Facebook Twitter Youtube
    Najnoviji

    Istaknuto

    Istaknute objave

    Nova drama u Vijeću ministara BiH: Čović “otima” Bošnjacima mjesto direktora Elektroprijenosa, Miro Džakula kandidat, Krišto blokira imenovanje SNSD-ovog ministra finansija

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Bit će ispoštovana rotacija za Elektroprijenos i sada će biti Bošnjak na čelu. Ja ne volim taj princip, ali mora se poštovati”, kazao je na konferenciji za medije 19. maja federalni premijer Nermin Nikšić, govoreći o imenovanjima direktora državnih javnih preduzeća.

    Samo mjesec kasnije, Nermin Nikšić odustaje od pozicije generalnog direktora Elektroprijenosa. Dragan Čović je zatražio, a predsjednik SDP-a pristao. Elektroprijenos BiH će pripasti HDZ-u, a novi direktor bi trebao, kako saznaje Istraga, trebao biti bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Miro Džakula.

    Predsjednik SDP-a i federalni premijer Nermin Nikšić je, prema informacijama Istrage, zamolio Dragana Čovića da malo pričekaju sa imenovanjem direktora Elektroprijenosa kako bi ublažio udare u Sarajevu. No, lider HDZ-a ne odustaje. On želi svoj čovjeka na čelu Elektroprijenosa kojim je proteklih deset godina upravljao HDZ-ov kadar Matan Žarić. Protiv Žarića je, podsjećamo, krajem prošle godine Tužilaštvo BIH podiglo optužnicu zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja i ovlaštenja.

    Žarićev nasljednik Miro Džakula prošle je sedmice predao dužnost direktora Uprave za indirektno oporezivanje. Novinarima je tokom primopredaje kazao da ide u Hercegovinu da se odmori, ne objelodanjujući svoje planove za budućnost. No, nekoliko medija iz Republike Srpske je već objavilo da Džakula želi biti direktor Elektroprijenosa.

    O imenovanju direktora Elektroprijenosa odlučuje Upravni odbor kojeg imenuju entitetske vlade koje su, faktički, dioničari ove državne kompanije. Nikšić je već rekao Draganu Čoviću da će pristati na imenovanje Mire Džakule. Međutim, SNSD se protivi Džakulinom imenovanju, nakon što je federalni ministar finansija Toni Kraljević (HDZ) spriječio podjelu 200 miliona KM od akciza na gorivo.

    “Bez saglasnosti Vlade RS-a Džakula ne može biti imenovan”, tvrdi sagovornik Istrage iz Vlade FBiH.

    Kako bi natjerali SNSD da pristane na Džakulino imenovanje, čelni ljudi HDZ-a sada blokiraju imenovanje ministra finansija i trezora BiH. Podsjetimo, SNSD-ov kadar Zoran Tegeltija obavljao je funkciju ministra finansija BiH sve do prošle sedmice kada je preuzeo dužnost direktora Uprave za indirektno oporezivanje. SNSD je za Tegeltijinog nasljednika predložio Srđana Amidžića, koji je trenutno odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka. Da bi Amidžić bio imenovan za ministra, njegovo imenovanje bi trebala predložiti predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

    “Krišto, međutim, odugovlači za prijedlogom. Štaviše, ona nije poslala Amidžićevo ime na provjere u sigurnosne agencije, što je preduslov za formalno predlaganje njegovog imenovanja”, kazao je za Istraga.ba sagovornik iz Vijeća ministara BiH.

    Na ovaj način Dragan Čović pokušava natjerati Milorada Dodika da popusti u vezi sa Džakulom i Elektroprijenosom BiH. Federalni premijer Nermin Nikšić je, rekosmo, već pristao da HDZ-ov kadar i naredne četiri godine upravlja Elektroprijenosom BiH.

    Naknadna pamet Michaela Murphya: Od Konakovićeve “historijske sjednice” Južna interkonekcija nije u Čovićevim rukama, nego u Dodikovim!

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Da je čitao zapisnike sa sjednica Vijeća ministara BiH, a ne Facebook statuse i pamflete lidera Trojke, američki ambasador Michael Murphy bi znao da Dragan Čović više ne drži ključeve Južne interkonekcije. Federalne ključeve 11. su maja ove godine, Murphyevi reformatori Elmedin Konaković, Edin Forto, Nermin Nikšić, Borjana Krišto i drugi predali Miloradu Dodiku. I to na onoj sjednici Vijeća ministara BiH nakon koje su svi mediji, iz kojih se (dez)informira ambasador Murphy, bez ikakvih provjera prenijeli izjavu Elmedina Konakovića u kojoj je ustvrdio da je u pitanju “historijska sjednica”.

    A zapravo je bila “historijska prevara”, koju ambasador SAD-a još uvijek nije razumio. I zato sada na svom blogu optužuje Dragana Čovića za nešto za šta se lider HDZ-a više i ne pita.

