Istaknuto

Istaknute objave

Kolumna Andreja Nikolaidisa: “Jesu li Amerikanci rekli da Mandić ne može u vlast, zato što je ruski igrač, kao i Dodik? Gdje je sad Mandić? U vlasti gdje i Dodik”

Ljudi, plačem.

Čuli ste da je Dodik pod američkim sankcijama? On je, je li, ruski igrač i razbija Bosnu. A Amerika se, je li, bori protiv Rusije svuda, pa i na Balkanu. Amerika, je li, brani Bosnu da je Dodik ne razbije. Zato su, je li, Amerikanci krenuli da sruše Dodika, te spasu Bosnu, mir u regionu, demokratiju i sve što je progresivno, inkluzivno a i ne-primitivno.

E sad… Idu izbori u Bosni. I gle čuda: ispostavilo se da su američke sankcije postavljene tako da Dodiku garantuju pobjedu na izborima. Evo link.

Zahvaljujući sankcijama, da ponovimo jer je nevjerovatno, opozicioni SDS ne može na izbore. A Dodik, koji evo posrće pod američkim sankcijama, kao što se pod tim sancijama pati i Putin – na izbore može. Tako se to radi: kad hoćeš nekoga da oboriš sa vlasti jer je prijetnja miru u regionu, njegovu opoziciju onemogućiš da izađe na izbore i tako mu osiguraš pobjedu.

Jebali su Dodiku oca kroz oca.

Nije li, uostalom, slično bilo i kod nas? Jesu li Amerikanci rekli da Mandić ne može u vlast, zato što je ruski igrač, kao i Dodik? Hvala, jesu. I đe je sad Mandić? U vlasti, đe i Dodik, hvala na pitanju. Jesu li Amerikanci ljuti na onoga ko je Mandiću dao vlast, a oni mu rekli da to ne čini? Nisu. Naprotiv. Njihov izaslanik za Balkan rekao da je u Crnoj Gori za sve najvažnije da slušaju lidera vlasti čiji temelj je Mandić.

Jebali su oca kroz oca ruskim igračima na Balkanu. Evo ih svuda na vlasti: od Bosne, preko Crne Gore, Srbije do Makedonije.

A tako vam je, dragi moji, i sa ovom Rezolucijom o Srebrenici. Oni koji se najviše bune protiv Rezolucije, za to imaju najmanje razloga. Rezolucija ih neće oboriti sa vlasti. Naprotiv. Na vlasti će ih učvrstiti. Potom: Rezolucija neće ukinuti njihov velikodržavni projekat. Naprotiv: osnažiće ga.

Rezolucija je performativni akt, kojim se osuđuje genocid, ali se ne poništavaju njegove pravno-političke posljedice. Ne: te se posljedice čak i ne pominju.

Kako je govorio pokojni Bojan Tončić: u nedostatku boljih izvora, dozvolite da citiram sebe.

Uzgredno, gotovo nehajno pomenimo da je genocid u Srebrenici, koji nije bio out of the blue incident, nego logični i predvidivi krešendo dvostruke agresije na Bosnu, ostavio direktne političke posljedice. Sada se neprekidno ponavlja mantra o »istini« i »suočavanju sa istinom«. Sve se svodi na počast žrtvama te pronalaženje i kažnjavanje počinilaca. Ali se dobro vodi računa da ta istina ostane metafizička, a osim toga i ne-jedna. Da istina ne ostavi bilo kakve fizičke posljedice. Ovdje se mora biti vulgarni istorijski materijalista: ako ćemo već o istini, »Istina o Srebrenici«, sa ili bez Mladića u zatvoru, gola je laž, rutinski cinizam, ukoliko ta istina nije fizički, politički uobličena. A politička artikulacija istine o Srebrenice može biti samo jedno – ukidanje Republike Srpske, poništenje političkih posljedica genocida i vraćanje političkog stanja na ono prije zločina. Ako se osuđenim lopovima oduzima imovina stečena krađom, kako je u bosanskom slučaju moguće sprovesti pravdu ako se ne oduzme stečeno genocidom? Ubijenima pomen i zvučne fraze, ubicama zemlja i vlast. Gdje je, tačno, tu pravda , a gdje pomirenje?

I ta ogavna fraza »nikada više«, »never more«, koja u slučaju Srebrenice i Bosne ne zvuči kao obećanje, nego kao prijetnja: kao zloslutni refren koji ponavlja Poov gavran. »Nikada više« genocid kojim su počinioci postigli svoj politički cilj znači samo jedno: da je genocid pravno nedozvoljen, ali praktično itekako isplativ. Stoga »nikada više« koje ne povlači političke posljedice znači samo jedno: »ponovo«. Znači: Genocid? Da, molim. Who Dares Wins. Sreća prati hrabre. Pregaocu Bog daje mahove. Neka bude što biti ne može. Itakodalje…

Srebrenica je mrlja na našoj čovječnosti, poručili su evropski glavari. Doista? Što bi to trebalo da znači, kada je sama čovječnost Rorschachova mrlja, u kojoj je moguće vidjeti Božiji lik, ali i nakazu? A što ako je u Srebrenici nesputano, svojim riječima, progovorila naša čovječnost, što ako je tu naša čovječnost iz sveg glasa zapjevala, nakon što je uklonjeno sve što ju je sputavalo? Što ćemo sa tom pjesmom, koja je smrtonosna kao pjev sirena?

Pjevali su i holandski vojnici. Na snimku koji prikazuje njihovo slavlje zbog povlačenja iz Srebrenice, vidimo ih kako blatnjavi i pijani pjevaju I Will Survive – ja ću preživjeti. Više od 8 000 ljudi nije preživjelo.

Genocid u Srebrenici bio je (uvijek) traumatični upad Realnog koji je razbucao simbolički okvir koji su činili zakoni rata, Ujedinjene nacije, sistem kolektivne bezbjednosti, opominjuća moć Holokausta… Slikovnicu koju smo sebi predstavljali kao etičku mapu politike Srebrenica je razbucala onako kako je Mladić cijepao dokumenta o primirju. Na nemisliv zločin može se odgovoriti samo nemislivom kaznom.

Razlika između onih koji vjeruju u jednog Boga koji će, kasnije, svesti sve račune, kazniti krive i nagraditi prave, i onih koji vjeruju u institucije svjetske pravde koja će rasporediti krivicu i omogućiti pomirenje, manja je nego što i jedni i drugi vole da misle. I jedno i drugo, i njihov Bog i njihova pravda, postoje samo u odsutnosti i obećanju. Njihov Bog stiže prekasno za žive, njihova pravda stiže prekasno za mrtve. I jedno i drugo slabi je lijepak koji makete prihvatljivog svijeta koje držimo u rukama sprječava da ne iscuri kroz naše prste.

(CDM)

 

Zašto tone Venecijansko mišljenje: Trojka predaje HDZ-u Ustavni sud BiH na dvije decenije!

Da je Marin Vukoja, Trojkin i HDZ-ov kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH, bio u izboru za sudiju nekog općinskog, kantonalnog ili entitetskog nivoa, odnosno Suda BiH, ne bi postojale ni teoretske mogućnosti da bude izabran. Jer, pri svakom od tih izbora, što je valjda logično i normalno, boduje se iskustvo, a javnost u FBiH odlično zna da on tog iskustva nema.

Dakle, odgovor na pitanje ko bi bio u užem izboru da je VSTV kojim slučajem ocjenjivao kandidate za sudiju Ustavnog suda BiH je jasan. Vukoja ne bi imao šanse. Tu treba napomenuti i da se primjerice pri izboru sudija Ustavnog suda FBiH traži mišljenje o kandidatima, a za državni Ustavni sud ne vrijede ta pravila.

Zbog načina na koji se bira sudija Ustavnog suda BiH i lakrdije s najmanje kompetentnim kadrom s pravom se može zaključiti da je lakše postati sudija u Ustavnom sudu BiH nego u nekom općinskom sudu. I pošto se svakodnevno priča o nekom evropskom putu, nameće se pitanje može li u bilo kojoj evropskoj državi biti imenovan za ustavnog sudiju neko bez dana sudskog iskustva.

To bi trebalo reći i Mišljenje Venecijanske komisije, koje je u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH zatražio Željko Komšić. U parlamentarnu proceduru je Klub DF uputio inicijativu da se sačeka s izborom sudije dok ne dođe Mišljenje Venecijanske komisije koja zasjeda 21. i 22. juna. No, HDZ-u, Trojki i satelitima se očito žuri, pa su odlučili da na sjednici 28. maja pokušaju završiti jedan od najopasnijih postupaka po budućnost države. Ne zato što je Vukoja opasan, nego zbog činjenice da je odan HDZ-u i da će bez sumnje njihove upute slušati u odlučivanju.

S obzirom na to da nam zastupnici Trojke pričaju razne priče perući vlastitu savjest zbog ugrožavanja interesa države, da pojasnimo kako bi izgledalo bodovanje da je to radio VSTV:

– 1 bod kandidatu koji ispunjava minimum radnog iskustva, što je bar tri godine rada nakon pravosudnog ispita;

– 3 boda kandidatu koji je stručni saradnik ili savjetnik u sudu;

– 5 bodova kandidatu koji je tužilac ili advokat;

– 8 bodova kandidatu koji je sudija istog ili višeg nivoa;

Šta bi bilo da je umjesto Trojkinih poslušnika rangiranje vršio VSTV? Naravno da bi rang lista bila dijametralno različita. Činjenica je isto tako da je komisija koja je rangirala tako da Vukoja bude odraz potpunog odsustva prava, odnosno o sudiji Ustavnog suda odlučivali su srednjoškolci, ljudi s tehničkim i drugim naukama koje s pravom nemaju nikakvih dodirnih tačaka.

