Istaknuto

Istaknute objave

Iz Memorijalnog centra Srebrenica potvrdili: Dritan Abazović neće govoriti na komemoraciji u Potočarima

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović neće biti među govornicima na komemoraciji u Srebrenici, potvrdio je za Istraga.ba direktor Memorijalnog centra Srebrenica Potočari Emir Suljagić.

Mediji su, među kojima i N1 Sarajevo, objavili da će Abazović biti jedan od govornika na komemoraciji 11. jula.

“Danas je održana sjednica Organizacionog odbora na kojoj se, između ostalog, govorilo o komemoraciji i protokolu. Ovo niko nije spomenuo ni kao ideju. Niti je lista govornika utvrđena niti je ko spomenuo ovog čovjeka”, objavio je na svom Twitter nalogu direktor Suljagić.

Abazović definitivno ove sedmice dolazi u BiH i susrest će se sa članovima Predsjedništva BiH. On će, također, prisustvovati komemoraciji u Srebrenici, ali neće biti jedan od govornika. Podsjećamo, u nedjelju se u Memorijalnom centru Srebrenica Potočari obilježava 26. godišnjica genocida nad Bošnjacima poćinjenog u julu 1995. godine. Tog dana će u mezarju u Potočarima biti ukopani posmrtni ostaci devetnaest žrtava genocida.

Šef Kabineta ministra za ljudska prava i izbjeglice negira presude: Mlađen Božović precrtao riječ genocid u nalogu za službeni put predsjednika UO Memorijalni centar Srebrenica

“Genocid u Srebrenici” suvišna je sintagma u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. Mlađen Božović, šef kabineta državnog ministra, korektorom je prebrisao riječ genocid koju je u putnom nalogu naveo Šefket Hafizović, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.

Šefket Hafizović je, naime, savjetnik zamjenika ministra za ljudska prava i izbjeglice Dževada Mahmutovića i 2. jula je podnio Zahtjev za službeni put u Srebrenicu.

“Genocid” u Zahtjevu Šefketa Hafizovića

“Program obilježavanja 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima”, naveo je Hafizović u rubrici “svrha putovanja” svog Zahtjeva za odobravanje službenog putovanja.

Sukladno proceduri, Zahtjev je upućen u Kabinet ministra Miloša Lučića koji je za potpisivanje putnih naloga ovlastio šefa Kabineta Mlađena Božovića.

“Obilježavanje 26. godišnjice”, pisalo je u rubrici razlog/svrha Naloga za službeno putovanje sa potpisom Mlađena Božovića.

Riječi “genocida nad Bošnjacima” su izbrisane korektorom pa se tako ne zna na koju to “26. godišnjicu” želi da ići Šefket Hafizović,  inače predsjednik Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.

Riječ “genocid” precrtana u dokumentu Mlađena Božovića

Mlađen Božović je, podsjećamo, bio DNS-ov kandidat za ministra za ljudska prava i izbjeglice BIH, ali je u aprilu prošle godine odustao od funkcije jer nije mogao dobiti podršku SDA i drugih stranaka sa sjedištem u Sarajevu. U februaru ove godine Božovića je Kantonalno tužilaštvu u Sarajevu optužilo zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje.

“Optuženi se tereti da je 14. maja 2015. godine u prostorijama Fonda za povratak u BiH, nakon kraće prepirke sa uposlenicom Irinom Lovrić, koja je obavljala funkciju tehničkog sekretara u Fondu i u tom momentu kopirala dokumentacije iz spisa javne nabavke, obratio joj se povišenim tonom rekavši: “Šta to radiš glupačo jedna, daj mi odmah tu dokumentaciju”. Nakon što je odbila da preda dokumentaciju, rekavši da samo radi svoj posao, optuženi je nastavio da viče te otrgnuo iz njenih ruku dio dokumentacije, tražeći joj da preda ostatak. Zatim ju je zgrabio rukama za ramena i grubo odgurnuo prema stolicama i stolovima koje su se nalazile u kancelariji, uslijed čega je pala preko stolica. Kada je krenula da izađe iz prostorije, uhvatio ju je za lijevu nadlakticu ruke okrećući lijevo-desno, a potom vrteći u krug, pri čemu je Lovrić zadobila lake tjelesne povrede”, navedeno je u saopćenju Tužilaštva Kantona Sarajevo povodom podizanja optužnice protiv Mlađena Božovića.

BiH bez svog predstavnika na Dubrovnik forumu: Bisera Turković odbila učešće zbog komemoracije u Srebrenici koja se održava dan nakon foruma

Bosna i Hercegovina neće imati svog predstavnika na Dubrovnik forumu koji se održava 9. i 10. jula. Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odbila je učešće jer je procijenila da ne može stići na komemoraciju u Srebrenici koja se održava 11. jula, odnosno dan nakon konferencije u Dubrovniku.

“Zvali su me, ali sam rekla da ne mogu uoči Srebrenice”, potvrdila je za Istraga.ba ministrica Turković.

Za razliku od ministrice vanjskih poslova BiH, na Dubrovnik forumu je svoje učešće potvrdilo deset ministara vanjskih poslova i to ministri iz Slovačke, Slovenije, Malte, Albanije, Grčke, Češke, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Latvije. Forumu će prisustvovati Josep Borrell, povjerenik Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Glavna tema četrnaestog izdanja ministarskog foruma, objavio je HRT,  bit će utjecaj pandemije covida-19 na geopolitičke odnose i svjetsku ekonomiju, a u petak ga otvara premijer Andrej Plenković.