    Sve da Dragan Čović sutra pristane na izglasavanje zakona o južnoj interkonekciji, to ne znači ništa. Sve i da predsjednik HDZ-a pristane da se za transport gasa iz Azerbejdžana u BiH pita sarajevski BH gas, to ne znači da je BiH smanjila ovisnost o ruskom plinu. Jer bez odluke Vijeća ministara Bosna i Hercegovina ne može započeti pregovore sa Hrvatskom o izgradnji južne plinske interkonekcije. A Vijeće ministara BiH ne može donijeti odluku bez ministara iz Republike Srpske. Što znači da se o Južnoj interkonekciji više ne pitaju Čović, Konaković, Forto i Nikšić. O Južnoj interkonekciji se pita – Milorad Dodik.

    Dok je nekoliko (manjih, besprojektnih) sarajevskih portala insistiralo na objavi Zapisnika sa “historijske sjednice” Vijeća ministara BiH, ambasador Michael Murphy se bavio šumskom krađom. Pa, od stabla nije vidio šumu. A tamo, u toj šumi, Elmedin Konaković i Edin Forto su pristali da Nova istočna interkonekcija Republike Srpske bude pokrenuta s mrtve tačke, a ona Južna, koja smanjuje ovisnost o ruskom plinu, ostane u domenu deklarativne podrške na Twitteru, Facebooku i blogu.

    Da prevedem na jezik naknadnih boraca protiv “malignog ruskog utjecaja”. Američki ambasador Michael Murphy je srcem i dušom podržao Dragana Čovića i Trojku prilikom formiranja Vijeća ministara BiH. Američki ambasador je, prilikom formiranja Vijeća ministara “progutao žabu” zvanu Dodikov SNSD. Onda su njegovi kadrovi glasali za pokretanje procedure za gradnju Nove istočne interkonekcije kojom će u BiH dolaziti plin iz Rusije, dajući, pritome, deklarativnu, i samo deklarativnu podršku Južnoj interkonekciji koja smanjuje ovisnost o ruskom plinu. Dakle, vlada, odnosno Vijeće ministara koje je odabrao i “imenovao” američki ambasador je povećala ovisnost BiH o ruskom plinu, a smanjenje ovisnosti o ruskom plinu isporučila – ruskom igraču Miloradu Dodiku.

    I, ko god je proteklih mjeseci upozoravao na ovo proglašavan je botom SDA i ruskim igračem.

    “Čović slijedi samo svoje interese”, piše ambasador Murphy.

    Zar je baš to tako?

    Zar Dragan Čović nije nosilac zapadnih i američkih vrijednosti? Zar se Čović nije promijenio od one 2020. godine kada je u Moskvi, u društvu Valentine Matvijenko, kazao da na Balkanu treba pojačati ruski utjecaj? Zar nisu Željko Komšić i Bakir Izetbegović ruski igrači koji blokiraju projekat Južna interkonekcija kojom se smanjuje ovisnost o ruskom plinu?

    Američki ambasador Michael Murphy sada optužuje Dragana Čovića da blokira Južnu interkonekciju. I, opet griješi. O Draganu Čoviću više ne ovisi Južna interkonekcija. Ona sada ovisi o Miloradu Dodiku.

    Situacija je jednostavna. Da bi se gradila Južna interkonekcija BiH mora potpisati međudržavni ugovor sa Hrvatskom. Da bi taj ugovor bio potpisan potrebno je da odluke donesu, redom, Vijeće ministara, Predsjedništvo, Parlament, Predsjedništvo BiH. Južna interkonekcija nije dobila podršku nigdje. Ruska Nova istočna interkonekcija je dobila podršku u Vijeću ministara. Dakle, “proameričko” Vijeće ministara BiH je dalo saglasnost za početak procedure koja se odnosi na gradnju “ruske” plinske interkonekcije, dok se proamerička Južna interkonekcija nije pomjerila s mjesta. A da bi se pomjerila, za nju u Vijeću ministara mora glasati – Milorad Dodik. Koji su mu motivi? Nema ih. Jer njegova je Interkonekcija dobila podršku, a Murphyeva – nije. I za to nije kriv Dragan Čović. Krivi su Elmedin Konaković, Zukan Helez i Edin Forto. Oni su “u promet” pustili Dodikovu interkonekciju, a Južnu stavili na čekanje.

    Novi ustupak Draganu Čoviću: Trojka smjenjuje Esada Humu i Fond za zaštitu okoliša prepušta HDZ-u!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Vlada Federacije BiH imenovala je nove v.d. članove Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Od sedam članova novog  UO četvero dolazi iz HDZ-a BiH. U prethodnom sazivu UO, HDZ BiH je imao tri člana, što znači da nije imao većinu.

    Prema informacijama Istrage, i mjesto direktora Fonda bi trebalo pripasti HDZ-u BiH. Proteklih godina Fondom su upravljali SBB (Fuad Čibukčić) i SDA/SBB (Esad Humo).  Međutim, SDP, Naša stranka i Narod i Pravda namjeravaju ovu poziciju sada prepustiti HDZ-u BiH, a jedan od kandidata za direktora je Slađan Bevanda.

    Ovo je posljednje izdanje Službenih novina Federacije BiH.