Jasno je da bi po VSTV rangiranju drugi kandidati imali više bodova od Vukoje, jer to rangiranje daje prednost relevantnom iskustvu. Plastičan primjer je i izbor sudije Suda BiH, gdje je minimum osam godina sudijskog iskustva, a slijedeći te norme, sudija Ustavnog suda bi morao imati i više.

Trojka i HDZ svjesno idu na pokušaj izbora Vukoje prije Mišljenja Venecijanske komisije, a ozbiljnu ispomoć imaju u Aleksandri Martinović i Ustavnom sudu Federacije BiH koji već mjesecima ignorišu podneske zastupnika na neustavnost i rad Predstavničkog doma mimo Poslovnika.

Te odluke morale su biti primarne u radu Ustavnog suda FBiH, ali ih i nakon zamolbi za ubrzano rješavanje Ustavni sud FBiH još nije razmatrao. I tu dolazimo do klasičnog primjera na koji način postupaju politički odane sudije. Jer, prema informacijama koje smo čuli od više zastupnika, značajan broj sudija Ustavnog suda FBiH kontrolišu HDZ i Trojka, a oni im vraćaju ignorisanjem zahtjeva koji se tiču ustavnosti rada Predstavničkog doma.

Jasno je da šutnja Ustavnog suda FBiH može prouzrokovati nenadoknadivu štetu i otvoriti mogućnost da odluke Predstavničkog doma jednog dana dođu na provjeru ustavnosti jer je taj sud propustio da na vrijeme reaguje i provjeri postoje li ustavne i poslovničke anomalije u djelovanju Predstavničkog doma.

Šteta će posebno biti nenadoknadiva nakon eventualnog imenovanja Vukoje. Odnosno, ozbiljne štete nastupit će i po demokratiju ako se nastavi koristiti autokratska verzija Poslovnika Predstavničkog doma FBiH koja ograničava slobodu govora zastupnika, što je nonsens neviđen i u državama totalitarizma. Šteta može nastupiti i po funkcionisanje Parlamenta FBiH ukoliko se dugo bude čekalo s odlučivanjem pa se utvrdi da je bio konstituiran mimo poslovničkih procedura.

Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Edin Forto bit će primarno odgovorni ukoliko kontrolu nad Ustavnim sudom BiH predaju HDZ-u. Zastupnici Trojke više neće moći izaći pred narod jer su pristali da izaberu Vukoju kao HDZ-ovog političkog ustavnog sudiju. I to moraju znati, jer ma kolikoj se nagradi nadali zbog podrške Vukoji, mandat im završava za dvije godine, a poslije će se vratiti u nahije prosječnosti.

Institucionalnu odgovornost ukoliko nekompetentni Vukoja bude izabran po neustavnim i Poslovniku suprotnim normama snose Aleksandra Martinović i sudije Ustavnog suda. Odgovornost će snositi i članovi rukovodstva Predstavničkog doma ma ko oni bili u datom trenutku, ali i članovi Komisije za izbor i imenovanje koji eventualno podrže da nekompetentni Vukoja bude jedini kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH.

Možda sarajevski trikolori računaju da će im podrška Vukoji kupiti vrijeme kod Čovića, ali neka dobro pogledaju oko sebe i na sat, bit će im lakše shvatiti da ta podrška znači njihovo strovaljivanje u historiju kao političke grupacije koja je državi Bosni i Hercegovini nanijela najveću štetu od Dejtona do danas!

(NAP)

Zbog američkih sankcija: Opozicioni SDS ne može na izbore, Dodikov SNSD može

Srpska demokratska stranka ne može izaći na lokalne izbore. Razlog – SDS zbog američkih sankcija nema otvorene račune u bankama. A bez računa, stranci, po Izbornom zakonu, ne može biti ovjereno učešće u izbornom procesu.

“U skladu sa Uputstvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za Lokalne izbore 2024. godine koji će se održati u nedjelju 06. oktobra 2024. godine rok za podnošenje prijava za ovjeru učešća na izborima za političke stranke i nezavisne kandidate ističe 24.05.2024. godine u 16:00 sati. Naglašavamo da prijava za ovjeru političke stranke ili nezavisnog kandidata, pored ostalog, mora da sadrži i broj računa političke stranke, odnosno nezavisnog kandidata za finansiranje izborne kampanje, kao i izvještaj о prometu posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje, u skladu sa članom 15.1d stav (1) Izbornog zakona BiH (izvodi banke sa računa ili analitička kartica banke)”, saopćeno je u petak iz Centralne izborne komisije BiH.

Dakle, da bi politička stranka bila ovjerena za učešće na izborima, mora imati račun.

“Prijava za ovjeru političke stranke ili nezavisnog kandidata sastoji se od spiska koji sadrži ime i prezime, originalni potpis, broj važeće lične karte i jedinstveni matični broj svakog birača upisanog u Centralni birački spisak koji podržava prijavu političke stranke ili nezavisnog kandidata. Prijava sadrži broj računa za finansiranje izborne kampanje”, navedeno je u članu 4.4. Izbornog zakona BiH.

Srpska demokratska stranka od marta ove godine nema nijedan račun u banci. Naime, prema pisanju capitala od 29. 3. ove godine, jedini račun Srpske demokratske stranke preko kojeg je ova partija funkcionisala zbog sankcija je ugašen.

Razlog gašenja računa SDS-u su sankcije Sjedinjenih američkih država. Naime, SDS je jedina politička partija koja se nalazi na crnoj listi Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC). Ova stranka je više od dvije decenije pod sankcijama i imala je račun u samo jednoj banci u RS-u.

Početkom ove godine, vlasti SAD-a izvršile su pritisak na banke u BiH da zatvore račune svim osobama koje se nalaze pod sankcijama te države. Prevashodna meta SAD-a bili su kadrovi SNSD-a sa Miloradom Dodikom na čelu. Međutim, ovaj pritisak sada, zapravo, nanosi veći štetu opoziciji nego Dodikovom SNSD-u. Jer SNSD Milorad Dodik nije pod sankcijama SAD-a i ova politička partija ima račune otvorene u bankama. Zahvaljujući tome, Dodikov SNSD može izaći na izbore, dok opozicioni SDS – ne može.

Prema informacijama Istrage, u SDS-u razmatraju mogućnost da preregistruju političku partiju. Međutim, sve bi moralo biti završeno do narednog petka. Ukoliko to i uspiju, SDS će ostati bez članova biračkih odbora, jer, prema amandmanima na Izborni zakon BiH koje je nedavno nametnuo OHR, samo politički subjekti koji imaju svoje predstavnike u vijećima ili skupštinama, imaju pravo na biračke odbore. Kako bi, u slučaju promjene imena stranci, to bio novi politički subjekt, SDS bi ostao i bez biračkih odbora.

Objavljujemo nove prepiske iz Skya: Behram -“Neka Kljake nastave raditi za nas, da nismo džaba uložili 50 hiljada”; Tito: “Ma kakvih 50 hiljada, to je smiješno”

“Sjedio sam, bio opet sa Nerminom ima informacija koje su nam važne za cijelu BiH i jedva čekam da sjedne sa vama da vam sve kaže. Spominjao je i Konakovića”, pisalo je u Sky poruci koju je 20. aprila 2020. godine Mostarac Haris Behram poslao Edinu Gačaninu Titu.
Nermin kojeg je Behram pomenuo u poruci je, zapravo, Nermin Kljako, bivši kadar SBB-a koji je isključen iz te stranke. Tito i Behram tokom ove prepiske dogovaraju političko djelovanje moćnog narko kartela u Bosni i Hercegovini.

Ima i on (Kljako) sposobnih ljudi po cijeloj BiH to moramo iskoristiti. Razgovarali smo da on i moj brat još ne prelaze u našu stranku (stranku koju je kartel planirao osnovati) jer napravit ćemo faktor iznenađenja kad budu izbori oni će na kutijama od SDA i SBB tada nama prebacit glasove i onda preći nama”, napisao je Behram 20. aprila 2020. godine, u 10:32:50 koristeći kriptovani telefon B2M6H6.

Što je najvažnije, piše dalje Behram o Kljaki i svom bratu, “oni su naši”.

“Onda sam saznao koliko su kutije važne toliko je da imamo nekoga u CIK-u (centralnoj izbornoj komisiji ) a on ima jednog koga redovno plat. A kad Nermin sjedne sa nama trojicom i vidi koliko smo ozbiljni i koje su naše mogućnosti i sposobnosti imamo osjećaj da ćemo mu i brata uzeti nama, znam da neće biti lahko al ako njega prebacimo imamo jednu od najozbiljni i najkompetentni mladi politički figura u BiH koji je direktna veza sa Amerima”, napisao je Behram.

Onda se u razgovor, vođen u grupi čiji su članovi Titovi saradnici, uključuje i sam Edin Gačanin.