Svoj prvi međunarodni nastup na forumu će imati Christian Schmidt, novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, a u Dubrovnik dolaze i povjerenica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica i glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić.

U subotu se na skupu održavaju tri diskusije, na temu geopolitike u svijetu nakon pandemije, političke situacije na zapadnom Balkanu te ekonomskog razvoja na tom području kroz Europsku uniju i inicijative Triju mora i Kina 17+1.

Prema zvaničnom programu, učesnici Foruma će se okupiti u petak navečer na gala večeri koja je zakazana za 21 sat. Već sljedećeg dana, 10. jula, za 8 sati i 50 minuta zakazano je zajedničko fotografisanje. Nakon toga slijede uvodna obraćanja hrvatskog premijer Andreja Plenkovića i Josepa Borrella, povjerenika Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku. Početak posljednjeg panela zakazan je za 12 sati i 15 minuta. Forum Dubrovnik završava u subotu, svečanim ručkom u 14 sati i 30 minuta. Čak i da ostane na ručku u Dubrovniku, ministrica vanjskih poslova BiH bi svoje obaveze na Forumu završila 10. jula, najkasnije do 16 sati. Komemoracija u Potočarima počinje 11. jula u 11 sati ili 19 sati nakon završetka Foruma. Od Dubrovnika do Srebrenice, bez policijske pratnje, može se stići za šest sati efektivne vožnje, što znači da bi Biseri Turković ostalo najmanje 12 sati za odmor između dva bitna događaja. No, ona je odlučila da ne učestvuje na Dubrovnik forumu kojem će prisustvovati deset ministara vanjskih poslova među kojima su i ministri iz Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Presuda po apelaciji Željka Komšića nikad nije provedena: Predsjednici i potpredsjednici entiteta biraju se na neustavan način

Izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Federacije BiH vrši se na neustavan način, presudio je Ustavni sud BiH još 26. marta 2015. godine. No, odredbe na osnovu kojih se vrši “diskriminatorski” izbor entitetskih rukovodstava nikada nisu izbrisane. I to je jedina presuda kojom Ustavni sud BiH nije naredio “brisanje” spornih članova Izbornog zakona BiH i entitetskih ustava.

Presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Željka Komšića

“Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedeno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.

Osporeni članovi reguliraju izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Federacije BiH. Ustavni sud BiH je, tako, neustavnim proglasio član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i  83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske. Tim neustavnim odredbama regulirano je da Predsjednik RS-a ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda” te da se “Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike direktno biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika Republike.

Iako je Ustavni sud BiH ove odredbe proglasio neustavnim još u martu 2015. godine, po njima je 2018. godine, na Općim izborima, za predsjednicu Republike Srpske izabrana Željka Cvijanović, a za potpredsjednike Ramiz Salkić i Josip Jerković.

Za razliku od RS-a, izbor aktualnog Predsjedništva Federacije BiH obavljen je prije nego je Ustavni sud BiH sporne odredbe proglasio neustavnim. Marinko Čavara, Milan Dunović i Melika Mahmutbegović imenovani su za predsjednika, odnosno potpredsjednike Federacije BiH u februaru 2015. godine i od tada obavljaju svoje funkcije. Ustavni sud BiH je mjesec dana kasnije konstatovao da član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nisu u skladu s Ustavom BiH.

“(1) Pri izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda može kandidirati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH.
(2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH zahtijeva prihvaćanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Predstavničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”piše u osporenoj odredbi Ustava Federacije BiH.

Dakle, trenutni način izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije je – neustavan. A upravo na taj način izbora poziva se lider HDZ-a BiH Dragan Čović, koji blokira izbor novog rukovodstva Federacije BiH koristeći dvotrećinsku većinu u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH.

Važno je napomenuti da su protiv ove odluke Ustavnog suda BiH bili Valerija Galić, Miodrag Simović, Mato Tadić i Zlatko Knežević. Dakle, odluka je donesena glasovima troje stranih i dvoje bošnjačkih sudija – Mirsada Ćemana i Seade Palavrić. No, ono što je posebno specifično za ovu presudu je tačka 75. obrazloženja.

Ustavni sud BiH neće brisati “neustavne odredbe” u “slučaju Komšić”

Trenutno je nemoguće predvidjeti i obim ovih izmjena. Stoga, Ustavni sud neće ukinuti navedene odredbe ustava entiteta i Izbornog zakona, odnosno neće naložiti Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini i Parlamentu Federacije BiH da izvrše usaglašavanje navedenih odredaba, dok u domaćem pravnom sistemu ne budu usvojene ustavne i zakonodavne mjere kojima se okončava postojeća neusklađenost Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona s Evropskom konvencijom koju je utvrdio Evropski sud u citiranim predmetima”, piše u obrazloženju odluke Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud BiH, dakle, ne želi brisati neustavne odredbe ustava Federacije i RS-a i Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor rukovodstva entiteta. Isti taj sud, međutim, dvije godine kasnije donosi odluku o brisanju “neustavnih odredbi” Izbornog zakona BiH koje su se odnosile na način izbora delegata u Domu naroda Federacije BiH po apelaciji Bože Ljubića.

Ustavni sud BiH nalaže brisanje neustavnih odredbi u “predmetu Ljubić”

Te odredbe su izbrisane na osnovu presude u “slučaju Ljubić”, što znači da je ta presuda – provedena. Za razliku od presude donesene po apelaciji Željka Komšića.