    Pratimo crveni okvir. Vlada Federacije BiH na sjednici održanoj 14. juna ove godine razriješila je bivši saziv Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša. Kako se može vidjeti, od sedam članova UO, troje ih je bilo iz HDZ-a BiH. U pitanju su Mirjana Milićević, Andrijana Katić i Božana Bilandžija. Četiri člana UO pripadala su SBB-i SDA-u, što znači da su ove dvije stranke imale većinu u UO plus poziciju direktora Fonda koji je godišnje na razne projekte dijelio oko 30 miliona maraka.

    Nakon što su stranke Trojke ušle u koaliciju sa strankama HNS-a, lider HDZ-a BiH Dragan Čović je insistirao da toj stranci pripadnu JP Autoceste FBiH i Fond za zaštitu okoliša. Čoivić je na taj način želio nadomjestiti poziciju ministra zdravlja u Vladi FBiH koja je pripala HDZ-u 1990. Upravo zbog toga Vlada FBiH je prošle sedmice donijela odluke o razrješenju bivšeg saziva UO i imenovanju novog saziva UO.

    Sada obratite pažnju na plavi okvir. Od sedam novih članova UO Fonda, četvero ih je pripalo HDZ-u BiH. Mirjana Milićević i Božana Bilandžija su ostale članice UO, s tim da su im se pridružili Doris Čuljak i Danijela Jurina. Dakle, HDZ BiH sada ima četiri člana UO Fonda za zaštitu okoliša, a Trojka je pristala da im da i poziciju direktora Fonda.

    Trenutno, direktor Fonda je Esad Humo, ratni heroj iz Mostara sa bogatim iskustvom u međunarodnim institucija. No, SDP, Naša stranka i NiP namjeravaju ukloniti Humu i na njegovo mjesto dovesti kadra HDZ-a BiH (vjerovatno Slađan Bevanda).

    Vlada Nermina Nikšića krši sankcije Rusiji: Energoinvestu data saglasnost za otvaranje deviznog računa u Srbiji kako bi se moglo vršiti plaćanje u ruskim rubljama!

    Piše:
    Amina Čorbo Zećo
    -

    Dok Evropska unija uvodi novi set sankcija Rusiji, Vlada Federacije BiH na putu je da se pridruži rijetkim saveznicima Rusije na Starom kontinentu.

    Prema saznanjima Patrije Vlada Nermina Nikšića donijela je odluku kojom je dala saglasnost Energoinvestu za otvaranje deviznog računa u inostranstvu.

    „Daje se prethodna saglasnost Energoinvestu za otvaranje deviznog računa u inostranstvu u svrhu plaćanja isporučenog plina kod banke Poštanska štedionica – Beograd, Republika Srbija“, navodi se u odluci koja je već stupila na snagu.

    Srbija je jedna od rijetkih zemalja Evrope koja ne poštuje sankcije uvedene Rusiji od strane Evropske unije, nakon agresije na Ukrajinu, te mogu vršiti plaćanje u rubljama.
    S obzirom da je BiH glasala i poštuje sankcije uvedene Rusiji, pitanje je da li Vlada Nermina Nikšića ovakvim postupanjem krši te sankcije, dok se predstavlja reformskom Vladom na putu BiH ka Evropskoj uniji.

    Ne direktno, nego indirektno, tako što Srbiju uvode kao posrednika u plaćanju, kojeg Federacija ne može vršiti direktno.

    EU je Rusiji uveo opsežne i dosad nezabilježene sankcije kao odgovor na agresivni rat protiv Ukrajine koji je započeo 24. februara 2022. i nezakonito pripojenje ukrajinskih regija Donecka, Luhanska, Zaporižje i Hersona.

    Podsjećamo, Nermin Nikšić je nedavno kazao da iza Vlade FBiH stoje šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler i ambasador SAD u BiH Michael Murphy, te će biti zanimljivo čuti njihov stav o ovoj odluci.

    Podsjećamo, BiH se u ovom trenutku snabdijeva plinom iz Rusije. Kako bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu, Federacija BiH je, ranije, u saradnji sa EU i USAID-om pokrenula projekat Južna plinska interkonekcija preko koje bi bio najavljan plin iz Azerbejdžana. No, nakon što je Nikšić postao premijer, Vlada FBiH je iz parlamentarne procedure povukla zakon o južnoj interkonekciji. Istovremeno, Vijeće ministara BiH je pokrenulo proces pregovaranja sa Srbijom i izgradnji Nove istočne interkonekcije. Južna interkonekcija je na čekanju i na nivou BiH. Dakle, novoformirana koalicija koju čine SNSD, HDZ, SDP, Naša stranka i NiP je poduzela konkretne aktivnosti koje povećavaju ovisnost Bih o ruskom plinu.

    (NAP)

    Zeljka Cvijanović predložila donošenje odluke na sjednici Predsjedništva BiH: Komšić i Bećirović stopirali Istočnu interkonekciju

    Piše:
    Redakcija
    -

    Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović predložila je da Predsjedništvo BiH na današnjoj sjednici donese odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora sa Srbijom u vezi sa izgradnjom Nove istočne interkonekcije. No, kada su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović rekli da neće glasati za donošenje te odluke bez prethodnog usvajanja zakona o gasu na nivou BiH i donošenja odluka koje se odnose na Južnu interkonekciju, Cvijanovićeva je Novu istočnu plinsku interkonekciju skinula s dnevnog reda, saznaje Istraga.ba.