“W slm, braćo moja. Pravi se lista za Sarajevo ubrzo ćemo je imati. U Zenici gradonačelnik drži sve , on je bio SDA pa im leđa okrenuo !! Na brata stavio hidroelektrane ima para , zato se osjeća moćan. Čovjek koji mu radi sve procjene , je jedan od najinteligentnih ljudi u Bosni , oficijalno. I on je profesor na univerzitetu isto. Radi za državu isto. I on je spreman da popriča doće poslije corone”, piše Tito.

“Vjeruj mi, kad sjednemo s Nerminom (Kljakom) imat ćeš jasnu šemu i situaciju kako sve funkcionira”, odgovara Behram, na šta Tito piše: “Super, brate”

“SDA gubi Zenicu , jer je ovaj prišao NiP-u. Sarajevo im je labavo, pogotovo zbog ove afere zadnje sa Sarajlićem. Mostar imaju zbog vas brate a to je čak struja Čampare ne Bakir. U suštini imaju Mostar  i ostale gradove, a Sarajevo ako izgube i Zenicu to im je početak kraja. Sada nam je momenat”, poručuje Tito svojim podređenim.

Slične razgovore Tito i saradnici vode i u junu 2020. godine. Evo šta piše Haris Behram.

“Nego, braćo šta mislite ovako. Neka u mene brat, Nermin i Anel Kljako i dalje rade SBB i SDA. Kad osjetimo pravi momenat smo nastavimo gdje smo stali. A da guramo njihovi priču”, navodi Behram.

Tito odgovara: “Da, neka oni rade”

Behram: “Mislim da je tako najbolje”

Tito: “Brate ali 90% sbb i SDA su gotovi”…

Istog dana Behram i Tito nastavljaju prepisku.

Behram: “Ja ću i dalje sa bratom Nerminom i Anelom pravit teren. Za SBB i SDA. Kad ovo malo prođe. Što ćemo kasnije mi uzeti”

Tito:  Brate, imaš desnu ruku ministra sigurnosti

Behram: Voljan je sjesti sa tobom. Zato ti kažem kad ti misliš da je vrijeme obavi razgovor sa njima trojicom. I nek nastave raditi za nas. Da nismo džaba uložili 50 hiljada”

Tito: Ma brate kakvi 50 ahahah to je smiješno

Istraga.ba je u posjedu i drugih Sky prepiski. U narednim danima donosimo prepiske koje se odnose na braću Čampara, te detalje o tome kako je Tito provjeravao ko mu “pakuje”.

Sudija Branko Perić prvi put o slučaju Memić: Alisa u zemlji pravosudnih čuda!

Nakon što je u prvostepenom krivičnom postupku oslobođena, zajedno sa još četiri saučesnika “organizovane kriminalne grupe”, Alisa Mutap Ramić je u žalbenim postupcima pred Apelacionim odjeljenjem Suda BiH pravosnažno osudjena na dvije i po godine zatvora. Žrtva nerasvijetljenog tragičnog događaja, u kome je smrtno stradao njen mladić Dženan Memić, a ona tjelesno povrijeđena, proglašena je krivom za skrivanje dokaza o događaju, ili, pravničkim jezikom rečeno, davanje lažnog iskaza! Nad izrečenom kaznom likovali su otac i sestra nastradalog mladića, ali i mediji koji su godinama u svojevrsnom linču i hajci hranili građane narativom porodice nastradalog kako znaju ko je počinilac. Niko se nakon žalosnog epiloga sudskog slučaja nije upitao kakva je bila tužiočeva pravnička pamet kada se cijela njegova konstrukcija u optužnici srušila na pleća djevojke koja je ko zna kakvim sticajem okolnosti izbjegla Dženanovu tragičnu sudbinu.
Nikome od progonitelja nevinih ljudi (a nevin je svako sve dok se pravosnažnom presudom ne utvrdi da je kriv!), a ni od onih koji bi trebali da se bave vladavinom prava i odgovornošću pravosuđa, nije palo na pamet da analiziraju slučaj i utvrde kakav je profesionalni kredibilitet tužilaca koji su načinili toliko propusta i promašaja vodeći istragu o propustima svojih kolega na kantonalnom nivou!? Umjesto da u preuzetom predmetu pokažu znanje, vještinu i efikasnost, dvojica tužilaca koji su vodili istragu i zastupali optužnicu pokazali su zastrašujuću površnost i neznanje. Umjesto da neko razmatra njihovu kompetentnost, dato im je da u istom slučaju šire istragu zbog propusta drugih! Da li je to pravosuđe u koje se može imati povjerenje?
Epilog slučaja koji se završio kaznom same žrtve kriminalnog napada, o kome se još uvijek ništa ne zna, trajno je uništio slučaj razjašnjavanja smrti Dženana Memića. Niko se tim događajem i krivcima više neće baviti. Tužioci neće tragati za monstruoznim ubicama (ako su uopće i tragali!) jer više nemaju interes da se događaj rasvijetli. Oni su sada svjesni da bi otkrivanje načina izvršenja krivičnog djela i ubica moglo do temelja srušiti presudu Alisi. A presuda Alisi je jedino njihovo ostvarenje i dokaz da su nešto uradili. Čuvanjem od podrivanja presude Alisi sada je primarni tužilački cilj jer se na taj način čuva tužilački kakav-takav profesionalni ugled. Zbog toga će se i dalje gubiti vrijeme i zamajavati javnost novim istragama i optužnicama za greške u istrazi.
Šta je u cijelom slučaju zanimljivo i čudno? Gotovo sve: od preuzimanja predmeta iz nadležnosti entitetskog pravosuđa (Tužilaštva Kantona Sarajevo) i preusmjeravanja istrage na istragu o istrazi, do oslobađanja svih optuženih u prvostepenom postupku, a zatim preinačenja prvostepene presude po žalbi tužioca i osude Alise na dvije i po godine , a optuženog Hasana Dupovca na tri godine zatvora, da bi u trećem stepenu i Hasan Dupovac bio pravosnažno oslobođen. I niz vezanih sporednih događaja i događanja sumnjive političke prirode, koji neće biti detaljnije razmatrani u ovom osvrtu!
Alisa Mutap Ramić je prvi sudski slučaj za koji se zna da je lice nad kojim je izvršeno krivično djelo, koje u procesnom zakonu ima status oštećenog, dobilo status optuženog lica i osuđeno za davanje lažnog iskaza! I jedino optuženo lice nad kojim je u toku cijelog krivičnog postupka vršena sramna javna stigmatizacija.
Ako bi se na potpuni fijasko tužiočevog slučaja primijenio isti isti model pravnog rezonovanja i procesnog djelovanja, tužioci koji su oblikovali i realizovali ovaj pravni slučaj, bi, također, mogli biti lišeni slobode i pritvoreni zbog svojih promašaja u istrazi i optuživanju. Ako su optuženi za greške u postupanju ovlašteni policijski službenici Hasan Dupovac i Josip Barić, zašto se na isti način se ne bi provela istraga o greškama i postupajućih tužilaca u njihovoj istrazi i njihovom optuživanju? Zbog tužilačkih grešaka u tumačenju i preduzimanju istražnih radnji (lišenja slobode, pritvori, podizanje optužnice), osumnjičeni Zijad Mutap, Hasan Dupovac, Josip Barić i Muamer Ožegovića bili su u pritvoru i tokom cijelog krivičnog postupka javno satanizovani kao kriminalna grupa koja je po unaprijed osmišljenom planu djelovala kako bi se ometala istraga. Stvarajući praksu istrage o istrazi tužioci Tužilaštva BiH su sjekli granu na kojoj sjede jer se isti model sumnje može primijeniti i na njih.
Slučaj je otvorio niz kontroverzi u funkcionisanju pravosudnog sistema, vezanih, prije svega, za njegov tužilački dio: od činjeničnih konstrukcija na osnovu kojih se podižu optužnice, nekontrolisane tužilačke moći, profesionalne neodgovornosti, raznih zloupotreba, uticaja vladajućih politika na pravosuđe, raznih podrivanja nezavisnosti i pretpostavke nevinosti osumnjičenih i optuženih, do potvrđivanja optužnica bez razmatranja dokaza, olakog posezanja za pritvorom, spektakularnih hapšenja i presuda na osnovu pretpostavki i mišljenja. Sva zla pravosudnog sistema našla su se u sudskom slučaju Alise Mutap Ramić i saoptuženih.
Nakon dugotrajne istrage i suđenja tužilac nije dokazao ni postojanje plana za ometanje istrage, ni postojanje organizovane grupe, ni pomoć učiniocu poslije izvršenog djela, ni sprečavanje dokazivanja, ni zloupotrebe položaja šefa Odjela za saobraćanje delikte, ni krivicu policajca koji je izuzeo dokaze sa tragovima krvi, ni pomaganje članovima organizovane grupe od strane recepcionara u hotelu u kome je izbrisan video snimak. Četvorica pravosnažno oslobođenih prošla su kroz pritvor i bila žrtve terora medija, zainteresovanih politika i izmanipulisane javnosti. Nad njima se izvršavala kazna javnog linča prije pravosnažnog okončanja postupka.
Optuženu Alisu Ramić Sud je osudio, a da se uopšte nije bavio okolnostima događaja i motivima zbog kojih daje lažan iskaz, te na taj način ometa rad pravosuđa. Da li Alisa zaista zna okolnosti događaja i zašto odbija da o njima govori? Ako zaista zna, šta je motiv da to skriva? I tužilac i sud su morali da se bave motivima kako bi se dokazala svijest i volja da se počini krivično djelo (subjektivni elementi krivičnog djela). Zašto su se i tužilac i sud bavili pitanjem njene amnezije, a ne okolnostima događaja, kognitivnim sposobnostima, objektivnim mogućnostima percepcije i kriminalnim motivima?
Objektivan posmatrač suđenja pošao bi od činjenica da se događaj odvija noću (oko 22,30) u prvoj polovini februara mjeseca, na putu koji nije osvijetljen, da je i Alisa bila objekt napada i zadobila udarac od koga je pala i krvarila, te da je neposredno nakon događaja policijskim službenicima dala izjavu prije dolaska na lice mjesta bilo koga ko bi mogao uticati na davanje iskaza o događaju.
Alisa nije naknadno konstruisala verzije događaja. Ona je u svom oskudnom prvom iskazu na licu mjesta pomenula vozilo “koje je prošlo velikom brzinom”. Tragovi koji su pronađeni na mjestu događaja nesumnjivo su ukazivali na kontakt vozila u saobraćaju. Iz te činjenice se moglo zaključiti da je Alisa svjedočila ono što je vidjela. U kasnijim iskazima je, prema zapisnicima o saslušanju, navodila da se “ničega ne sjeća” i tako tužiocima dala šlagvort za konstrukt amnezije. Da li se Alisa, možda, neprecizno izrazila? Mogla je da kaže da ništa nije vidjela jer je bila noć i sve se odvijalo munjevitom brzinom! To bi odgovaralo hipotezama o iznenadnom napadu, bilo da se radi o saobraćajnom deliktu ili iznenadnom napadu u opisanim okolnostima događaja. Da li je u službene zapisnike uneseno ono što je zaista rekla? Također, treba imati u vidu i činjenicu da Alisa nikada i nigdje nije iznijela bilo kakve činjenice o događaju, što ide u prilog hipotezi da ona zaista nema detaljna saznanja o tome kako se događaj odvijao. Tužilac nije tražio od vještaka da se izjasne o kognitivnim sposobnostima žrtve u neočekivanom iznenadnom napadu, kao i sposobnosti memorisanja i interpretacije preživljenih okolnosti. Nije to učinio ni sud u žalbenim postupcima. Za tužioce je bilo najvažnije da li je Alisa imala amneziju, a ne šta je mogla vidjeti!
U prvostepenom postupku je utvrđeno da kod Alise nije postojala amnezija uslijed povređivanja, ali je obrazloženo zašto je njen iskaz nesiguran i oskudan. Konfuzije u sjećanju i interpretaciji Alise Ramić, koja je žrtva iznenadnog napada na život, ne mogu se pripisati namjeri da pomogne izvršiocu i da davanjem lažnog iskaza spriječi dokazivanje. O tome nema ni jednog dokaza! I pored toga, pred žalbenim vijećima stalno se pokretalo pitanje amnezije da bi se javnost uvjerila da je Alisa izmislila amneziju kako bi pomogla nepoznatom počiniocu i tako spriječila dokazivanje!
Na osnovu kojih dokaza su dva žalbena vijeća zaključila da je Alisa bila očevidac napada i da zna kako se događaj desio? O tome u njihovim presudama nema ni riječi. Ni tužilac u optužnici nije tvrdio da Alisa to zna. Također, žalbena vijeća se u svojim presudama nisu bavila subjektivnim obilježjima krivičnih djela koja su optužnicom stavljena na teret optuženoj Alisi Mutap Ramić. Svijest i volja da se počini krivično djelo su bitno obilježje krivičnog djela i moraju se dokazati. Bez subjektivnog odnosa prema djelu nema krivičnog djela. O dokazima o svijesti i volji da se počine krivična djela za koja je Alisa optužena, u presudama žalbenih vijeća nema ni riječi!
Da bi se znalo šta je lažno svjedočenje mora se prethodno znati šta je istina o stvarnom događaju. U konkretnom slučaju mi još uvijek ne znamo šta se desilo. Ne znamo na koji način su nanesene tjelesne povrede Dženanu Memiću i Alisi Mutap Ramić i ko ih je nanio. Nije dovoljna samo pretpostavka da je Alisa nešto mogla da vidi, potrebni su nesumnjivi dokazi da je nešto vidjela s obzirom na udaljenost od događaja, vidno polje, vidljivost, itd. Ako postoje dokazi o tome da je zaista vidjela kako se odvija događaj, onda se mora doći do dokaza o motivima skrivanja tih činjenica! Kakav je motiv imala Alisa da skriva činjenice o događaju i počiniocu napada na sopstveni život? Bez jasnog odgovora na to pitanje nema njene krivične odgovornosti! Tužilac o tome nije vodio istragu niti izvodio dokaze. Žalbeni sudovi o tome nemaju ni jedne jedine riječi u svojim presudama. Njihove presude zasnivaju se na laičkoj pretpostavci i ličnom mišljenju da Alisa zna šta se dogodilo i da odbija da o tome svjedoči! Ali, pretpostavke i mišljenja nisu dokazi! U pravnoj teoriji i praksi to se zove proizvoljno zaključivanje. Sud svoje odluke mora zasnivati na dokazima van razumne sumnje, a ne na svom mišljenju i svojim pretpostavkama!
Ostaje krhka nada da će Ustavni sud BiH pažljivo sagledati oblike i obim proizvoljnosti u sudskom zaključivanju i svojom intervencijom sačuvati ugled suda i povjerenje u pravdu i vladavinu prava.