Detalji sastanka u Predsjedništvu BiH: Komšić institirao na 14 prioriteta EU i presudama iz Strazbura, Palmer i Eichhorst kazali da nema argumenata protiv takvog stava

“Ne postoji nikakva skrivena agenda”, kazala izvršna direktorica za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst odgovarajući u ponedjeljak ujutro na konstataciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da će “uvijek reagovati na pokušaje ugrožavanja suverentiteta BiH u kontekstu onoga što radi Zagreb.

Eichhorst je, prema informacijama Istrage, kazala da “postoji još 26 članica EU koje su posvećene primjeni Mišljenja Evropske komisije .

To je, ukratko, suština sastanka Željka Komšića sa pomoćnikom državnog sekretara SAD Matthewom Palmerom i izvršnom  direktoricom za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelinom Eichhorst.

Prema informacijama Istrage, na sastanku sa Komšićem Palmer i Eichhorst nisu iznosili nikakve prijedloge glede izmjena Izbonog zakona.

“Istovremeno se treba raditi ambiciozno ali i realno”, rekao je Palmer tokom sastanka te dodao sa de “mora raditi u okviru sistema kakav trenutno jeste”.

Komšić je, potom, kazao da izborne reforme u BiH moraju biti urađene kroz implementaciju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije kao i “provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava”.

“Ne možemo naći argumente protiv takvog stava”, kazali su evropski i američki zvaničnici na sastanku u Predsjedništvu BiH.

Angelina Eichhorst je dodala da očekuje da “Predsjedništvo BIH preuzme “lidersku ulogu u reformskim procesima.

“Ne mogu ništa garantovati u ime Milorada Dodika, SNSD-a i HDZ-a BiH, što se vidjelo i prilikom usvajanja Budžeta Predsjedništva BiH”, rekao je Komšić.

Podsjećamo, evropski i američki zvaničnici posljednja tri dana imali su niz sastanaka sa visokim zvaničnicima u BiH tražeći, pored ostalog, rješenje za izbornu reformu. Na sastancima sa predsjednicima opozicijskih partija razgovaralo se i o “asimetričnim rješenjima” prema kojem bi se članovi Predsjedništva BiH iz Federacije birali posredno, dok bi član PRedsjedništva iz RS bio izabran na izborima. Protiiv takvog prijedloga jedini je, na sastanku opozicionara, izričito bio lider SDP-a Nermin Nikšić. Ranije smo objavili da bez podrške SDP-a, DF-a i SDA takva rješenja ne mogu dobiti dvotrećinsku podršku u Parlamentu BiH.

Izmjene izbornog zakonodavstva nemoguća misija: “Asimetrična rješenja” put u propast

Dok je Sabina Ćudić iskazivala fascinaciju cvijetnim aranžmanom, lideri opozicijskih partija iz Sarajeva i Banja Luke pomno su slušali svoje domaćine – Matthew Palmera i Angelinu Eichhors.

Lider SDP-a Nermin Nikšić je, tvrde sagovornici Istrage, bio poprilično direktan na sastanku sa visokim američkim i evropskim zvaničnicima.

“Mi ne možemo pristati na asimetrična rješenja”, kazat će Nikišić zamjeniku pomoćnika državnog sekretara SAD Matthewu Palmeru i izvršnoj direktorici za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelini Eichhorst koji su stigli u Sarajevo da pomognu rješiti “izborno zakonodavstvo”.

I Palmer i Eichorst su rekli su da ni oni ne bi bili baš sretni “asimetričnim rješenjima”, ali ako postoji dvotrećinska većina u Parlamentu BiH, onda je takvo rješenje, u konačnici, prihvatljivo.

Nakon tradicionalnog selfija, predsjednik NiP-a Elmedin Konaković, prema informacijama Istrage, nije bio decidan da li će prihvatiti asimetrična rješenja. Za razliku od njega, predsjednik SDS-a Mirko Šarović je svojim domaćinima rekao da prihvata prijedloge koji bi na različite načine, u dva entiteta, riješili pitanje izbora članova Predsjedništva BiH. Nije to krio ni kada je izašao pred okupljene novinare.

“Asimetričan model ima šanse za uspjeh”. kazao je Šarović.

Ali sta podrazumijeva taj model? Ukratko, dva člana Predsjedništva BiH koja daje Federacija bila bi izabrana indirektno, odnosno kroz parlamente. Jedan član Predsjedništva BiH, onaj iz RS-a, bio bi izabran direktno, odnosno na izborima. Čelnici stranaka iz RS-a nemaju problem da se, kada je u pitanju izbor člana Predsjedništva iz RS-a, izbriše nacionalna odrednica što bi značilo da se na taj način rješava “diskriminirajuća” odredba koja je osporena pred Evropskim sudom za ljudska prava u predmetima Sjedić-Finci i Pilav. Na koji način bi to bilo riješeno u Federaciji za sada nije poznato. Jedino što je poznato je da HDZ BiH nastoji na svaki način eliminirati bilo kakvu mogućnost da u Predsjedništvo BiH zasjedne neko ko nije član te stranke.