    Podsjećamo, Vijeće ministara BiH je na sjednici održanoj 11. maja ove godine utvrdilo Prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između BiH i Srbije o izgradnji plinovoda Nova istočna interkonekcija BiH i Srbije. Na istoj sjednici, iako su ministri Elmedin Konaković i Edin Forto kazali da je usvojen i projekat Južna interkonekcija, projekat koji se odnosi na Federaciju BiH i koji smanjuje ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom plinu nije formalno pokrenut.

    Konakovićevu i Fortinu grešku su, međutim, donekle ispravili članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović koji su stopirali Novu istočnu interkonekciju kojom se, faktički, povećava bh. ovisnost o ruskom plinu.

    Podsjećamo, Nova istočna interkonekcija je zajednički projekat Srbije i Republike Srpske koji je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine. Sporazum o izgradnji ovog plinovoda u martu su prošle godine potpisali zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije. Magistralni gasovod iz Srbije ka Republici Srpskoj, saopćeno je tada, trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad trebalo bi da bude završen u narednih pet godina. Bila bi to druga gasna interkonekcija između Srbije i Republike srpske, odnosno, BiH. S obzirom na to da se radi o međudržavnom projektu, potrebna je saglasnost institucija BiH.

    SBiH: NOVA ISTOČNA GASNA INTERKONEKCIJA-ENERGETSKI UDAR NA BIH - Stranka za Bosnu i Hercegovinu

    Ovim trasom bi bio dopreman plin iz Rusije koji je Balkan dolazi Turskim tokom. Planirano je da dužina gasovoda na teritoriji Republike Srbije bude 90 kilometara, a na teritoriji Republike Srpske oko 320 kilometara. Nosilac poslova je – preduzeće iz Reublike Srpske – Gas Res.

    Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora propisana je je procedura zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora i druge radnje u vezi s međunarodnim ugovorima koje zaključuje Bosna i Hercegovina.

    “Inicijativu za pokretanje postupka za zaključivanje međunarodnih ugovora mogu dati institucije Bosne i Hercegovine, entiteti, kantoni i druge regionalne i lokalne zajednice, te preduzeća, ustanove, nevladine organizacije i druga pravna lica iz područja svoga djelovanja. Inicijativa iz stava 1. ovog člana dostavlja se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine preko ministarstva Bosne i Hercegovine u čiji djelokrug rada spadaju pitanja koja se uređuju međunarodnim ugovorom. Kada nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine ocijeni da je inicijativa iz stava 1. ovog člana opravdana, dostavlja je Vijeću ministara Bosne i Hercegovine sa nacrtom prijedloga za pokretanje postupka i osnovom za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora čiji je sastavni dio osnova iz stava 3. ovog člana”, navedeno je u ovom Zakonu.

    Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora, u skladu sa članom 6 ovog Zakona, donosi Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. U pregovorima za zaključivanje međunarodnog ugovora Bosnu i Hercegovinu zastupa delegacija koju je odredilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, odnosno, po njegovom ovlaštenju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Nakon završenih pregovora delegacija za pregovore Bosne i Hercegovine dostavlja Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine izvještaj o pregovorima, a Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine i tekst međunarodnog ugovora. Predsjedništvo BiH, potom,donosi odluku o potpisvanju sporazuma sa usaglašenim tekstom. Nakon toga ide ratifikacija sporazuma. Sporazum ratifikuju oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Na kraju sve, opet, ide u Predsjedništvo BiH koje odlučuje o ratifikaciji međunarodnog ugovora.

    Kada je u pitanju Nova istična interkonekcija ona je prešla prvi proceduralni prag, dok projekat Južna interkonekcija nije formalno ni započet.

    Hrvatska popustila: “Trgovska gora” na dnevnom redu zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH

    Piše:
    Redakcija
    -
    16.02.2023,Zagreb - Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic primio je predsjedateljicu Vijeca ministara Bosne i Hercegovine Borjanu Kristo, koja boravi u sluzbenom posjetu Hrvatskoj. Photo: Jurica Galoic/PIXSELL

    Zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske bit će održana danas u Zagrebu.

    Naime, kako je potvrđeno za Vijesti.ba, kao tačka dnevnog reda bit će uvrštena izgradnja centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori.

    Ranije je Vlada Hrvatske tražila da se ova tačka skine sa dnevog reda zajedničke sjednice. Potom je ministar vanjske trgovine BiH Staša Košarac svoje prisustvo sjednici uslovio uvrštavanjem Trgovske gore u dnevni red.

    “Mi imamo obavezu prema 250.000 ljudi, kao i adekvatne odluke u institucijama na svim nivoima vlasti u BiH o neprihvatljivosti izgradnje odlagališta. To se mora poštovati!”, rekao je Košarac.