(Autor teksta je penzionisani sudija Suda BiH Branko Perić koji je sudio u predmetu Mutap i drugi)

Objavljujemo izvještaj Christiana Schmidta koji je dostavljen UN-u: Dodik vodi secesionističku politiku, nastavljeni napadi na povratnike, ekonomski rast BiH usporen, način izbora članova Predsjedništva mijenjati uz provedbu presuda ESLJP, zapadna Hercegovina ne plaća tv taksu

“Potkopavanje države, njezinih nadležnosti i institucija ostalo je element secesionističke agende, kao i huškačka i nacionalistička retorika. Za to su ilustrativne sjednice Narodne skupštine RS (NSRS) od 28. i 29. marta 2024. godine. NSRS je 28. marta 2024. godine donijela niz zaključaka kojima se, između ostalog, traži poništenje svih odluka visokog predstavnika, te zabrana njihove primjene i objave u Službenim novinama. Čak i sam ishod sjednica NSRS održanih 28. i 29. marta 2024. godine pokazuje da vlasti RS-a i dalje aktivno podrivaju državu BiH, njezine nadležnosti i institucije, a time i Opći okvirni mirovni sporazum. Osim djelovanja u tom cilju, retorika članova vladajuće koalicije u RS-u – na čelu s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom – predstavlja prijetnju poretku”, navedeno je u izvještaju kojeg je visoki predstavnik Christian Schmidt dostavio Vijeću sigurnosti UN-a.

Kompletan izvještaj možete pričitati ovdje, dok ćemo u nastavku inijeti ključne dijelove Schmidtovog dokumenta koji bi trebao biti prezentiran ove sedmice na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj Bosni i Hercegovini.

“Nastavljeni su incident usmjerenii protiv povratnika. Postojao je stalan protok izvještaja o nasilju ili provokacijama protiv povratničke populacije, što je dodatno pojačalo osjećaj nesigurnosti među ovom populacijom”, navedeno je u izvještaju.

Institucionalna funkcionalnost BiH, tvrdi Schmidt, održana je usprkos izazovima. Navodi da su zabilježeni skromni rezultati državne vlasti kada je u pitanju donođenje zakona, uključujući zakonodavstvo potrebno u okviru procesa pristupanja EU, kao što su izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na integritet izbora.

“Daljnje odgađanje nastojanja da se izborna korupcija, prijevara i nepravilnosti svedu na najmanju moguću mjeru učinilo bi mjere integriteta izbora neprimjenjivima na lokalne izbore u oktobru 2024., s ozbiljnim posljedicama za demokraciju, političku stabilnost i budućnost zemlje u EU. Imajući to u vidu, 26. ožujka 2024. donio sam Odluku o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH”, naveo je Schmidt.

Bez takve nade, odljev ljudi će se ubrzati čak i iznad trenutno alarmantnih razina. Broj onih koji su napustili BiH u razdoblju od 2013. do 2023. godine procjenjuje se na 600.000. Očekuje se da će se stanovništvo zemlje svake godine smanjivati za otprilike 45.000 ljudi, od čega je preko 20.000 mladih, kvalificiranih ljudi koji emigriraju u inozemstvo zbog političke nestabilnosti,

Unatoč ovom vrlo teškom političkom okruženju, Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH usvojili su nekoliko zakona, poduzimajući korake relevantne za težnje BiH ka pristupanju Europskoj uniji (EU). Komisija EU-a je u ožujku 2024. godine konstatirala da je opća predanost BiH putu ka EU pretočena u opipljive rezultate. Na temelju preporuka Europske komisije, Europsko vijeće je 21. i 22. ožujka 2024. odlučilo otvoriti pristupne pregovore s BiH, pozivajući Europsku komisiju da pripremi pregovarački okvir s ciljem njegovog usvajanja od strane Vijeća čim se utvrde svi relevantni koraci. u preporuci Komisije od 12. listopada 2022. uzimaju se.