Međutim, da bi se izmijenio izbor članova Predsjedništva BiH, nužne su izmjene Ustava, što znači da najmanje 28 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH mora podržati takav prijedlog. Bez Denisa Zvizdića SDA sada ima osam zastupnika. HDZ BiH ima pet zastupnika, dok SNSD za Klubom Nenada Stevandića ima također osam zastupnika. Dakle, SNSD, HDZ i SDA u Predstavničkom domu imaju ukupno 21 zastupnika. Glasaju li za taj prijedlog i zastupnici iz kluba SDS-PDP, opet će nedovoljnih 26 zastupnika. S druge strane, SDP Nermina Nikšića ima četiri zastupnika i oni sigurno neće podržati asimetričan izbor. Dodamo li im još četiri zastupnika iz Kluba DF-a, imamo osam sigurnih ruku protiv takvog rješenja. Treba tome pridodati i četiri glasa iz Naše stranke, što znači da bi protiv bilo sigurnih 12 zastupnika. PDA ima jednog zastupnika, Nezavisni blok jednog, SBB jednu zastupnicu, A-SDA jednog zastupnika, a treba im pritodati i Denisa Zvizdića. Dakle, zastupnici “manjih” stranaka mogli bi odigrati presudnu ulogu, jer bi s njima u zbiru SDA, SNSD, HDZ i SDS imali potrebnu dvotrećinsku većinu. No, da li će SDA podržati takav model?

Prema informacijama Istrage, isto kao i liderima opozicije, i Bakiru Izetbegoviću je na sastanku Delegaciji EU u nedjelju ujutro  prezentirana mogućnost “asimetričnog rješenja”. Teško je očekivati da će SDA prihvatiti takvo rješenje jer bi, ionako oslabljena stranka, zbog toga vjerovatno doživjela krah na narednim izborima.

“SAD i EU nemaju konkretna rješenja, ali imaju volju i želju da pomognu i podstaknu konverzaciju kako bi dali osjećaj i injekciju hitnosti koliko je bitno da se ova pitanja rješavaju što prije. I da se rješava izborna reforma i ograničena ustavna reforma”, izjavio je Matthew Palmer.

I američki diplomata, dakle, pominje ustavnu reformu, za koju je potrebna dvotrećinska većina u oba doma Paralementarne skupštine BiH. Bakir Izetbegović i Dragan Čović, ma šta dogovorili, nemaju potrebne ruke za provođenje svog dogovora. a upravo Palmer i američka administracija, prema informacijama Istrage, insistiraju da se Izetbegović ne povlači iz pregovora s Čovićem. Oslabljeni predjednik SDA ne smije zbog budućih izbora pristati na ustupke Draganu Čoviću. A svako drugo rješenje koje ne ide u prilog Draganu Čoviću ne bi moglo dobiti potrebnu podršku u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Osim u slučaju da Milorad Dodik ne izda svog partnera iz HDZ-a BiH.

Koliko god američki i evropski zvaničnici ispoljavali optimizam, izmjene izbornog zakonodavstva su skoro pa nemoguća misija. Prvo, zato se ovim izmjenama nastoji riješiti “hrvatsko pitanje”, a drugo, zato je SDA dovoljno oslabljena da bi, godinu pred Opće izbore 2022., pristala na “asimetrična rješenja” zbog kojih bi, evidentno, doživjeli debakl.

Matematički gledano, u ovom trenutku ne postoje dvije trećine zastupnika koji bi podržali izmjene ustava koje bi podrazumijevale  da se članovi Predsjedništva BiH biraju na različite načine.

Sve o sukobu Bakira Izetbegovića i Denisa Zvizdića: Na umri prije smrti

Bio je posljednji dan oktobra 2017. godine i N1 televizija je u sarajevskoj Pivari obilježavala treću godišnjicu postojanja. Sadik Ahmetović je, uz prigodnu fotografiju na Avazu, već bio “pokupio stvari” i napustio SDA. Znam da sam te večeri u Pivari, s njim i još nekim kolegama, razgovarao o tome ko će biti novi kandidat te stranke za člana Predsjedništva BiH. Znali smo da Bakir Izetbegović nema pravo na kandidaturu, ali njegova podrška i njegov izbor bit će presudni za budućeg kandidata. Negdje na pola razgovora prišao nam je Denis Zvizdić kojeg su mnogi već tada vidjeli kao budućeg SDA-ovog kandidata.

“Nećeš biti kandidat. Bit će neko ko više sluša”, reći će mu Sadik Ahmetović u prisustvu više svjedoka.

Pet-šest metara dalje od nas stajao je Šefik Džaferović. Prišao sam mu i zamolio ga, poprilično ironično, vođen Ahmetovićevim riječima, za zajedničku fotografiju. Jer Šefik Džaferović je, nekako, bio jedini logičan Izetbegovićev izbor za SDA-ovog “Medvjedeva” koji će pričuvati stolicu tokom malog odmora Bakira Izetbegovića. Mislim da je pored bio Safet Softić koji je prasnuo u smijeh kada sam kazao da “želim fotografiju sa budućim članom Predsjedništva”. I zvučalo je to pomalo nevjerovatno, jer je Bakir Izetbegović, obično u pratnji Asima Sarajlića i Aljoše Čampare, davao naznake da će “gospodin Zvizdić biti kandidat”. Uljuljkan čvrstim obećanjima da će dobiti kandidaturu, Denis Zvizdić je tih mjeseci slijepo slušao Bakira Izetbegovića. Stranku su već bili napustili Sadik Ahmetović, Senad Šepić i Salko Sokolović. Na redu je bio Mirsad Kukić, banovićki vladar kojem su godinama na noge dolazili Denis Zvizdić i Bakir Izetbegović. No, kada je Mirsad Kukić samoinicijativno počeo posjećivati Radončićev toranj, postao je teret i Izetbegović se odlučio za rez.