    Povodom stavova ministara iz RS-a koji su insistirali da se raspravlja o Trgovskoj gori oglasio se i državni zastupnik Šemsudin Mehmedović.

    “Zajednička sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH, (ako do iste dođe) mora odgovoriti na ključna pitanja koja su godinama sporna: imovina BiH u Hrvatskoj i pitanje granice.

    Na žalost, nedavno smo svjedočili prodaji državne imovine BiH, luke Šipad turskoj kompaniji. To je težak udarac za BiH u trenutku kad se kani riješiti pitanje državne imovine u BiH i pokazuje da države koje se predstavljaju kao prijatelji BiH prave modele za vlastite interese preko državne imovine BiH kako bi uticale na finalni model.

    Hrvatska može biti partner BiH na putu ka EU ali samo ako ne dovodi u pitanje interese svih naroda i građana BiH i prihvata BiH kao suverenu državu!

    Otvoreno ignorisanje vrlo krupnih problema sa imovinom BiH u Hrvatskoj i pitanjima granice pokazuje da je Hrvatska u zadnjih 27 godina imala dvostruke i zakulisane namjere.Imali smo i ranije zajedničke sjednice u ovom formatu, ali rezultati su prilično ništavni kad je u pitanju interes BiH. Neki ministri u Vijeću ministara su ipak pokazali, bar formalno, da se sa interesima BiH ne može kalkulisati, saopćio je Mehmedović.

    Podsjećamo, Vlada Republike Hrvatske tražila je da sa dnevog reda današnje zajedničke sjednice sa Vijećem ministara BiH budu skinute tačke koje se odnose na izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, kao i na sukcesiju bivše SFRЈ, navedeno je u dokumentu koji je u posjedu „Slobodne Bosne“.

    U dokumentu je traženo i da bude skinuta tačka koja se odnosi na inicijativu za potpisivanje sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o saradnji u oblasti informacionog društva i elektronskih komunikacija.

     

    Zbog izostavljanja pitanja “Trgovske gore” i odlaganja radioaktivnog otpada na granici sa BiH: Ministri Staša Košarac i Nenad Nešić ne žele prisustvovati zajedničkoj sjednici Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ministri iz Republike Srpske u Vijeću ministara BiH neće prisustvovati zajedničkoj sjednici Vlade RH i Vijeća ministara BiH ukoliko na dnevnom redu ne bude “Trgovska gora”, potvrdio je za Istraga.ba ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić.

    “Došlo je vrijeme da vodimo računa o svojim interesima i interesima naših građana”, rekao je Nešić za Istraga.ba, dodavši da je razgovarao sa ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Stašom Košarcem koji je, također, potvrdio da ne želi učestvovati na sjednici ukoliko Trgovska gora ne bude na dnevnom redu.

    “Zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske održat će se u utorak 20. 6. 2023. godine u Zagrebu s početkom u 11:15 sati (Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatske bratske zajednice br. 4). Nakon zajedničke sjednice predviđeno je potpisivanje sporazuma i izjave za medije predsjedateljice Vijeća ministara Borjane Krišto i predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića. Na dnevnom redu zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade RH bit će niz zaključaka od zajedničkog interesa Bosne i Hercegovine i Hrvatske kojima će se dodatno unaprijediti bilateralni odnosi”, saopćeno je ranije iz Vijeća ministara BiH. 

    “Večeras su me mnogi pitali o zajedničkoj sjednici Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske. Moj stav je jasan – ako na dnevnom redu nema tačke koja se odnosi na pitanje igradnje sporne deponije na trgovskoj gori, neću prisustvovati sjednici. Trgovska gora je gorući problem i ne može u nekim tačkama biti drugačije, na barijeri ili o tome uopće ne raspravljati. Ne. Ne. Neželim susjelovati u tome. Problem deponije na Trgovskoj gori mora biti posebno pitanje na vrhu dnevnog reda. Imamo obavezu pema 250 hiljada ljudi, kao i adekvatne odluke u institucijama na svim nivoima vlasti BIh o nedopustivoj izgradnji deponije. Ovo se mora poštovati”, saopćio je u ponedjeljak navečer ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

    Bez prisustva ministara iz Republike Srpske, Vijeće ministara BiH nema kvorum za održavanje sjednice. Dakle, ukoliko ministri iz RS budu bojkotovali zajedničku sjednicu, to, zapravo, neće biti sjednica Vijeća ministara, već sastanak dijela ministara iz BiH sa Vladom Republike Hrvatske.

    Podsjećamo, Hrvatska u Trgovskoj gori, na samoj granici sa BiH planira da odlaže radioaktivni otpad iz Elektrane Krško. Deponija je, zapravo, od BiH udaljena je svega tri kilometra i nalazi se u samom slivu rijeke Une.

    Hrvatska je izradila Studiju uticaja na životnu sredinu ukoliko bi radioaktivni otpad bio skladišten na Trgovskoj gori, na šta su iz BiH uputili brojne primjedbe.