“Trenutno, novi Nacrt zakona o VSTV-u sadrži odredbu koja bi trebala ispraviti ozbiljan nedostatak u nedavnim izmjenama i dopunama. Na štetu vladavine prava, rigorozna shema prijavljivanja imovine koja je prvobitno bila predviđena za sprječavanje i sankcioniranje mogućih sukoba interesa i nepravilnosti sudaca i tužitelja, borbu protiv korupcije i poboljšanje percepcije pravosuđa ozbiljno je narušena razvodnjavanjem obveze vlasti dostaviti informacije potrebne za ispitivanje istinitosti imovinskih izjava. Ova situacija ne ispunjava očekivanja SBA Vijeća za provedbu mira (PIC) i međunarodne zajednice, uključujući OESS i OHR, koja su formalno iskazana Kolegiju Parlamentarne skupštine BiH. Zakon je stoga nedovoljan, jer primjenu zakona na državnoj razini čini ovisnom o zakonodavstvu entiteta i Brčko Distrikta. Zakoni entiteta i Distrikta mogu izravno biti u suprotnosti s obavezama države i tako učiniti državni zakon ništavnim, stvarajući mogućnost različitog zakonodavnog tretmana sudaca i tužitelja ovisno o njihovom entitetskom porijeklu”, navedeno je u izvještaju.

Nastavljen je, piše dalje, pritisak bez presedana na pravosudne institucije. Upravo u kontekstu procesa koji se protiv njega vodi, predsjednik RS-a optužio je Sud BiH i Tužiteljstvo BiH za služenje političkim interesima na račun stranaca i zaprijetio njihovim nepriznavanjem u RS-u u slučaju da bude osuđen. Čak je njihove djelatnike označio kao neprijatelje srpskog naroda.

“Nedavno je SNSD predložio zakone o ukidanju Suda BiH i Tužiteljstva BiH. Zastupnički dom BiH odbio je oba prijedloga 20. studenog 2023. godine. Uvredljiva retorika dovodi u pitanje javnu raspravu o institucijama. Utjecati na osoblje i vršiti pritisak na njih i njihovo odlučivanje je antidaytonsko ponašanje, ai pravno je nedopustivo”, naveo je Schmidt.

U Prijedlogu zakona o sudovima BiH odustalo se od stvaranja zasebnog apelacionog suda na državnoj razini i vratilo se na sadašnje rješenje, s tim da jedan sud ima i osnovnu i apelacionu nadležnost. No, nadležni se ne mogu dogovoriti oko sjedišta žalbenog odjela. Čini se da predstavnici RS inzistiraju da se ona izmjesti iz glavnog grada i smjesti ne samo u RS nego izričito u Banju Luku. S obzirom na geografsku udaljenost od zatvorske ustanove i druge tehničke probleme ovakvog rješenja, uključujući potrebu premještanja sudaca i osoblja, zahtjev RS nije prihvaćen. Nadalje, vlasti RS traže da se kaznena nadležnost države BiH bitno umanji, kako Državni sud ne bi bio nadležan suditi za kaznena djela propisana entitetskim zakonima kada su ona međuentitetska ili imaju posljedice i ugrožavaju vrijednosti države. cijelu državu. Ta je nadležnost krajnje oruđe koje država ima za obranu svojih ustavnih vrijednosti i ispunjavanje svoje ustavne obveze osiguranja vladavine prava na cijelom svom teritoriju.

U dokumentu piše da je “Ustavni sud BiH posebna je meta vladajuće koalicije u RS-u. Postupci protiv Suda podrazumijevaju negiranje legitimiteta Suda i nepoštivanje njegovih konačnih i obvezujućih odluka na području RS-a, uporne pozive na smjenu međunarodnih sudaca iz Suda, te uporno neispunjavanje ustavne obveze imenovati dva suca iz RS-a, čime se ometa normalno funkcioniranje Ustavnog suda BiH kao čuvara ustavno-pravnog poretka BiH”.

“Dana 18. ožujka 2024. godine većina izaslanika u PS BiH izglasala je stavljanje na dnevni red Prijedloga zakona o Ustavnom sudu koji je predložio izaslanik SDS-a, nakon čega je većina bošnjačkih izaslanika napustila sjednicu. Sjednica je prekinuta zbog nedostatka kvoruma. Prijedlog, između ostalog, ima za cilj uklanjanje međunarodnih sudaca iz Suda i uvođenje etničkog i entitetskog glasovanja u njegovo odlučivanje. Kao takav, nespojiv je s Ustavom BiH, europskim standardima i načelima neovisnosti, nepristranosti i integriteta pravosuđa. Isto se odnosi i na Nacrt zakona o prestanku mandata stranih sudaca i izboru domaćih sudaca u Ustavnom sudu BiH, koji je SNSD uputio Zastupničkom domu BiH krajem ožujka 2024. godine. Visoki predstavnik je vrlo jasno javno stavio do znanja da , u okviru svojih nadležnosti, smatra neprihvatljivim pritisak na međunarodne suce da odu, kao i bilo kakvu zakonsku regulativu koja bi im ograničila mandat”, navedeno je u izvještaju.

Visoki predstavnik nije integrirao nikakve izmjene izbornih pravila koje su neki tražili, nazivajući ih načinom zaštite izbora članova Predsjedništva BiH na striktno etnički baziranom sustavu.

“Po mišljenju visokog predstavnika, takva se pitanja moraju rješavati u kontekstu izmjena Ustava, koje su neophodne kako bi se ukinula diskriminacija u stjecanju prava kao što je utvrđeno u skupini predmeta Sejdić-Finci pred Europskim sudom za ljudska prava i sličnim pitanjima koja su na čekanju”, navodi se u izvještaju Christiana Schmidta.

Jahorina nije ok Vareš jeste

Bilo je dosta pripremnog rada na inicijativi OHR-a, ali nije bilo većeg pomaka u rješavanju cilja državne imovine tijekom razdoblja na koje se odnosi izvješće.

“Vlada RS je 28.decembru 2023. godine donijela Odluku o prodaji nepokretne imovine koja se nalazi unutar posebnog područja Jahorina. Prema ovoj odluci, nepokretnosti koje su predmet javnog nadmetanja su u vlasništvu RS; međutim, prema dostupnim informacijama, popis zemljišnih čestica uključuje i poljoprivredno i šumsko zemljište koje je predmet zabrane raspolaganja državnom imovinom i odgovarajućim odlukama Ustavnog suda BiH. Nakon medijskih napisa, Pravobranilaštvo BiH je u veljači podnijelo tužbu protiv RS-a tražeći od Suda BiH da proglasi sve nezakonitim”, navedeno je.

S druge strane, Schmidt ne spori odluke Vlade FbiH koje se odnose na Vareš, odnosno na zemljište ustupljeno Adriatic Metalsu.

“Vlada FBiH je 15. novembra 2023. godine donijela Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge svrhe (“Odluka o šumskom zemljištu”). Sukladno ovoj Odluci, šumsko zemljište može se privremeno koristiti za planirane namjene osim za gospodarenje šumama, kao što je iskorištavanje mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava, dok traje ugovor o koncesiji. Namjera Vlade FBiH bila je popuniti postojeću pravnu prazninu nastalu dugotrajnim nepostojanjem Zakona o šumama FBiH, au isto vrijeme nastojati ispoštovati Zabranu raspolaganja državnom imovinom i omogućiti realizaciju važnih investicijskih projekata. Predsjedavajući Doma naroda (HP) BiH Kemal Ademović nedavno je Ustavnom sudu BiH podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti ove odluke Vlade FBiH (predmet broj U-3/24)”, navedeno je u izvještaju.

Veličanje ratnih zločinaca

“Nedavno je već postojeći mural u Čapljini (FBiH) koji veliča ratnog zločinca Slobodana Praljka proširen umjesto da bude uklonjen. Unatoč kriminalizaciji ovih praksi, murali u većini slučajeva ostaju neprijavljeni ili nesankcionirani. Važna je brza reakcija, jer su 9. siječnja 2024. godine u Karušama/Doboj Jug (FBiH) uhvaćena dvojica mladića koji su na autobusnom stajalištu ispisivali ime Ratka Mladića, počinivši kazneno djelo”, piše Schmidt.

O javnim servisima i FTV

Javni RTV sistem (PBS) suočava se sa značajnim financijskim izazovima, posebno nakon isteka ugovora o naplati RTV pristojbe krajem 2023. godine. Radio-televizija BiH (BHRT), jedan od glavnih javnih emitera, nije obnovila svoj sporazum s Elektroprivredom BiH i Radio-televizijom FBiH (RTFBiH), navodeći kršenje Zakona o javnom RTV sustavu zbog nenamjenske raspodjele sredstava od strane entitetskih emitera. Radio-televizija RS (RTRS) od 2017. godine samostalno ubira RTV taksu bez doprinosa BHRT-u, zbog čega je BHRT tužena od oko 85 milijuna KM. U FBiH naplatu RTV takse čini oko 56% kućanstava, uz primjetno neplaćanje u zapadnoj Hercegovini. RTFBiH, koji upravlja ovim sredstvima, zadržava dio namijenjen RTRS-u, što dodatno komplikuje situaciju.