Izetbegovići i Zvizdić u Banovićima prije “stranačke hidžame”

“SDA je napravila svoju hidžamu ili pročišćavanje”, likovat će Denis Zvizdić u proljeće 2018. godine nakon što je Mirsad Kukić isključen iz Stranke.

Lokalni odbori SDA tih su dana već počeli razmatrati opcije za kandidata za člana Predsjedništva BiH.

“SDA je zaista oštećena činjenicom da zbog ustavne odredbe predsjednik Bakir Izetbegović ne može ponovo biti kandidat, jer da može već danas bi mogli proglasiti ko će biti bošnjački član Predsjedništva. Imajući u vidu posljednji skup SDA sasvim sam siguran da bi bilo ovako kako sam kazao”, kazao je Zvizdić u intervjuu za vijesti.ba.

Naslov tog teksta bio je posebno indikativan i glasio je: “Zašto i Sebija Izetbegović ne bi bila kandidat”.

Bilo je to, dakle, proljeće 2018. godine, a Aljoša Čampara i Asim Sarajlić još su bili u idiličnom političkom braku i porodično su otputovali u Italiju ubijeđeni u dvije stvari – da će Denis Zvizdić biti kandidat za člana Predsjedništva BiH, i da će Asim Sarajlić biti nosilac liste za Predstavnički dom Parlamentarne skupštinu BiH iz sarajevske izborne jedinice. Halid Genjac je već bio naslijedio Amira Zukića na poziciji generalnog sekretara SDA i pokušavao sam od njega saznati koga to općinski odbori predlažu za kandidate. Nepovjerljivi Genjac nije baš bio od koristi za moje priče pa sam se okrenuo alternativnim izvorima u SDA. Rekli su mi da već postoje odbori koji žele kandidirati Sebiju Izetbegović.

“Ona je samo strašilo za Zvizdića”, procijenit će jedan moj prijatelj zaposlen u ambasadi evropske države.

I grudva je krenula. Jedan SDA-ov aktivista će mi se tih dana požaliti da ga je iz Italije zvao Aljoša Čampara i upitao zašto je njegov odbor kandidovao Sebiju Izetbegović. Provjerio sam još na nekoliko adresa i saznao sam da je Čampara zvao skoro sve lokalne organizacije tražeći od njih da ne kandiduju Sebiju Izetbegović već samo Denisa Zvizdića.

Bio je 2. maj 2018. godine i kolegica Emela Burdžović me pozvala na N1.

“Avdo Avdić, novinar portala “Žurnal” smatra da je u budućnosti moguć sukob na relaciji dvije porodice koje, kako kaže, upravljaju SDA. Za Avdića su to porodice Izetbegović i Zvizdić odnosno Čampara. SDA je na raskrsnici-da li će krenuti putem dinastije tj. Izetbegovića ili putem diktature tj. Zvizdića”, objavio je N1 sažetak mog gostovanja.

Kako su kandidature pristizale, tako je i Zvizdić postajao sve izvjesniji kandidat. No, moji izvori iz te stranke su me uvjeravali da on sigurno neće ići na glasanje pred stranačke organe ukoliko Sebija Izetbegović bude među kandidatima. Ukratko, Zvizdić se bojao suočavanja sa Sebijom Izetbegović. Uzalud je Bakir Izetbegović uvjeravao javnost da njegova supruga neće biti kandidat. Denis Zvizdić je odustao. Ubrzo je odustala i Sebija Izetbegović. Onda se na klixu, posredstvom Aljoše Čampare, pojavila vijest da bi se Zvizdić mogao vratiti u igru. Izetbegovićev generalni sekretar Halid Genjac će, potom, saopćiti da se svi mogu vratiti u igru. Bio je to jasan znak Zvizdiću – bude li išao do kraja, ići će i Sebija Izetbegović.

Zvizdić I Čampara u stanu Asima Sarajlića

Aljoša i Asim su se već bili vratili iz Italije i obično su se “prvi do Bakira” okupljali u Sarajlićevom stanu u Vogošći. Bilo je izvjesno da Zvizdić neće ići u kandidaturu za člana Predsjedništva BiH. Sada je u igri bila poizija broj 1 na listi za državni Parlament. Noć-dvije uoči zaključivanja listi za izbore 2018. godine, Sarajlićevom stanu stanu sjedili su Aljoša Čampara i Denis Zvizdić. Kantonalni odbor SDA Sarajevo tada je već bio zvanično donio odluku da Asim Sarajlić bude nosilac liste za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. To je, zapravo, bio prst u oko ambicijama porodice Čampara i Zvizdić. Nakon večeri kod Sarajlića, Zvizdić je otišao na razgovor sa Bakirom Izetbegovićem. Tražio je od “vlasnika stranke”, kako su ga već tada počeli zvati, da Sarajlića ukloni sa broja 1.  Predsjednik SDA je to i učinio. Denis Zvizdić je postao nosilac liste za državni Parlament.

“Od danas više nismo prijatelji”, reći će u telefonskom razgovoru Aljoši Čampari uvrijeđeni Sarajlić.

