Atlantic institutions. Fomenting disputes contributes to unsettling the region and dividing international responses. Unresolved conflicts also enable the Kremlin to claim that despite its expansion NATO has failed to stabilize the peninsula. Moscow also seeks to discredit and weaken the US presence while gaining allies that depend on its diplomatic support and financial corruption. In pursuing these strategic objectives, Moscow helps promote Serbian nationalism and expansionism.

American and EU diplomats display a lack of understanding of Russia’s goals and strategies. They define Moscow’s involvement simply as “meddling” rather than as subversion with a destructive purpose. As a result, they assist Moscow through their consistently misfiring policies. In the case of Serbia, they avoid publicly criticizing Vucic’s authoritarianism and threats to Kosova’s security and thereby raise his stature in Moscow as the primary regional disruptor.

Over recent weeks, Belgrade has been allowed to build up its military along Kosova’s border, threaten armed intervention in alleged defense of the Serbian minority, recruit militants and hooligans to attack NATO peacekeepers, Kosova officials and local journalists, and kidnap Kosova’s police officers. The response from Washington and Brussels has been tepid, thus encouraging further provocative acts that can result in casualties.

Instead of pressing Belgrade by deploying strong diplomatic and economic sanctions, Western envoys seem determined to please Putin by blaming the unrest on the government in Prishtina. They naively fail to realize that attacking Kosova for implementing its own constitution on its entire territory not only weakens the state but also directly helps Moscow by discrediting years of US democracy promotion and state building.

About 15,000 Serbs in four northern Kosova municipalities, out of a total Serbian population of some 96,000, boycotted the municipal elections in April 2023. As a result, ethnic Albanian and Bosniak candidates were elected with a low local turnout. The US State Department declared the elections as consistent with Kosova’s constitutional and legal requirements but then backtracked when Belgrade incited violence by claiming the results were not a long-term political solution. Washington also accused Prishtina of provoking violence instead of pinpointing the true source of the clashes – gangs hired by Serbia’s security agencies. The net result was to embolden further anti-state actions and remove the spotlight from the only long-term solution – mutual recognition between Serbia and Kosova.

US ambassador to Pristina, Jeffrey Hovenier, even declared that Washington would apply sanctions against Kosova following the Serbian unrest, including the cancellation of Prishtina’s participation in the US-led “Defender Europe 2023” military exercise. In other words, US policy makers are now excluding Kosova from a security umbrella that Moscow wants dismantled. The ambassador also asserted that the US would cease all efforts to assist Kosova in gaining recognition from the five remaining EU states and halt the process of integration into international organizations. The EU Commission further gifted Moscow by planning to suspend funds, high level visits, and any work on the SAA Agreement with Kosova.

Pressure by Western diplomats on Prishtina to establish an Association of Serb Municipalities will further erode the authority of the central government and increase Belgrade’s involvement in disrupting Kosova’s institutions. It will give Moscow another inroad in the region similar to the RS entity in Bosnia-Herzegovina. Washington and Brussels are also helping the greater Serbia project by largely ignoring civil and minority rights outside of Kosova. Nearly 100,000 Albanians form large majorities in two municipalities in the Preševo valley but have far fewer rights than Serbs in Kosova and are increasingly subject to government pressures.

In the case of Bosnia-Herzegovina, permitting unilateral election changes by the High Representative helps ethno-nationalists, deepens grievances, and encourages separatism. It appears that Western envoys are now supporting the strategy of Russian officials who are determined to keep Bosnia weak, divided, and unqualified for NATO or the EU. They are also enticing Milorad Dodik to devise new moves toward secession. For instance, as with the Serb boycott of Kosova’s elections he can withdraw all Serbian officials from state-wide institutions and declare the entity government in Banja Luka as the only legitimate sovereign institution in the RS. A weak response from Washington will then be seen as another green light on the road to secession.

By centering US policy on Belgrade at the cost of its neighbors, Washington is repeating its mistakes toward Russia. In placating Moscow at Kyiv’s expense and failing to provide either sufficient military deterrence or NATO membership for Ukraine, Washington encouraged Russia’s invasion. A similar scenario is now unfolding in the Western Balkans where Kosova and Bosnia are pressured to surrender their sovereignty.

Vučić may allow old stocks of ammunition to be sent to Ukraine to placate Washington, but he constantly mocks US/EU diplomats and officials in his Russia connections. He regularly sends his ministers to meet with Russian counterparts, signs energy deals and other economic contracts, and allows Serbia to be used as the center for Russian intelligence gathering and anti-Western information wars. At the same time, Washington ignores Vučić’s corrupt criminal connections and fails to censure him for his close relations with Russia’s ruling war criminals. Such misguided policies will simply embolden the Kremlin to maneuver Vučić into further destabilizing the region.

Seksistički i “građevinski” napadi na sarajevsku gradonačelnicu: Za sarajevsko društvo Karić je manje žena, manje majka, manje političarka nego neke druge

U isto vrijeme dok je na sastanku u Konjicu Milorad Dodik psovao genocid u Srebrenici zbog čega je Kemal Ademović jedini napustio skup koalicionih partnera SDP-a, NIP-a, Naše stranke, SNSD-a i HDZ-a, u Sarajevu se odvijala jedna drugačija drama.
Stranačka pozadina aktera je ista. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić (SNSD) na ulaze u Istočno Sarajevo postavio je sramotne table o “gradu 157.000 Srba koji su morali napustiti Sarajevo”.

Ekspresno je reagirala gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić te je Ćosiću poručila da će odgovarati zbog lažnih tvrdnji. Tokom dana Tužilaštvu BiH podnijela je krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Ćosića.

Ono što je s pozicije koju obnaša mogla uraditi mlada gradonačelnica je uradila.
Izostale su reakcije npr. mladog premijera Kantona Sarajevo Nihada Uka. Nisu se oglasile ni stranke trojke koje čine vlast u KS pa tako naprimjer zatražili uklanjanje sporne table ili Dodiku poručili da ne provocira Sarajevo.

Dakle, onako kako su se ponašali stranački lideri u Konjicu kada su nastavili sastanak nakon najbrutalnije psovke genocida, tako su se isto ponašali oni koji su vlast u KS i koji su morali stati u zaštitu Sarajeva i istine.

Ma šta ko mislio o njoj gradonačelnica Karić u petak je branila glavni grad države BiH, pa time i državu, njene stanovnike, branila je istinu i međunarodne presude.

Proteklih dana gradonačelnica Karić je na meti raznih analitičara, režisera, influensera koji je “časte” najgorim uvredama.

Nijedno udruženje žena, niti bilo koje drugo, a ima ih na stotine, nije stalo u zaštitu Benjamine Karić.

“Grijeh” Karić je i to što nije bila na Paradi ponosa, a jeste na dženazi mlade doktorice Alme Suljić. Grijeh je i što nije dozvolila projekciju zastave Izraela na Vijećnici i prekrivanje ploče o srpskim zločincima da bi zvaničnici istog SNSD-a mogli ući u nju. Grijeh je što je zabranila projekcije svega i svačega na Vijećnici osim u nekoliko slučajeva, a što je jednoglasno podržalo Gradsko vijeće.

Možda je gradonačelnica imala i nespretnih i nesretnih izjava o praznicima. Možda je mogla i morala drugačije. Ali ovoliki bijes i uvrede koje pojednci siju prema gradonačelnici Sarajeva poprimaju već ozbiljne znake verbalnog nasilja.

No, u zaštitu Benjamine Karić nije stao ni SDP ni predsjednik Nermin Nikšić.

Na društvenim mrežama objavljena je fotomontaža slike gradonačelnice sa maramom na glavi i “crnim zubom” kao odgovor na to što je Karić za Bajram dijelila baklave na Baščaršiji. Ni na tu brutalnu uvredu ne samo prema Benjamini već i prema muslimankama koje nose marame nije bilo reakcije istih onih udruženja koji na mnogo manje stvari reaguju.

Razni zaštitnici ljudskih prava, i prava žena, bude se samo onda kada oni procijene da je neko zaslužio reakciju.

Ako principi vrijede za druge zašto ne vrijede i u slučaju Benjamine Karić. Da li je ona manje žena, manje majka, manje političarka, manje pravnica od bilo koje druge žene. Čini se da u ovom našem sarajevskom društvu jeste.

(NAP)

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...