Imenovanje članova Upravnog vijeća Radio-televizije FBiH također je dugo čekalo. Kao posljedica toga, ne postoji nadzorna i upravljačka struktura koja bi učinkovito ispunjavala svoj mandat, što također podriva povjerenje javnosti u integritet i nepristranost ove medijske institucije. Dana 27. veljače 2024., moj Ured se pridružio EU i OESS-u u zajedničkom pismu Parlamentu FBiH, pozivajući ga da dovrši imenovanje bez daljnjeg odlaganja.

O presudi za slučaj respiratori

“Novalića, Hodžića i Solaka tereti se za udruživanje radi počinjenja raznih kaznenih djela u vezi sa zlouporabom položaja i ovlasti, primanjem nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, pranjem novca, krivotvorenjem ili uništavanjem poslovne ili trgovačke isprave, krivotvorenjem službene isprave, povredom obveze održavanja. poslovne ili trgovačke evidencije, te pripremanje financijskih izvješća i njihovo krivotvorenje ili uništavanje”.

Ekonomija

Ekonomska aktivnost u BiH je usporena. Stopa rasta u trećem tromjesečju iznosila je 1,9%, što je znatno ispod stope rasta od 3,8% u 2022. Ekonomski pokazatelji – poput vanjskotrgovinske razmjene i industrijske proizvodnje – potvrđuju usporavanje. Izvoz BiH je u 2023. pao za 7,1 posto, a uvoz za 3 posto. Industrijska proizvodnja pala je za 8 posto. Inflacija je bila 6,5 posto. Izravna strana ulaganja u trećem tromjesečju iznosila su 1,433 milijarde KM (više za 23,9% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine).

Budžet BiH

Postala je praksa da se ne poštuje rok do 31. prosinca za donošenje državnog proračuna za sljedeću godinu. U vrijeme podnošenja izvještaja, državni proračun za 2024. godinu nije ni finaliziran u Ministarstvu financija i trezora BiH, a kamoli usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH. Iako se to može pripisati osmomjesečnom kašnjenju u usvajanju Globalnog okvira fiskalne bilance i politike u BiH za razdoblje 2024.-2026., kao prvom koraku u proračunskom procesu na državnoj razini, priprema i usvajanje proračuna za 2024. mogu biti i taoci stranačkih kalkulacija.

Preko fekalija do plinskog biznisa: Vodovod i kanalizacija Kiseljak nosilac koncesije za izgradnju plinske mreže

Na 25. sjednici Vlade SBK održanoj 08. prosinca 2023 godine usvojena je sljedeća odluka:

“Odluka o dodjeli koncesije privrednom društvu JP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Kiseljak za izgradnju distributivnog sistema i distribuciju plina za područje općine Kiseljak.”

Odluka je usvojena na prijedlog Ministarstva privrede.

Inače, prema revizorskom izvještaju Ureda za reviziju institucija u FBIH preduzeće “Vodovod i kanalizacija” Kiseljak koristi vodu iz bušotina bez izdane vodne dozvole sukladno člancima od 34. do 36. Zakona o vodama Srednjobosanskog kantona, na kojima nisu instalirani vodomjeri, zbog čega ne postoji pouzdan podatak o ukupno zahvaćenoj vodi.
Ne vode se adekvatne evidencije o ostvarenim gubicima na vodovodnoj mreži i bespravnim priključcima, što može utjecati na ostvarene prihode Društva (točka 6.1.1.1 Izvješća).

Ured je konstatovao da Društvo bespravno koristi vodu iz bušotina, bez prethodno pribavljenih vodnih dozvola sukladno odredbama Zakona o vodama Srednjobosanskog kantona i to od svog osnivanja.

Ovo praktično znači da je VIK Kiseljak od svog osnivanja bespravno koristio vodu iz bušotina, ali to nije bila smetnja da mu se dodijeli koncesija na izgradnju distributivnog sistema i distribucije plina na području Općine Kiseljak.

Općina Kiseljak je poznata i po tome što je to i rodno mjesto predsjednice FBiH Lidije Bradare koja je opet poznata po tome što pažljivo čita revizorske izvještaje federalnih kompanija. Znanje Lidije Bradare ide i u pravcu ocjene ko je zadužen da gradi mrežu prema Kiseljaku, pa je na jednom od medija negativno govorila i o razvojnim projektima kompanije BH-Gas koja nije sposobna da tu mrežu izgradi.

To što je dio transportnog gasovoda došao do Brnjaka i to što od tog mjesta do Kiseljaka može samo ići distributivna cijev, to gđi Bradari nije bila smetnja da kritiku uputi kompaniji koja niti može graditi niti upravljati distributivnim sistemom, a sve po važećim propisima.

Bez obzira na to koncesija za distributivnu plinsku mrežu dodijeljena je preduzeću “VODOVOD I KANALIZACIJA” Kiseljak i logično je pitanje šta ima kanalizacija sa plinskom mrežom. U svijetu gđe Bradare očigledno ima, jer dok ona upućuje kritike federalnoj kompaniji to preduzeće iz Kiseljaka dobiva koncesiju, a što je predsjednici FBiH dobro poznato.

Ovo je jedinstven primjer u svijetu da preduzeće koje bespravno koristi vodu iz bušotina sada dobije koncesiju za plinsku mrežu i to ne smeta predsjednici FBiH. Ne smeta joj ni preduzeće “Južna plinska interkonekcija”, ali joj sve smeta što radi jedina federalna transportna kompanija. S obzirom na to da je trend u Kiseljaku da iz fekalija idete u plinski biznis, to ne bi čudilo i da iz pogrebnih usluga idete u distribuciju električne energije. Sve može 20 km od Sarajeva, ali u Sarajevu ne može ni Zakon o Južnoj interkonekciji, jer se iz fekalija “može” izgraditi distributivni plinski sistem, a ne može da jedina transportna kompanija gradi transportni gasni sistem.

Činjenično, značaj životinjskog izmeta je već dokazan kroz projekte u energetskom sektoru, ali sumnjam da je gđa Bradara imala to u vidu.

Ovo je još jedan primjer šta se radi u energetskom sektoru i to na teritoriji označenoj kao hrvatski teritorij od značaja za hrvatski narod.

Da sada uputim pitanje predsjednici FBiH da li je utjecala na Vladu SBK za dodjelu koncesije, da li VIK ima registraciju i odobrenje da se bavi gasnim biznisom, a koju bi trebao da izda Regulator za energiju u FBiH (jedini nadležni po usvojenom Zakonu o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti FBiH), da li ima stručne kadrove za realizaciju izgradnje i održavanja plinske mreže, te da li VIK ima obezbijeđena finansijska sredstva s obzirom na male prihode od 1,5 miliona KM i dobit oko 50.000 KM, bilo bi suvišno, jer predsjednica čita federalna izvješća o reviziji, a ne revizorska izvješća iz rodnog mjesta.

Ostavljam na maštu na koji način bi HDZ realizirao formiranje i izgradnju distributivnih plinskih sistema, jer gledajući slučaj iz Kiseljaka bizarnih ideja sigurno ne bi nedostajalo.

(Autor je bivši direktor BH-Gasa i energetski stručnjak)

Staša Košarac lobirao, Željka Cvijanović predložila: Član narko kartela Tito i Dino Fatih Kol imenovan za počasnog bh. konzula u Panami. Tužilaštvo BiH otvorilo istragu protiv Kola u okviru akcije “Black Tie 2”

Član narko kartela Tito i Dino imenovan je prošle godine za počasnog konzula Bosne i Hercegovine u Panami. U pitanju je turski državljanin Fatih Kol kojeg je Predsjedništvo BiH, u oktobru prošle godine, jednoglasno imenovalo za počasnog bh. konzula u državi poznatoj po po međunarodnom pranju novca. Kol je imenovan na prijedlog članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, a za njegovo imenovanje najviše je lobirao ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa – Staša Košarac.

Protiv Fatiha Kola Tužilaštvo BiH je donijelo naredbu o provođenju istrage zbog sumnje da je prao novac narko kartela kojim je iz Dubaija rukovodi Edin Gačanin Tito. Kol je, kako saznaje Istraga.ba, trebao biti uhapšen zajedno sa čelnicima FUP-a i biznismenom Gordanom Memijom u okviru međunarodne akcije “Black Tie 2”. Kako Kol u tom trenutku nije bio na teritoriji BiH, nije mogao biti uhapšen. No, njegovo ime navedeno je u prijedlogu za određivanje pritvora ili mjera zabrane članovima ili saradnicima narko kartela Tito i Dino.

Fatih Kol – zvanično pod istragom zbog pranja novca narko kartela

Ovo je dokument Tužilaštva BiH, odnosno prijedlog za određivanje mjera pritvora. Na spisku osoba osumnjičenih za organizirani kriminal i pranje novca nalazi se počasni bh. konzul u Panami Fatih Kol.

Prema informacijama Istrage, Fatih Kol se pominje u Sky-u kao jedan od biznismena koji je prao novac stečen prodajom kokaina. Jedna od njegovih “investicija” bila je najava izgradnje hotela Hilton u Sarajevu, te prethodna kupovina nekretnina od kompanije Feroelektro. Kol je, prema informacijama iz Skya, od kartela dobio skoro sedam miliona maraka.