Ne shvatajući “Asimovu ozbiljnost”, ministar Čampara i njegov tečić Denis Zvizdić ponovo su otišli u Vogošću. No, u stanu Asima Sarajlića za njih više nije bilo mjesta. I rat je počeo.

Asim Sarajlić će na izborima biti nosilac liste za Parlament Federacije. Izetbegović će ga kasnije nagraditi funkcijom delegata u Domu naroda BiH. Zvizdić će ući u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i postati predsjedavajući. Šefik Džaferović postao je član Predsjedništva, odnosno čuvar državne stolice. Prividna idila na relaciji Izetbegović – Zvizdić trajala je još godinu.

“Izetbegović i Zvizdić u ihramima, sa suprugama obavljaju umru u Mekki”, glasio je naslov objavljen na portalu radiosarajevo.ba u novembru 2019. godine.

Kako bi pojačao rođačku stranu, s kojim danom zakašnjenja na umru je, u pratnji policajca Adisa Drnde, otputovao i Aljoša Čampara. Jer uskoro su slijedili unutastranački izbori u lokalnim organizacijama i Zvizdićeva grupacija namjeravala je preuzeti Kantonalni odbor u Sarajevu kojim je rukovodio Asim Sarajlić. Znajući da je samo pitanje dana kada će krenuti na njih, Bakir i Sebija Izetbegović su odlučili u te strukture instalirati svoje ljude. Čampara i Zvizdić su za saveznike uzeli Husu Ćesira i i Semira Efendića iz novogradske SDA.  Efendić je, potom, “podmetnuo” delegata koji se sastao sa Asimom Sarajlićem koji je od Izetbegovića dobio zadatak da za predsjednika KO SDA Sarajevo postavi Fikreta Prevljaka. Uslijedila je “afera Asim”.

Istog dana kada je Asim Sarajlić podnosio ostavku na stranačkom Predsjedništvu, Aljoša Čampara je u Skupštini odlučivao o tome hoće li biti izabrana Vlada Kantona Sarajevo sa Mariom Nenadićem na čelu. Stalnim pauzama Čampara je odugovlačio imenovanje Vlade. I tek kada je Sarajlić medijima saopćio da se povlači, Čampara je odlučio glasati za novu Vladu. No, Izetbegović nije tek tako želio prepustiti KO SDA Zvizdiću i drugima. Fikret Prevljak je postavljen nakon čega je formirano “mirovno vijeće” koje je trebalo smiriti strasti. Bezuspješno.

Istovremeno, Aljoša Čampara i Denis Zvizdić započeli su rušilački pohod u SDA i aktivno su sudjelovali u “aferi respiratori” čiji je krajnji cilj bila – Sebija Izetbegović. Dvor je odgovorio tako što je Sedin Kahriman, blizak prijatelj Asima Sarajlića, postavljen za predsjednika Kantonalnog odbora SDA. Čampara je već bio izgubio strpljenje i u oktobru je napustio SDA. Čekao se potez Denisa Zvizdića koji je, po običaju, bio neodlučan. Na kraju je SDA napustio i Denis Zvizdić. Dinastija Izetbegovića pobijedila je diktaturu Zvizdić-Čampara.

Gdje će sada Denis Zvizdić? Uđe li u Narod i pravdu, Elmedina Konakovića uskoro bi mogla zadesiti ista sudbina kao i Izetbegoviće. Jer Zvizdić je iz SDA izašao zbog toga što nije želio biti drugi. Baš iz istog razloga iz kojeg je izašao Elmedin Konaković. Bude li Denis Zvizdić NiP-ov kandidat za člana Predsjedništva, i bude li jedini kandidat opozicijskih stranaka, Izetbegović neće imati nikakve šanse u utrci za Predsjedništvo. Ali u tom će slučaju sve druge stranke postati taoci dvojca Zvizdić-Čampara. Ukoliko, pak, više stranaka bude imalo svoje kandidate za člana Predsjedništva, Denis Zvizdić vjerovatno neće ići u tu utrku.

A gdje će Bakir Izetbegović? Simbolično gledajući, ostao je bez dvojice najbitnijih ljudi. Prvi je Denis Zvizdić koji će sada biti na kontra strani, a drugi je Asim Sarajlić koji je još s njim, ali njegova politička karijera nema nikakve izglede na izborima 2022. godine. Osim toga, Izetbegović na plećima nosi teret supruge Sebije Izetbegović i brojnih nesuvislih izjava Fadila Novalića. Ali i kada je najlošija, SDA uvijek osvoji oko 220 hiljada glasova. Što bi, bude li više kandidata za člana Predsjedništva, moglo donijeti Bakiru Izetbegoviću novi mandat u Predsjedništvu BiH. Ako, pak, bude poražen u utrci za člana Predsjedništva, Izetbegović će zadržati SDA. Jer ne postoji više niko, osim usamljenog Šemsudina Mehmedovića, ko bi se usudio započeti unutarstranačku pobunu. Dakle, svojim napuštanjem SDA Denis Zvizdić je ojačao Bakira Izetbegovića unutar Stranke. Ali napuštanjem SDA Denis Zvizdić je sebe doveo u neizvjesnost. Jer njegova dalja politička karijera je u rukama – Semira Efendića, Elmedina Konakovića, Fahrudina Radončića i Mirsada Kukića i drugih koji su preživjeli Zvizdićevu “hidžamu”.