    Vlada Republike Hrvatske nije željela na zajedničkoj sjednici raspravljati o Trgovskoj gori. Međutim, ministri iz Sarajeva, Zukan Helez, Elmedin Konaković i Edin Forto nisu u tome vidjeli ništa sporno. Za razliku od njih, ministri iz RS-a Staša Košarac i Nenad Nešić ne žele prisustvovati zajedničkoj sjednici na kojoj neće biti razmatrano ovo pitanje.

    Zbog nesuglasica u koaliciji odgođena sjednica Komisije za izbor i imenovanje : Ukoliko Trojka ne podrži Arnela Isaka, nema većine za imenovanje Marina Vukoje u Ustavni sud BiH!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zbog nesuglasica u vladajućoj koaliciji u vezi sa izborom Arnela Isaka, odgođena je sjednica Komisije za izbor i imenovanje Predstavničkog doma FBiH na kojoj je trebala biti utvrđena rang lista kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH, saznaje Istraga.ba.

    U zgradi Vlad Federacije u ponedjeljak je održan sastanak predstavnika stranaka koje čine parlamentarnu većinu. Teme – izbor Arnela Isaka za dopredsjednika Predstavničkog doma FBiH i izbor Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH.

    “Mi smo bili protiv imenovanja Arnela Isaka”, kazao je za Istraga.ba izvor iz Naše stranke.

    Nakon tih stavova, a i ranijih izjava zvaničnika Naše stranke, navode izvori Istrage, Arnel Isak, Kenan Uzunović i Elzina Pirić su kazali da neće pratiti stavove parlamentarne većine po svim tačkama koje bi u srijedu trebale biti na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma. Kako bez ovo troje zastupnika nema većine, predstavnici HDZ-a BiH su, ne želeći rizikovati, zatražili da se u srijedu ne raspravlja o imenovanju sudije Ustavnog suda BiH.

    “Poštovani članovi, po nalogu predsjednika Povjerenstva, a radi planiranja Vaših obveza, obavještavam Vas da se nastavak 4. sjednice Povjerenstva za izbor i imenovanje koji je zakazan za sutra (utorak) u 12.30 prolongira do daljnjeg. O nerednom terminu bit ćete pravovremeno obaviješteni. Zvaničnu obavijest ćete dobiti ujutro”, navedeno je u obavijesti koju je u ponedjeljak, nešto iza 19 sati članovima Komisije poslala Bernarda Šimunović, tajnica Komisije za izbor i imenovanje.

    Podsjetimo, 4. sjednica Komisije za izbor i imenovanje počela je još 14. marta ove godine. Na dnevnom redu je bio Izvještaj radne grupe koma je vodila proceduru ocjenjivanja kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH. U Komisiji koja je provela konkursnu proceduru bili su HDZ-ov Mladen Bošković, NiP-ov Rasim Smajlović, NES-ov Irfan Durić, te dvoje eksperata iz pravosuđa – Hakija Zaimović i Božana Banduka. Iz dokumenata u koje je Istraga izvršila uvid, jasno je da je HDZ-ov favorit Marin Vukoja dobio podršku HDZ-ovog Boškovića, NiP-ovog Smajlovića i Božane Banduke. Sanelu Butigan-Gorušanović su podržali NES-ov Irfan Durić i sudija Hakija Zaimović. Zahvaljujući glasanju kadrova HDZ-a i NiP-a, prvorangirani na listi kandidata je Marin Vukoje, aktualni sekretar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koji je blisko povezan sa HDZ-om BiH.

    Kako bi se izbjegao bilo kakav rizik, čelnici HDZ-a BiH insistiraju da Komisija za izbor i imenovanje Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH dostavi samo ime Marina Vukoje o kojem bi se zastupnici izjasnili.  S obzirom na to da na sjednici Komisije za izbor i imenovanja koja je započela 14. marta nije bilo dovoljno ruku da samo Marin Vukoja bude predložen za sudiju, predsjednik Komisije Mladen Bošković je prekinuo sjednicu. Nastavak sjednice je zakazan tek tri mjeseca kasnije, odnosno za utorak, 20. juna.

    Osim HDZ-ovih zastupnika, predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković je bio zagovornik da Komisija za izbor i imenovanje treba prema Predstavničkom domu FBiH poslati samo jedno ime, odnosno ime Marina Vukoje.

    “Ja mislim da treba biti jedan i da se o njemu Predstavnički dom izjasni i da dobijemo sudiju Ustavnog suda”, rekao je Konaković.

    Komisija za izbor i imenovanje ima 11 članova. Predsjednik Komisije je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Potpredsjednik je Damir Mašić iz SDP-a BiH. Članovi Komisije su Antonio Sesar i Feliks Vidović iz HDZ-a BiH, Aner Žuljević iz SDP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Rasim Smajlović iz NiP-a, Edina Gabela iz SBiH-a, Eldan Čomor iz SDA i Dajana Čolić iz DF-a.

    Presudni su glasovi Damira Mašića i Anera Žuljevića iz SDP-a i Dragana Miokovića iz Naše stranke. Mioković je već bio najavio gutanje žaba, što bi trebalo značiti da je spreman da podrži Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH.