Prema zvaničnim informacijama, ovog Titovog saradnika, Predsjedništvo BiH je, na sjednicu održanoj u oktobru 2023. godine, imenovalo na prijedlog Željke Cvijanović. Prethodno je iz Paname, od predsjednika lično, stiglo pismo preporuke za Kolovo imenovanje.

Kako je tada navedeno iz Kolove službe za medije, imenovanjem za počasnog konzula, on će biti spona između Bosne i Hercegovine i Paname na polju privrede, turizma, kulture i sporta.

pismo vlasti iz Paname

“Imajući u vidu ekonomske krize koje guše evropsku ekonomiju i koje se pojavljuju na regionalnom nivou, planirano je da se povežu investitori iz ove dvije zemlje da bi se obavljala djelatnost u novim trgovinskim zonama. Pored toga, planira se organizacija koja će pružati mogućnost za obostrano investiranje, kao i jačanje odnosa na polju privrede, investicija, turizma, kulture i sporta”, objavljeno je iz Kolove pres službe.

Počasni bh. konzul u decembru 2023. godine predao je akreditive vlastima u Panami.

Počasni konzul i član narko kartela predaje akreditive u Panami

Prema informacijama Istrage, saradnja bh. vlasti sa Kolom traje godinama. No, najbolje veze Kol je imao sa Stašom Košarcem, državnim ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Prije nego je Kol i postavljen za počasnog bh. konzula, Košarac ga je posjećivao u Panami.

Ministar vanjske trgovine BiH Staša Košarac boravio je u službenoj posjeti Panami gdje se susreo s predstavnicima vlade, poslovnog sektora te javnih i privatnih institucija”, saopćeno je u septembru 2022. godine iz Košarčevog kabineta.
Tada je još objavljeno da je “ovaj trgovinsko-diplomatski susret organizovalo Poslovno udruženje Bosne i Hercegovine kojim predsjedava biznismen Fatih Kol”.
Staša Košarac i Fatih Kol, Panama, september 2022. godine

“Bila je to odlična posjeta ministra Košarca koja je otvorila važan put ka jačanju diplomatskih i trgovinskih odnosa između dvije zemlje. Za naše udruženje, ovo predstavlja prvi korak ka nastavku zajedničkog rada. Postoje mnoge stvari koje nas spajaju”, rekao je Kol.

Kako je navedeno, delegacija je izrazila interes za istraživanje mogućnosti ulaganja u Panami u različitim oblastima kao što su energetika, turizam, farmaceutska industrija i građevinarstvo.

Ministar Košarac je tokom posjete naglasio vrline i prednosti Paname kao važnog čvorišta i budućeg izbora ulaganja u različitim sektorima. Udruženje bh. poduzetnika u Panami stvara se već godinu i zalaže se da postane važan most za odnose naroda, a zvanična posjeta ministra trgovine omogućit će nastavak organizacije susreta na visokom nivou”, zaključio je Fatih Kol.

Prije nego što se povezao sa ministrom Košarcem, Kol je “pokušavao” investirati u Sarajevu. Neposredno pred dolazak Edina Gačanina Tita u Sarajevo, biznismen Fatih Kol je u julu 2016. godine potpisao ugovor sa tadašnjim načelnikom Općine Stari Grad Ibrahimom Hadžibajrićem. Ugovor se odnosio na prodaju, odnosno kupovinu nekretnine koja je nekad pripadala Feroelektro.

Fatih Kol i Ibrahim Hadžibajrić

Općina Stari Grad prodala je firmi KOL d.o.o. Sarajevo svoj dio od 65 posto objekta bivšeg Feroelektra u Ulici Mula Mustafe Bašeskije 16 u Sarajevu. Kupoprodajni ugovor potpisali su 8. jula načelnik Starog Grada Ibrahim Hadžibajrić i Fatih Kol, vlasnik firme KOL. Prethodno je Općinsko vijeće Stari Grad usvojilo zaključak o rješavanju statusa ovog objekta na način da se formi KOL d.o.o, po pravu preče kupovine, proda općinski dio objekta za tri miliona KM.

Tada je saopćeno da će septembru 2016. godine Kolova firma na mjestu nekadašnjeg objekta Feroelektro početi gradnju luksuznog hotela Hilton, koji bi trebao biti izgrađen za 18 mjeseci.

Godinu ranije, odnosno 2015. godine, Kolova firma KOL d.o.o. Sarajevo imala je prihod u iznosu od milion maraka, te je prijavila dobit u iznosu od 747 hiljada KM. Poređenja radi, 2014. godine je prihod je bio – nula maraka, kao i godinu kasnije. Osim toga, 2016,. godine prihod Kolove firme bio je nula maraka, dok je 2018. godine prihod bio svega 1.400 KM.

Podsjetimo, bivši načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić je optužen za organizirani kriminal i trenutno se nalazi u pritvoru. Sky prepiske su otkrile da je sarađivao sa članovima narko kartela Edina Gačanina Tita.

Edin Gačanin Tito vođa je jednog od najmoćmnijih narkokartela na svijetu. Trenutno se nalazi u Dubaiju gdje čeka “izvršenje” kazne zatvora u trajanju od sedam godina na koju ga je osudilo nizozemsko pravosuđe.

Princip (ni)je isti: Da li se promijenio odnos SDP-a i Naše stranke prema NIP-u i Konakoviću nakon objave Sky poruka

Za manje od pet mjeseci u BiH bit će održani lokalni izbori. Rokovi su određeni, a političke stranke imaju dva mjeseca da prijave kandidate i podnesu kandidatske liste.
Stranke trojke (SDP, NIP, Naša stranka) koje su 2020. godine izašle sa zajedničkim kandidatima za načelnike/gradonačelnike ostvarile su uspjeh i preuzele neke od općina u kojima je godinama vladala SDA. Taj koncept trebao je ponuditi nešto novo ili su barem tako obećavali.

Ubrzo nakon tog uspjeha na površinu su počeli isplivavati problemi, a od općine do općine mijenjali su se odnosi između stranaka trojke. Te odnose nisu uspjeli popraviti ni stranački lideri.

Najočigledniji sukob je u Općini Centar. Iako je Narod i Pravda zajedno sa SDP-om i Našom strankom obezbijedio pobjedu Srđana Mandića za načelnika, Klub vijećnika NIP-a pokrenuo je opoziv Mandića. Do referenduma nije došlo, ali odnosi na relaciji NIP-Mandić su nepovratno uništeni. Predsjednik NIP-a Elmedin Konaković pokušao je smiriti tenzije, ali vijećnici nisu odustajali. Mandić sada najavljuje novu kandidaturu za načelnika ali nije jasno na čiju podršku računa. NIP Centar sigurno neće dati podršku Mandiću, a pitanje je i kako će se opredijeliti SDP Centar pa i samo rukovodstvo Naše stranke prema toj kandidaturi.

Koncept trojke u ovoj općini doživio je fijasko, a nekoliko drugih stranaka pregovara o zajedničkom kandidatu. Za sada se čuje ime Dennisa Gratza iz DF-a kojeg bi mogle podržati i SDA, Stranka za BiH, NES…

Još jedna općina oko koje se lome koplja i u kojoj je bilo problema i sa samim održavanjem sjednica Općinskog vijeća je Novo Sarajevo. Iako je trojka (tada četvorka sa NBL-om Ibrahima Hadžibajrića) tada se okupila oko nestranačkog kandidata Hasana Tanovića i tu su problemi bili prisutni od samog početka mandata.

Iz stranaka trojke pljuštale su optužbe na račun Tanovića koji je zvanično pristupio SDP-u, ali ni u toj stranci nisu spremni stati iza nove Tanovićeve kandidature.

Apetiti su porasli unutar dvije stranke u trojci, a spremnog kandidata imaju i Narod i Pravda i Naša stranka. S druge strane ni opozicija ne miruje pa bi ovo mogla biti općina sa najviše kandidata ukoliko se stranke ne uspiju dogovoriti i svesti borbu na samo dva kandidata. Nije tajna da bi NIP na čelu Novog Sarajeva rado vidio Samira Avdića (bivšeg ministra u Vladi KS i dogradonačelnika Sarajeva), dok je Naša stranka spremna stati iza Vildane Bešlija koja je počela i objave promotivnih videa o ovoj općini. S obzirom na probleme koji vladaju u Općinskom odboru SDP Novo Sarajevo i pokušaju da određeni pojedinci bliski Adnanu Štetu i Nerminu Nikšiću preuzmu odbor kao što se dogodilo u Novom Gradu, pitanje je koliko će SDP biti spreman iznijeti svoje zahtjeve ili će se povući pred željom NIP-a.

Za sada trojka ima dogovor oko dva kandidata i to Nermina Muzura (NIP) na Ilidži i Irfana Čengića (SDP) u Starom Gradu. Sve drugo još uvijek visi u zraku i pitanje je da li će uspjeti postići dogovor još za neku općinu.