Pod krinkom “popuštanja” i “smanjenja ovlasti” Doma naroda FBiH: Čović i HDZ žele apsolutnu dominaciju u Federaciji

“Klub Hrvata imao bi mogućnost zaustaviti sve odluke bez Ustavnog suda”, glasi međunaslov u bh. izdanju Večernjeg lista koji je “ekskluzivno doznao” kako su “hrvatski pregovarači spremni prihvatiti reduciranje ovlasti Doma naroda Federacije BiH, ali pod određenim uvjetima”.

Ništa preciznije od ovog naslova ne otkriva stvarne namjere HDZ-ovog “popuštanja” kada je u pitanju smanjivanje ovlasti Doma naroda FBiH.

tekst Večernjeg lista

To podrazumijeva, doznaje Večernji list, da definitivnmo “ne”, primjerice hrvatskog kluba, ne bi više uopće išlo kroz proceduru Ustavnog suda FBiH.

Pojednostavljeno, sve ono za šta bi 12 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH reklo da narušava vitalni nacionalni interes ne bi išlo na konačno odlučivanje pred sudije Ustavnog suda FBiH. Šta bi to značilo u praksi?  Značilo bi mnogo veće ovlasti Doma naroda FBiH koji bi “vitalnim nacionalnim interesom” mogao zaustavit sve. I značilo bi dodatno ojačavanje HDZ-a BiH koji se “učvrtstio” u Domu naroda FBiH nakon presude Ustavnog suda BiH u slučaju poznatom kao “Ljubić”.

Podsjećamo, odlukom Ustavnog suda BiH od 1. decembra 2016. godine po apelaciji Bože Ljubića “utvrđeno je da odredba Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: “Svakom konstitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakom kantonu” i odredbe Poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine”.

To je, dakle, bila obavezna odredba “jedan, jedan, jedan”, prema kojoj je svaki kanton, od njih deset, morao dati po najmanje jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda. U dokumentima koji su na raspolaganju EU, a i preporukama drugih međunarodnih institucija, presuda u “predmetu Ljubić” bi mogla biti riješena tako što bi se ranija “obavezna” odredba zamijenila neobaveznom, kako to piše u Ustavu Federacije BiH.

“Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona, s tim što se broj, struktura i način izbora delegata utvrđuju zakonom. U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu”, navedeno je u članu 8, poglavlje VI Ustava FBiH.

To je, dakle, “neobavezan” raspored delegata po principu jedan-jedan-jedan o kojem se govori u dokumentu koji je na raspolaganju predstavnicima EU u BiH.

Šta bi to značilo u praksi?

Dom naroda BiH sastoji se od pedeset osam delegata, i to po sedamnaest delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam delegata iz reda ostalih. Ova tabela ispod pokazuje kakav je raspored delegata bio prije nego je Ustavni sud BiH naredio brisanje dijelova Izbornog zakona BiH po apelaciji Bože Ljubića.

Ključna stvar u ovome je bila to što je, zapravo, pet kantona u kojima ne dominira HDZ BiH moglo izabrati šest delegata u Klub Hrvata. Prema Ustavu FBiH najmanje šest delegata u jednom klubu naroda potrebno je da bi se predložio predsjednik ili potpredsjednik FBiH koji, potom, ide na glasanje pred cijelim Domom naroda FBiH. Prije presude Ljubić, dakle, postojala je mogućnost da kantoni u kojima HDZ BiH nije dominantna stranka, izaberu potrebnih šest delegata u Klubu Hrvata, što bi značilo da Dragan Čović, faktički, ne bi mogao blokirati izbor Vlade FBiH.

No, nakon presude Ljubić, Ustavni sud BiH izbrisao je odredbe Izbornog zakona prema kojima je svaki kanton u FBiH morao dati po najmanje jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda. Kako bi se, pak, završio proces konstituisanja Doma naroda FBiH (o kojem ovisi i izbor deset delegata Bošnjaka i Hrvata u Dom naroda BiH), Centralna izborna komisija BiH u starom sazivu donijela je Uputstvo o rasporedu delegata u Dom naroda FBiH.

Uputstvo CIK-a o rasporedu mandata u DN FBiH

Kako se može vidjeti, ključna promjena koju je bivši saziv CIK-a nametnuo svojim Uputstvom desila se u Zeničko-dobojskom kantonu. Umjesto ranija dva delegata iz reda hrvatskog naroda, CIK je propisao da se iz tog Kantona bira samo jedan delegat. Istovremeno, Zapadnohercegovački kanton je “dobio” dodatnog, trećeg, delegata iz reda hrvatskog naroda. To znači da kantoni u kojima HDZ nije dominantna politička partija (TK, Ze-Do, USK, KS, BPK), u Dom naroda FBiH mogu delegirati svega pet delegata iz reda hrvatskog naroda, što je, u konačnici, nedovoljno za predlaganje predsjednika ili potpredsjednika FBiH, a samim tim i izbor Vlade FBiH. Tim Uputstvom starog saziva CIK-a, HDZ-u BiH je, suštinski, dodijeljeno 12 sigurnih delegata u Klubu Hrvata u Domu naroda FBiH, što znači da bez njega ne može biti formirana Vlada FBiH niti može biti izabrano Predsjedništvo FBiH. Osim toga, s 12 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH, HDZ BiH ima osigurana četiri delegata u Domu naroda BiH, jer su glasovi tri delegata u klubu Hrvata na nivou FBiH potrebna da bi se izabrao jedan delegat u Domu naroda BiH.

Prema članu 10.2 Izbornog zakona BiH, Centralna izborna komisija BiH “određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona”.