    No, nakon formiranja Vlade FBiH, pak, bitnu ulogu u svemu je počeo igrati Arnel Isak, sin federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka. Naime, početkom juna federalna zastupnica iz PDA (također vladajuće stranke) predložila je smjenu Edine Gabele (SBiH) sa mjesta dopredsjedavajuće Predstavničkog doma FBiH te imenovanje Arnela Isaka na tu poziciju.

    “Neće doći do imenovanja Arnela Isaka na mjesto dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH”, kazao je nedavno zastupnik Naše stranke Mirsad Čamdžić, naglašavajući kako njegova stranka nije o tome konsultovana.

    Odluka Naše stranke da ne podrži Arnela Isaka, međutim, ugrozila je većinu u Predstavničkom domu FBiH. Uz Arnela Isaka je još dvoje federalnih zastupnika (Elzina Pirić i Kenan Uzunović) što znači da nema potrebne većine čak i ako vladajuću koaliciju podrži jedan zastupnik HRS-a. Osim toga, Našoj stranci u ovom trenutku fali jedna ruka u Predstavničkom domu, jer je zastupnik Damir Arnaut podnio ostavku, a njegov nasljednik (Marko Cvitanović) nije još uvijek dobio certifikat kojim mu CIK potvrđuje mandat.

    Dakle, vladajuća koalicija u ovom trenutku još uvijek nije sigurna u većinu u Predstavničkom domu FBIH. Kako se ne bi izlagao riziku, Dragan Čović je procijenio da imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH bude odgođeno do daljnjeg.

    Bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Dragoljub Popović o slučaju izdvojeno mišljenje Branka Perića: “Država mora poštovati i zaštititi pravo i dužnost sudija da izraze svoje mišljenje kada je riječ o presuđivanju”

    Piše:
    Dragoljub Popovic
    -

    Sudija Branko Perić je, pošto je u veću koje je odlučivalo u predmetu Respiratori ostao u manjini, svoje argumentovano mišljenje učinio dostupnim javnosti. Pravno pitanje koje se ovim povodom postavlja glasi: Ima li sudija pravo da javnosti saopšti svoje izdvojeno, argumentovano mišljenje ako je pri većanju i glasanju u veću ostao u manjini?

    Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Konvencija) predviđa u članu 45.2 da “svaki sudija ima pravo da iznese izdvojeno mišljenje”. Ovo se odnosi na sudije Evropskog suda za ljudska prava (Evropski sud). Postavlja se međutim, pitanje da li takvo isto pravo ima nacionalni sudija u državi koja je ratifikovala Konvenciju?

    Pitanje se odnosi na slobodu izražavanja i dolazi u domen člana 10.2 Konvencije in fine, koji propisuje da se sloboda izražavanja može podvrgnuti formalnostima i ograničenjima, neophodnim u demokratskom društvu uz ostalo i “radi očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva”.

    Zbog ovoga se naprijed postavljeno pitanje javlja u razvijenom obliku, tako da glasi: Da li sudija koji javnosti saopšti svoje izdvojeno mišljenje narušava autoritet i nepristrasnost sudstva?

    Odgovor na ovako postavljeno pitanje mora se potražiti u praksi Evropskog suda, koji se više puta izjasnio o dužnosti sudije da se pridržava načela nepristrasnosti, s obzirom na njegovo/njeno pravo da učestvuje u javnoj debati o važnim društvenim pitanjima, uživajući slobodu izražavanja, koja je zagarantovana svakom.

    U tom pogledu treba posebno obratiti pažnju na stav Međunarodne komisije pravnika, koja je istakla da “država mora poštovati i zaštititi pravo i dužnost sudija da izraze svoje mišljenje posebno kad je riječ o presuđivanju, kao i da poštuje i štiti sudijsku nezavisnost i vladavinu prava.” Komisija je ovakav stav saopštila pojavljujući se kao umješač u jednom predmetu pred Evropskim sudom.[1]

    Evropski sud se u većem broju svojih presuda bavio pravom na slobodu izražavanja sudija. Klasični slučaj u tome nizu predstavlja presuda Vile protiv Lihtenštajna[2]. U toj presudi je Evropski sud izrekao da sudija ima pravo da se u javnosti izjasni čak i o pitanju koje u sebi sadrži i politički element.[3]

    U najnovijem razvitku sudske prakse vodeći presedan u materiji slobode izražavanja sudija predstavlja presuda u slučaju Baka protiv Mađarske. U toj presudi je Evropski sud jasno formulisao svoje stanovište o slobodi sudijskog izražavanja, utvrdivši između ostalog povredu člana 10 Konvencije, učinjenu na štetu podnosioca predstavke[4]. Podnosilac predstavke je u tom predmetu bio predsjednik najvišeg suda u državi, smienjen sa svoga mjesta zato što je učestvovao u javnoj debati, izjašnjavajući se o važnim društvenim pitanjima.