Iako je NIP od stranaka trojke ostvario najviše glasova na izborima 2020. godine, ove godine rezultat bi mogao biti dosta drugačiji. Stranke trojke vlast su u KS već petu godinu. Brojni su problemi koje nisu riješili, a raste nezadovoljstvo zdravstvenih radnika, prosvjetara, gomilaju se problemi u komunalnoj privredi, zdravstvu. Trojka se nije proslavila ni sa imenovanjem direktora pojedinih preduzeća, pa se sve to odražava na ukupnu sliku o strankama trojke.

Dodatni problem je što je trojka od 2023. godine ušla u vlast na svim nivoima. Odnosi sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem pokazali su da lideri trojke nisu dorasli vođenju politike na tom nivou i sa takvim partnerima. Zbog funkcija koje su preuzeli pogubili su konce na nižim nivoima vlasti, a zbog ostanka na funkcijama spremni su na kompromise koji koštaju i koji će tek koštati državu.

Iako na kantonalnom nivou postoje kantonalni odbori stranaka, jasno je da konačnu riječ donose lideri stranaka.

Nije tajna da se kao lider trojke uspio nametnuti Elmedin Konaković zbog svoje sposobnosti govora, iako je najbolji izborni rezultat imao SDP na čijem su uspjehu NIP i Naša stranka uskočili u vlast. Konaković je vrlo često isticao kao lidera SDP, ali je činio sve da on bude pregovarač i sa Dodikom i sa Čovićem.

No, stvari su se promijenile nakon što su objavljene Sky komunikacije u kojima se Narod i pravda i njen predsjednik povezuju sa ljudima bliskim narkokartelu Edina Gačanina Tita iz Dubaija koji je preko određenih ljudi bliskih NIP-u ostvario kontakt s ovom strankom.

Konaković je ušao u obračun sa svim neistomišljenicima, napadajući tužioce, sud, novinare koji su izvještavali o akciji Black Tie. On je s pozicije moći i funkcije koju obavlja zloupotrijebio instituciju Ministarstva vanjskih poslova BiH te na taj način potpuno privatizirao i instituciju i zaposlenike Ministarstva.

Njegovi partneri u vlasti nisu mu pružili podršku u obračunu sa medijima i pravosuđem, a čak je primjetan i sve češći samostalni nastup funkcionera Naše stranke. Tako su nakon prekida signala Federalnoj RTV od strane BHRT-a iz Naše stranke poručili kako se nadaju “da SDP i NIP nemaju fige u džepovima” ili prevedeno da ne stoje iza odluke o gašenju signala FTV-a. Sud je istog dana naložio BHRT-u da pusti signal FTV-u, ali će posljedice takvog djelovanja tek biti predmet rada istražnih i pravosudnih organa.

Iz Naše stranke stigle su osude i Konakovićevog napada na novinare, dok se SDP donekle drži po strani s izuzetkom pojedinih kadrova koji javno podržavaju Konakovićeve uratke o novinarima.

U takvim odnosima jasno je da Konaković gubi kompas i da više nema šta ponuditi partnerima osim da ih povuče sa sobom. To će se odraziti i na odluke o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima i kandidatima za načelnike i gradonačelnike. No, ne treba zaboraviti i da je Nikšić skoro u potpunosti zanemario obaveze kao predsjednika SDP-a pa se tako mjesecima ne održavaju sjednice stranačkih organa, dok se bliži rok za unutarstranačke izbore. On je jasno poručio da se bliži njegova politička penzija, ali to ni u kom slučaju ne znači da bi i SDP nakon Nikšića trebao u penziju. No, o tome trebaju misliti oni koji se nisu pobunili kada se Nikšiću vanstatutarno produžavao mandat predsjednika.

(NAP)

Zbog diskriminacije Bošnjaka: Sud donio mjeru osiguranja, naređeno vraćanje smijenjenog NO BH Pošte do okončanja postupka!

Općinski sud u Sarajevu donio je mjeru osiguranja kojom je, do okončanja postupka, naloženo vraćanje “starog” Nadzornog odbora BH Pošte kojeg je Vlada FBiH smijenila u decembru prošle godine.

Mjera osiguranja je donesena zbog toga što je Sud uočio vjerovatnu diskriminaciju Bošnjaka, kada je Skupština BH Pošte, temeljem prethodnih saglasnosti Vlade FBiH, u decembru prošle godine prvo razriješila, a potom imenovala nove članove Nadzornog odbora. Vlada je, naime, prvo dala prethodnu saglasnost da se, zbog nepovjerenja, razriješi sedam članova NO, među kojima je bilo šest Bošnjaka i jedan Hrvat, da bi, istog dana, dala saglasnost za imenovanje istog Hrvata i novih šest Bošnjaka. Ukratko, Hrvat Josip Bulić (HDZ) bio je član NO koji je, prvo izgubio povjerenje Vlade FBiH, a potom ga je, za razliku od svojih kolega Bošnjaka, istoga dana ponovo zadobio.

“Određuje se mjera osiguranja i zabranjuje se protivniku osiguranja da izvrši odluku Skupštine broj S.D.01-19564/23 od 08.12.2023.godine i Odluku Skupštine broj S.D.01-19565/23 od 08.12.2023.godine, a sve do pravomoćnog okončanja parničnog postupka po tužbi tužitelja/predlagatelja koja je podnesena dana 21.12.2023.godine”, navedeno je u Rješenju Općinskog suda u Sarajevu od 19. aprila ove godine.

Protiv ovog Rješenja dopuštena je žalba Kantonalnom sudu u Sarajevu.

U nastavku donosimo detalje.

U oktobru 2021. godine u Vlada Federacije BiH je sa, tada Fadilom Novalićem na čelu, dala prethodnu saglasnosti Skupštini BH Pošte da Ziju Brzinu, Amira Karića, Emira Sulejmanovića, Denisa Zahirovića, Muvedeta Šišića, Mirela Miškovića i Josipa Bulića. SKupština dioničara BH Pošte je potvrdila njihovo imenovanje na četiri godine. Međutim nakon što je Christian Schmidt nametnuo novu Vladu Federacije BiH u aprilu prošle godine, Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu započinje proces imenovanja novih članova upravljačkih struktura javnih preduzeća.

Tako, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 16. sjednici, održanoj 04.10.2023. godine i 17. sjednici, održanoj 20.10.2023. godine, donosi Odluku o razrješenju članova NO BH Pošte.

“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu saglasnost za razrješenje članova Nadzornog odbora Javnog preduzeća “BH Pošta” d.o.o. Sarajevo ispred državnog kapitala, prije isteka mandata i to: Zijo Brzina, Mirel Mišković, Josip Bulić, Muvedet Šišić, Emir Sulejmanović, Amir Karić, Denis Zahirović”, navedeno je u odluci Vlade FBiH.

Svi članovi NO, uključujući i Josipa Bulića, Hrvata iz HDZ-a BiH, razriješeni iz razloga što nisu imali “podršku Vlade FBiH.

Istog dana Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu saglasnost za imenovanje vršilaca dužnosti članova Nadzornog odbora Javnog preduzeća “BH Pošta” d.o.o. Sarajevo ispred državnog kapitala, do okončanja konkursne procedure, a najduže na vremenski period do tri mjeseca, počev od dana stupanja na snagu Odluke Skupštine o imenovanju vršilaca dužnosti članova Nadzornog odbora i to: Stipe Prlić, Tarik Imamagić, Mufid Lojo, Adnan Kuč, Armen Jajčević, Mesud Ajanović, Josip Bulić.

Dakle, HDZ-ov Hrvat Josip Bulić je u istom danu i izgubio i dobio povjerenje Vlade FBiH, dok su njegove dugogodišnje kolege Bošnjaci – nepovratno izgubili povjerenje.

Upravo ovo bio je osnov bošnjačkim članovima NO da pokrenu tužbu protiv BH Pošte i Općinski sud u Sarajevu je 19. aprila donio mjeru osiguranja. Evo ključnog dijela obrazloženja odluke.

“Poštujući odredbu člana 12. Zakona o zabrani diskriminacije Sud nalazi da su predlagatelji (smijenjeni članovi NO) učinili vjerovatnim da je povrijeđeno njihovo pravo na jednako postupanje. Naime, provedenim dokazima, učinili su vjerovatnim da je protivnik (BH Pošta i Vlada), u situaciji ponovnog imenovanja v.d. članova Nadzornog odbora, nejednako postupao prema predlagateljima, a u odnosu na ranijeg člana Nadzornog odbora Josipa Bulića,a da pri tome ne pripadaju istoj nacionalnoj skupini. S druge strane, protivnik u toku dokaznog postupkanije niti pokušao osporiti navode da je prema predlagateljima različito postupano u odnosu na člana Nadzornog odbora Bulić Josipa, odnosno protivnik nije niti osporavao tvrdnje predlagatelja da je Bulić Josip pripadnik hrvatskog naroda koji je bio član Nadzornog odbora u sazivu istog zajedno s predlagateljima, a da je istog dana kada su predlagatelji razriješeni članstva prije isteka mandata, ponovno imenovan za v.d. člana Nadzornog odbora. Pri tome, sporne odluke protivnika ne sadrže obrazloženje. Protivnik predlagatelja nije izveo niti jedan dokaz na okolnosti svojih tvrdnji da su predmetne odluke kojese poništavaju tužbom zakonite”, navedeno je u obrazloženju Rješenja Općinskog suda u Sarajajevu.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...