Upravo su se na ovu odredbu pozvali članovi bivšeg saziva CIK-a kada su u decembru 2018. godine donijeli Uputstvo kojim su drugog Hrvata iz Zeničko-dobojskog kantona “deložirali” u Široki Brijeg i tako omogućili Draganu Čoviću apsolutnu kontrolu prilikom formiranja Vlade FBiH, ali i konstituisanja Doma naroda BiH. Uvođenjem “konačnog vitalnog nacionalnog interesa”, Federacija bi u potpunosti postala talac HDZ-a BiH.

Centralna izborna komisija odlučila: Političkom direktoru SBB-a Anisu Kriviću oduzet vijećnički mandat

Centralna izborna komisija BiH oduzela je u četvrtak vijećnički mandat Anisu Kriviću, političkom direktoru Saveza za bolju budućnost BiH, saznaje Istraga.ba. Krivić je bio SBB-ov vijećnik u Općinskom vijeću Stari Grad Sarajevo. Odluka je donesena jednoglasno.

Kriviću je mandat oduzet zbog nespojivosti funkcija. Osim što je bio vijećnik, Krivić je istovremeno obavlja(o) i funkciju savjetnika dopremijera Federacije BiH Veska Drljače, što je, prema važećim zakonskim propisima, nespojivo.

Kako bi prevarili Centralnu izbornu komisiju BiH Drljača i Krivić su tokom provjera pokušali prikriti određene činjenice. Naime, kada je CIK uputio dopis Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike tražeći informacije da li je Krivić savjetnik ministra, Drljača je odgovorio da nije. CIK je, potom, uputio dopis Vladi Federacije BiH tražeći informaciju o Krivićevom angažmanu, nakon čega je odgovoreno da je on savjetnik dopremijera Drljače. Pojednostavljeno, SBB-ovi kadrovi u Vladi FBiH tvrde da Anis Krivić nije savjetnik ministra Veska Drljače već da je savjetnik federalnog dopremijera Veska Drljače.

Nakon što je pokrenut postupak, Krivić je na sve načine pokušavao izbjeći sankciju pa je tako u CIK dostavljao nepotpisana izjašnjenja kako bi se napravile proceduralne greške. Ipak, na kraju su prikupljeni svi dokumenti za izricanje sankcije.

Podsjećamo, Centralna izborna komisija BiH sredinom je maja oduzela i vijećnički mandat Krivićevom stranačkom kolegi Ismiru Juski zbog toga što je istovremeno bio vijećnik u Općinskom vijeću centar i savjetnik u Vladi Federacije BiH. CIK je utvrdio da se u ovom slučaju radi o “nespojivosti funkcija”. Jusko se, potom, žalio Sudu BiH koji je potvrdio odluku CIK-a. Skoro identična situacija je i sa političkim direktorom SBB-a Anisom Krivićem koji na ovu odluku Centralne izborne komisije ima pravo žalbe Sudu BiH.

Analiza portala politicki.ba: Tribunal utvrdio i srbijansku i hrvatsku za agresiju na BiH

Nakon presude Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, visokim funkcionerima Srbije, Tribunal u Hagu osudio je i Srbiju i Hrvatsku za agresiju na Bosnu i Hercegovinu.

Utvrđen je udruženi zločinački poduhvat iza kojeg je stojao zvanični Beograd, pod vlašću Slobodana Miloševića.

“24. Iz razloga navedenih u presudi, Pretresno vijeće je uvjereno da je od barem od augusta 1991. postojao udruženi zločinački poduhvat. Zajednička zločinačka svrha ovog poduhvata bila je da se izvršenjem krivičnih djela za koja se tereti u optužnici većina nesrpskog stanovništva prisilno i trajno ukloni sa navedenih područja. Tu zajedničku zločinačku svrhu djelili su određeni visoko pozicionirani politički, vojni i policijski rukovodioci iz Srbije, srpskih autonomnih oblasti Krajine i Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, kao i iz Srpske Republike Bosne i Hercegovine, kasnije preimenovane u Republiku Srpsku”, stoji u presudi Stanišiću i Simatoviću.

Tribunal u Hagu je dva puta osudio Hrvatsku za agresiju na Bosnu i Hercegovinu.

Prvi put u presudi Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu, od 17. decembra 2004. godine.

“Žalbeno vijeće konstatira da je razuman zaključak Pretresnog vijeća da je sukob između HVO-a i ABiH bio međunarodnog karaktera zbog toga što je Hrvatska imala sveukupnu kontrolu nad HVO-om. Hrvatska i Bosna i Hercegovina su se stoga mogle smatrati stranama u sukobu u smislu člana 4(2) Ženevske konvencije IV. Samim time one, dakle, nisu bile ratne strane-saveznice u smislu člana 4(2) kada su u pitanju krivična djela proistekla iz sukoba u Srednjoj Bosni”, navedeno je u toj presudi.

U presudi Prliću i drugima, od 29. novembra 2017. godine, Tribunal u Hagu je ne samo potvrdio, već i detaljno elaborirao udruženi zločinački poduhvat Hrvatske i bosanskih Hrvata protiv Bosne i Hercegovine.

U presudi je navedeno da je niz gradova u BiH bilo pod okupacijom Hrvatske, te da je ona provođena i kroz HVO, nad kojim je tadašnja vlast na čelu s Franjom Tuđmanom, imala potpunu kontrolu.

(politicki.ba)

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...