    Pred Evropskim sudom pojavili su se i slučajevi u kojima je postavljeno konkretno pitanje o tome da li se sudija smije izjasniti u javnosti o nekim elementima predmeta u kojima postupa, dakle onim koji još uvijek nisu presuđeni. U tim slučajevima predstavke podnijete Evropskom sudu zasnivale su se na članu 6.1 Konvencije. Podnosioci predstavki su imali pritužbe na pravičnost suđenja. Primere ove vrste pružaju slučajevi Bušemi protiv Italije i Lavenc protiv Letonije.[5] U obje presude Evropski sud je utvrdio povredu člana 6.1 Konvencije, zbog toga što su se postupajuće sudije u javnosti oglasile dok su predmeti koje je trebalo presuditi bili još uvijek u postupku.

    Upravo ova posljednja pomenuta okolnost ukazuje na to da se mora napraviti razlika (distinguishing) između slučajeva Bušemi i Lavenc s jedne strane i slučaja sudije Branka Perića s druge. Sudija Perić se nije oglašavao u javnosti pre nego što je presuda u predmetu Respiratori bila donesena i ta je činjenica od suštinskog značaja. On je naknadno, po izricanju presude, saopštio svoje argumentovano, izdvojeno mišljenje, koje se ne slaže s izrekom presude u čijem je donošenju učestvovao. Pri tome, sudija Perić nije ničim povrijedio tajnost veijćanja. Osim toga, on nije napao sudije koje su imale drukčije mišljenje, niti se izjašnjavao o predmetu koji je još uvijek u postupku. Evropski sud upravo insistira na tim dvjema okolnostima kad procjenjuje slobodu izražavanja sudije.[6] Na osnovu toga se mora zaključiti da je sudija Perić svoju slobodu izražavanja koristio na način koji je u potpunosti primjeren dostojanstvu sudije.

    Iz svega što je naprijed rečeno proizlazi da bi svaka akcija države uperena protiv sudije Perića, zasnovana na činjenici da je javnosti poslije donošenja presude učinio dostupnim sopstveni stav, bila neprimjerena demokratskom društvu i kao takva predstavljala bi povredu člana 10. Konvencije.[7] Ovo posebno ako se ima u vidu činjenica da član II 2 Ustava Bosne i Hercegovine nalaže neposrednu primjenu Konvencije i njenih protokola, kao akata koji imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.

    (Dr Dragoljub M. Popović, advokat i univerzitetski profesor, bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava)

    Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović: U Ustavni sud BiH birati ugledne pravnike, a ne stranačke poslušnike

    Piše:
    Redakcija
    -

    Povodom aktuelne rasprave o izboru sudije Ustavnog suda BiH iz bh. entiteta FBiH, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović javnosti Bosne i Hercegovine poručio je sljedeće: Izbor sudija Ustavnog suda BiH ne smije biti predmet političke trgovine između različitih stranaka. Vrijeme je da se prekine politička praksa koju su dominantno uspostavile u bh. entitetu FBiH SDA i HDZ, a u bh. entitetu Rs SNSD, prema kojoj su se u Ustavni sud BiH birali stranački funkcioneri.

    “Prema članu VI/1. Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud BiH se sastoji od devet (9) sudija od kojih četiri člana bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva člana bira Narodna skupština Republike srpske, dok tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava uz konsultaciju sa članovima Predsjedništva BiH. Osnovni kriteriji za izbor članova Ustavnog suda BiH, prema Ustavu BiH, su da kandidati moraju biti pravnici visokog moralnog ugleda što znači da se u Ustavni sud BiH ne biraju predstavnici konstitutivnih naroda, a pogotovo ne kandidati koje unaprijed odredi bilo koja politička stranka u Bosni i Hercegovini”, navodi Bećirović.

    Dodaje: “Dosadašnje provedene procedure, u vezi sa utvrđivanjem liste najuspješnijih kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda BiH iz bh. entiteta FBiH, upućuju na postupanja koja nisu u skladu s osnovnim kriterijima za izbor sudija Ustavnog  suda BiH. Naime, prema saznanjima koja su dostupna javnosti, na listi najuspješnijih kandidata nalazi se i osoba za koju Komisija za utvrđivanje liste najuspješnijih kandidata nije pružila adekvatne dokaze iz kojih bi se moglo zaključiti da predloženi kandidat, (između više od deset drugih kandidata, među kojima su i aktuelne sudije, profesori i doktori pravnih nauka, dokazani pravni praktičari i drugi ugledni pravnici), spada u red istaknutih
    pravnika visokog moralnog ugleda”.

    “Suprotno tome, na listi uspješnih kandidata, ispod prvoplasiranog kandidata, Komisija Predstavničkog doma Parlamenta FBiH je rangirala brojne druge pravnike koji su prema kriterijima i standardima pravničke struke i nauke, pravničke prakse, pa i ustavnosudske prakse, prima facie, zaslužili da budu bolje plasirani od prvoplasiranog na listi kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH. Jedino razumno i na Ustavu BiH zasnovano rješenje je vraćanje nezavisnosti,
    stručnosti i transparentnosti u proces izbora sudija Ustavnog suda BiH i dosljedno poštivanje ustavnih kriterija pravničke struke i nauke”, zaključuje Bećirović..

    1...404142...194Stranica 41 of 194

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj